(a)

praćenju plemenitih plinova;

(b)

tehničkoj pomoći.

1.

Izvješća o mjerenjima plemenitih plinova koja su provele dvije različite skupine nakon pokusa DNRK-a od 9. listopada 2006. pokazala su provedivost mjerenja radioaktivnog ksenona i korisnost tih podataka u svrhu provjeravanja. Međutim, još su potrebni veliki istraživački napori kako bi se u potpunosti utvrdili potencijali te tehnologije za svrhe CTBT-a.

2.

Rezultati „Međunarodnog pokusa s plemenitim plinovima” (INGE) dobiveni tijekom posljednjih osam godina jasno su pokazali da je pozadina radioaktivnog ksenona puno složenija nego što se to u početku mislilo. Doista, utvrđeni su u početku nepredviđeni antropogeni izvori, kao što su pogoni za proizvodnju radioizotopa za medicinske primjene. Neki su od tih pogona počeli s radom nakon zaključivanja pregovora oko CTBT-a. Potpun popis izvora radioaktivnog ksenona tek treba sastaviti. S tim je problemom povezano variranje prisutnosti koncentracije atmosferskog ksenona s obzirom na lokaciju, sastav i vrijeme.

3.

Cilj Zajedničke akcije Vijeća 2007/468/ZVSP (Druga zajednička akcija o CTBTO-u) bio je proučavanje i mjerenje prisutnosti ksenona u različitim dijelovima svijeta u ograničenim vremenskim razdobljima. Cilj Druge zajedničke akcije o CTBTO-u bio je poboljšati znanje i razumijevanje utjecaja izvora, atmosferskog prijenosa i utjecaja regionalnih meteoroloških značajki. Mjerenje se trenutačno provodi na različitim udaljenostima od poznatih antropogenih izvora, kao što su nuklearne elektrane i radiofarmaceutska postrojenja. Rezultati Druge zajedničke akcije o CTBTO-u uporabiti će se za daljnje razvijanje i vrednovanje metodologija za kategorizaciju mjerenja koja su zabilježili učinkoviti sustavi za otkrivanje plemenitih plinova.

4.

Kao izravno nastavno postupanje na aktivnosti poduzete na temelju Druge zajedničke akcije o CTBTO-u, CTBTO sada predlaže sveobuhvatniju globalnu kampanju mjerenja. Tako će doći do usredotočenosti na proučavanje utjecaja lokalnih izvora radioaktivnog ksenona na rasprostranjenost i vremensku promjenjivost koncentracije radioaktivnog ksenona. Cilj projekt je postizanje sljedećih ciljeva:

5.

Koristi za sustav provjeravanja bit će:

6.

U okviru projekta planira se kupovina dvaju sustava za mjerenje ksenona, koji po mogućnosti koriste dvije različite metode otkrivanja. Sustavi, jedan robusna pokretna jedinica i drugi sustav „na ključ” u prijenosnom kontejneru, koristiti će postojeće i raspoložive tehnologije. Usporedo s nabavom sustava, provodit će se obilasci lokacija kako bi se provjerila infrastruktura i pripremio sklop mjerenja. Odabir lokacija i trajanje mjerenja zasnivat će se na podrobnim meteorološkim studijama koje će u pripremnoj fazi provesti Privremeno tehničko tajništvo (PTS). Kriteriji za odabir lokacija također se temelje na raspoloživosti suradničkih lokalnih institucija, logistike i na meteorološkim kriterijima. Predviđa se da će pripremna faza trajati od tri do šest mjeseci.

7.

Nakon kratkog razdoblja testiranja djelovanja u stožeru, dva će se sustava prevesti na odabrana mjesta na kojima će u reprezentativnom vremenskom razdoblju od 6 do 12 mjeseci mjeriti radioaktivnost ksenona. Sustave će postaviti, kalibrirati i pustiti u djelovanje dobavljač sustava. Lokalno osoblje, s kojim se sklapa ugovor na razdoblje trajanja mjerenja, osposobit će se za svakodnevno upravljanje i održavanje sustava. Nakon završetka mjerenja, oba se sustava vraćaju PRS-u.

8.

Traži se bliska suradnja i sudjelovanje zainteresiranih institucija u zemljama gdje se mjerenja vrše u svim vidovima provedbe projekta. Pored toga, PTS će tražiti suradnju s institucijama država članica EU-a u posebnim područjima, kao što je laboratorijska potpora, nadzor kakvoće, logistika i studija atmosferskog prijenosa.

9.

Podatke analizira PTS. Na kraju projekta održat će se radionica kako bi se ocijenili rezultati.

1.

Jedno od jedinstvenih svojstava sustava provjeravanja CTBT-a u odnosu na druge režime nadziranja oružja jest pružanje u realnom vremenu informacija o poštovanju propisa izravno državama sudionicama. Svaka država potpisnica raspolaže podacima i proizvodima IMS-a i Međunarodnog podatkovnog centra (IDC-a). Trenutačno PTS osigurava podatke i proizvode za više od 840 ovlaštenih korisnika u 96 država potpisnica.

2.

Dok je među zemljama u razvoju zanimanje za uspostavljanje Nacionalnih podatkovnih centara (NDC-a) u posljednje dvije godine znatno poraslo (broj naručitelja porastao je približno 20 %), mnoge zemlje u razvoju još uvijek nemaju puni pristup sustavu CTBTO-a. To je posebno slučaj u afričkoj regiji, gdje je broj država koje osnivaju Nacionalne podatkovne centre (NDC-e) i broj sigurnih računa potpisnica (SSA-a) i dalje nizak.

3.

Cilj predloženih aktivnosti tehničke pomoći je olakšati poboljšano sudjelovanje afričkih zemalja u sustavu provjeravanja CTBT-a kako bi iskoristile znanstvene prednosti tog sustava. Kako bi bilo moguće zatražiti podatke i proizvode te njih iskoristiti, potencijalnim korisnicima mora se osigurati dostatno tehničko znanje. To bi znanje moralo uključivati osnovne funkcije IDC-a i IMS-a te znanstvenih aplikacija koje se mogu izvesti iz korištenja podataka IMS-a i proizvoda IDC-a. To se najbolje može postići djelatnostima osposobljavanja tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

4.

Projekt će, stoga, uključiti široku prisutnost tehničkih stručnjaka koje unajmljuje PTS u svakoj državi korisnici, koji će za trajanja dotičnog projekta služiti i kao regionalne kontaktne točke (FP-i). Ako je izvedivo, djelatnosti ciljanog osposobljavanja i tehničke pomoći oblikuju se za države korisnice u kojima su prepoznate i procijenjene posebne potrebe za uspostavu NDC-a i SSA-a te znanstvene koristi od sustava. U ovaj će se projekt uključiti i odabrane države potpisnice u Africi koje do sada još nisu ratificirale CTBT. Sve aktivnosti kontaktnih točaka u državama korisnicama provodit će se u tijesnoj usklađenosti s PTS-om i uz potporu PTS-a kako bi se osigurala učinkovitost i održivost napora koji se ulažu u osposobljavanje i tehničku pomoć koji se poduzimaju u obliku ovog projekta, kao i da se osigura odgovarajuća usklađenost s djelatnostima koje se provode u okviru Zajedničke akcije 2006/243/ZVSP (Prve zajedničke akcije o CTBTO-u).

5.

Prilikom primjene gore navedenih kriterija PTS u ovoj prvoj fazi ciljane tehničke pomoći predviđa aktivnosti u što je moguće većem broju dolje navedenih afričkih država, podložno prethodnoj procjeni izvedivosti koju izradi PTS uzimajući u obzir lokalne uvjete koji prevladavaju u danom trenutku i na temelju odobrenja država korisnica u skladu s odredbama iz članka IV.:

6.

Ciljevi projekta su državama korisnicama pružiti dostatno znanje i pomoć za izgradnju i/ili poboljšanje sposobnosti vlastitih NDC-ova, kao i program osposobljavanja za osoblje NDC-a. Program će veliki naglasak staviti i na načine rada postaja IMS-a. Državama korisnicama omogućit će se jednostavniji, učinkovitiji i uspješniji pristup podacima i proizvodima IDC-a te njihovo korištenje, a poboljšati će i održavanje djelovanja postaja IMS-a unutar vlastitih državnih područja.

7.

Predviđa se da će na temelju suradnje s kontaktnim točkama među državama korisnicama porasti broj NDC-ova i da će se povećati sudjelovanje tih država u provedbi sustava praćenja i provjeravanja CTBT-a, uključujući učinkovitu i uspješnu uporabu podataka i proizvoda IDC-a. Projekt, nadalje, cilja na pojačano međudjelovanje i suradnju između CTBTO-a i znanstvenika i znanstvenih institucija u tim regijama.

8.

Sastavni dio projekta uključivat će uporabu sposobnosti za e-učenje PTS-a koje su razvijene na temelju Prve zajedničke akcije o CTBTO-u. Osigurati će se forum na kojemu će sudionici moći primiti naputke za uporabu proizvodâ e-učenja. Povratna informacija od korisnikâ iz država korisnica imat će pozitivan utjecaj na projekt e-učenja i projekte tehničke pomoći.

9.

Tehnička pomoć usredotočena je na povećavanje stupnja uključenosti država korisnica u razvojne djelatnosti NDC-a a koje poduzima PTS. Te će se aktivnosti poduzeti radi potpore odredbama o tehničkoj pomoći sadržanim u dijelu I. F. 22. Protokola uz CTBT.

10.

Ciljevi projekta su brojne važne koristi za CTBTO i za države korisnice, i to:

11.

Državama koje osnuju NDC-ove primit će financijsku, tehnološku i ljudsku pomoć od PTS-a, što će pomoći državama primateljicama da razviju i održe tehničko stručno znanje potrebno za puno sudjelovanje u sustavu praćenja i provjeravanja CTBT-a.

12.

Države korisnice više će cijeniti način na koji im osnivanje NDC-a može pomoći da obogate vlastitu znanstvenu bazu i na koji se podaci IMS-a mogu iskoristiti za analiziranje događaja u regiji.

13.

Porast broja i porast zemljopisne rasprostranjenosti lokacija NDC-a koji primaju i samostalno analiziraju informacije IDC-a omogućit će učinkovitiju uporabu IDC-a, a time i dodatno poboljšavanje točnosti sustava (kako se istaklo prilikom prvog testiranja djelovanja cjelokupnog sustava koje je proveo PTS od travnja do lipnja 2005.).

14.

PTS će za trajanja projekta odrediti i dodijeliti dva tehnička stručnjaka savjetnika koji će djelovati kao kontaktne točke sa sjedištem u Africi te će usklađivati sve aktivnosti u dogovoru s i na temelju odobrenja uprave IDC-a. Države korisnice podijelit će se u dvije skupine među kontaktnim točkama. Rad u svakoj regiji podijelit će se u dvije faze.

15.

Faza 1.: Tehnički radni obilasci svake zemlje:

16.

Faza 2.: Praćenje

Nakon dovršetka faze 1., sudionici bi trebali biti sposobni koristiti svoje novostečene spoznaje, programsku i računalnu opremu, pokrenuti ju i koristiti u skladu s onim što su naučili tijekom izobrazbe. Radi utvrđivanja stečenoga znanja i/ili popunjavanje preostalih rupa, kontaktne točke će ponovno obići zemlje korisnice kako bi se ocijenilo, na koji način korisnici raspolažu znanjem stečenim tijekom izobrazbe u okviru faze 1. Cilj ovih kratkih naknadnih obilazaka jest osigurati da lokalno tehničko osoblje može rutinski koristiti podatke i proizvode PTS-a. Ti će napori biti prilagođeni lokalnim potrebama i vještinama, imajući na umu održivost, tako da se aktivnosti mogu odvijati čak i nakon zaključivanja ovog projekta.

17.

Projekt završava sveobuhvatnim izvješćem koje se dostavlja svakoj državi korisnici, u kojem se opisuje postignuti napredak i izražavaju zamijećene potrebe, kao i odnosi između posjećenih organizacija. Izvješće će biti osnova za dodatne naknadne aktivnosti u predmetnim zemljama.

(a)

prijelazno izvješće nakon prvih šest mjeseci provedbe projekata;

(b)

završno izvješće najkasnije jedan mjesec nakon okončanja provedbe projekata.