11/Sv. 81

HR

Službeni list Europske unije

195

L 075/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Vijeće je 22. siječnja 2001. Uredbom (EZ) br. 132/2001 (2); uvelo konačnu antidampinšku pristojbu (postojeće mjere) u iznosu od 33,25 EUR po toni na uvoz amonijevog nitrata (AN) koji se može razvrstati u oznake KN 3102 30 90 i 3102 40 90 podrijetlom, između ostalog, iz Ukrajine. Na ispitni postupak koji je doveo do postojećih mjera upućuje se kao na početni ispitni postupak.

(2)

17. svibnja 2004., nakon parcijalne privremene revizije, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 993/2004 (3) izuzelo od antidampinške pristojbe uvedene Uredbom (EZ) br. 132/2001 uvoz u Zajednicu dotičnog proizvoda koji proizvode trgovačka društva od kojih bi Komisija prihvatila preuzimanja obveze.

Uredbom Komisije (EZ) br. 1001/2004 (4), preuzimanja obveze prihvaćena su za razdoblje od 6 mjeseci i Uredbom Komisije (EZ) br. 1996/2004 (5) za daljnje razdoblje do 20. svibnja 2005. Svrha navedenih preuzimanja obveza bila je uzimanje u obzir određenih posljedica proširenja Europske unije na 25 država članica 1. svibnja 2004.

(3)

Uredbom (EZ) br. 945/2005, nakon privremene revizije ograničene na definiciju dotičnog proizvoda, Vijeće je odlučilo da definiciju dotičnog proizvoda treba pojasniti i da se mjere na snazi trebaju primjenjivati na dotični proizvod kada je ugrađen u druga gnojiva u odnosu na njihov sadržaj amonijevog nitrata, zajedno s ostalim marginalnim tvarima i nutrijentima.

(4)

Nakon revizije nakon isteka mjera pokrenute u siječnju 2006., Vijeće je Uredbom (EZ) br. 442/2007 (6) produljilo navedene mjere na njihovoj trenutačnoj razini za dvije godine. Te se mjere sastoje od specifičnih carina.

(5)

Društvo Open Joint Stock Company (OJSC) Azot Cherkassy (podnositelj zahtjeva) uložilo je zahtjev za parcijalnom privremenom revizijom u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne Uredbe. Zahtjev je u pogledu opsega bio ograničen na damping u mjeri u kojoj se odnosi na podnositelja zahtjeva.

(6)

U svom je zahtjevu u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe podnositelj zahtjeva tvrdio da su se okolnosti u pogledu dampinga, na temelju kojih su utvrđene mjere na snazi, promijenile i da su navedene promjene trajne prirode. Podnositelj zahtjeva dalje je tvrdio da bi usporedba uobičajene vrijednosti na temelju vlastitih troškova ili domaćih cijena i izvoznih cijena u Zajednicu dovelo do smanjenja dampinga značajno ispod razine trenutačnih mjera. Stoga je tvrdio da daljnja primjena mjera na postojećim razinama više nije potrebna kako bi se uklonio učinak dampinga.

(7)

Nakon što je po savjetovanju sa Savjetodavnim odborom utvrdila da zahtjev sadrži dostatne dokaze prima facie, Komisija je 19. prosinca 2006. u obavijesti o pokretanju postupka objavljenom u Službenom listu Europske unije  (7) najavila pokretanje parcijalne privremene revizije na temelju članka 11. stava 3. Osnovne uredbe.

(8)

Opseg revizije bio je ograničen na ispitivanje dampinga u odnosu na podnositelja zahtjeva. Ispitni postupak u vezi s dampingom obuhvatio je razdoblje od 1. listopada 2005. do 30. rujna 2006. (razdoblje revizije ispitnog postupka ili RRIP).

(9)

Komisija je o pokretanju revizije službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, predstavnike zemlje izvoznice i udruženje proizvođača Zajednice. Zainteresirane stranke dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(10)

Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(11)

Kako bi dobila potrebne podatke za ispitni postupak, Komisija je poslala podnositelju zahtjeva upitnik i dobila odgovor u roku određenom za tu svrhu.

(12)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga. Komisija je obavila posjete radi provjere u prostorijama podnositelja zahtjeva u Cherkassyju.

(13)

Zainteresirane stranke obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravao preporučiti prekid trenutačne revizije i primjena postojećih antidampinških mjera na uvoz dotičnog proizvoda koji proizvodi podnositelj zahtjeva, a stranke su dobile priliku komentirati. Zaprimljeni komentari propisno su razmotreni te, prema potrebi, uzeti u razmatranje.

(14)

Dotični proizvod jednak je kao u početnom ispitnom postupku kako je objašnjeno Uredbom (EZ) br. 945/2005, odnosno kruta gnojiva s masenim udjelom amonijevog nitrata većim od 80 % podrijetlom iz Ukrajine koja se mogu razvrstati u oznake KN 3102 30 90, 3102 40 90, ex 3102 29 00, ex 3102 60 00, ex 3102 90 00, ex 3105 10 00, ex 3105 20 10, ex 3105 51 00, ex 3105 59 00 i ex 3105 90 91 (dalje u tekstu: AN). AN je kruto dušično gnojivo u širokoj upotrebi u poljoprivredi. Proizvodi se od amonijaka i dušične kiseline, i njegov maseni udio dušika prelazi 28 % u granuliranom obliku.

(15)

Ova je revizija ispitnog postupka potvrdila ono što je utvrđeno početnim ispitnim postupkom – da je AN čisti potrošni proizvod te da su njegova kvaliteta i osnovne fizičke karakteristike identične bez obzira na zemlju podrijetla. AN koji proizvodi i prodaje podnositelj zahtjeva na domaćem tržištu u Ukrajini i onaj koji se izvozi u Zajednicu imaju iste osnovne fizičke i kemijske značajke i u osnovi jednaku uporabu. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe. Budući da je sadašnja revizija ograničena na utvrđivanje dampinga u mjeri u kojoj se odnosi na podnositelja zahtjeva, nisu doneseni nikakvi zaključci u pogledu proizvoda koji industrija Zajednice proizvodi i prodaje na tržištu Zajednice.

(16)

Kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost, prvo se provjerilo je li ukupna domaća prodaja podnositelja zahtjeva bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, odnosno da je obujam prodaje činio najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje podnositelja zahtjeva u Zajednicu. Ispitni je postupak pokazao da podnositelj zahtjeva prodaje samo jednu vrstu AN-a te da se navedena vrsta prodaje u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu.

(17)

Komisija je naknadno ispitivala može li se smatrati da je domaća prodaja AN-a ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe, usporedbom domaćih neto preprodajnih cijena s izračunanim troškom proizvodnje.

(18)

Kada se ocjenjivao trošak proizvodnje podnositelja zahtjeva, utvrđeno je da troškovi plina nisu objektivno iskazani u evidenciji podnositelja zahtjeva. Treba napomenuti da troškovi energenata, poput plina, predstavljaju veliki dio troškova proizvodnje te čine značajan udio u ukupnim troškovima proizvodnje.

(19)

Što se tiče troškova plina, utvrđeno je da Ukrajina uvozi većinu plina koji se troši u proizvodnji AN-a iz Rusije. U vezi s tim, svi raspoloživi podaci ukazuju da Ukrajina uvozi prirodni plin iz Rusije po cijenama koje su znatno niže od tržišnih cijena koje se za prirodni plin plaćanu na nereguliranim tržištima. Ispitni je postupak otkrio da je cijena prirodnog plina iz Rusije prilikom izvoza u Zajednicu oko dvostruko viša od domaće cijene plina u Ukrajini. Stoga, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe, troškovi plina koje snosi podnositelj zahtjeva prilagođene su na temelju podataka s ostalih reprezentativnih tržišta.

(20)

Nakon objave, podnositelj zahtjeva tvrdio je da bi svaka prilagodba njegove cijene plina plaćene na domaćem tržištu bila neopravdana budući da njegova računovodstvena evidencija u cijelosti odražava troškove povezane s djelatnošću proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u zemlji podrijetla.

(21)

Međutim, kad se ispituje trošak proizvodnje istovjetnog proizvoda na temelju članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe, mora se odrediti odražava li trošak knjižen u financijskim izvještajima trgovačkog društva objektivno trošak koji se odnosi na proizvodnju i prodaju proizvoda iz ispitnog postupka. Zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 19., utvrđeno je da to nije slučaj.

(22)

Nadalje, podnositelj zahtjeva tvrdio je da se njegova uobičajena vrijednost treba temeljiti na njegovoj prodaji dotičnog proizvoda na njegovom domaćem tržištu tvrdeći da nema razloga smatrati da navedena prodaja nije ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine. U tom pogledu treba napomenuti da kako bi se utvrdilo je li domaća prodaja ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine zbog cijene, odnosno je li bila profitabilna, najprije treba utvrditi jesu li troškovi podnositelja zahtjeva bili pouzdana osnova u smislu članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe. Tek nakon pouzdanog utvrđivanja troškova, može se odrediti koju metodologiju za utvrđivanje uobičajene vrijednosti treba koristiti. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 28. i kasnijima, budući da je usporedba domaćih neto prodajnih cijena s prilagođenim troškom proizvodnje tijekom RRIP-a pokazala da domaća prodaja nije ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine, domaće cijene podnositelja zahtjeva ne mogu se koristiti za određivanje uobičajene vrijednosti.

(23)

Podnositelj zahtjeva također je tvrdio da se ispitni postupak temeljio na podacima tijekom RRIP-a te da zaključci, stoga, nisu uzeli u obzir kretanja nakon navedenog razdoblja poput, posebno, stalnog porasta cijena plina i porasta domaće potrošnje gnojiva u Ukrajini. U tom pogledu treba podsjetiti da u skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe, za potrebe reprezentativnog nalaza, potrebno je, u slučaju dampinga, odrediti razdoblje ispitnog postupka koje uobičajeno obuhvaća razdoblje od najmanje šest mjeseci neposredno prije pokretanja postupka. Također se podsjeća da, u skladu s uobičajenom praksom Zajednice, RRIP koji se odnosi na damping traje jednu godinu.

(24)

Razmatralo se treba li uzeti u obzir razvoj cijena plina u Ukrajini nakon RRIP-a prilikom određivanja dampinške marže podnositelja zahtjeva. U tom pogledu treba napomenuti da se, u skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe, podaci koji se odnose na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka obično ne uzimaju u obzir. U skladu s ustaljenom praksom Zajednice navedeno se tumačilo tako da se događaji koji se odnose na razdoblje nakon RIP-a mogu uzeti u obzir ako su očiti, neupitni i trajni. U tom pogledu, iako je povećanje cijena plina uočeno nakon RRIP-a, nije se moglo ustanoviti s dostatnom sigurnošću da je navedeno povećanje cijene doista trajne prirode. Utvrđeno je da raspoloživi podaci o budućem razvoju cijena plina u Ukrajini sadrže samo procjene, a ne provjerljive podatke u vezi sa stvarnim cijenama plina. Članak 6. stavak 1. dopušta korištenje informacija i podataka izvan RIP-a (ili u slučajevima revizija RRIP-a) samo u posebno izvanrednim okolnostima. Stanje u trenutačnom slučaju ne smatra se takvim da bi opravdalo korištenje podataka ili informacija izvan RRIP-a. Nadalje, podnositelj zahtjeva nije potkrijepio svoje tvrdnje budući da nisu dostavljeni dokazi da su podaci koji se odnose na razdoblje nakon RRIP-a reprezentativniji od onih koji se odnose na RRIP. Tvrdnja je stoga odbačena.

(25)

U vezi s povećanom potrošnjom gnojiva u Ukrajini nakon RRIP-a, podnositelj zahtjeva nije objasnio ili pokazao u kojoj bi mjeri navedena činjenica mogla utjecati na nalaze utvrđene na temelju informacija koje se odnose na RRIP. Stoga, podnositelj zahtjeva nije dostavio dostatne informacije na temelju kojih se mogao donijeti objektivan zaključak niti su bile na raspolaganju ostale informacije koje bi potkrijepile zahtjev podnositelja zahtjeva u tom pogledu. Budući da bi svi zaključci na tom temelju bili spekulativni, odbačen je zahtjev podnositelja zahtjeva.

(26)

Prilagođena cijena plina temeljila se na prosječnoj cijeni ruskog plina kada se prodaje za izvoz na njemačko-češkoj granici (Waidhaus), bez troškova transporta. Waidhaus je glavno čvorište za prodaju ruskog plina EU-u, a EU je i najveće tržište za ruski plin, a i cijene objektivno odražavaju troškove, te se stoga može smatrati reprezentativnim tržištem u smislu članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe.

(27)

Podnositelj zahtjeva dalje je tvrdio da Ukrajina kupuje plin po sličnim tržišnim uvjetima kao i Zajednica te da su cijene koje je podnositelj zahtjeva plaćao za plin u 2007. bile više od cijene plina na ukrajinsko-ruskoj granici u istom razdoblju. Međutim, podnositelj zahtjeva nije dostavio nikakve dokaze koji bi potkrijepili njegove tvrdnje te, stoga, nije uspio pokazati da su ispunjeni uvjeti navedeni u uvodnoj izjavi 24. za uzimanje u obzir događaja koji se odnose na razdoblje nakon RRIP-a. Tvrdnja je stoga odbačena.

(28)

Usporedba domaćih neto prodajnih cijena s prilagođenim troškom proizvodnje tijekom RRIP-a pokazala je da domaća prodaja nije ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(29)

Stoga se smatralo da domaće cijene ne pružaju odgovarajuću osnovu za utvrđivanje uobičajene vrijednosti te se morala primijeniti druga metoda. U skladu s člankom 2. stavkom 3. i člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem objektivnog iznosa troškova POA te objektivnog iznosa dobiti troškovima proizvodnje dotičnog proizvoda podnositelja zahtjeva, prilagođenima, prema potrebi, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19.

(30)

Troškovi POA i dobit nisu mogli biti utvrđeni na temelju uvodnog teksta članka 2. stavka 6. Osnovne uredbe budući da podnositelj zahtjeva nije ostvario reprezentativnu domaću prodaju dotičnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine. Nije bilo moguće primijeniti članak 2. stavak 6. točku (a) Osnovne uredbe jer je ispitnim postupkom obuhvaćen samo podnositelj zahtjeva. Također nije bilo moguće primijeniti članak 2. stavak 6. točku (b) jer troškove proizvodnje podnositelja zahtjeva proizvoda koji pripadaju istoj općoj kategoriji robe također treba prilagoditi u pogledu troškova plina zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 19. Stoga, troškovi POA i dobit utvrđeni su u skladu s člankom 2. stavkom 6. točkom (c) Osnovne uredbe.

(31)

Sjevernoameričko tržište odlikovalo se značajnim obujmom domaće prodaje i značajnom razinom tržišnog natjecanja i domaćih i stranih trgovačkih društava. U tom su pogledu uzete u obzir javno dostupne informacije o većim trgovačkim društvima koja posluju u poslovnom sektoru dušičnih gnojiva. Utvrđeno je da bi odgovarajući podaci o sjevernoameričkim proizvođačima (SAD i Kanada) bili najprimjereniji za potrebe ispitnog postupka s obzirom na veliku raspoloživost pouzdanih i potpunih financijskih podataka od trgovačkih društava koja su uvrštena na burzu u tom dijelu svijeta. Stoga su troškovi POA i dobit utvrđeni na temelju ponderiranog prosjeka troškova POA i dobiti tri sjevernoamerička proizvođača za koje je utvrđeno da spadaju među najveća trgovačka društva u sektoru dušičnih gnojiva, u pogledu njihove domaće prodaje iste opće kategorije proizvodâ (dušična gnojiva). Smatralo se da su navedena tri proizvođača reprezentativni za sektor dušičnih gnojiva te su njihovi troškovi POA i dobit reprezentativni za istu vrstu troškova koji uobičajeno nastaju za trgovačka društva koja uspješno posluju u tom poslovnom segmentu. Treba napomenuti da nije bilo pokazatelja da je tako utvrđen iznos dobiti premašio dobit koju su ostvarili ostali ukrajinski proizvođači od prodaje proizvoda iste opće kategorije na svom domaćem tržištu.

(32)

Nakon objave podnositelj zahtjeva tvrdio je da postoji značajna razlika između stanja na tržištu u Sjevernoj Americi i Ukrajini. Međutim, podnositelj zahtjeva nije uspio objasniti navodnu razliku i potkrijepiti svoje tvrdnje. Također nije uspio predložiti bilo kakvu objektivnu osnovu za izračun što je dovelo do odbacivanja ovog argumenta.

(33)

Budući da se dotični proizvod izvozio nezavisnim kupcima u Zajednici, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, odnosno na temelju stvarno plaćenih izvoznih cijena ili cijena koje treba platiti.

(34)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene s obzirom na cijene franko tvornica na istoj razini trgovine. Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, odgovarajuće su se uvažile prilagodbe cijene na temelju razlika koje utječu na cijenu i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Sukladno tome, izvršene su prilagodbe cijena s obzirom na razlike u troškovima transporta, manipulacije, utovara i popratnim troškovima, prema potrebi, što je potkrijepljeno potvrđenim dokazima.

(35)

Nakon objave, udruženje proizvođača Zajednice tvrdilo je da su željezničke tarife u Ukrajini za transport, između ostalog, dotičnog proizvoda prilikom izvoza u Zajednicu umjetno niske i stoga ih je potrebno prilagoditi. Međutim, ispitni postupak nije utvrdio da troškovi transporta u Ukrajini nisu objektivno iskazani u evidenciji podnositelja zahtjeva. Stoga se ova tvrdnja morala odbaciti.

(36)

Dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom u skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe.

(37)

Ta je usporedba pokazala da je dampinška marža 38,2 %, izražena kao postotak cijene CIF-a na granici Zajednice, bez plaćene carine.

(38)

U skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, izvršena je analiza može li se objektivno smatrati da je promjena okolnosti u pogledu dampinga trajne prirode.

(39)

U tom kontekstu napominje se da je dampinška marža koja se trenutačno primjenjuje na podnositelja zahtjeva utvrđena početnim ispitnim postupkom korištenjem uobičajene vrijednosti utvrđene na temelju dobivenih podataka od proizvođača treće zemlje tržišnoga gospodarstva u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe. Međutim, u sadašnjoj je reviziji uobičajena vrijednost izračunana na temelju informacija koje se odnose na vlastite podatke podnositelja zahtjeva u skladu s člankom 2. stavkom 1. i stavkom 6. Osnovne uredbe, nakon što je Ukrajini osiguran status tržišnoga gospodarstva (izmjena osnovne Uredbe Uredbom (EZ) br. 2117/2005).

(40)

Nije bilo pokazatelja da se razinu uobičajene vrijednosti ili izvozne cijene utvrđene za podnositelja zahtjeva u trenutačnom ispitnom postupku ne može smatrati trajnom. Može se tvrditi da porast cijena prirodnog plina kao glavne sirovine može imati značajan utjecaj na uobičajenu vrijednost. Međutim, smatralo se da bi učinak porasta cijene utjecao na sve čimbenike na tržištu te da bi, stoga, imao utjecaja na uobičajenu vrijednosti i izvoznu cijenu.

(41)

Utvrđeno je da je izvozna cijena podnositelja zahtjeva tijekom RRIP-a bila slična izvoznoj cijeni u ostale zemlje u koje su prodane značajno veće količine tijekom RRIP-a.

(42)

Stoga, iako je dampinška marža utvrđena u RRIP-u temeljena na relativno niskom obujmu izvoza podnositelja zahtjeva u Zajednicu, postoje razlozi smatrati da se utvrđena dampinška marža temelji na promijenjenim okolnostima trajne naravi.

(43)

Budući da je u početnom ispitnom postupku pristojba uvedena u obliku određenog iznosa po toni, ona treba imati jednaki oblik u trenutačnom ispitnom postupku. Pristojba izračunana na temelju trenutačne marže dampinga iznosila bi 47 EUR po toni.

(44)

Podsjeća se da, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 59. Uredbe (EZ) br. 132/2001, prilikom uvođenja konačnih mjera u 2001., se koristila marža štete prilikom određivanja iznosa konačne pristojbe koja se uvodi u skladu s pravilom niže pristojbe. Kako je definirano člankom 1. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 442/2007, pristojba koja je trenutačno na snazi ovisi o posebnoj vrsti proizvoda i kreće se između 29,26 EUR po toni i 33,25 EUR po toni.

(45)

Budući da je pristojba utvrđena na temelju trenutačne marže dampinga viša od trenutačne pristojbe, reviziju je potrebno prekinuti bez izmjene razine pristojbe koja je primjenjuje na podnositelja zahtjeva, koju treba primjenjivati na razini konačne stope antidampinške pristojbe utvrđene u početnom ispitnom postupku.

(46)

Podnositelj zahtjeva izrazio je interes da ponudi preuzimanje obveze, ali nije dostavio dostatno utemeljenu ponudu za preuzimanje obveze u rokovima određenima u članku 8. stavku 2. Osnovne uredbe. Posljedično, Komisija nije mogla prihvatiti nikakvu ponudu za preuzimanje obveze. Međutim, smatra se da složenost nekoliko pitanja, odnosno (1) promjenjivosti cijene dotičnog proizvoda koja bi zahtijevala određeni oblik indeksiranja najnižih cijena, dok, istodobno, ključni pokretači troškova ne objašnjavaju promjenjivost na zadovoljavajući način; i (2) posebne tržišne situacije za dotični proizvod (između ostalog, da je zabilježen ograničeni uvoz izvoznika koji podliježe ovoj reviziji), ukazuje na potrebu da se razmotri bi li preuzimanje obveze koje kombinira indeksiranu najnižu cijenu i količinsku gornju granicu bilo učinkovito.

(47)

Kao što je gore navedeno, zbog te složenosti, podnositelj zahtjeva nije mogao oblikovati prihvatljivu ponudu za preuzimanje obveze u zakonskom roku. S obzirom na gore navedeno, Vijeće smatra da bi podnositelju zahtjeva iznimno trebalo omogućiti da dovrši svoju ponudu za preuzimanje obveze i nakon zakonskog roka, ali u roku od 10 kalendarskih dana od stupanja na snagu ove Uredbe.

(48)

Zainteresirane stranke obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih postoji namjera da se sadašnja revizija prekine i zadrži postojeća antidampinška pristojba na uvoz dotičnog proizvoda koji proizvodi podnositelj zahtjeva. Svim je strankama dana mogućnost da iznesu svoje komentare. Njihovi komentari uzeti su u obzir ako su opravdani i potkrijepljeni dokazima,