11/Sv. 131

HR

Službeni list Europske unije

168

L 075/66

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Dana 19. prosinca 2006. Komisija je objavila obavijest (2) o pokretanju antidampinškog postupka na uvoze polivinil alkohola (PVA) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK) i s Tajvana. Dana 17. rujna 2007. Komisija je Uredbom (EZ) br. 1069/2007 (3) (Privremena uredba) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na PVA podrijetlom iz NRK-a. Za Tajvan nisu bile uvedene privremene mjere.

(2)

Kako je određeno u uvodnoj izjavi 13. Privremene uredbe, ispitni postupak dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. listopada 2005. do 30. rujna 2006. (razdoblje ispitnog postupka, „RIP”). Uzimajući pritom trendove bitne za ocjenu štete Komisija je analizirala podatke koji obuhvaćaju razdoblje od 1. siječnja 2003. do kraja razdoblja ispitnog postupka (dotično razdoblje).

(3)

Nastavno na odluku o uvođenju antidampinških pristojbi na uvoze PVA podrijetlom iz NRK-a i o neuvođenju tih mjera na uvoze s Tajvana, nekoliko je zainteresiranih strana podnijelo komentare u pisanom obliku. Stranama koje su to zatražile odobrena je mogućnost saslušanja. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnim za konačne nalaze ispitnog postupka.

(4)

Komisija je pojačala ispitni postupak s obzirom na aspekte interesa Zajednice i iznimno dopustila korisnicima iz industrije papira, važnog sektora korisnika koji do sada još nije sudjelovao, da dostave ispunjeni upitnik za korisnike.

(5)

Sve su strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo okončati postupak u vezi s uvozima PVA podrijetlom iz NRK-a i s Tajvana i osloboditi iznose osigurane putem privremene pristojbe. Također im je dan rok u kojem mogu podnijeti prigovore nakon objave podataka.

(6)

Usmeni i pisani komentari koje su podnijele zainteresirane strane uzeti su u obzir i, tamo gdje je to primjereno, rezultati ispitnog postupka su u skladu s tim izmijenjeni.

(7)

Isti korisnik Zajednice kako se navodi u uvodnoj izjavi 16. Privremene uredbe ponovio je i dalje razradio svoje argumente za izuzeće iz opsega proizvoda određene kakvoće (osporavana kakvoća) koju je nazivao „niski stupanj pepela NMWD PVA” i koju je kupovao, između ostalog, iz NRK-a. Ovaj je korisnik tvrdio da i. Komisija nije dala dovoljno razloga za tvrdnju da osporavana kakvoća dijeli iste fizičke i tehničke karakteristike s ostalim kakvoćama koje su obuhvaćene definicijom proizvoda i dalje je ustrajao pri tome da ii. ova kakvoća ima vrlo posebne krajnje primjene. Osim toga, tvrdio je da je iii. osporavana kakvoća, prema ovom korisniku, bila kopolimer i time ne bi bila obuhvaćena opsegom proizvoda.

(8)

Prije detaljnog ispitivanja tvrdnji ovog korisnika, prvo se mora napomenuti da je udio pepela u PVA nečistoća; što je niža razina pepela čišći je PVA. Zatim, pojam „niskog sadržaja pepela u PVA” je subjektivan. Ne postoji općenito dogovoren standard, što znači da svaki proizvođač ima svoju gornju granicu za određivanje o tome je li PVA s manje pepela ili ne. Utvrđeno je da u praksi to dovodi do značajnih razlika: među proizvođačima koji su bili podvrgnuti ispitnom postupku gornja granica za PVA s niskom razinom pepela u PVA može se razlikovati od najvećeg udjela pepela od 0,09 % do 0,5 %. Dotični korisnik ne spada među korisnike s najnižim granicama što znači da bi druge zainteresirane strane njegovu gornju granicu za određivanje niskog udjela pepela najvjerojatnije ocijenile previsokim.

(9)

Što se tiče pitanja koja je postavila ova strana i koja su spomenuta u uvodnoj izjavi 7., ona su bila ozbiljno razmotrena, i može se sažeti kako slijedi:

(10)

Treba podsjetiti da su osnovne fizičke i tehničke karakteristike dotičnog proizvoda privremeno definirane u uvodnoj izjavi 14. Privremene uredbe. Dotični se proizvod tamo definira kao posebna vrsta smole s određenim tehničkim parametrima. Parametri koji su bili navedeni u definiciji tog proizvoda i uporabljeni za razlikovanje između dotičnog proizvoda i PVA drugih stupnjeva kakvoće odnose se na viskoznost (3 mPas – 61 mPas, izmjereno u 4 %-tnoj otopini) i hidrolizu (84,0 mol % – 99,9 mol %).

(11)

Sve kakvoće obuhvaćene definicijom proizvoda se ponekad određuju kao standardne kakvoće, što znači da se sve mogu proizvesti na standardnoj proizvodnoj liniji za PVA i da su troškovi proizvodnje za proizvode takve kakvoće slični. Suprotno vrijedi za kakvoće obuhvaćene istom oznakom KN, ali izvan definicije proizvoda: one se ne mogu proizvesti na standardnoj proizvodnoj liniji za PVA, zahtijevaju različitu proizvodnu tehnologiju i dodatnu opremu i trošak proizvodnje prema tome može biti vrlo različit. Kakvoće obuhvaćene definicijom proizvoda imaju također vrlo različita svojstva u usporedbi s onima obuhvaćenim definicijom proizvoda. Što se tiče stupnja viskoziteta i hidrolize: i. kakvoće s niskim stupnjem viskoziteta imaju manju molekularnu masu PVA i teže su obradive, što se između ostalog odražava u niskom prinosu proizvodnje, dok se ii. kakvoće s visokim stupnjem viskoziteta koje su također teško obradive upotrebljavaju za kvalitetne sjajne papirne obloge, vrlo posebna vrsta primjene u kojoj se neželjene pukotine koje se često pojave, moraju izbjeći; iii. kakvoće s visokim stupnjem hidrolize također se uglavnom koriste za tu primjenu i iv. PVA kakvoće s niskim stupnjem hidrolize nisu topive u vodi ili tvore nestabilne otopine s vodom. Takvi se proizvodi uglavnom koriste za proizvodnju suspenzijskog PVA i pri visokim temperaturama izlučuju se iz otopine.

(12)

Korisnik je naveo da je za proizvodnju smole PVB koju treba za proizvodnju folije PVB apsolutno važno šest karakteristika PVA. Kombinacija parametara za ovih šest karakteristika bi uzrokovala da se osporena kakvoća razlikuje u usporedbi sa svim ostalim PVA kakvoćama na tržištu. Analizirajući tu tvrdnju zaista je utvrđeno da za neke primjene tehničke specifikacije mogu biti strože nego za druge. Istodobno, međutim, utvrđeno je da sve kakvoće, uključujući kakvoću proizvoda koja je obuhvaćena opsegom proizvoda i koja se ponekad naziva „standardna kakvoća”, imaju jedinstvenu kombinaciju karakteristika. Ovisno o željenoj primjeni, odabire se jedna ili druga kakvoća. To vrijedi ne samo za primjenu dotičnog korisnika, već i za druge primjene. Zbog toga je tvrdnja odbačena.

(13)

Dotični korisnik također je pobijao procjenu Komisije u vezi s tržištem korisnika PVA i izričito je tvrdio da je tržište korisnika PVB-a vrlo raznoliko. S tim u vezi, kako je već navedeno u Privremenoj uredbi, korisnik je koristio PVA ove kakvoće za proizvodnju PVB-a, što je najveća uporaba u Zajednici i predstavlja od 25 % do 29 % potrošnje PVA i najbrže rastuću primjenu zbog velikog povećanja potražnje za folijom PVB. Nadalje je ispitni postupak pokazao da se skoro 90 % PVB-a koji se proizvede u Zajednici kasnije iskoristi za proizvodnju folije PVB, koju koristi također dotični korisnik (iako nije jedini proizvođač folije PVB u Zajednici). Zato se potvrđuje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 17. Privremene uredbe, da je posebna uporaba ove zainteresirane strane jedna od glavnih primjena koja se, s obzirom na svoju tržišnu važnost, ne može odrediti nestandardnom.

(14)

Što se tiče navodne posebne uporabe dotični korisnik je također tvrdio da proizvode osporene kakvoće ne mogu nadomjestiti drugi modeli, što bi ukazalo na tu posebnu krajnju uporabu. U tom pogledu prvo je utvrđeno da taj korisnik nije kupovao isključivo od dotičnog kineskog proizvođača i već je imao nekoliko alternativnih izvora. Tijekom razdoblja ispitnog postupka zapravo je imao manje od 5 % kupovine PVA za koju je zahtijevao izuzeće od proizvođača u NRK-u. Preostale kupljene količine bile su kupljene od triju drugih proizvođača iz različitih zemalja. Osim toga, utvrđeno je da, iako većina proizvoda koji su bili prodani na tržištu Zajednice nije mogla biti korištena kao alternativa proizvodu osporene kakvoće, proizvod osporene kakvoće se mogao upotrebljavati i u drugim primjenama i bio je raspoloživ na tržištu Zajednice po cijenama sličnim cijenama proizvoda druge kakvoće koji su bili uvezeni iz NRK-a. S obzirom na gore navedeno, tvrdnja da se proizvod osporene kakvoće ne može nadomjestiti se odbija.

(15)

Nakon uvođenja privremenih mjera korisnik je tvrdio da bi PVA s niskim stupnjem pepela bio kopolimer, a ne homopolimer. Tvrdnja se temeljila na činjenici da sadrži dva sastavna dijela. To je pitanje istraženo i utvrđeno je da je PVA rezultat početne homopolimerne polimerizacije. Međutim, naredni je postupak hidrolize uvijek nepotpun (između 84,0 mol % i 99,9 mol %), zato je u tom smislu moguće tvrditi da PVA sadrži dva sastavna dijela te se naziva kopolimerom.

(16)

Kako bi se izbjegle nejasnoće, smatrano je primjerenim razjasniti definiciju opsega proizvoda određenu u Privremenoj uredbi. Prema tome dotični je proizvod konačno definiran kao određeni kopolimerni polivinil alkohol (PVA) koji se temelji na homopolimernoj polimerizaciji s viskozitetom (izmjereno u 4 %-tnoj otopini) 3 mPas ili više, ali najviše 61 mPas i stupnjem hidrolize 84,0 mol % ili više, ali najviše 99,9 mol %, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i s Tajvana i uobičajeno deklariran oznakom KN ex 3905 30 00.

(17)

U odnosu na Tajvan nisu uvedene privremene mjere jer, kako je navedeno u uvodnim izjavama 29. i 30. Privremene uredbe, damping nije privremeno utvrđen u vezi s uvozima dotičnog proizvoda podrijetlom s Tajvana.

(18)

Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 30. Privremene uredbe, jedino tajvansko podueće koje je surađivalo, Chang Chun Petrochemical Co. Ltd. (CCP) jedini je proizvođač izvoznik dotičnog proizvoda u Tajvanu i predstavlja 100 % tajvanskog izvoza u EZ tijekom razdoblja ispitnog postupka prema podacima Eurostata.

(19)

Oba proizvođača Zajednice, Kuraray Europe GmbH i Celanese Chemicals Ibérica S.L., tvrdila su da je izvoz CCP-a tijekom razdoblja ispitnog postupka bio dampinški i tražila su od Komisije da preispita svoje nalaze vezano uz utvrđivanje dampinga za CCP.

(20)

Oba proizvođača u Zajednici tvrdila su da je trošak proizvodnje CCP-a bio puno viši nego što je to utvrdila Komisija, jer je cijena vinil acetat monomera (VAM), koji je glavna sirovina u proizvodnji PVA, bila podcijenjena. U tom smislu naglasili su da je isporučitelj VAM-a za CCP povezano poduzeće. Kao potporu ovim argumentima, jedan je proizvođač u Zajednici priložio studiju o trgovanju CCP-a s PVA koju je provela konzultantska tvrtka, kao i publikacije o međunarodnim cijenama VAM-a.

(21)

Dostavljene informacije su ispitane. Usporedba između cijena za VAM navedenih u prethodno spomenutim publikacijama i cijena provjerenih tijekom postupka u Aziji i u Europi jasno pokazuju da su cijene objavljene u tim publikacijama precijenjene. Pored toga, same publikacije navode da su u njima objavljene procijenjene cijene, a da stvarne cijene na tržištu mogu biti više ili niže i da se objavljene cijene trebaju koristiti kao indeksi. Iako se te cijene mogu koristiti za nadzor trendova tijekom vremena one ne predstavljaju stvarne cijene.

(22)

Osim toga, ispitni postupak je pokazao da je prodaja VAM-a povezanog dobavljača CCP-a provedena po cijenama koje su u skladu s onima koje taj dobavljač naplaćuje nepovezanim kupcima i da su cijene plaćene za VAM od strane CCP-a bile u skladu s onima plaćenima od strane ostalih proizvođača u Aziji, posebno u Japanu.

(23)

Povrh toga, troškovi za VAM sadržani u prethodno spomenutoj studiji temeljili su se na višoj stopi potrošnje VAM-a nego što je CCP stvarno potrošio. Budući da stopa potrošnje VAM-a ovisi o udjelu potpuno ili djelomično hidroliziranog PVA, utvrđeno je da je stvarna stopa potrošnje VAM-a od strane CCP-a u skladu s onom drugih proizvođača kako je provjereno i u Aziji i u Zajednici, uzimajući u obzir odgovarajuće udjele proizvoda.

(24)

Zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama od 20. do 23. zaključeno je da troškovi CCP-a za VAM nisu bili podcijenjeni i tvrdnje s tim u vezi su odbačene.

(25)

Na osnovu troškova sadržanih u prethodno navedenoj studiji jedan od ova dva proizvođača u Zajednici tvrdio je da su osim troškova za VAM podcijenjeni i drugi elementi troška CCP-a u proizvodnji PVA, kao što su na primjer troškovi komunalnih usluga, režijskih troškova prerađivačke industrije te opći i administrativni troškovi. Međutim nije podnesen dokaz koji bi potkrijepio procjene troškova navedene u studiji.

(26)

Ponovno su proučeni stvarni podaci koji su za CCP bili provjereni na licu mjesta i potvrđeno je da su za izračun dampinga korišteni ispravni troškovi.

(27)

Jedan proizvođač u Zajednici tvrdio je da bi za CCP trebalo izračunati uobičajenu vrijednost za sve tipove proizvoda jer na tajvanskom tržištu za PVA vlada posebno tržišno stanje zbog umjetno niskih cijena, posebno u usporedbi s rasponima cijena objavljenim za Aziju i zato jer je većina tajvanskih domaćih prodaja obavljena s povezanim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(28)

Zapravo ne postoji dokaz na temelju kojeg bi se cijene tajvanskih domaćih prodaja smatrale umjetno niskima. Objavljene cijene za PVA samo su raspon cijena vrlo općenite prirode dan za Aziju (uključujući Kinu) u cjelini, bez određivanja stvarne kakvoće ili tipa dotičnog proizvoda i zato se ne mogu koristiti ni u kojoj usporedbi cijena za Tajvan. Na temelju toga, tajvanske domaće prodajne cijene ne mogu se smatrati umjetno niskima. U pogledu navodnog izostanka dostatnih domaćih prodaja neovisnim kupcima, potvrđuje se da je utvrđeno da su prodaje neovisnim kupcima obavljene u dostatnim količinama za određivanje uobičajene vrijednosti.

(29)

Isti proizvođač Zajednice također je tvrdio da se zbog navodnog posebnog stanja na tržištu uzrokovanog umjetno niskim cijenama PVA na tajvanskom tržištu, dobit korištena za izračunavanje uobičajenih vrijednosti za CCP ne smije temeljiti na uvodnoj rečenici članka 2. stavka 6. Osnovne uredbe.

(30)

Zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 28., nema razloga zašto dobit temeljena na uvodnoj rečenici članka 2. stavka 6. Osnovne uredbe ne bi bila prikladna za izračun uobičajenih vrijednosti. Tvrdnja je stoga odbačena.

(31)

Zainteresirane strane obaviještene su o gore navedenim rezultatima i dan im je rok u kojem mogu dati komentare. Nisu zaprimljene dodatne informacije ni od proizvođača u Zajednici ni od bilo koje druge zainteresirane strane koje bi izmijenile privremeno određivanje dampinga za Tajvan od strane Komisije.

(32)

S obzirom na prethodno navedeno, potvrđuje se da dampinška marža određena za Tajvan iznosi manje od 2 % izraženo kao postotak izvozne cijene, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29. Privremene uredbe. Prema tome, u skladu s člankom 9. stavkom 3. Osnovne uredbe, sadašnji postupak treba okončati u pogledu uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom s Tajvana.

(33)

U nedostatku primjedbi u vezi s odredbama o tretmanu tržišnoga gospodarstva i pojedinačnom tretmanu potvrđuju se uvodne izjave od 31. do 39. Privremene uredbe.

(34)

Oba proizvođača u Zajednici Kuraray Europe GmbH i Celanese Chemicals Ibérica S.L., ponovila su da Japan treba odabrati kao analognu zemlju za NRK umjesto Tajvana.

(35)

Tvrdili su da bi Japan bio prikladnija analogna zemlja od Tajvana jer je natjecanje na japanskom tržištu PVA puno jače nego na tajvanskom tržištu, budući da: i. tajvanskim tržištem dominira jedini tajvanski proizvođač, CCP, dok u Japanu ima četiri proizvođača; ii. uvozi PVA obuhvaćeni ispitnim postupkom o Tajvanu su ograničeni, i iii. domaća potražnja za istovjetnim proizvodom na Tajvanu je niska.

(36)

U pogledu navodne dominacije CCP-a na tajvanskom tržištu, treba podsjetiti da na razinu natjecanja također utječe uvoz, a s obzirom na to, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 46. Privremene uredbe, Tajvan zapravo ima viši udio uvoza s obzirom na domaću potrošnju (15 %) nego Japan (3 %).

(37)

Što se tiče tvrdnje da se uvoz PVA uglavnom odnosi na proizvode koji nisu obuhvaćeni opsegom proizvoda u ispitnom postupku, ta tvrdnja nije bila poduprta dostatnim dokazom te tako nije mogla biti prihvaćena.

(38)

U pogledu navodne ograničene potražnje istovjetnog proizvoda na Tajvanu, treba naglasiti da tajvansko domaće tržište PVA prelazi 15 000 tona, a većinu čini istovjetni proizvod. Pored toga, iako je jedan proizvođač u Zajednici tvrdio da zapravo postoji ograničena potražnja jer CCP većinom prodaje povezanim kupcima, ispitni je postupak pokazao suprotno. Zbog tih razloga, tvrdnja u vezi s ograničenom potražnjom istovjetnog proizvoda je odbačena.

(39)

Zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama od 36. do 38., tvrdnja o nedovoljnom natjecanju na tajvanskom tržištu je odbačena.

(40)

Jedan je proizvođač u Zajednici tvrdio da je japansko tržište PVA s obzirom na proizvodnju i prodaju puno reprezentativnije od tajvanskog. Međutim, čak i da su tajvanska proizvodnja i domaća prodaja niže od proizvodnje i domaće prodaje u Japanu, one su još uvijek u dovoljnoj mjeri značajne za usporedbu s kineskim PVA i njegovim izvozom u EZ.

(41)

Isti proizvođač u Zajednici je također tvrdio da bi Japan bio prikladnija analogna zemlja od Tajvana jer u Japanu, kao i u NRK-u, postoje i integrirani i neintegrirani proizvođači PVA. Međutim, važno je napomenuti da, iako je točno da u NRK-u postoje oba tipa proizvođača, tajvanski proizvođač i jedini provjereni japanski proizvođač koji je surađivao integrirali su proizvodne procese PVA. Prema tome, taj aspekt ne može biti relevantan za davanje prednosti Japanu pred Tajvanom.

(42)

Isti proizvođač u Zajednici također je tvrdio da su proizvodni program i primjene PVA na japanskom tržištu primjereniji za usporedbu s onima iz NRK-a. S tim u vezi potvrđuje se da su proizvodni program i primjene na tajvanskom tržištu takvi da jamče pravilnu usporedivost između tajvanskog i kineskog PVA, dok nema dokaza da bi japanski PVA osigurao bolju usporedivost.

(43)

Konačno, razina suradnje u odabranoj zemlji važan je element za određivanje pouzdane uobičajene vrijednosti. U Japanu je samo jedan od četiri proizvođača sličnog proizvoda surađivao u ispitnom postupku, dok su na Tajvanu svi potrebni podaci bili raspoloživi za cijelu zemlju, s obzirom da je Tajvan bio podvrgnut ispitnom postupku. Zapravo je tajvansko poduzeće predstavljalo puno veći tržišni udio na svojem domaćem tržištu od jedinog japanskog proizvođača koji je sudjelovao, čime je omogućena bolja ocjena uobičajene vrijednosti.

(44)

S obzirom na razloge navedene u uvodnim izjavama od 36. do 43., tvrdnja oba proizvođača Zajednice da je Japan najprikladnija analogna zemlja za NRK, je odbačena, a potvrđene su uvodne izjave od 40. do 46. Privremene uredbe.

(45)

Jedan proizvođač u Zajednici je tvrdio da bi uobičajenu vrijednost analogne zemlje, Tajvana, trebalo izračunati za sve tipove proizvoda, a dobit koja se koristi u izračunanoj uobičajenoj vrijednosti ne bi se smjela temeljiti na uvodnoj rečenici članka 2. stavka 6. Osnovne uredbe jer na Tajvanu zbog umjetno niskih cijena vlada posebno stanje na tržištu.

(46)

Međutim, zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama od 28. do 30. te tvrdnje su odbačene. S obzirom na to, potvrđuje se uvodna izjava 47. Privremene uredbe.

(47)

U nedostatku komentara o izvoznoj cijeni, potvrđuju se uvodne izjave od 48. do 50. Privremene uredbe.

(48)

U nedostatku komentara u vezi s usporedbom, potvrđuje se uvodna izjava 51. Privremene uredbe.

(49)

U nedostatku komentara u vezi s dampinškom maržom, potvrđuju se uvodne izjave od 52. do 53. Privremene uredbe, u skladu s kojima se potvrđuje da dampinška marža za NRK iznosi 10 %, za cijelu zemlju.

(50)

U nedostatku bilo kakvih novih i dokaznih podataka ili argumenta s tim u vezi, potvrđuju se uvodne izjave od 54. do 60. Privremene uredbe.

(51)

Pri pregledavanju statističkih podataka Eurostata i međusobnom provjeravanju tih podataka s podacima iz drugih izvora pokazalo se da su uvozi iz SAD-a kako je određeno u Privremenoj uredbi bili podcijenjeni, posebno vezano za godinu 2003. (vidjeti uvodnu izjavu 80.). Zbog toga je odlučeno da se ti podaci zamijene podacima iz baze podataka o izvozima SAD-a. Nakon konačne objave podataka, osim toga je utvrđeno da su podaci koji se odnose na uvoze kineskog PVA koje je objavio Eurostat krivi i trebalo ih je ispraviti (vidjeti uvodnu izjavu 56.).

(52)

Podaci o potrošnji bili su na odgovarajući način ispravljeni kako slijedi:

(53)

To pokazuje da se potražnja za predmetnim proizvodom tijekom dotičnog razdoblja povećala za 16 %. Ostali zaključci kako su sažeti u uvodnoj izjavi 64. Privremene uredbe ostaju na snazi.

(54)

U nedostatku bilo kakvih novih i dokaznih podataka ili argumenta s tim u vezi, potvrđuju se uvodne izjave od 61. do 64. Privremene uredbe, uz iznimku promjena u uvodnim izjavama od 61. i 64. kako su gore navedene.

(55)

Budući da je potvrđeno da je dampinška marža za Tajvan de minimis, uvozi podrijetlom s Tajvana se u potpunosti isključuju iz ocjene štete.

(56)

Nakon konačne objave podataka, pojedine zainteresirane strane su izrazile ozbiljne sumnje u pogledu pouzdanosti podataka Eurostata o uvozima PVA iz NRK-a u 2003. To je istraženo i utvrđeno je da su podaci u vezi s navedenim uvozom bili izuzetno pogrešni. Stoga su podaci o količini uvoza PVA iz NRK bili ispravljeni kako slijedi:

(57)

Umjesto smanjenja kineskih uvoza tijekom dotičnog razdoblja, kako je utvrđeno u privremenoj fazi na temelju pogrešnih podataka iz 2003., uvozi iz NRK-a su se povećali za 33 % tijekom dotičnog razdoblja, dok su se u 2004. smanjili za 9 % u usporedbi s 2003.

(58)

S obzirom na to i zbog izmijenjenih podataka o potrošnji Zajednice (vidjeti uvodnu izjavu 51.) tržišni udio uvoza iz NRK-a je odgovarajuće izmijenjen tijekom dotičnog razdoblja kako slijedi:

(59)

Tržišni udio koji su imali uvozi iz NRK-a povećao se za 1,6 postotnih bodova tijekom dotičnog razdoblja. Tijekom razdoblja ispitnog postupka kineski su izvozi predstavljali 12,9 % cijelog tržišta Zajednice.

(60)

Uzimajući u obzir revidirane podatke o uvozu iz 2003., cijene uvoza podrijetlom iz NRK-a kako su opisane u uvodnoj izjavi 68. Privremene uredbe na odgovarajući način su izmijenjene. Prosječna cijena uvoza time se smanjila za 3 %.

(61)

Nakon konačne objave podataka, podnositelj zahtjeva tvrdio je da Komisija nije trebala isključiti usklađene modele iz izračuna snižavanja cijena. Tvrdio je da bi postupajući na taj način,uvozne cijene Zajednice iz NRK-a bile značajno previsoke. U vezi s tim, u uvodnoj izjavi 70. Privremene uredbe zaista se određuje da se ograničeni broj modela (PCN) isključuje iz usporedbe sniženja cijena, jer je smatrano da usporedba po modelu mora biti smislena i pravedna i prema tome se ne treba dopustiti usporedba među proizvodima standardne i posebne kakvoće obuhvaćenima definicijom proizvoda.

(62)

Dotični PCN-i su predstavljali 34 % kineskih uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka, ali ih je industrija Zajednice (ne podnositelj zahtjeva) proizvodila u vrlo malim količinama, koje su predstavljale od 0,1 % do 0,5 % njezine prodaje istovjetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka. Budući da su uvozi PVA iz NRK-a u okviru navedenih PCN-a bili standardne kakvoće PVA, proizvođač u Zajednici tih PCN-a izjavio je Komisiji da su dotični PCN-i u njegovom slučaju bili proizvodi koji se odnose na vrhunske specijalizirane proizvode za uporabu u tržišnim nišama i koji se ne može zamijeniti standardnim PVA. Osim toga oni nisu bili proizvedeni na njegovoj standardnoj proizvodnoj liniji već u posebnom pogonu serijskim postupkom proizvodnje. Dotični proizvođač u Zajednici izričito je tvrdio da taj PVA ne predstavlja konkurenciju standardnom PVA. U skladu s tim Komisija je zaključila da za te PCN-e uvezene iz NRK-a, koji su bili standardni PVA, industrija Zajednice nije prodavala proizvode jednake kakvoće. Zbog činjenice da se izračun sniženja cijene još uvijek može temeljiti na reprezentativnim količinama (tj. 54 % dotičnog uvoza), odlučeno je isključiti ove PCN-e iz usporedbe.

(63)

Na temelju toga i budući da tvrdnja podnositelja zahtjeva nije sadržavala nikakav dokaz o suprotnome, potvrđuje se da je isključenje PCN-a iz izračuna sniženja cijena opravdano, i tvrdnja se prema tome odbacuje.

(64)

U nedostatku bilo kakvih novih i dokaznih podataka ili argumenta s tim u vezi, potvrđuju se uvodne izjave od 65. do 71. Privremene uredbe, uz iznimku podataka o kineskom uvozu i tržišnom udjelu, o kojima je prethodno bila riječ.

(65)

S obzirom na revidirane podatke o potrošnji Zajednice (vidjeti uvodnu izjavu 51.), tržišni udio industrije Zajednice je na odgovarajući način izmijenjen tijekom dotičnog razdoblja kako slijedi:

(66)

Kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 76. Privremene uredbe, industrija Zajednice je, s obzirom na opseg prodaje, imala korist od povećane potražnje na tržištu Zajednice.

(67)

Nakon objave bitnih podataka i razmatranja na temelju kojih se namjeravalo uvesti privremene antidampinške mjere, nekoliko je stranaka tvrdilo da se većina pokazatelja štete razvijala u pozitivnom smjeru, prema tome nije došlo do značajne štete. Jedna od zainteresiranih strana je tvrdila da je Komisija zaključila da je industrija Zajednice pretrpjela značajnu štetu samo na temelju sniženja prodajnih cijena u Zajednici.

(68)

U vezi s tim treba podsjetiti da kako je navedeno u uvodnoj izjavi 90. Privremene uredbe, zaista se izvjestan broj pokazatelja razvio u pozitivnom smjeru tijekom dotičnog razdoblja što je uzrokovano jakom i rastućom potražnjom na tržištu Zajednice. Međutim, pad cijena na tržištu Zajednice zajedno s velikim povišenjem cijena glavnih sirovina diljem svijeta, dovodi do negativnog razvoja svih financijskih pokazatelja kao što su profitabilnost, povrat ulaganja i novčani tok. To je detaljnije objašnjeno u uvodnim izjavama od 84. i 85. Privremene uredbe. Iako, kako je navedeno u članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, jedan ili više dotičnih gospodarskih čimbenika koji se ocjenjuju u tom smislu ne znače nužno odlučno usmjeravanje, očito je da su financijski pokazatelji među ključnim pokazateljima. Zato se argument mora odbaciti.

(69)

U nedostatku bilo kakvih novih i dokaznih podataka ili argumenta o situaciji industrije Zajednice, potvrđuju se uvodne izjave od 72. do 92. Privremene uredbe, uz iznimku uvodnih izjava 75. i 76., o kojima je prethodno bila riječ.

(70)

Nekoliko zainteresiranih strana ukazalo je na privremene nalaze da su se kineski uvozi znatno smanjili između 2003. i 2004. Tvrdili su da, s obzirom na činjenicu da je u istom razdoblju profitabilnost industrije Zajednice značajno smanjena za 62 %, pad cijena nisu mogli uzrokovati kineski uvozi.

(71)

U vezi s tim se podsjeća da je ispitni postupak utvrdio da su uvozi iz NRK-a snižavali cijene industrije Zajednice za 3,3 % tijekom razdoblja ispitnog postupka i da su uvozi iz NRK-a tijekom cijelog dotičnog razdoblja bili deklarirani na granici Zajednice po cijenama nižim od onih koje je ostvarila industrija Zajednice. Razlika između uvoznih cijena iz NRK-a koje navodi Eurostat i prodajnih cijena industrije Zajednice je veća u 2003. nego u razdoblju ispitnog postupka. Međutim na temelju takve analize ne može se donijeti zaključak vezano uz sniženje cijena u godinama koje prethode razdoblju ispitnog postupka; točna i pouzdana marža sniženja cijene može se izračunati samo za razdoblje ispitnog postupka budući da se izračunava na temelju usporedbe modela i odgovarajućim usklađenjem za uvozne troškove (nakon uvoza) i razlike u razini trgovanja. Takvi podaci bili su dostupni samo za razdoblje ispitnog postupka. Stoga se ne može donijeti zaključak o tome jesu li uvozi iz NRK- snižavali cijene industrije Zajednice tijekom dotičnog razdoblja.

(72)

Ispitni je postupak dodatno utvrdio da su cijene na tržištu značajno padale. Taj pad cijena bio je štetan zbog velikog povećanja cijena glavnih sirovina u istom razdoblju kako je navedeno u uvodnim izjavama 78. i 79. Privremene uredbe. S obzirom na zaprimljene komentare koji su navedeni u uvodnoj izjavi 70., razvoj cijena glavnih sirovina tijekom dotičnog razdoblja analiziran je za svaku godinu posebno. Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 78. Privremene uredbe, vinil acetat monomer (VAM) je sirovina za PVA. On predstavlja skoro 65 % troška proizvodnje PVA. Tablica prikazuje trošak za VAM po toni PVA tijekom dotičnog razdoblja.

(73)

Analiza je pokazala da je u 2004. povećanje troškova sirovine bilo umjereno u usporedbi s povećanjem tih troškova u 2005. i u razdoblju ispitnog postupka. S obzirom na takav razvoj cijena sirovine koji je najbolje prikazan razvojem troškova za VAM ‚i koji nije bio potpuno usklađen s trendom profitabilnosti, može se zaključiti da je značajno smanjenje profitabilnosti tijekom 2004. više uzrokovano padom prodajnih cijena u industriji Zajednice za 7 %, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 79. Privremene uredbe, nego povećanjem troškova sirovine.

(74)

Nastavno na gore navedeno, tržišni udjeli su dalje analizirani u 2004. u apsolutnom smislu i uspoređeni s onima za 2003., kako bi se utvrdilo jesu li dampinški uvozi, izolirano, imali znatan učinak na štetu. Utvrđeno je da je tijekom 2004. industrija Zajednice povećala svoj tržišni udio za 1 %. Istodobno su kineski uvozi izgubili 16 % svojeg tržišnog udjela. Rezultat je bio da je tijekom 2004. tržišni udio industrije Zajednice bio više od četverostruko veći od tržišnog udjela NRK-a. U takvim okolnostima zaista je teško pripisati pad cijene u ključnoj godini 2004. uvozima iz NRK-a jer su njegove količine bile relativno niske i jako su se smanjivale.

(75)

Nakon konačne objave industrija Zajednice je tvrdila da su čak i uz nizak tržišni udio dampinški uvozi uspjeli prouzročiti ozbiljne smetnje na tržištu zbog prirode poslovanja. Tvrdila je da je Komisija smatrala kako je PVA roba i da najniža cijena na tržištu u velikoj mjeri određuje tržišnu cijenu kojoj se moraju prilagoditi ostali proizvođači, žele li zadržati svoje narudžbe. Treba pojasniti da je Komisija u objavi konačnih podataka samo navela tvrdnju podnositelja zahtjeva, a nije ju podupirala. Podnositelj zahtjeva također je tvrdio da bi se navodni utjecaj uvoza iz NRK-a na prodajne cijene industrije Zajednice očitovao trendom smanjenja prodajnih cijena industrije Zajednice tijekom dotičnog razdoblja, dok su se cijene glavne sirovine VAM-a povisile. Industrija Zajednice je tvrdila da više cijene sirovina zbog jakog pritiska dampinškog uvoza koji bi prouzročio izrazit pad profitabilnosti, povrat ulaganja i novčani tok ne može prenijeti na svoje kupce.

(76)

Međutim, kad se razvoj prouči detaljnije, čini se da se značajno pogoršanje financijske situacije industrije Zajednice dogodilo uglavnom od 2004. do razdoblja ispitnog postupka. U 2003. kad su uvozi iz NRK-a imali tržišni udio od 11,3 % i prodajne cijene se nisu znatno razlikovale od sljedećih godina, industrija Zajednice je poslovala zadovoljavajuće, posebno u pogledu profitabilnosti. Ovu ocjenu potvrđuje činjenica da je čak i industrija Zajednice obilježila godinu (2002. i) 2003. kao godinu „prije glavnih prodora dampinških uvoza na tržište Zajednice”. To su potvrdili nalazi ispitnog postupka pa se tako u uvodnoj izjavi 131. Privremene uredbe smatralo da je 2003. zaista bila godina u kojoj je na tržištu Zajednice vladala uobičajena konkurencija. To nije osporila nijedna od zainteresiranih strana, što znači da su tijekom 2003. poremećaji u trgovanju bili ograničeni, ako su uopće postojali. Suprotno tome, u 2004. kad su se uvozi iz NRK-a smanjili, iako su prodajne cijene ostale razmjerno stabilne, financijska situacija industrije Zajednice iznenada se značajno pogoršala.

(77)

Nakon konačne objave podataka, industrija Zajednice je tvrdila da Komisija pogrešno polazi od pretpostavke da su dampinški uvozi glavni uzrok štete. S tim u vezi se napominje da Komisija ne smatra da su dampinški uvozi glavni razlog štete. Članak 3. stavak 6. Osnovne uredbe utvrđuje da su „opsezi i/ili razine cijena […] odgovorni za učinak na industriju Zajednice […] i da taj učinak postoji u mjeri da ga se može smatrati značajnim (dodan naglasak).”

(78)

Daljnja analiza činjenica kako su utvrđene tijekom ispitnog postupka pokazala je da su dampinški uvozi kad ih se promatra izolirano imali učinak na štetnu situaciju industrije Zajednice, ali s obzirom na njihov ograničen tržišni udio u odnosu na povećanje tržišnog udjela industrije Zajednice i ne nalazeći jasno vremensko preklapanje između dampinških uvoza i najštetnije situacije industrije Zajednice, taj se učinak ne smatra značajnim.

(79)

Na temelju prethodnih razmatranja ne može se zaključiti da su dampinški uvozi imali učinak na štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice koji se može smatrati značajnim.

(80)

Nakon uvođenja privremenih mjera, dobivene su informacije kojima se ukazuje na nepotpunost podataka Eurostata u vezi s uvozima iz SAD-a. Prijavljene količine izgledale su preniskima u usporedbi s izvoznim podacima iz baze podataka o izvozima SAD-a ali i s drugim izvorima. Podaci vezani uz ove uvoze trebali su se revidirati i utvrđeno je da je najprikladnije zamijeniti ih podacima dobivenim iz baze podataka o izvozima SAD-a, dok su vrijednosti koje su bile preračunate u eure na odgovarajući način usklađene na razinu CIF cijene na granici Zajednice. Učinak revidiranih količina uvoza iz NRK-a u 2003. na izračunanu potrošnju Zajednice, također je utjecao na tržišne udjele drugih zemalja te godine. Tablice u uvodnoj izjavi 97. Privremene uredbe stoga su izmijenjene kako slijedi:

Uvozi podrijetlom iz ostalih trećih zemalja (količina)

Uvozi podrijetlom iz ostalih trećih zemalja (prosječna cijena)

Tržišni udjeli

(81)

U usporedbi s Privremenom uredbom, glavna razlika ogleda se u količinama uvoza SAD-a i trendu koji se može promatrati u vezi s tim uvozima. Zaista, tijekom dotičnog razdoblja bilo je blago povećanje uvoza PVA samo iz SAD-a, tj. povećanje za 2 postotna boda u smislu tržišnog udjela, dok je u Privremenoj uredbi pogrešno zaključeno da su se tijekom tog razdoblja udvostručili. Nadalje, CIF cijene na granici Zajednice tih uvoza izgledaju općenito više nego što je privremeno zaključeno, s cijenama koje su bile 4,3 % više tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ostali zaključci u vezi s tim uvozima kako je sažeto u uvodnoj izjavi 98. Privremene uredbe, ostaju na snazi.

(82)

Pozivajući se na uvodne izjave 97. i 99. Privremene uredbe, nekoliko zainteresiranih strana je izrazilo ozbiljne sumnje u pogledu pouzdanosti podataka Eurostata za cijene japanskih uvoza, jer su prosječne jedinične cijene tih uvoza bile značajno više od jediničnih cijena za PVA iz drugih izvora. Jedna zainteresirana strana je tvrdila da visoka prosječna prodajna cijena može proizlaziti iz pogrešnog uključivanja drugih skupljih proizvoda, kao što je PVB. S tim u vezi važno je naglasiti da su ti podaci detaljno istraženi i da je na temelju te analize zaključeno, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 99. Privremene uredbe, da japanski uvozi nisu mogli doprinijeti negativnom trendu cijena što je dovelo do značajnog pogoršanja financijske situacije industrije Zajednice. Radi cjelovitosti i jasnoće, slijedi sažetak te analize.

(83)

Daljnji pregled podataka Eurostata u vezi s uvozima iz Japana potvrdio je da nisu uključivali nikakve druge proizvode osim PVA i time podaci nisu bili povišeni radi nekih skupljih proizvoda. Dalje, kako je već navedeno u prigovoru, japanski je uvoz PVA uključivao određene ograničene količine PVA koje nisu bile istovjetni proizvod, s vjerojatno značajno višim jediničnim cijenama. U prosječnoj vrijednosti izračunanoj za japanske uvoze, na temelju statističkih podataka, utjecaj cijene tog PVA druge kakvoće nije mogao biti neutraliziran, budući da ti podaci ne razlikuju istovjetni proizvod od proizvoda od PVA druge kakvoće. Međutim, uzimajući u obzir približne opsege tih uvoza, na temelju podataka iz prigovora, i s obzirom na prosječnu cijenu izračunanu za uvoze japanskog PVA tijekom razdoblja ispitnog postupka, utvrđeno je da je vrlo malo vjerojatno da bi izuzeće proizvoda PVA kakvoće koja nije obuhvaćena definicijom proizvoda rezultiralo prosječnom CIF cijenom na granici Zajednice istovjetnog proizvoda, koja bi snižavala razinu prosječne prodajne cijene Zajednice tijekom razdoblja ispitnog postupka. Osim toga, oko 25 % japanskih uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka moglo se provjeriti i sadržavali su PVA proizvode kakvoće koja je obuhvaćena opsegom proizvoda. Te prodaje su bile obavljene s povezanim strankama, tj. po transfernim cijenama i utvrđeno je da su cijene u daljnjoj prodaji tih kupnji prvim neovisnim kupcima u Zajednici bile prosječno od 8 do 10 % iznad cijena koje je mogla ostvariti industrija Zajednice. Slijedom toga je zaključeno i dalje se smatra da ne postoje naznake da su japanski uvozi PVA tijekom razdoblja ispitnog postupka snižavali cijene industrije Zajednice i stoga se smatra da nisu doprinijeli šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(84)

Nekoliko zainteresiranih strana također je pitalo kako su japanski uvozi uspjeli zadržati jak tržišni udio s tako visokim cijenama, ako je postojalo jako natjecanje na tržištu Zajednice u pogledu cijena. S tim u vezi prvo treba napomenuti, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 83., da je uključivanje drugih proizvoda od PVA više kakvoće svakako povisilo prosječne vrijednosti Eurostata za japanske uvozne cijene. Na temelju provjerenih podataka koji se odnose na oko 25 % japanskih uvoza, čini se da su prosječne cijene tih uvoza prvom neovisnom kupcu u Zajednici od 8 do 10 % iznad cijena industrije Zajednice. To nije rezultat precizne usporedbe za proizvode iste kakvoće; radi se vjerojatno i o približnoj razlici u cijeni između prosječnih prodajnih cijena dijela japanskih uvoza i prosječne prodajne cijene koju je postigla industrija Zajednice. Na temelju toga, rezultat analize japanskih uvoznih cijena nije suprotan zaključku da su tržišne cijene u Zajednici zaista opale, zato se argument odbacuje.

(85)

Jedna je zainteresirana strana tvrdila da se opseg tajvanskog uvoza povećao od 2003. do 2006., suprotno nalazima Komisije o smanjenju tržišnog udjela, i da su se prosječne cijene tih uvoza povećale manje od onog što je utvrdila Komisija. Tvrdnja se temeljila na analizi podataka Eurostata. S tim u vezi treba napomenuti kako je navedeno u uvodnoj izjavi 100. Privremene uredbe, da su korišteni stvarni podaci jedinog tajvanskog proizvođača, budući da je on u potpunosti surađivao u ispitnom postupku. Ti provjereni podaci smatrani su pouzdanijima od podataka Eurostata posebno zato što je taj proizvođač također prodavao, tijekom dotičnog razdoblja, značajne količine PVA koji je obuhvaćen oznakom KN ex 3905 30 00, ali nije obuhvaćen definicijom proizvoda. Tvrdnja ove zainteresirane strane je stoga morala biti odbačena.

(86)

Druga je zainteresirana strana tvrdila, s obzirom na analize uvoznih cijena SAD-a koje je provela Komisija, da su tajvanski uvozi doprinijeli padu cijena na tržištu Zajednice. Tvrdila je da je za potrebe izračuna prosječnih cijena za prvog neovisnog kupca, Komisija prilagodila podatke Eurostata o uvoznim cijenama SAD-a, koje su već bile iznad tajvanskih cijena, i tako usklađene su bile na istoj općoj razini kao cijene industrije Zajednice. Prema tome su tajvanske cijene, koje nije trebalo uskladiti, snižavale cijene industrije Zajednice i doprinijele šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(87)

Ta se tvrdnja trebala odbaciti. Zapravo cijene tajvanskih uvoza u uvodnim izjavama 97. i 100. Privremene uredbe su CIF cijene na granici Zajednice. Za potrebe izračuna snižavanja cijena, utvrđen je izvjestan broj usklađenja tih cijena (uvozna carina, troškovi nakon uvoza, razina trgovanja). U tom slučaju, razina prilagodbe trgovanja bila je značajna jer su gotovo sve prodaje bile provedene putem trgovaca/distributera u Zajednici. Naredni izračuni snižavanja cijena su se zatim mogli provesti na razini PCN i tako odrediti vrlo točne vrijednosti koje nisu pokazale nikakvo snižavanje cijena.

(88)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je pad profitabilnosti uzrokovala sama industrija Zajednice. Tvrdile su da se zbog stvaranja dodatnih proizvodnih kapaciteta u 2004. industrija Zajednice suočila s velikim dodatnim količinama proizvedenog PVA koji je morala prodati. Te su strane tvrdile da je sam podnositelj zahtjeva bio uključen u agresivnu politiku snižavanja cijena svih drugih dobavljača PVA s namjerom povećanja svojih opsega prodaje i isključivanja drugih konkurenata s tržišta. Prema tvrdnjama tih stranaka to bi moglo objasniti pad cijena PVA tijekom dotičnog razdoblja. One su smatrale da su kineski proizvođači prije pratili cijene na tržištu, umjesto da su ih sami utvrđivali.

(89)

U pogledu ovog argumenta ispitni postupak je zaista pokazao da su ulaganja koja je imala industrija Zajednice pomogla industriji Zajednice da proda značajne dodatne količine na tržištu Zajednice. Ta činjenica dokazuje s jedne strane da je odluka o tom ulaganju bila ispravna odluka u smislu očekivanog rasta tržišta. Potrošnja PVA na tržištu Zajednice značajno se povećala tijekom dotičnog razdoblja, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 51. do 53. i to je dovelo do ukupnog povećanja prodaje. Osim toga analiza podataka nakon razdoblja ispitnog postupka (od srpnja 2006. do rujna 2007.) u vezi s potrošnjom Zajednice i prodajama na temelju podataka Eurostata i podataka koje su dostavile strane koje su bile uključene u ispitni postupak pokazala je da se potrošnja značajno povećala i da je industrija Zajednice još povećala opseg prodaje za 10 %.

(90)

Istodobno je ispitnim postupkom utvrđeno da pogon za proizvodnju PVA treba proizvoditi neprekidno kako bi postigao najveći učinak. Tako je bilo i u slučaju industrije Zajednice. Ispitni postupak je pokazao da se zbog širenja kapaciteta u razdoblju od 2004. do 2006. količina proizvodnje značajno povećala od 2004. Industrija Zajednice, nakon konačne objave podataka, je tvrdila da je dodatna proizvodna linija za PVA bila raspoloživa tek od 2005. i stoga nije bilo povećanja kapaciteta u 2004. Međutim, ispitni postupak je pokazao da je proizvodni kapacitet tijekom 2004. bio 7 % viši u usporedbi sa 2003. Istodobno, industrija Zajednice snizila je svoje prodajne cijene ispod razine iz 2003. kad je proizvodni kapacitet dosegao 129 % kapaciteta u 2003. a cijene su bile još uvijek 5 % niže u odnosu na razinu u 2003., unatoč velikom povećanju troškova sirovine kako se navodi u uvodnoj izjavi 72. (+ 19 % za VAM). U međuvremenu industrija Zajednice je povećala opseg prodaje neovisnim kupcima za 12 % i u 2005. još povećala tu prodaju za 10 postotnih bodova. Na temelju toga čini se da postoji veza između prodajnih cijena industrije Zajednice i količine proizvedenog PVA:

(91)

Dvije su zainteresirane strane tvrdile da je ulaganje u proizvodni kapacitet uzrokovalo negativan razvoj glavnih financijskih pokazatelja budući da je trošak ulaganja izrazito teško pao na profitabilnost industrije Zajednice. S tim u vezi ispitni postupak je utvrdio, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 103. Privremene uredbe, da su troškovi koji su nastali zbog proširenja proizvodnog kapaciteta mogli biti utvrđeni i da nisu značajno utjecali na dramatično negativan trend do kojeg je došlo u razvoju financijskog položaja industrije Zajednice. Stoga se treba odbaciti tvrdnja da su ti troškovi uzrokovali veliko slabljenje najvažnijih financijskih pokazatelja industrije Zajednice.

(92)

Jedna je zainteresirana strana tvrdila da bi određivanje cijene prodaje za vlastite potrebe negativno utjecalo na profitabilnost podnositelja zahtjeva. S tim u vezi treba napomenuti da su prodaje PVA povezanim strankama bile temeljito provjerene. Prvo, te su prodaje bile izolirane od prodaja nepovezanim strankama. Prema tome one nisu uključene u financijske pokazatelje navedene u uvodnim izjavama 84. i 85. Privremene uredbe, kako su posebno navedeni u uvodnoj izjavi 84. Zatim, provjera prodaje za vlastite potrebe pokazala je da utvrđivanje cijena za te prodaje, koje su predstavljale manje od 20 % ukupne prodaje industrije Zajednice tijekom razdoblja ispitnog postupka, nije imalo negativan učinak na prijavljeni rezultat o prodajama PVA industrije Zajednice nepovezanim strankama. Tvrdnja je prema tome odbačena.

(93)

Druga je zainteresirana strana tvrdila da je navodno njemačko građevinsko tržište koje je bilo u krizi tijekom prvih godina dotičnog razdoblja uzrokovalo negativan razvoj ključnih financijskih pokazatelja industrije Zajednice. Međutim u vezi s tim nisu priloženi nikakvi dokazi, a statistički podaci jasno pokazuju trend povećanja potrošnje PVA i čak izrazitiji trend povećanja potrošnje PVB-a. Tvrdnja se stoga morala odbaciti.

(94)

Nakon konačne objave podataka, industrija Zajednice je tvrdila da usmjeravanjem pažnje na 2003. i 2004. nije napravljena analiza uzročnosti za godine od 2004. do 2006. U vezi s tim najprije treba napomenuti da su 2003. i 2004. prve dvije godine dotičnog razdoblja i kao takve sigurno se ne mogu smatrati „zastarjelima”. Nadalje, kako je sažeto u uvodnoj izjavi 91. Privremene uredbe, skupina pokazatelja koji pokazuju štetu su financijski pokazatelji, dok većina drugih pokazatelja prikazuje pozitivan razvoj. U takvoj je situaciji jedino razumno da tijelo nadležno za ispitni postupak posveti više pozornosti razdoblju kada su se financijski pokazatelji najviše pogoršali, a to je bila godina 2004. kada se profitabilnost industrije Zajednice smanjila za 62 %, povrat ulaganja se smanjio za 83 %, a novčani tok se smanjio za 45 %. Konačno, kako pokazuju uvodne izjave od 70. do 93. smatra se da analiza uzročnosti nije ograničena na godine 2003. i 2004. već obuhvaća cijelo dotično razdoblje, odnosno od 2003. do kraja razdoblja ispitnog postupka (rujan 2006.). Tvrdnja je stoga odbačena.

(95)

Zaključno, na temelju daljnje analize koja je provedena zbog komentara zaprimljenih nakon uvođenja privremenih mjera, ne može se potvrditi da su dampinški uvozi imali materijalni učinak na štetu industrije Zajednice. S obzirom na i. relativno ograničen i samo blago rastući tržišni udio dampinških uvoza iz NRK-a (od 11,3 % do 12,9 %) i puno veći i blago rastući tržišni udio prodaja industrije Zajednice (tijekom razdoblja ispitnog postupka više od trostruko veći od tržišnog udjela NRK-a) i ii. ograničeno, ali ne beznačajno snižavanje cijena uvozima iz NRK-a, može se zaključiti da se niske cijene na tržištu Zajednice u kontekstu povećanja cijena sirovina, što je jako doprinijelo šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice, ne mogu pripisati dampinškim uvozima iz NRK-a. Uzročno-posljedična veza u smislu članka 3. stavka 6. i članka 3. stavka 7. Osnovne uredbe između dampinških uvoza iz NRK-a i značajne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice ne može se utvrditi u dovoljnoj mjeri.

(96)

Postupak bi prema tome trebalo okončati budući da je dampinška marža koja je određena za Tajvan manja od 2 % i nema dostatnih dokaza za uzročno-posljedičnu vezu između dampinga i štete, u mjeri u kojoj se to tiče uvoza podrijetlom iz NRK-a,