13/Sv. 032

HR

Službeni list Europske unije

105

---

32010D0661

---

L 204/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.07.2010.

---

ODLUKA br. 661/2010/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 7. srpnja 2010.

o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, posebno prvi stavak njegovog članka 172.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)	Odluka br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže (3) nekoliko je puta bitno izmijenjena (4). S obzirom na to da je potrebno donijeti daljnje izmjene, treba se preinačiti kako bi se postigla jasnoća.

(2)	Uspostava i razvoj transeuropskih mreža doprinosi ostvarivanju glavnih ciljeva Europske unije, poput neometanog djelovanja unutarnjeg tržišta i jačanja gospodarske i socijalne kohezije.

(3)

Uspostava i razvoj transeuropskih prometnih mreža na cijelom državnom području Unije također ima posebni cilj osigurati održivu mobilnost osoba i robe pod najboljim mogućim društvenim, okolišnim i sigurnosnim uvjetima te uključiti sve vrste prijevoza, uzimajući u obzir njihove pojedinačne prednosti. Stvaranje novih radnih mjesta jedan je od mogućih učinaka transeuropske mreže.

(4)	Rast prometa, posebno zbog porasta udjela teških teretnih vozila, uzrokovao je zagušenost i uska grla na međunarodnim prometnim koridorima. Stoga je radi osiguranja međunarodne mobilnosti robe i putnika nužno poboljšati kapacitet transeuropske prometne mreže.

(5)	Brodski prijevoz na kratkim udaljenostima može, između ostalog, pomoći ublažiti zagušenost na unutarnjim prometnim putovima.

(6)	Povezivanje mreža na europskoj razini može se razvijati samo postupno međusobnim povezivanjem različitih vrsta prijevoza s ciljem boljeg iskorištavanja danih prednosti svake od njih.

(7)	Točke međusobnog povezivanja, uključujući morske luke, riječne luke i intermodalne terminale preduvjet su za povezivanje različitih vrsta prijevoza u multimodalnu mrežu.

(8)

Budući da ciljeve poduzetih mjera ne mogu dostatno ostvariti države članice, pogotovo određivanje opće osnove i prava prvenstva u području transeuropskih prometnih mreža, nego se mogu zbog potrebe za međusobnim usklađivanjem na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može usvojiti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti kako je određeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku, postojeća odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(9)	Nužno je odrediti projekte od zajedničkog interesa koji doprinose ostvarivanju tih ciljeva i koji su u skladu s prioritetima tako određenih mjera. Uzimaju se u obzir samo projekti koji bi mogli biti ekonomski održivi.

(10)	Postoji potreba za određivanjem prioritetnih projekata od europskog interesa radi usmjeravanja sredstava Unije na takve projekte i uvođenje mehanizama za poticanje međusobnog usklađivanja između država članica kako bi se osiguralo dovršavanje projekata unutar željenog vremenskog rasporeda.

(11)

U skladu s člankom 170. Ugovora o funkcioniranju Europske unije politika transeuropske prometne mreže trebala bi pomoći jačanju gospodarske i socijalne kohezije unutar Unije. Kako bi se ostvario taj cilj, potrebno je poduzeti napore vezane uz povećavanje dosljednosti između smjernica Unije vezano uz transeuropsku prometnu mrežu i programiranje odgovarajućih financijskih instrumenata dostupnih na razini Unije.

(12)	Naknadna ocjena prioritetnih projekata trebala bi omogućiti buduće revizije smjernica i popisa prioritetnih projekata te bi trebala poboljšati metode prethodne ocjene koje prakticiraju države članice.

(13)	Odobrenje za određene javne i privatne projekte koji bi mogli imati znatan utjecaj na okoliš trebalo bi dodjeljivati tek nakon prethodnog ocjenjivanja njihovog mogućeg učinka, u skladu s postojećim pravilima Unije.

(14)

Zahtjevi vezani uz zaštitu okoliša trebali bi se uključiti u određivanje i provedbu politike Unije u području transeuropskih mreža u skladu s člankom 11. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. To zahtijeva davanje prednosti onim vrstama prijevoza koje uzrokuju manje štete za okoliš, posebno željezničkom prijevozu, pomorskom prijevozu na kratkim udaljenostima i prijevozu unutarnjim vodama.

(15)

Ocjenjivanje vezano uz okoliš u skladu s Direktivom 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (5) u budućnosti će se provoditi za sve planove i programe koji vode do zajedničkog interesa. Financiranje prometne infrastrukture također bi trebalo biti uvjetovano usklađenošću s ekološkim zakonodavstvom Unije, posebno Direktivom Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (6), Direktivom Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (7) i Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (8).

(16)

Unutar općih ciljeva osiguranja mobilnosti osoba i robe, potrebno je uspostaviti mehanizme za pružanje potpore razvoju autoceste između država članica kako bi se smanjilo zagušenje i/ili povećanje pristupa rubnim i otočnim područjima i državama. Uspostava takvih mehanizama, poduprta, između ostalog, postupcima javnog natječaja, mora biti transparentna i prilagođena potrebama te ni na jedan način ne smije dovesti u pitanje propise Unije o tržišnom natjecanju i javnoj nabavi.

(17)	Za povećanje povrata ulaganja i zaradi njihovog lakšeg usklađivanja te sastavljanja financijskog paketa može biti nužna tješnja međusobna suradnja između država članica uključenih u projekte na istom pravcu.

(18)	Komisija bi svake dvije godine trebala predstaviti izvještaj o primjeni ove Odluke do 2010., kao i izraditi nacrt izvještaja o napretku prioritetnih projekata te, ako je nužno, predložiti izmjene popisa prioritetnih projekata.

(19)	Odbor bi trebao biti ovlašten, prije svega, za pružanje pomoći Komisiji pri ispitivanju provedbe i razvoja smjernica utvrđenih ovom Odlukom.

(20)

Radi jasnoće, potrebno je Prilog I. Odluci br. 1692/96/EZ zamijeniti novim prilogom koji sadržava zemljovide svih država članica; time bi se osiguralo da su zemljovidi sadržani u navedenoj Odluci kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1791/2006 (9), dopunjeni zemljovidima iz Akta o pristupanju iz 2003. Osim toga, ciljni je datum za sve države članice vezano uz plan 2020. godina,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

ODJELJAK 1.

OPĆA NAČELA

Članak 1.

Predmet

1.   Svrha je ove Odluke uspostavljanje smjernica koje obuhvaćaju ciljeve, prioritete i opći nacrt mjera predviđenih za područje transeuropske prometne mreže. Te smjernice određuju projekte od zajedničkog interesa, čija bi provedba trebala doprinijeti razvoju mreže u cijeloj Uniji.

2.   Smjernice iz stavka 1. predstavljaju opći okvir uputa namijenjenih državama članicama te, kada je primjereno, Uniji za provedbu projekata od zajedničkog interesa, čija je svrha osiguranje kohezije, međusobno povezivanje i interoperabilnost transeuropske prometne mreže, kao i pristup mreži. Te su smjernice također namijenjene olakšanju uključivanja privatnog sektora.

3.   Osnovni zahtjevi vezani uz interoperabilnost transeuropske prometne mreže, prometni telematski sustavi i povezane usluge određeni su u skladu s ugovorima iz Direktive 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Zajednici (10) i zasebno od ove Odluke.

Članak 2.

Ciljevi

1.   Transeuropska prometna mreža uspostavlja se postupno do 2020. godine, povezivanjem infrastrukturnih mreža kopnenog, pomorskog i zračnog prometa u cijeloj Uniji u skladu s okvirnim planovima označenima na zemljovidima u Prilogu I. i/ili specifikacijama u Prilogu II.

2.   Prometna mreža mora:

(a)	osigurati dostatnu mobilnost osoba i robe unutar područja bez unutarnjih granica pod najboljim mogućim socijalnim i sigurnosnim uvjetima, pritom doprinoseći ostvarivanju ciljeva Unije, posebno u pogledu okoliša i tržišnog natjecanja, te doprinijeti jačanju gospodarske i socijalne kohezije;

(b)	pružati svojim korisnicima visoko kvalitetnu infrastrukturu pod ekonomski prihvatljivim uvjetima;

(c)	uključiti sve vrste prijevoza, vodeći računa o usporednim prednostima;

(d)	omogućiti najbolju moguću iskoristivost postojećih kapaciteta;

(e)	biti, koliko je god to moguće, interoperabilna s drugim vrstama prijevoza i poticati intermodalnost između različitih vrsta prijevoza;

(f)	biti, koliko je god to moguće, ekonomski održiva;

(g)	obuhvatiti cijelo državno područje države članice kako bi se omogućio opći pristup, povezivanje otoka, neobalnih i rubnih regija sa središnjim regijama i međusobno povezivanje glavnih konurbacija i regija Unije bez uskih grla;

(h)	biti sposobna za povezivanje s mrežama država članica Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA-e), zemljama srednje i istočne Europe i mediteranskim zemljama, dok istodobno potiče interoperabilnost i pristup tim mrežama, sve dok je to u interesu Unije.

Članak 3.

Područje primjene mreže

1.   Transeuropska mreža sastoji se od prometne infrastrukture, sustava za upravljanje prometom i određivanje položaja i navigaciju.

2.   Prometna infrastruktura sastoji se od cestovnih, željezničkih i unutarnjih vodnih putova te morskih autocesta, morskih i riječnih luka, zračnih luka i drugih točaka međusobnog dodira između modalnih mreža.

3.   Sustavi za upravljanje prometom, određivanje položaja i navigaciju uključuju svu nužnu tehničku opremu te informacijske i telekomunikacijske sustave kako bi osigurali usklađeni rad mreža i učinkovito upravljanje prometom.

Članak 4.

Opće crte mjera

Opće crte mjera Unije uključuju:

(a)	sastavljanje i reviziju okvirnih planova mreže;

(b)	prepoznavanje projekata od zajedničkog interesa;

(c)	prilagodbu postojeće mreže;

(d)	promidžbu interoperabilnosti mreže;

(e)	optimalnu kombinaciju različitih vrsta prijevoza, između ostalog, stvaranjem centara za međusobno povezivanje koji bi u slučaju prijevoza robe trebali biti smješteni, koliko je to moguće, dalje od urbanih centara s ciljem omogućavanja učinkovitog djelovanja intermodalnosti;

(f)	insistiranje na dosljednosti i komplementarnosti financijske pomoći u skladu s propisima primjenjivima na svaki financijski instrument;

(g)	istraživanje i razvoj;

(h)	suradnju s trećim zemljama vezano uz razvoj mreže i zaključivanje povoljnih sporazuma s njima;

(i)	poticaje za države članice i međunarodne organizacije za podržavanje ciljeva koje slijedi Europska unija;

(j)	poticanje trajne međusobne suradnje između zainteresiranih stranaka;

(k)	sve druge mjere koje dokazuju nužnost ostvarivanja ciljeva iz članka 2. stavka 2.

Članak 5.

Prioriteti

Uzimajući u obzir ciljeve iz članka 2. stavka 2. i značajke mjera utvrđenih u članku 4., prioriteti su:

(a)	uspostava i razvoj ključnih međusobnih veza za uklanjanje uskih grla, popunjavanje odsjeka koji nedostaju te dovršavanje glavnih pravaca, posebno njihovih prekograničnih odsjeka, premošćivanje prirodnih prepreka i poboljšanje interoperabilnosti na glavnim pravcima;

(b)

uspostava i razvoj infrastrukture koja potiče međusobno povezivanje nacionalnih mreža s ciljem omogućavanja povezivanja otoka, ili područja sličnih otocima, zabačenih, rubnih ili najudaljenijih regija s jedne strane i središnjih regija Unije s druge, posebno kako bi se smanjio visoki trošak prometa u tim područjima;

(c)	mjere nužne za postupno ostvarivanje interoperabilne željezničke mreže, uključujući, gdje je to izvedivo, pravce prilagođene prijevozu tereta;

(d)	mjere nužne za promicanje brodskog prijevoza na duge udaljenosti, pomorskog prijevoza na kratke udaljenosti i unutarnjeg brodskog prijevoza;

(e)	mjere nužne za povezivanje željezničkog i zračnog prijevoza, posebno preko željezničkog pristupa zračnim lukama, kada je to moguće, te potrebna infrastruktura i postrojenja;

(f)	najbolja moguća iskoristivost i učinkovitost nove infrastrukture, poticanje i poboljšanje sigurnosti i pouzdanosti mreže uspostavljanjem i poboljšanjem intermodalnih terminala te njihove pristupne infrastrukture i/ili razvoj inteligentnih sustava;

(g)	povezivanje sigurnosnih i okolišnih interesa u izradu i provedbu transeuropske prometne mreže;

(h)	razvoj održive mobilnosti osoba i robe u skladu s ciljevima Unije o održivom razvoju.

Članak 6.

Mreže trećih zemalja

Poticanje od strane Unije projekata od zajedničkog interesa i međusobnog povezivanja mreža i interoperabilnosti s ciljem osiguranja sukladnosti mreža trećih zemalja s transeuropskom prometnom mrežom utvrđuje se za svaki slučaj zasebno u skladu s odgovarajućim postupcima iz Ugovora.

Članak 7.

Projekti od zajedničkog interesa

1.   Projekti od zajedničkog interesa su oni koji imaju zajednički cilj, a čija provedba ovisi o njihovom stupnju zrelosti i dostupnosti financijskih sredstava, ne isključujući pritom preuzimanje financijskih obaveza pojedine države članice ili Unije.

2.   U skladu s propisima iz Ugovora, posebno onima vezanima uz tržišno natjecanje, svaki projekt smatra se projektom od zajedničkog interesa ako:

(a)	slijedi ciljeve iz članka 2. stavka 2.;

(b)	se odnosi na mrežu opisanu u članku 3. stavku 1.;

(c)	se odnosi na jedan ili više prioriteta utvrđenih u članku 5.; te

(d)	je potencijalno ekonomski održiv na temelju analize društvenih i gospodarskih troškova i koristi.

3.   Projekti su povezani s dijelom mreže opisanom u člancima od 9. do 18. te posebno:

(a)	povezivati pravce utvrđene na zemljovidima u Prilogu I.; i/ili

(b)	odgovarati specifikacijama ili mjerilima iz Priloga II.

4.   Države članice poduzimaju sve mjere koje smatraju nužnima unutar okvira načela utvrđenih u članku 1. stavku 2.

Članak 8.

Zaštita okoliša

1.   Pri planiranju i izvršavanju projekata države članice moraju voditi računa o zaštiti okoliša provodeći, u skladu s Direktivom 85/337/EEZ, procjenu učinaka na okoliš projekata od zajedničkog interesa koji se provode te primjenom direktiva 92/43/EEZ and 2009/147/EZ.

Od 21. srpnja 2004. ocjenjivanje učinka na okoliš planova i programa koji vode do takvih projekata, posebno kada se oni odnose na nove pravce ili razvoj druge važne infrastrukture, provode države članice u skladu s Direktivom 2001/42/EZ.

Države članice uzimaju u obzir rezultate tih ocjenjivanja učinaka na okoliš pri izradi predmetnih planova i programa, u skladu s člankom 8. Direktive 2001/42/EZ.

2.   Do 21. srpnja 2004. Komisija, u dogovoru s državama članicama, razvija prihvatljive metode za provedbu strateškog ocjenjivanja utjecaja na okoliš s ciljem osiguranja, između ostalog, odgovarajućeg usklađivanja, izbjegavanja dvostrukih napora te ostvarivanja pojednostavnjenja i ubrzavanja postupka planiranja za prekogranične projekte i koridore.

Rezultate tog djelovanja i ocjenjivanja učinaka na okoliš projekata vezanih uz transeuropske mreže koje provode države članice u skladu s Direktivom 2001/42/EZ, Komisija uzima u obzir u izvješću o smjernicama i mogućim pratećim zakonodavnim prijedlozima predviđenim u članku 22. ove Odluke.

ODJELJAK 2.

CESTOVNA MREŽA

Članak 9.

Značajke

1.   Transeuropska cestovna mreža sastoji se od autocesta i visoko kvalitetnih cesta, bilo postojećih, novih ili onih koje treba prilagoditi, koje:

(a)	igraju važnu ulogu u prometu na velike udaljenosti; ili

(b)	zaobilaze glavne gradske centre na pravcima određenima na mreži;

(c)	omogućuju povezivanje s drugim vrstama prijevoza; ili

(d)	povezuju zabačene i rubne regije s centralnim regijama Unije.

2.   Mreža jamči korisnicima visoku, ujednačenu i stalnu razinu usluge, udobnost i sigurnost.

3.   Mreža također uključuje infrastrukturu za upravljanje prometom, obavješćivanje korisnika o događajima, način za rješavanje poremećaja i hitnih slučajeva te elektroničku naplatu cestarine, koja se temelji na aktivnoj suradnji između sustava za upravljanje prometom na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, koji nude putničke i prometne obavijesti te usluge dodane vrijednosti kako bi se osigurala nužna sukladnost s aplikacijama čije je uvođenje omogućeno na temelju programa transeuropske telekomunikacijske mreže.

ODJELJAK 3.

ŽELJEZNIČKA MREŽA

Članak 10.

Značajke

1.   Željeznička mreža sastoji se od mreže željezničkih pruga za velike brzine i mrže konvencionalnih željezničkih pruga.

2.   Mreža željezničkih pruga za velike brzine, koja koristi postojeću ili novu tehnologiju, sastoji se od:

(a)	posebno izgrađenih pruga za velike brzine, opremljenih za brzine općenito jednake ili veće od 250 km/h;

(b)	posebno nadograđene pruge za velike brzine opremljene za brzine od 200 km/h;

(c)	posebno nadograđene pruge za velike brzine ili pruge posebno izgrađene za velike brzine i povezane s mrežom za velike brzine koje imaju posebna obilježja kao posljedicu topografskih ili okolišnih, reljefnih ili urbanističkih ograničenja na kojima se brzine moraju prilagođavati pojedinačnom slučaju.

Mreža željezničkih pruga za velike brzine sastoji se od pruga označenih u odjeljku 3. Priloga I. Osnovni zahtjevi i tehničke specifikacije za interoperabilnost koje se primjenjuju na prugama velikih brzina koristeći postojeću tehnologiju određuju se u skladu s Direktivom Vijeća 96/48/EZ od 23. srpnja 1996. o interoperabilnosti transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina (11). Države članice prije toga obavješćuju Komisiju o otvaranju pruge velike brzine i tehničkim značajkama pruge.

3.   Mreža konvencionalnih željezničkih pruga sastoji se od konvencionalnog željezničkog prijevoza putnika i tereta, uključujući željezničke dijelove transeuropske kombinirane prometne mreže iz članka 15., poveznica s morskim i riječnim lukama od zajedničkog interesa te onih robnih terminala koji su otvoreni za sve operatore. Osnovni zahtjevi i tehničke specifikacije za interoperabilnost koje se primjenjuju na konvencionalne pruge određuju se u skladu s Direktivom 2001/16//EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2001. o interoperabilnosti transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (12).

4.   Željeznička mreža uključuje infrastrukturu i sadržaje koji omogućuju povezivanje cestovnih i željezničkih te, kad je to moguće, pomorskih i zračnih usluga prijevoza. U tom smislu posebna se pozornost mora pridati povezivanju regionalnih zračnih luka s mrežom.

5.   Željeznička mreža ispunjava najmanje jednu od sljedećih funkcija:

(a)	igrati važnu ulogu u putničkom prometu na velike udaljenosti;

(b)	omogućavati povezivanje sa zračnim lukama kada je to moguće;

(c)	dopustiti pristup regionalnim i lokalnim željezničkim mrežama;

(d)	olakšavati prijevoz tereta pomoću utvrđivanja i razvoja glavnih pravaca namijenjenih prijevozu tereta ili pravaca na kojima teretni vlakovi imaju prednost;

(e)	igrati važnu ulogu u kombiniranom prijevozu;

(f)	dopustiti međusobno povezivanje putem luka od zajedničkog interesa s pomorskim prijevozom na kratkim udaljenostima i unutarnjim vodnim putovima.

6.   Željeznička mreža nudi putnicima visoku razinu kvalitete i sigurnosti zbog svojeg kontinuiteta i postupnog uvođenja njezine interoperabilnosti koja se ostvaraje posebno tehničkim usklađivanjem i usklađenim prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim sustavom ERTMS koji je preporučen za europsku željezničku mrežu. S tim ciljem Komisija, u dogovoru s državama članicama, utvrđuje provedbeni plan koji je međusobno usklađen s nacionalnim planovima.

ODJELJAK 4.

MREŽA UNUTARNJIH VODNIH PUTOVA I LUKE UNUTARNJIH VODA

Članak 11.

Značajke

1.   Mreža transeuropskih unutarnjih vodnih putova sastoji se od rijeka, kanala i različitih ogranaka i veza koje ih povezuju. Ona posebno omogućava međusobno povezivanje industrijskih regija s velikim konurbacijama i njihovo povezivanje s lukama.

2.   Minimalne su tehničke značajke za vodne putove koji tvore dio mreže one zadane za IV. razred vodnog puta koji omogućava prolaz plovila ili potiskivanih sastava dugih 80 do 85 m i širokih 9,50 m. Kada se vodni put koji tvori dio mreže modernizira ili gradi, tehničke specifikacije trebale bi odgovarati najmanje razredu IV. te omogućavati da se razred V.a/V.b ostvari naknadno, te bi trebale imati zadovoljavajuće odredbe za prolazak plovila koje se koristi za kombinirani prijevoz. Razred V.a dopušta prolazak plovila ili potiskivanih sastava dugih 110 m i širokih 11,40 m i razreda V.b dopušta prolazak potiskivanih sastava dugih 172 do 185 m i širokih 11,40 m.

3.   Luke unutarnjih voda tvore dio mreže, posebno kao točke za međusobno povezivanje između vodnih putova iz stavka 2. i članka 15. te različitih vrsta prijevoza.

4.   Mreža uključuje luke unutarnjih voda:

(a)	otvorene za trgovački promet;

(b)	smještene na mreži unutarnjih vodnih putova kako je prikazano u nacrtu iz Priloga I., odjeljak 4.;

(c)	međusobno povezivanje s transeuropskim prometnim pravcima prikazanim u Prilogu I.; te

(d)	one opremljene uređajima i objektima za pretovar za intermodalni prijevoz ili s opsegom godišnjeg prijevoza robe od najmanje 500 000 tona.

Luke unutarnjih voda iz točke (d) prikazane su u Prilogu I.

5.   Mreža uključuje infrastrukturu za upravljanje prometom. To pretpostavlja uspostavu interoperabilnog, inteligentnog prometnog i prijevoznog sustava, znanog pod imenom „River Information Services”, s namjenom optimiziranja postojećeg kapaciteta i sigurnosti mreže unutarnjih vodnih putova i poboljšanje interoperabilnosti s drugim vrstama prijevoza.

ODJELJAK 5.

MORSKE LUKE

Članak 12.

Značajke

1.   Morske luke dopuštaju razvoj pomorskog prijevoza i predstavljaju izlazne točke za brodske veze s otocima i točke za međusobno povezivanje između pomorskog prijevoza i drugih vrsta prijevoza. One pružaju opremu i usluge prometnim prijevoznicima. Njihova infrastruktura pruža raspon usluga za prijevoz putnika i robe, uključujući trajektne usluge i kratku i dugu plovidbu, uključujući obalnu plovidbu, unutar Unije te između potonje i trećih zemalja.

2.   Morske luke uključene u transeuropsku prometnu mrežu odgovaraju jednoj od triju kategorija, A, B ili C, određene na sljedeći način:

A	:	međunarodne morske luke: luke s ukupnim godišnjim opsegom prometa najmanje 1,5 milijuna tona robe ili 200 000 putnika, koje su, osim ako to nije moguće, povezane s kopnenim elementima transeuropske prometne mreže te stoga igraju glavnu ulogu u međunarodnom pomorskom prometu;
B	:	morske luke Unije, koje nisu uključene u kategoriju A: ove luke imaju ukupni godišnji opseg prometa od najmanje 0,5 milijuna tona robe ili između 100 000 i 199 999 putnika te su‚ osim ako to nije moguće, povezane s kopnenim elementima transeuropske prometne mreže i opremljene nužnim uređajima i opremom za pretovar za kratku plovidbu;
C	:	regionalne luke: ove luke ne ispunjavaju mjerila kategorija A i B, već su smještene na otocima, rubnim i udaljenim područjima, koje međusobno povezuju takva područja morem i/ili ih povezuju sa središnjim regijama Unije.

Morske luke u kategoriji A prikazuju se na označenim zemljovidima u preglednim planovima u odjeljku 5. Priloga I., na temelju najnovijih podataka o morskim lukama.

3.   Uz mjerila utvrđena u članku 7., projekti morskih luka od zajedničkog interesa povezani s morskim lukama uključenima u transeuropsku mrežu morskih luka u skladu su s mjerilima i specifikacijama iz Priloga II.

Članak 13.

Morske autoceste

1.   Cilj je transeuropske mreže morskih autocesta usmjeriti tokove prijevoza robe na morske logističke putove tako da se poboljšaju postojeće ili uspostave nove učinkovite, redovite i česte pomorske veze za prijevoz robe između država članica kako bi se smanjila zagušenost cesta i/ili poboljšao pristup rubnim i otočnim područjima i državama. Morske autoceste ne bi trebale isključiti kombinirani prijevoz osoba i robe, pod uvjetom da prevladava roba.

2.   Transeuropska mreža morskih autocesta sastoji se od opreme i infrastrukture vezane uz najmanje dvije luke u dvjema različitim državama članicama. Oprema i infrastruktura uključuju elemente u najmanje jednoj državi članici, poput lučke opreme, elektroničkih sustava za logističko upravljanje, postupaka u vezi sa sigurnošću i zaštitom, upravnih i carinskih postupaka te infrastrukture za izravno povezivanje s kopnom i morem, uključujući načine osiguranja cjelogodišnje plovidbe, posebno raspoloživosti opreme za jaružanje i ledolomaca za pristup u zimskom razdoblju.

3.   Vodni putovi ili kanali, određeni u odjeljku 4. Priloga I., koji povezuju dvije europske morske autoceste ili njihove odsjeke te značajno doprinose skraćenju pomorskih putova povećavajući učinkovitost i smanjujući vrijeme plovidbe čine sastavni dio transeuropske mreže morskih autocesta.

4.   Projekte od zajedničkog interesa transeuropske mreže morskih autocesta predlažu najmanje dvije države članice te se prilagođavaju stvarnim potrebama. Predloženi projekti uglavnom uključuju javni i privatni sektor u skladu s postupcima koji, prije dodjele pomoći iz nacionalnih proračuna koji se prema potrebi mogu dopuniti dodjelom pomoći Unije, predviđaju javni natječaj u jednom od sljedećih oblika:

(a)	javni natječaj, koji skupa organiziraju predmetne države članice, namijenjen uspostavi novih veza od luke kategorije A, određene u članku 12. stavku 2., koju one odabiru unaprijed unutar svakog pomorskog područja, kako je određeno u projektu br. 21. iz Priloga III.;

(b)	ako je položaj luka moguće usporediti, javni natječaj koji skupa organiziraju predmetne države članice, čija je namjena u konzorcij združiti brodarska poduzeća i luke iz jednog pomorskog područja, kako je navedeno u projektu br. 21. iz Priloga III.

5.   Projekti od zajedničkog interesa transeuropske mreže morskih autocesta:

(a)	usmjeravaju se na opremu i infrastrukturu koja čini mrežu morskih autocesta;

(b)

mogu uključivati pomoć za početak provedbe, ne dovodeći u pitanje članke 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ako se u okviru javnog natječaja iz stavka 4. javna potpora smatra nužnom za financijsku održivost projekta; pomoć za početak provedbe ograničava se na dvije godine i dodjeljuje samo na podlozi dostatno opravdanih kapitalnih troškova; pomoć ne smije prijeći najmanji procijenjeni iznos potreban za počinjanje predmetnih veza; pomoć ne smije voditi do poremećaja vezano uz tržišno natjecanje na relevantnim tržištima koja su suprotna zajedničkom interesu;

(c)	također mogu uključivati aktivnosti koje imaju šire koristi i nisu vezane uz određene luke, poput raspoloživosti opreme za razbijanje leda i jaružanje, kao i informacijske sustave, uključujući upravljanje prometom i elektroničke sustave za obavješćivanje.

6.   Projekti od zajedničkog interesa transeuropske mreže morskih autocesta podnose se Komisiji na odobrenje.

7.   Komisija unutar tri godine podnosi Odboru iz članka 21. stavka 1. početni popis određenih projekata od zajedničkog interesa, čime zamisao morskih autocesta provodi u konkretni oblik.

Ovaj popis također se prosljeđuje Europskom parlamentu.

ODJELJAK 6.

ZRAČNE LUKE

Članak 14.

Značajke

1.   Transeuropska mreža zračnih luka unutar državnog područja Unije koje su otvorene za putnički zračni promet i koje su u skladu s kriterijima navedenima u odjeljku 6. Priloga II. Te zračne luke razvrstavaju se prema opsegu i vrsti prometa koji vrše te prema njihovoj funkciji unutar mreže. One dopuštaju razvoj zračnih veza te međusobno povezivanje zračnog prometa i drugih vrsta prijevoza.

2.   Međunarodne točke povezivanje i točke povezivanja Unije predstavljaju srž transeuropske mreže zračnih luka. Veze između Unije i ostatka svijeta odvijaju se putem međunarodnih točaka povezivanja. Točke povezivanja Unije u osnovi pružaju veze unutar Unije, s uslugama izvan Unije koje čine manji dio njihovog poslovanja. Regionalne točke povezivanja i točke pristupa omogućuju pristup srži mreže ili pomažu otvaranju rubnih i izoliranih područja.

3.   Međunarodne točke povezivanja i točke povezivanja Unije postupno se povezuju sa željezničkim prugama velikih brzina kada je to moguće. Mreža uključuje infrastrukturu i opremu koje omogućuju povezivanje usluga zračnog i željezničkog prijevoza te, kada je to moguće, usluga pomorskog prijevoza.

ODJELJAK 7.

MREŽA KOMBINIRANOG PRIJEVOZA

Članak 15.

Značajke

Transeuropska mreža kombiniranog prijevoza sastoji se od:

(a)	željeznica i unutarnjih vodnih putova koji su prikladni za kombinirani prijevoz i brodski prijevoz koji, kada je to primjereno, u kombinaciji s najkraćim mogućim početnim i/ili završnim cestovnim prijevozom, omogućuje prijevoz robe na velike udaljenosti;

(b)	intermodalnih terminala opremljenih postrojenjima koja omogućuju pretovar između željeznica, unutarnjih vodnih putova, pomorskih vodnih putova i cesta;

(c)	i povremeno, prikladnih željezničkih vozila kada to zahtijevaju značajke infrastrukture koje još nisu prilagođene.

ODJELJAK 8.

MREŽA ZA UPRAVLJANJE BRODSKIM PROMETOM I OBAVJEŠĆIVANJE

Članak 16.

Značajke

Transeuropska mreža za upravljanje brodskim prometom i obavješćivanje odnosi se na:

(a)	sustave za upravljanje obalnim i lučkim brodskim prometom;

(b)	sustave za određivanje položaja plovila;

(c)	sustave za obavješćivanje za vozila koja prevoze opasne ili onečišćujuće tvari;

(d)	komunikacijske sustave za poziv u pomoć i sigurnost na moru.

ODJELJAK 9.

SUSTAV ZA UPRAVLJANJE ZRAČNIM PROMETOM

Članak 17.

Značajke

Transeuropska mreža za upravljanje zračnim prometom sastoji se od zračnog prostora rezerviranog za generalnu avijaciju, zračnih putova, pomagala za zračnu navigaciju, sustava za planiranje i upravljanje prometom i sustava za nadzor prometa (centri za nadzor, uređaji za nadzor i komunikaciju), nužnih za sigurnu i učinkovitu zračnu plovidbu u europskom zračnom prostoru.

ODJELJAK 10.

MREŽA SUSTAVA ZA ODREĐIVANJE POLOŽAJA I NAVIGACIJU

Članak 18.

Značajke

Transeuropska mreža sustava za određivanje položaja i navigaciju sastoji se od sustava za satelitsko određivanja položaja i sustava koje treba odrediti u budućem Europskom radionavigacijskom planu. Ti sustavi omogućavaju pouzdane i učinkovite usluge određivanje položaja i navigacije koje mogu koristi sve vrste prijevoza.

ODJELJAK 11.

MEĐUSOBNO USKLAĐIVANJE IZMEĐU DRŽAVA ČLANICA

Članak 19.

Europski koordinator

1.   Kako bi se omogućila usklađena provedba određenih projekata, posebno prekograničnih projekata ili dijelova prekograničnih projekata koji su uključeni u projekte proglašene kao one od europskog interesa iz članka 25., Komisija može odrediti, u dogovoru s dotičnim državama članicama te nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, osobu zvanu „europski koordinator”.

2.   Europski se koordinator odabire, posebno, na temelju njegovog/njezinog iskustva vezano uz europske institucije i poznavanja pitanja vezanih uz financiranje te društveno i gospodarsko vrednovanje i vrednovanje utjecaja na okoliš velikih projekata.

3.   Odluka Komisije kojom se imenuje europski koordinator određuje kako on/ona moraju obavljati zadaće navedene u stavku 5.

4.   Europski koordinator djeluje u ime i za račun Komisije. Nalog europskog koordinatora obično se odnosi samo na jedan projekt, posebno u slučaju prekograničnog projekta, ali se može, ako je potrebno, protegnuti na cjelokupnu glavnu osovinu. Europski koordinator sastavlja skupa s državama članicama radni plan za svoje aktivnosti.

5.   Europski koordinator:

(a)	potiče, u suradnji s dotičnim državama članicama, zajedničke metode vrednovanja projekata te, kada je potrebno, savjetuje promotore projekata o financijskom paketu za projekte;

(b)

svake godine sastavlja izvještaj za Europski parlament, Komisiju i dotične države članice vezano uz napredak ostvaren u provedbi projekta(-kata) za koje je on/ona odgovoran(-na), novim propisima ili drugim razvojima koji mogu utjecati na značajke projekta i drugim teškoćama i preprekama koje mogu uzrokovati znatno kašnjenje vezano uz datume navedene u Prilogu III.;

(c)

savjetuje, zajedno s dotičnim državama članicama, regionalne i lokalne vlasti, prijevoznike, korisnike prijevoza te predstavnike civilnog društva s ciljem šireg upoznavanja sa zahtjevima prijevoznih usluga te mogućnostima financiranja i vrstama usluga koje se moraju pružiti da bi se omogućio pristup takvom financiranju.

6.   Dotične države članice surađuju s europskim koordinatorom i daju mu/joj podatke potrebne za izvršavanje zadaća iz stavka 5.

7.   Ne dovodeći u pitanje primjenjive postupke koje propisuju Unija i nacionalni zakoni, Komisija može zahtijevati mišljenje europskog koordinatora pri pregledavanju prijava za Unijino financiranje projekata ili skupine projekata za koje je odgovoran europski koordinator.

ODJELJAK 12.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 20.

Nacionalni planovi i programi

Države članice dostavljaju Komisiji nacrte nacionalnih planova i programa koje one pripremaju s ciljem razvoja transeuropske prometne mreže, posebno vezano uz projekte koji se smatraju europskim interesom iz članaka 24. do 27. Kad ih donesu, države članice šalju nacionalne planove i programe Komisiji radi obavijesti.

Članak 21.

Odbor za nadzor smjernica i razmjenu podataka

1.   Komisiji pomaže Odbor za nadzor smjernica i razmjenu podataka, dalje u tekstu „Odbor”, koji se sastoji od predstavnika država članica i kojim predsjedava predstavnik Komisije.

2.   Odbor razmjenjuje podatke o planovima i programima koje dostavljaju države članice i može razmatrati svako pitanje vezano uz razvoj transeuropske prometne mreže.

Članak 22.

Izvješće

Komisija svake dvije godine podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o provedbi smjernica opisanih u ovoj Odluci.

Odbor pomaže Komisiji u pripremi izvješća.

Izvješću se, kada je to potrebno, prilažu zakonodavni prijedlozi za reviziju smjernica; ti zakonodavni prijedlozi mogu, ako je nužno, uključivati izmjene popisa prioritetnih projekata iz Priloga III. ili dodatak tom popisu projekata koji su sukladni s člankom 23. stavkom 1. Revizija posebno vodi računa o projektima koji doprinose teritorijalnoj koheziji Unije u skladu s člankom 23. stavkom 1. točkom (e).

Članak 23.

Prioritetni projekti

1.   Prioritetni projekti su projekti od zajedničkog interesa iz članka 7. kada ispitivanje potvrdi da su oni:

(a)	namijenjeni uklanjanju uskih grla ili dovršavanju veze koja je nedostajala na glavnom putu transeuropske mreže, posebno prekogranični projekti, projekti kojima se uklanjaju prekogranične prirodne prepreke ili imaju prekogranični odsjek;

(b)	su takvog opsega da dugoročno planiranje na europskoj razini donosi znatnu dodanu vrijednost;

(c)	u cijelosti predstavljaju možebitne društveno gospodarske pogodnosti i druge društveno gospodarske prednosti;

(d)	znatno poboljšavaju pokretljivost robe i osoba između države članice te time doprinose interoperabilnosti nacionalnih mreža;

(e)	doprinose teritorijalnoj koheziji Unije povezivanjem mreža novih država članica i poboljšavajući veze s rubnim i otočnim područjima;

(f)	doprinose održivom razvoju prometa poboljšavajući sigurnost i smanjujući štetu za okoliš koju uzrokuje promet, posebno promičući modalni prijelaz na željeznice, intermodalni promet, unutarnje vodne putove i pomorski promet;

(g)	pokazuje predanost dotične države članice da provede studije i postupke vrednovanja na vrijeme da dovrši rad u skladu s unaprijed dogovorenim datumom, na temelju nacionalnih planova ili drugog istovrijednog dokumenta vezano uz određeni projekt.

2.   Prioritetni projekti na kojima je rad trebao početi prije 2010. godine, njihovi odjeljci i datumi dogovoreni za dovršavanje rada iz stavka 1. točke (g) navedeni su u Prilogu III.

3.   Do 2010. Komisija izrađuje nacrt izvješća o napretku te, ako je potrebno, predlaže izmjene popisa prioritetnih projekata iz Priloga III. u skladu sa stavkom 1.

Članak 24.

Izjava o europskom interesu

Prioritetni projekti navedeni u Prilogu III. deklarirani su kao projekti od europskog interesa. Ta se izjava daje isključivo u skladu s postupkom utvrđenim u ugovorima i pravnim aktima koji se na njima temelje.

Članak 25.

Projekti proglašeni projektima od europskog interesa

1.   Ne dovodeći u pitanje pravnu osnovu za predmetni financijski instrument, države članice:

(a)	pri podnošenju svojih projekta u okviru Kohezijskog fonda, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1084/2006 od 11. srpnja 2006. o osnivanju Kohezijskog fonda (13), daju odgovarajući prioritet projektima proglašenima projektima od europskog interesa;

(b)

pri podnošenja svojih projekta u okviru proračuna za transeuropsku mrežu u skladu s člancima 5. i 9. Uredbe (EZ) br. 680/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o određivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža (14) daju odgovarajući prioritet projektima proglašenima projektima od europskog interesa.

2.   Ne dovodeći u pitanje pravnu osnovu određenog financijskog instrumenta Unije, Komisija:

(a)

potiče države članice da vode računa o projektima koji su proglašeni kao projekti od europskog interesa pri planiranju programiranja strukturnih fondova, posebno u područjima obuhvaćenima ciljem „konvergencije”, uzimajući u obzir nacionalne prometne planove koji ulaze u područje primjene postojećih okvira potpore Unije;

(b)

osigurava da države koje su kvalificirane za instrumente pretpristupne pomoći daju odgovarajući prioritet, pri podnošenju njihovih projekata na temelju tog instrumenta u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006. o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (15), projektima proglašenima projektima od europskog interesa.

3.   Pri predviđanju svojih financijskih potreba Komisija daje odgovarajući prioritet projektima proglašenima projektima od europskog interesa.

Članak 26.

Zastoj u dovršavanju projekata proglašenih projektima od europskog interesa

1.   U slučaju značajnog zastoja, glede roka 2010., vezano uz početak rada na jednom od projekata proglašenom projektom od europskog interesa, Komisija traži od dotičnih država članica da daju razlog za zastoj unutar tri mjeseca. Na temelju danog odgovora Komisija se savjetuje s dotičnim državama članicama radi rješavanja problema koji je doveo do zastoja.

Komisija može, u dogovoru s Odborom i kao dio aktivnog nadzora nad provedbom projekta proglašenog projektom od europskog interesa i imajući na umu načelo proporcionalnosti, donijeti odgovarajuće mjere. Dotične države članice dobit će priliku predati svoje primjedbe o takvim mjerama prije njihovog donošenja.

Europski parlament se odmah izvješćuje o svim poduzetim mjerama.

Pri donošenju tih mjera Komisija uzima u obzir udjel u odgovornosti svake dotične države članice za zastoj te se suzdržava od poduzimanja mjera koje bi utjecale na realizaciju projekta u državama članicama koje nisu odgovorne za zastoj.

2.   Ako se projekt proglašen projektom od europskog interesa uglavnom ne okonča unutar razumnog vremenskog roka nakon očekivanog datuma njegovog završetka navedenog u Prilogu III. te su sve dotične države članice odgovorne za zastoj, Komisija ponovno pregledava projekt, u skladu s postupkom navedenim u stavku 1., radi povlačenja njegovog razvrstavanja kao projekta proglašenog za projekt od europskog interesa na temelju postupka revizije iz trećeg stavka članka 22.

Komisija, u svakom slučaju, pregledava projekt do kraja razdoblja od 15 godina nakon njegovog proglašenja projektom od europskog interesa u smislu ove Odluke.

Članak 27.

Društveni i gospodarski učinak i ocjenjivanje učinka na okoliš

1.   Pet godina nakon završetka projekta proglašenog projektom od europskog interesa ili jednog od njegovih dijelova dotične države članice provode ocjenjivanje njegovih društvenih i gospodarskih učinaka i učinaka na okoliš, uključujući njegov utjecaj na trgovinu i slobodno kretanje osoba i robe između država članica, na teritorijalnu koheziju i na održivi razvoj. Države članice obavješćuju Komisiju o rezultatima ocjenjivanja.

2.   Kada projekt koji je proglašen projektom od europskog interesa uključuje prekogranični odsjek koji je tehnički i financijski neodjeljiv, dotične države članice međusobno usklađuju svoje postupke za ocjenjivanje njihovih društvenih i gospodarskih učinaka i ulažu najveće napore u provedbi nadnacionalnog istraživanja i prije izdavanja građevinske dozvole i unutar postojećeg okvira.

3.   Druge odsjeke projekata od europskog interesa dvostrano ili višestrano koordiniraju države članice od slučaja do slučaja.

4.   Usklađene mjere ili nadnacionalne istrage iz stavka 2. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje obveze koje nameće zakonodavstvo Unije o zaštiti okoliša te posebno o ono vezano uz ocjenjivanje utjecaja na okoliš. Dotične države članice obavješćuju Komisiju o pokretanju mjera ili nadnacionalnih istraga i o njihovim rezultatima. Komisija te podatke uključuje u izvješće iz članka 22.

Članak 28.

Prekogranični odsjeci

U kontekstu nekih prioritetnih projekata države članice dužne su odrediti prekogranične odsjeke između dviju država članica, uključujući morske autoceste, na temelju mjerila koje je odredio Odbor i o kojima je obaviještena Komisija.

To su posebno odsjeci koji su financijski i tehnički neodjeljivi ili na koje se skupa obvezuju dotične države članice i za koje uspostavljaju zajedničku strukturu.

Članak 29.

Stavljanje izvan snage

Odluka br. 1692/96/EZ stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Odluku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Odluku i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu V.

Članak 30.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 31.

Adresati

Ova je Odluka upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 128, 18.5.2010., str. 147.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 5. svibnja 2010. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 24. lipnja 2010.

(3)  SL L 228, 9.9.1996., str. 1.

(4)  Vidjeti Prilog IV.

(5)  SL L 197, 21.7.2001., str. 30.

(6)  SL L 175, 5.7.1985., str. 40.

(7)  SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

(8)  SL L 20, 26.1.2010., str. 7.

(9)  SL L 363, 20.12.2006., str. 1.

(10)  SL L 191, 18.7.2008., str. 1.

(11)  SL L 235, 17.9.1996., str. 6.

(12)  SL L 110, 20.4.2001., str. 1.

(13)  SL L 210, 31.7.2006., str. 79.

(14)  SL L 162, 22.6.2007., str. 1.

(15)  SL L 210, 31.7.2006., str. 82.

---

PRILOG I.

SHEME MREŽA PRIKAZANE NA ZEMLJOVIDIMA  (1)

Odjeljak 2.:   Cestovna mreža

2.0.

Europa

2.1.

Belgija

2.2.

Bugarska

2.3.

Češka

2.4.

Danska

2.5.

Njemačka

2.6.

Estonija

2.7.

Irska

2.8.

Grčka

2.9.	Španjolska

2.10.

Francuska

2.11.

Italija

2.12.

Cipar

2.13.

Latvija

2.14.

Litva

2.15.

Luksemburg

2.16.

Mađarska

2.17.

Malta

2.18.

Nizozemska

2.19.

Austrija

2.20.

Poljska

2.21.

Portugal

2.22.

Rumunjska

2.23.

Slovenija

2.24.

Slovačka

2.25.

Finska

2.26.

Švedska

2.27.

Ujedinjena Kraljevina

Odjeljak 3.:   Željeznička mreža

3.0.

Europa

3.1.

Belgija

3.2.

Bugarska

3.3.

Češka

3.4.

Danska

3.5.

Njemačka

3.6.

Estonija

3.7.

Irska

3.8.

Grčka

3.9.	Španjolska

3.10.

Francuska

3.11.

Italija

3.12.

Latvija

3.13.

Litva

3.14.

Luksemburg

3.15.

Mađarska

3.16.

Nizozemska

3.17.

Austrija

3.18.

Poljska

3.19.

Portugal

3.20.

Rumunjska

3.21.

Slovenija

3.22.

Slovačka

3.23.

Finska

3.24.

Švedska

3.25.

Ujedinjena Kraljevina

Odjeljak 4.:   Mreža unutarnjih vodnih putova i luka unutarnjih voda

4.0.

Europa

4.1.

Belgija

4.2.	Nizozemska

4.3.

Njemačka

4.4.	Njemačka/Austrija

4.5.	Francuska/Italija

4.6.

Francuska

4.7.

Bugarska

4.8.

Češka

4.9.

Litva

4.10.

Mađarska

4.11.

Poljska

4.12.

Rumunjska

4.13.

Slovačka

Odjeljak 5.:   Morske luke - kategorija A

5.0.

Europa

5.1.	Baltičko more

5.2.	Sjeverno more

5.3.	Atlantski ocean

5.4.	Sredozemno more – zapadni dio

5.5.	Sredozemno more – istočni dio

5.6.	Bugarska/Rumunjska

5.7.

Cipar

5.8.

Malta

Odjeljak 6.:   Zračne luke

6.0.

Europa

6.1.	Belgija/Danska/Njemačka/Luksemburg/Nizozemska/Austrija

6.2.

Bugarska

6.3.

Češka

6.4.

Estonija

6.5.	Irska/Ujedinjena Kraljevina

6.6.

Grčka

6.7.	Španjolska/Portugal

6.8.

Francuska

6.9.

Italija

6.10.

Cipar

6.11.

Latvija

6.12.

Litva

6.13.

Mađarska

6.14.

Malta

6.15.

Poljska

6.16.

Rumunjska

6.17.

Slovenija

6.18.

Slovačka

6.19.

Finska/Švedska

Odjeljak 7:   Mreža za kombinirani promet

7.1.	A. Željeznica B. Željeznica, zemljovid u velikome mjerilu

Napomena: Izraz „planiran” u legendama na zemljovidima obuhvaća sve faze infrastrukturnog projekta od zajedničkog interesa od preliminarnih studija do izgradnje.

ODJELJAK 2.

CESTOVNA MREŽA

ODJELJAK 3.

ŽELJEZNIČKA MREŽA

ODJELJAK 4.

MREŽA UNUTARNJIH VODNIH PUTOVA I LUKA UNUTARNJIH VODA

ODJELJAK 5.

MORSKE LUKE – KATEGORIJA A

ODJELJAK 6.

ZRAČNE LUKE

ODJELJAK 7.

MREŽA ZA KOMBINIRANI PROMET

---

(1)  Zemljovidi su vezani uz odgovarajuće odsjeke navedene u uvjetima provedbe i/ili Prilogu II.

---

PRILOG II.

MJERILA I SPECIFIKACIJE ZA PROJEKTE OD ZAJEDNIČKOG INTERESA  (1)

Odjeljak 2.: Cestovna mreža

Odjeljak 3.: Željeznička mreža

Odjeljak 4.: Mreža unutarnjih vodnih putova i luka unutarnjih voda

Odjeljak 5.: Morske luke

Odjeljak 6.: Zračne luke

Odjeljak 7.: Mreža za kombinirani promet

Odjeljak 8.: Mreža za upravljanje brodskim prometom i obavješćivanje

Odjeljak 9.: Mreža za upravljanje zračnim prometom

Odjeljak 10.: Mreža za određivanje položaja i navigaciju

ODJELJAK 2.

CESTOVNA MREŽA

Osim projekata vezanih uz poveznice iz Priloga I., smatra se da projekti od zajedničkog interesa uključuju svaki infrastrukturni projekt povezan s takvim poveznicama koji se bavi:

A.	Razvojem mreže te posebno: — širenjem autocesta ili nadogradnjom cesta, — gradnjom ili poboljšanjem zaobilaznica ili kružnih cesta, — povećanjem interoperabilnosti nacionalnih mreža.

B.

Razvojem upravljanja prometom i sustavima za obavješćivanje korisnika te posebno: — uspostavom telematske infrastrukture za prikupljanje podataka o prometu, — razvojem centara za prometne podatke i centara za kontrolu prometa te centara za razmjenu podataka između centara za obavješćivanje u različitim zemljama, — uspostavom informacijskih usluga u cestovnom prometu, posebno RDS-TMC sustava (2), — tehničkom interoperabilnošću telematskih infrastruktura.

ODJELJAK 3.

ŽELJEZNIČKA MREŽA

Osim projekata vezanih uz poveznice iz Priloga I., smatra se da projekti od zajedničkog interesa uključuju svaki infrastrukturni projekt povezan s takvim poveznicama koji se bavi:

—	interoperabilnošću između transeuropskih željezničkih sustava,

—	međusobnim vezama s mrežama drugih vrsta prijevoza.

ODJELJAK 4.

MREŽA UNUTARNJIH VODNIH PUTOVA I LUKA UNUTARNJIH VODA

A.   Luke unutarnjih voda

Projekti od zajedničkog interesa povezani su isključivo infrastrukturom otvorenom svim korisnicima na nediskriminirajućoj osnovi.

Osim projekata vezanih uz veze i luke unutarnjih voda iz Priloga I., smatra se da projekti od zajedničkog interesa uključuju svaki infrastrukturni projekt koji odgovara jednoj ili više sljedećih kategorija:

1.	pristup luci iz vodnog puta;

2.	lučka infrastruktura unutar područja luke;

3.	drugoj prometnoj infrastrukturi unutar područja luke;

4.	drugoj prometnoj infrastrukturi koja povezuje luku s drugim elementima transeuropske prometne mreže.

Svaki projekt koji se odnosi na sljedeće radove smatra se projektom od zajedničkog interesa: gradnja i održavanje svih elemenata prometnog sustava koji su uglavnom otvoreni svim korisnicima prometa unutar luke i veza s nacionalnom ili međunarodnom prometnom mrežom. Posebno to uključuje razvoj i održavanje zemljišta za komercijalne i druge lučke svrhe, izgradnju i održavanje cesta i željezničkih veza, izgradnju i održavanje, uključujući jaružanje, pristupnih putova i drugih područja vode u luci te izgradnju i održavanje navigacijskih pomagala i upravljanje prometom, komunikacijske i informacijske sustave u luci i na pristupnim putovima.

B.   Upravljanje prometom

Smatra se da projekti od zajedničkog interesa posebno uključuju sljedeće:

—	sustav za vođenje i signalizaciju plovila, posebno onih koji prevoze opasne ili onečišćujuće tvari,

—	komunikacijske sustave za slučajeve opasnosti i sigurnost na unutarnjim vodnim putovima.

ODJELJAK 5.

MORSKE LUKE

1.   Opći uvjeti za projekte od zajedničkog interesa koji su vezani uz morske luke u mreži

Projekti od zajedničkog interesa povezani su isključivo infrastrukturom otvorenom svim korisnicima na nediskriminirajućoj osnovi.

Svaki projekt koji se odnosi na sljedeće radove smatra se projektom od zajedničkog interesa: gradnja i održavanje svih elemenata prometnog sustava koji su uglavnom otvoreni svim korisnicima prometa unutar luke i veza s nacionalnom ili međunarodnom prometnom mrežom. Posebno to uključuje razvoj i održavanje zemljišta za komercijalne i druge lučke svrhe, izgradnju i održavanje cesta i željezničkih veza, izgradnju i održavanje, uključujući jaružanje, pristupnih putova i drugih područja vode u luci te izgradnju i održavanje navigacijskih pomagala i upravljanje prometom, komunikacijske i informacijske sustave u luci i na pristupnim putovima.

2.   Specifikacije za projekte od zajedničkog interesa koji su vezani uz mrežu morskih luka

Svaki projekt koji ispunjava sljedeće specifikacije smatra se projektom od zajedničkog interesa:

Specifikacije projekta	Kategorija luke
I.   Promidžba kratke pomorske plovidbe
Infrastruktura potrebna za razvoj kratke pomorske i riječne plovidbe	Projekti vezani uz luke iz kategorije A
II.   Pristup lukama
Pristup lukama s mora ili unutarnjih vodnih putova	Projekti vezani uz luke iz kategorija A i B
Trajna dostupnost luka u Baltičkome moru smještenih na približno 60 sjeverne zemljopisne širine i sjevernije, uključujući kapitalne troškove radova na razbijanju leda tijekom zime	Projekti vezani uz luke iz kategorija A, B ili C
Oblikovanje i poboljšanje pristupa iz zaleđa koji povezuje luku s drugim elementima transeuropske prometne mreže pomoću željeznice, cesta ili unutarnjih vodnih putova	Projekti vezani uz luke iz kategorija A
Razvoj postojećih pristupa iz zaleđa koji povezuje luku s drugim elementima transeuropske prometne mreže pomoću željeznice, cesta ili unutarnjih vodnih putova	Projekti vezani uz luke iz kategorija A i B
III.   Lučka infrastruktura unutar područja luke
Razvoj lučke infrastrukture radi povećanja intermodalne učinkovitosti	Projekti vezani uz luke iz kategorija A i B
Nadogradnja lučke infrastrukture, posebno u lukama na otocima i rubnim i udaljenim područjima	Projekti vezani uz luke iz kategorije C
Razvoj i ugradnja sustava za upravljanje i obavješćivanje poput EDI-ja (elektronička razmjena podataka) ili drugih sustava za inteligentno upravljanje robom i putničkim prometom koristeći povezane tehnologije	Projekti vezani uz luke iz kategorija A, B i C
Razvoj lučkih postrojenja za prihvat otpada	Projekti vezani uz luke iz kategorija A, B i C

ODJELJAK 6.

ZRAČNE LUKE

I.   Mjerila za odabir zračnih luka od zajedničkog interesa

Zračne luke od zajedničkog interesa moraju ispunjavati mjerila jedne od sljedećih točaka povezivanja:

1.

Međunarodne točke povezivanja uključuju: — sve zračne luke ili zračne sustave (3) s godišnjim opsegom prometa koji nije manji od: — protok od 5 000 000 kretanja manje 10 %, ili — protok od 100 000 putničkih zrakoplova, ili — 150 000 tona teretnog prometa, ili — protoka 1 000 000 putnika izvan država članica Unije; ili — svaka nova zračna luka izgrađena kao zamjena postojeće međunarodne točke povezivanja koja se ne može dalje razvijati na postojećoj lokaciji.

2.

Točke povezivanja Unije uključuju: — sve zračne luke i zračne sustave s godišnjim opsegom prometa od: — protok između 1 000 000 manje 10 % i 4 499 999 putnika, ili — protok između 50 000 i 149 999 tona tereta, ili — protok između 500 000 i 899 999 putnika, od kojih najmanje 30 % nisu državljani, ili — protok između 300 000 i 899 999 putnika i smješten izvan europskog kopna na udaljenosti od najmanje 500 km od najbliže međunarodne točke povezivanja; ili — svaka nova zračna luka izgrađena kao zamjena postojeće međunarodne točke povezivanja koja se ne može dalje razvijati na postojećoj lokaciji.

3.

Regionalne točke povezivanja ili pristupne točke uključuju sve zračne luke — s godišnjim opsegom prometa između 500 000 i 899 999 putnika, od kojih manje od 30 % nisu državljani, ili — s godišnjim opsegom prometa između 250 000 manje 10 % i 499 999 putnika, ili — s godišnjim opsegom prometa između 10 000 and 49 999 tona tereta, ili — smještenim na otoku države članice, ili — smještenim u zabačenom području Unije s komercijalnim uslugama koje obavlja zrakoplov s najvećom uzletnom masom većom od 10 tona.

Zračna luka smještena je u zabačenom području ako je smještena izvan promjera više od 100 km od najbliže međunarodne točke povezivanja ili točke povezivanja Unije. Udaljenost se iznimno može smanjiti na 75 km kako bi se uzeo u obzir teški pristup zbog zemljopisnih okolnosti ili niske kvalitete infrastrukture kopnenog prometa.

II.   Specifikacije za projekte od zajedničkog interesa vezane uz mrežu zračnih luka

Svi projekti se kvalificiraju kao projekti od zajedničkog interesa ako ispunjavaju sljedeće specifikacije:

Specifikacije projekta	Vrsta točke za povezivanje na koju se načelno odnosi (4)
I.   Poboljšanje postojećeg kapaciteta zračne luke
Mjera 1.: Poboljšanje postojećeg kapaciteta u pogledu zrakoplova, protoka tereta ili putnika, uključujući navigacijsku opremu zračne luke	Međunarodna točka povezivanja Točka povezivanja Unije Regionalna točka povezivanja i točka pristupa
Mjera 2.: Poboljšanje sigurnosti i zaštite zračne luke	Međunarodna točka povezivanja Točka povezivanja Unije Regionalna točka povezivanja i točka pristupa
Mjera 3.: Prilagodba postojeće infrastrukture nužna radi dovršavanja unutarnjeg tržišta i posebno mjerama koje uređuju slobodno kretanje osoba unutar Unije	Međunarodna točka povezivanja Točka povezivanja Unije Regionalna točka povezivanja i točka pristupa
II.   Razvoj novih kapaciteta zračnih luka
Mjera 4.: Razvoj infrastrukture i opreme koji određuje kapacitet u pogledu zrakoplova, kretanja putnika i tereta, uključujući navigacijsku opremu zračne luke	Međunarodna točka povezivanja Točka povezivanja Unije
Mjera 5.: Izgradnja nove zračne luke kao zamjene za postojeću zračnu luku ili sustav zračne luke koji se ne može dalje razvijati na postojećoj lokaciji	Međunarodna točka povezivanja Točka povezivanja Unije
III.   Poboljšanje zaštite od opterećenja okoliša koje stvaraju djelatnosti zračne luke
Mjera 6.: Poboljšanje ekološke sukladnosti u pogledu buke i obrade otpadnih voda zračne luke	Međunarodna točka povezivanja Točka povezivanja Unije
IV.   Poboljšanje ili razvoj pristupa zračnoj luci
Mjera 7.: Poboljšanje ili razvoj sučelja između zračne luke i pristupne infrastrukture	Međunarodna točka povezivanja Točka povezivanja Unije
Mjera 8.: Poboljšanje ili razvoj međusobnih veza s drugim prometnim mrežama, posebno sa željezničkom mrežom	Međunarodna točka povezivanja Točka povezivanja Unije

ODJELJAK 7.

MREŽA ZA KOMBINIRANI PROMET

Osim projekata vezanih uz veze iz Priloga I., smatra se da projekti od zajedničkog interesa uključuju svaki projekt koji se bavi:

—	izgradnjom ili razvojem željezničke infrastrukture ili infrastrukture unutarnjih vodnih putova s ciljem tehnički mogućeg i ekonomski održivog prijevoza intermodalnih prijevoznih jedinica,

—	izgradnjom ili razvojem centara za prijenose između kopnenih vrsta prijevoza, uključujući postavljanje terminala s opremom za pretovarivanje s odgovarajućom infrastrukturom,

—	prilagodbu lučkih područja s ciljem razvoja ili poboljšanja kombiniranog prijevoza između pomorskog i željezničkog prometa, unutarnjih vodnih putova ili cestovnog prometa,

—

opremom za željeznički prijevoz koja je posebno prilagođena kombiniranom prijevozu kada to zahtijeva vrsta infrastrukture, posebno u vezi s troškovima moguće prilagodbe takve infrastrukture i podložno uporabi takve opreme povezane s predmetnom infrastrukturom i predmetnim prijevoznicima, koji ju mogu koristi na nediskriminirajućoj osnovi.

ODJELJAK 8.

MREŽA ZA UPRAVLJANJE BRODSKIM PROMETOM I OBAVJEŠĆIVANJE

Smatra se da projekti od zajedničkog interesa uključuju svaki projekt:

—	vezano uz ciljeve sigurnosne pomorske politike u Uniji, ili

—

osmišljen za provedbu međunarodnih konvencija i rezolucija Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u području pomorske sigurnosti i vezano uz: — provedbu sustava Unije za obavješćivanje plovila koja namjeravaju uploviti ili isploviti iz luka u Uniji ili proći mimo obalnog područja Unije, uz pomoć elektroničkog sustava razmjene podataka između plovila i kopnenih objekata preko transpondera, s posebnom pozornošću posvećenom, elektroničkim sustavima za razmjenu podataka EDI (elektronička razmjena podataka), uključujući sukladna sučelja, — razvoj i poboljšanje kopnenih radio-komunikacijskih kanala LORAN-C, — razvoj ili poboljšanje obalnih i lučkih sustava za upravljanje brodovima i podacima (VTS) i njihovo međusobno povezivanje s ciljem sigurnijeg i učinkovitijeg nadzora i upravljanja plovidbom, posebno ističući prometna ili ekološki osjetljiva područja, — razvoj alata za poboljšanje razumijevanja prometa: baze podataka o prometnim tokovima i nesrećama na brodovima, razvoj alata EPTO (European Permanent Traffic Observatory) za analizu prometnih tokova, — razvoj infrastrukture i opreme s ciljem daljnjeg razvoja primjene Svjetskog pomorskog sustava za pogibelj i sigurnost (GMDSS sustava), — poboljšanje telematske razmjene podataka u kontekstu lučkih inspekcijskih pregleda plovila.

ODJELJAK 9.

MREŽA UPRAVLJANJA ZRAČNIM PROMETOM

Smatra se da projekti od zajedničkog interesa uključuju sve projekte koji vode povećanju kapaciteta sustava i poboljšanja njegove uporabe koja čini dio uzorka u usklađivanju i uključivanju sredstava i postupaka različitih nacionalnih točaka povezivanja, i koji ispunjava sve odgovarajuće međunarodne norme koje su odredili Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO) i nadležna europska tijela, pri čemu svi navedeni poštuju smjernice koje je prije svega donijela Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (Eurocontrol).

Takvi projekti vezani su uz:

—	studije o boljoj upotrebljivosti zračnog prostora od strane različitih korisnika i uspostavi usklađenog i učinkovitog rutnog sustava,

—	planiranju i upravljanju zračnim prometom koje pomaže usklađivanju ponude i potražnje te na najbolji način iskorištava raspoložive mogućnosti kontrole,

—	studije i radove potrebne za usklađivanje sredstava i postupaka s ciljem uključivanja različitih pružatelja usluga, posebno vodeći računa o smjernicama koje je donijela Europska konferencija civilnog zrakoplovstva (ECAC),

—	poboljšanje produktivnosti sustava, posebno pomoću sustava za automatsku kontrolnu potporu i otkrivanja mogućih sporova i njihovo rješavanje,

—	sudjelovanje pri ugradnji sredstava za komunikaciju, navigaciju i nadzor, nužnih za kontrolu zračnog prometa, uključujući promidžbu novih tehnologija, posebno mreža satelita i digitalnih podatka, kada to vodi do sukladnosti sa zajedničkim europskim specifikacijama.

ODJELJAK 10.

MREŽA ZA ODREĐIVANJE POLOŽAJA I NAVIGACIJU

Smatra se da projekti od zajedničkog interesa uključuju sve projekte povezane s uspostavom svakog sastavnog dijela budućeg europskog radionavigacijskog plana i globalnog sustava za određivanje položaja i navigaciju koji čini dio sljedeće strukture:

—	kontrolni centar koji se sastoji od sustava za obradu i nadzor,

—	mreža zemaljskih postaja za navigaciju,

—	svemirski dio koji se sastoji od satelita koji omogućuju prijenos navigacijskih signala,

—	mreža nadzornih postaja.

---

(1)  Ova mjerila i specifikacije odnose se na odgovarajuće odjeljke iz uvjeta za provedbu i/ili Priloga I.

(2)  Digitalni sustav radijskih poruka za cestovni promet u kojem se glavni tok poruka može podesiti u skladu s pojedinačnim potrebama korisnika cesta.

(3)  Sustavi zračnih luka (SL L 240, 24.8.1992., str. 14.).

(4)  Tablica ne isključuje mogućnost proširenja predmetnih mjera na druge točke povezivanja u nekim dostatno potkrijepljenim posebnim slučajevima.

---

PRILOG III.

PRIORITETNI PROJEKTI NA KOJIMA BI RADOVI TREBALI POČETI PRIJE 2010.

1.   Željeznička osovina Berlin-Verona/Milano-Bologna-Napulj-Messina-Palermo

—	Halle/Leipzig-Nürnberg (2015.)

—	Nürnberg-München (2006.)

—	München -Kufstein (2015.)

—	Kufstein-Innsbruck (2009.)

—	Brennerski tunel (2015.), prekogranični odsjek

—	Verona-Napulj (2007.)

—	Milano-Bologna (2006.)

—	Cestovni/željeznički most preko tjesnaca Messina-Palermo (2015.)

2.   Željeznička osovina velikih brzina Pariz-Bruxelles-Köln-Amsterdam-London

—	Tunel La Manche- London (2007.)

—	Bruxelles-Liège- Köln (2007.)

—	Bruxelles -Rotterdam-Amsterdam (2007.) (1)

3.   Željeznička osovina velikih brzina jugozapadne Europe

—	Lisabon/Porto-Madrid (2011.) (2)

—	Madrid-Barcelona (2005.)

—	Barcelona-Figueras-Perpignan (2008.)

—	Perpignan-Montpellier (2015.)

—	Montpellier-Nîmes (2010.)

—	Madrid-Vitoria-Irún/Hendaye (2010.)

—	Irún/Hendaye-Dax, prekogranični odsjek (2010.)

—	Dax-Bordeaux (2020.)

—	Bordeaux-Tours (2015.)

4.   Istočna željeznička osovina velikih brzina

—	Pariz-Baudrecourt (2007.)

—	Metz-Luxembourg (2007.)

—	Saarbrücken-Mannheim (2007.)

5.   Pruga Betuwe (2007.)

6.   Željeznička veza Lion-Trst-Divača/Koper-Divača-Ljubljana-Budimpešta-ukrajinska granica (3)

—	Lion-St Jean de Maurienne (2015.)

—	Mont-tunel Cenis (2015. - 2017.), prekogranični odsjek

—	Bussoleno-Torino (2011.)

—	Torino-Venecija (2010.)

—	Venecija-Ronchi Sud-Trst-Divača (2015.)

—	Koper-Divača-Ljubljana (2015.)

—	Ljubljana-Budimpešta (2015.)

7.   Osovina autoceste Igoumenitsa/Patra-Atena-Sofija-Budimpešta

—	Via Egnatia (2006.)

—	Pathe (2008.)

—	autocesta Sofija-Kulata-grčko/bugarska granica (2010.), s Promahon-Kulata na prekograničenom odsjeku

—	autocesta Nadlac-Sibiu (ogranak prema Bukureštu i Constanți) (2007.)

8.   Multimodalna osovina Portugal/Španjolska-ostatak Europe (4)

—	Željeznička pruga La Coruña-Lisabon-Sines (2010.)

—	Željeznička pruga Lisabon-Valladolid (2010.)

—	Željeznička pruga Lisabon-Faro (2004.)

—	Autocesta Lisabon-Valladolid (2010.)

—	Autocesta La Coruña-Lisabon (2003.)

—	Autocesta Sevilla-Lisabon (dovršena 2001.)

—	Nova zračna luka u Lisabonu (2015.)

9.   Željeznička osovina Cork-Dublin-Belfast-Stranraer (5) (2001.)

10.   Malpensa (dovršena 2001.) (6)

11.   Stalna veza Öresund (dovršena 2000.) (7)

12.   Nordijski trokut osovina željeznica/cesta

—	cestovni i željeznički projekti u Švedskoj (2010.) (8)

—	Autocesta Helsinki-Turku (2010.)

—	Željeznička pruga Kerava-Lahti (2006.)

—	Autocesta Helsinki-Vaalimaa (2015.)

—	Željeznička pruga Helsinki-Vainikkala (ruska granica) (2014.)

13.   Cestovna osovina Ujedinjena Kraljevina/Irska/Beneluks (2010.)

14.   Glavna pruga zapadne obale (2007.)

15.   Galileo (2008.)

16.   Teretna željeznička osovina Sines/Algeciras-Madrid-Pariz

—	Nova željeznička osovina visokog kapaciteta preko Pireneja

—	Željeznička prugaa Sines-Badajoz (2010.)

—	Željeznička pruga Algeciras-Bobadilla (2010.)

17.   Željeznička osovina Pariz-Strasbourg-Stuttgart-Beč-Bratislava

—	Baudrecourt-Strasbourg-Stuttgart (2015.) s kehlskim mostom kao prekograničnim odsjekom

—	Stuttgart-Ulm (2012.)

—	München-Salzburg (2015.), prekogranični odsjek

—	Salzburg-Beč (2012.)

—	Beč-Bratislava (2010.), prekogranični odsjek

18.   Osovina unutarnjeg vodnog puta Rajna/Meuse-Majna-Dunav (9)

—	Rajna-Meuse (2019.) s rukavcem Lanaye kao prekograničnim odsjekom

—	Vilshofen-Straubing (2013.)

—	Beč-Bratislava (2015.), prekogranični odsjek

—	Sap-Mohács (2014.)

—	Uska grla u Rumunjskoj i Bugarskoj (2011.)

19.   Interoperabilnost željezničke pruge velikih brzina na Iberskom poluotoku

—	Madrid-Andaluzija (2010.)

—	Sjever-istok (2010.)

—	Madrid-Levant i Sredozemlje (2010.)

—	Koridor sjever/sjeverozapad, uključujući Vigo-Porto (2010.)

—	Extremadura (2010.)

20.   Željeznička osovina obruč kod Fehmarna

—	Stalna željeznička/cestovna veza - obruč kod Fehmarna (2014.)

—	Željeznička pruga za pristup Danskoj iz Öresunda (2015.)

—	Željeznička pruga za pristup Njemačkoj iz Hamburga (2015.)

—	Željeznička pruga Hannover-Hamburg/Bremen (2015)

21.   Morske autoceste

Projekti od zajedničkog interesa određeni u skladu s člankom 13. koji se odnose na sljedeće morske autoceste:

—	autocesta Baltičkog mora (povezuje države članice na Baltičkome moru u središnjoj i zapadnoj Europi, uključujući put kroz kanal Sjeverno more/Baltičko more (Kiehlski kanal) (2010.)),

—	morska autocesta zapadne Europe (vodi od Portugala i Španjolske preko atlantskog luka do Sjevernog mora i Irskog mora) (2010.),

—	morska autocesta jugoistočne Europe (povezuje Jadransko more s Jonskim morem i istočnim Sredozemljem, za uključivanje Cipra) (2010.),

—	morska autocesta jugozapadne Europe (zapadno Sredozemlje), povezuje Španjolsku, Francusku, Italiju i uključuje Maltu te povezuje s morskom autocestom jugoistočne Europe (2010.) (10).

22.   Željeznička veza Atena-Sofija-Budimpešta-Beč-Prag-Nürnberg/Dresden (11)

—	Željeznička pruga grčko/bugarska granica-Kulata-Sofija-Vidin/Calafat (2015.)

—	Željeznička pruga Curtici-Brașov (prema Bukureštu i Constanți) (2010.)

—	Željeznička pruga Budimpešta-Beč (2010.), prekogranični odsjek

—	Željeznička pruga Břeclav-Prag-Nürnberg (2010.), s Nürnberg-Prag kao prekograničnim odsjekom

—	Željeznička osovina Prag-Linz (2016.)

23.   Željeznička osovina Gdańsk-Varšava-Brno/Bratislava-Beč (12)

—	Željeznička pruga Gdańsk-Varšava-Katowice (2015.)

—	Željeznička pruga Katowice-Břeclav (2010.)

—	Željeznička pruga Katowice-Žilina-Nové Mesto n. V. (2010.)

24.   Željeznička veza Lion/Genova-Basel-Duisburg-Rotterdam/Antwerpen

—	Lyon-Mulhouse-Mülheim (13), s Mulhouse-Mülheim kao prekograničnim odsjekom (2018.)

—	Genova-Milano/Novara-švicarska granica (2013.)

—	Basel-Karlsruhe (2015.)

—	Frankfurt-Mannheim (2012.)

—	Duisburg-Emmerich (2009.) (14)

—	„Iron Rhine” Rheidt-Antwerpen, prekogranični odsjek (2010.)

25.   Osovina autoceste Gdańsk-Brno/Bratislava-Beč (15)

—	Autocesta Gdańsk-Katowice (2010.)

—	Autocesta Katowice-Brno/Žilina (2010.), prekogranični odsjek

—	Autocesta Brno-Beč (2009.), prekogranični odsjek

26.   Željeznička/cestovna osovina Irska/Ujedinjena Kraljevina/središnji dio Europe

—	Željeznička/cestovna osovina povezuje Dublin sa sjeverom (Belfast-Larne) i jugom (Cork) (2010.) (16)

—	Željeznička/cestovna osovina Hull-Liverpool (2015.)

—	Željeznička pruga Felixstowe-Nuneaton (2011.)

—	Željeznička pruga Crewe-Holyhead (2008.)

27.   Osovina „Rail Baltica” Varšava-Kaunas-Riga-Talin-Helsinki

—	Warsaw-Kaunas (2010.)

—	Kaunas-Riga (2014.)

—	Riga-Talin (2016.)

28.   „Eurocaprail” na željezničkoj osovini Bruxelles-Luxembourg-Strasbourg

—	Bruxelles-Luxembourg-Strasbourg (2012.)

29.   Željeznička osovina Jonsko/Jadranski intermodalni koridor

—	Kozani-Kalambaka-Igoumenitsa (2012.)

—	Ioannina-Antirrio-Rio-Kalamata (2014.)

30.   Unutarnji vodni put Seine-Scheldt

Poboljšanje plovnosti Deulemont-Gent (2012.-2014.-2016.)

Compiègne-Cambrai (2012.-2014.-2016.)

Unaprijed dogovoreni datum za dovršavanje radova prikazan je u zagradama. Datumi za dovršenje radova za projekte 1. do 20. i 30. i pojedinosti vezane uz odjeljke označeni su u izvješću skupine stručnjaka, gdje su zaista i određeni.

---

(1)  Uključujući dvije postaje za velike brzine u Rotterdamu i Amsterdamu koje nisu uključene u projekte koje je potvrdilo Europsko vijeće u Essenu 1994.

(2)  Uključujući veze Lisabon-Porto (2013.), Lisabon-Madrid (2010.) i Aveiro-Salamanca (2015.).

(3)  Dijelovi puta odgovaraju paneuropskom koridoru V.

(4)  Uključujući nadogradnju luka i zračnih luka (2015.) u skladu sa sadržajem koji je usvojilo Europsko vijeće u Essenu/Dublinu.

(5)  Daljnje povećanje kapaciteta na toj pruzi odlučeno je u 2003. i dodano u zasebni projekt.

(6)  Dovršeni projekt.

(7)  Dovršeni projekt.

(8)  Nekoliko kratkih odsjeka cestovne i željezničke pruge dovršit će se između 2010. i 2015.

(9)  Dio tog puta odgovara definiciji sveeuropskog koridora VII.

(10)  Uključujući Crno more.

(11)  Taj glavni put uglavnom odgovara definiciji paneuropskog koridora IV.

(12)  Taj glavni put uglavnom odgovara definiciji paneuropskog koridora VI.

(13)  Uključujući TGV Rajna-Rhône, osim zapadnog ogranka.

(14)  Projekt br. 5. (pruga Betuwe) povezuje Rotterdam i Emmerich.

(15)  Taj glavni put uglavnom odgovara definiciji paneuropskog koridora VI.

(16)  Uključujući projekt iz Essena br. 13: cestovna osovina Irska/Ujedinjena Kraljevina/Beneluks.

---

PRILOG IV.

Odluka stavljena izvan snage s popisom njezinih uzastopnih izmjena

Odluka br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 228, 9.9.1996., str. 1.)
Odluka br. 1346/2001/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 185, 6.7.2001., str. 1.)
Akt o pristupanju iz 2003. godine, Prilog II., točka 8.F (SL L 236, 23.9.2003., str. 447.)
Odluka br. 884/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 167, 30.4.2004., str. 1.)
Uredba Vijeća (EZ) br. 1791/2006 (SL L 363, 20.12.2006., str. 1.)	Samo točka 6(D) Priloga

---

PRILOG V.

Korelacijska tablica

Odluka br. 1692/96/EZ	Ova Odluka
Članak 1. stavak 1.	Članak 1. stavak 1.
Članak 1. stavak 2., prva rečenica	Članak 1. stavak 2., prva rečenica
Članak 1. stavak 2., druga rečenica	Članak 7. stavak 1.
Članak 1. stavak 2., treća rečenica	Članak 1. stavak 2., druga rečenica
Članak 1. stavak 3.	Članak 1. stavak 3.
Članci od 2. do 6.	Članci od 2. do 6.
Članak 7. stavak 1., uvodna riječ	Članak 7. stavak 2., uvodna riječ
Članak 7. stavak 1. prva alineja	Članak 7. stavak 2. točka (a)
Članak 7. stavak 1. druga alineja	Članak 7. stavak 2. točka (b)
Članak 7. stavak 1. treća alineja	Članak 7. stavak 2. točka (c)
Članak 7. stavak 1. četvrta alineja	Članak 7. stavak 2. točka (d)
Članak 7. stavak 2., uvodna riječ	Članak 7. stavak 3., uvodna riječ
Članak 7. stavak 2. prva alineja	Članak 7. stavak 3. točka (a)
Članak 7. stavak 2. druga alineja	Članak 7. stavak 3. točka (b)
Članak 7. stavak 3.	Članak 7. stavak 4.
Članak 8. stavak 1. prvi podstavak	Članak 8. stavak 1. prvi podstavak
Članak 8. stavak 1. drugi podstavak, prva rečenica	Članak 8. stavak 1. drugi podstavak
Članak 8. stavak 1. drugi podstavak, druga rečenica	Članak 8. stavak 1. treći podstavak
Članak 8. stavak 2.	Članak 8. stavak 2.
Članak 9. stavak 1., uvodna riječ	Članak 9. stavak 1., uvodna riječ
Članak 9. stavak 1. prva alineja	Članak 9. stavak 1. točka (a)
Članak 9. stavak 1. druga alineja	Članak 9. stavak 1. točka (b)
Članak 9. stavak 1. treća alineja	Članak 9. stavak 1. točka (c)
Članak 9. stavak 1. četvrta alineja	Članak 9. stavak 1. točka (d)
Članak 9. stavci 2. i 3.	Članak 9. stavci 2. i 3.
Članak 10. stavak 1.	Članak 10. stavak 1.
Članak 10. stavak 2. prvi podstavak	Članak 10. stavak 2. prvi podstavak
Članak 10. stavak 2. drugi podstavak, prva rečenica	Članak 10. stavak 2. drugi podstavak
Članak 10. stavak 2. drugi podstavak, druga rečenica	Članak 10. stavak 2. treći podstavak
Članak 10. stavci od 3. do 6.	Članak 10. stavci od 3. do 6.
Članak 11. stavci 1., 2. i 3.	Članak 11. stavci 1., 2. i 3.
Članak 11. stavak 3.a	Članak 11. stavak 4. prvi podstavak
Članak 11. stavak 3.b	Članak 11. stavak 4. drugi podstavak
Članak 11. stavak 4.	Članak 11. stavak 5.
Članak 12.	Članak 12.
Članak 12.a stavci od 1. do 4.	Članak 13. stavci od 1. do 4.
Članak 12.a stavak 5., uvodna riječ	Članak 13. stavak 5., uvodna riječ
Članak 12.a stavak 5. prva alineja	Članak 13. stavak 5. točka (a)
Članak 12.a stavak 5. druga alineja	Članak 13. stavak 5. točka (b)
Članak 12.a stavak 5. treća alineja	Članak 13. stavak 5. točka (c)
Članak 12.a stavak 6., prva i druga rečenica	Članak 13. stavak 7. prvi podstavak
Članak 12.a stavak 6., treća rečenica	Članak 13. stavak 7. drugi podstavak
Članak 12.a stavak 7.	Članak 13. stavak 6.
Članak 13.	Članak 14.
Članak 14., uvodna rečenica	Članak 15., uvodna rečenica
Članak 14. prva alineja	Članak 15. točka (a)
Članak 14. druga alineja	Članak 15. točka (b)
Članak 14. treća alineja	Članak 15. točka (c)
Članak 15., uvodna i završna rečenica	Članak 16, uvodna rečenica
Članak 15. prva alineja	Članak 16. točka (a)
Članak 15. druga alineja	Članak 16. točka (b)
Članak 15. treća alineja	Članak 16. točka (c)
Članak 15. četvrta alineja	Članak 16. točka (d)
Članak 16.	Članak 17.
Članak 17.	Članak 18.
Članak 17.a stavak 1., prva rečenica	Članak 19. stavak 1.
Članak 17.a stavak 1., druga, treća i četvrta rečenica	Članak 19. stavak 4.
Članak 17.a stavci 2. i 3.	Članak 19. stavci 2. i 3.
Članak 17.a stavak 4.	Članak 19. stavak 6.
Članak 17.a stavak 5.	Članak 19. stavak 5.
Članak 17.a stavak 6.	Članak 19. stavak 7.
Članak 18. stavak 1.	Članak 20.
Članak 18. stavak 2., prva rečenica	Članak 21. stavak 1.
Članak 18. stavak 2., druga rečenica	Članak 21. stavak 2.
Članak 18. stavak 3., prva rečenica	Članak 22. prvi stavak
Članak 18. stavak 3., druga rečenica	Članak 22. drugi stavak
Članak 18. stavak 3., treća i četvrta rečenica	Članak 22. treći stavak
Članak 19.	Članak 23.
Članak 19.a stavak 1.	Članak 24.
Članak 19.a stavak 2., uvodna riječ	Članak 25. stavak 1., uvodna riječ
Članak 19.a stavak 2. točke (a) i (b)	Članak 25. stavak 1. točke (a) i (b)
-	Članak 25. stavak 2., uvodna riječ
Članak 19.a stavak 2. točke (c) i (d)	Članak 25. stavak 2. točke (a) i (b)
Članak 19.a stavak 3.	Članak 25. stavak 3.
Članak 19.a stavak 4.	Članak 26. stavak 1.
Članak 19.a stavak 5., prva rečenica	Članak 26. stavak 2. prvi podstavak
Članak 19.a stavak 5., druga rečenica	Članak 26. stavak 2. drugi podstavak
Članak 19.a stavak 6.	Članak 27. stavak 1.
Članak 19.a stavak 7.	Članak 27. stavak 2.
Članak 19.a stavak 8.	Članak 27. stavak 3.
Članak 19.a stavak 9.	Članak 27. stavak 4.
Članak 19.b, prva rečenica	Članak 28. prvi stavak
Članak 19.b, druga rečenica	Članak 28. drugi stavak
Članak 22.	Članak 29. prvi stavak
—	Članak 29. drugi stavak
Članak 23.	Članak 30.
Članak 24.	Članak 31.
Prilog I.	Prilog I.
Prilog II.	Prilog II.
Prilog III.	Prilog III.
—	Prilog IV.
—	Prilog V.

---