11/Sv. 029

HR

Službeni list Europske unije

3

L 059/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.02.2007.

(1)

Dana 27. studenoga 2000. Vijeće je Uredbom (EZ) br. 2604/2000 (2) uvelo konačne antidampinške pristojbe na uvoz polietilen tereftalata (PET) podrijetlom iz Indije, Indonezije, Malezije, Republike Koreje, Tajlanda i Tajvana (dotične zemlje). Uvedene su se mjere temeljile na ispitnom postupku u vezi antidampinških mjera (početnom ispitnom postupku) započetom prema članku 5. Osnovne uredbe.

(2)

Nadalje, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1467/2004 (3) uvelo konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog PET-a podrijetlom iz Australije i Narodne Republike Kine (NRK) te zaključilo antidampinški postupak u pogledu uvoza PET-a podrijetlom iz Pakistana.

(3)

Izmjene Uredbe (EZ) br. 2604/2000 bile su posljedica ili revizije ispitnih postupaka započetih prema članku 11. stavcima 3. i 4. Osnovne uredbe ili preuzetih obveza u vezi cijena, koje su prihvaćene na temelju članka 8. stavka 1. te Uredbe.

(4)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (4), Komisija je 30. kolovoza 2005. zaprimila zahtjev za reviziju mjera na snazi na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe (revizija nakon isteka mjere) i parcijalnu reviziju mjera uvedenih na uvoz iz Tajvana i na uvoz od triju proizvođača izvoznika u Republici Koreji na temelju članka 11. stavka 3. Osnovne uredbe (parcijalna privremena revizija).

(5)

Zahtjev je uputio Odbor za polietilenterftalat Plastics Europe (podnositelj zahtjeva) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski dio, u ovom slučaju preko 90 %, ukupne proizvodnje PET-a u Zajednici.

(6.)

Zahtjev za revizijom nakon isteka mjera temeljio se na razlozima da bi istek mjera za posljedicu mogao imati nastavljanje ili ponavljanje dampinga i štete industriji Zajednice.

(7)

Zahtjev za parcijalnom privremenom revizijom mjera na uvoz iz Tajvana i uvoz podrijetlom od triju proizvođača izvoznika u Republici Koreji (Daehan Synthetic Fiber Co. Ltd, SK Chemicals Co. Ltd and KP Chemical Corp.) temeljio se na razlozima da razina mjera nije dovoljna za suzbijanje štetnog dampinga.

(8)

Nakon što je nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odbor utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje dviju revizija, prema članku 11. stavku 2. i članku 11. stavku 3. Osnovne uredbe, Komisija je te revizije započela 1. prosinca 2005. (5)

(9)

Obavijest o opsegu privremene revizije objavljena je u Službenom listu 2. lipnja 2006. (6) i pojasnila je da opseg parcijalne privremene revizije također uključuje i sva povezana trgovačka društva.

(10).

Komisija je 1. prosinca 2005. Također pokrenula reviziju prema članku 18. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2026/97 (7) o kompenzacijskim mjerama na snazi za uvoz PET-a podrijetlom iz Indije.

(11)

Komisija je službeno obavijestila proizvođače izvoznike, zastupnike zemalja izvoznica, uvoznike, proizvođače iz Zajednice, korisnike i podnositelja zahtjeva o pokretanju revizije nakon isteka mjera i parcijalne privremene revizije. Zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoja stajališta u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju revizije. Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(12)

U pogledu naočigled velikog broja proizvođača izvoznika u Indiji, Indoneziji, Republici Koreji i Tajvanu, kao i proizvođača u Zajednici i uvoznika koji su bili navedeni u zahtjevu za revizijom nakon isteka mjera te brojnih proizvođača izvoznika iz Tajvana koji su bili navedeni u zahtjevu za privremenom revizijom, smatralo se primjerenim, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, ispitati treba li se koristiti uzorkovanjem. Da bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome je li odabir uzoraka potreban i, ako jest, biranje uzorka, stranke su bile zamoljene, prema članku 17. stavku 2. Osnovne uredbe, javiti se u roku od 15 dana od pokretanja revizija i dostaviti Komisiji podatke zahtijevane u obavijesti o pokretanju revizije.

(13)

Nakon ispitivanja podnesenih podataka i s obzirom na veliki broj proizvođača izvoznika u Indiji, Indoneziji, Republici Koreji i Tajvanu koji su pokazali svoju spremnost na suradnju, odlučeno je da odabir uzoraka nije neophodan u pogledu proizvođača izvoznika u tim četirima državama.

(14)

Nakon ispitivanja podataka koje su podnijeli proizvođači i uvoznici Zajednice, i uzimajući u obzir da njihov broj nije bio pretjeran, odlučeno je uključiti sve njih i da odabir uzoraka nije potreban.

(15)

Upitnici su stoga poslani svih poznatim proizvođačima izvoznicima u dotičnim zemljama, uvoznicima, dobavljačima, proizvođačima iz Zajednice i korisnicima.

(16)

Odgovori na upitnike dobiveni su od:

Također je utvrđeno da je jedan proizvođač izvoznik koji nije surađivao promijenio svoj naziv od objave mjera na snazi. To se odnosilo na P.T. Bakrie Kasei Corp. koji je promijenio naziv u P.T. Mitsubishi Chemical Indonesia.

(17)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoju analizu te je obavila posjete radi provjere u poslovnim prostorima sljedećih trgovačkih društava:

(18)

Ispitni postupak o vjerojatnosti i/ili ponavljanja dampinga ili štete za reviziju nakon isteka mjere pokrila je razdoblje od 1. listopada 2004. do 30. rujna 2005. (RRIP). Ispitivanje trendova koji su važni za procjenu vjerojatnosti nastavljanja ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2002. do kraja RIP-a („razmatrano razdoblje”). Razdoblje ispitnog postupka za parcijalnu privremenu reviziju prema članku 11. stavku 3. Osnovne uredbe u odnosu na uvoz iz Tajvana i od triju proizvođača izvoznika u Republici Koreji isto je kao i za reviziju nakon isteka mjere.

(19)

Dotični proizvod isti je proizvod kao i onaj u početnom ispitnom postupku, tj. PET s viskoznim koeficijentom od 78 ml/g ili više, prema standardu ISO 1628-5, podrijetlom iz dotičnih zemalja. Trenutačno se može razvrstati unutar oznake KN 3907 60 20.

(20)

Kao i u početnom ispitnom postupku i u reviziji ispitnog postupka, ustanovljeno je da dotični proizvod, PET koji se proizvodi i prodaje na domaćim tržištima u dotičnim zemljama i PET koji proizvode i prodaju proizvođači iz Zajednice, ima jednaka osnovna fizička i kemijska svojstva i uporabe. Stoga se ovi proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(21)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitano je postoji li trenutačno damping i bi li bilo vjerojatno da bi istek mjera doveo do nastavljanja dampinga.

(22)

Opća metodologija određena dolje primijenjena je na sve proizvođače izvoznike u dotičnim zemljama i ista je kao i u početnom ispitnom postupku. Prikaz nalaza o dampingu za svaku od dotičnih zemalja stoga samo opisuje što je specifično za svaku zemlju izvoznicu.

(23)

Radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti prvo je utvrđeno, za svaku zemlju izvoznicu, je li njezina ukupna domaća prodaja dotičnog proizvoda bila reprezentativna u usporedbi s njezinom ukupnom izvoznom prodajom Zajednici. U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, domaća prodaja smatrana je reprezentativnom kada je ukupni obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika bio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje Zajednici.

(24)

Nakon toga, bili su identificirani takvi tipovi dotičnog proizvoda koje su na domaćem tržištu prodavali proizvođači izvoznici s ukupno reprezentativnom domaćom prodajom te koji su bili identični ili izravno usporedivi s tipovima koji su se prodavali za izvoz u Zajednicu.

(25)

Za svaku vrstu koju su prodavali proizvođači izvoznici na njihovim domaćim tržištima i za koje je utvrđeno da su izravno usporedivi s vrstama PET-a koji su se prodavali za izvoz u Zajednicu, utvrđeno je li domaća prodaja bila dovoljno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja pojedine vrste PET-a smatrana je dovoljno reprezentativnom kada je ukupni obujam domaće prodaje te vrste tijekom RRIP-a predstavljao 5 % ili više ukupnog obujma prodaje usporedive vrste PET-a koja se izvozi u Zajednicu.

(26)

Ispitivanje je također provedeno o tome može li za domaću prodaju svake vrste PET-a smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno tako što je za svakog proizvođača izvoznika u dotičnim zemljama utvrđen udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu, za svaki izvezenu vrstu dotičnog proizvoda na domaćem tržištu u razdoblju ispitnog postupka.

(27)

U slučajevima gdje je trebalo odrediti uobičajenu vrijednost, one su određene u skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe, tj. na temelju troška proizvodnje dotične vrste, kojoj su dodani količina prodaje, opći i administrativni troškovi i marža profita. Količina općih i administrativnih troškova je ona koju je načinio proizvođač izvoznik za istovjetni proizvod i količina dobiti izjednačena s prosječnom dobiti koju je proizvođač izvoznik ostvario na prodajama istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine.

(28)

U svim slučajevima kad se dotični proizvod izvozio nezavisnim kupcima u Zajednici, izvozna cijena je utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, tj. na temelju izvoznih cijena koje su plaćene ili su trebale biti plaćene.

(29)

U slučajevima gdje su prodaje izvršene putem povezanog uvoznika ili trgovca, izvozna cijena određena je na temelju preprodajnih cijena tog povezanog uvoznika nezavisnim kupcima. Prilagodbe cijena su učinjene za sve troškove koji su nastali između uvoza i preprodaje, uključujući prodaje, opće i administrativne troškove i razumnu maržu dobiti, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. Odgovarajuća marža dobiti utvrđena je na temelju podataka dobivenih od nepovezanih trgovaca/uvoznika koji su surađivali i koji djeluju na tržištu Zajednice.

(30)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene s obzirom na cijene franko tvornica. Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijenu i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Odgovarajuće prilagodbe cijena odobrene su u svim slučajevima gdje su utvrđene kao razumne, točne i potkrijepljene dokazima.

(31)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. i stavkom 12. Osnovne uredbe, dampinška marža izračunana je za svakog proizvođača izvoznika koji je surađivao, uspoređujući ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom.

(32)

Za one zemlje kod kojih je razina suradnje utvrđena kao visoka (iznad 80 % sveg obujma uvezenog u Zajednicu tijekom RRIP-a) i kod kojih nije bilo razloga vjerovati da bilo koji proizvođač izvoznik nije surađivao, preostala dampinška marža utvrđena je na razini proizvođača izvoznika koji je surađivao s najvišom dampinškom maržom, kako bi se osigurala učinkovitost mjera.

(33)

Za one zemlje kod kojih je razina suradnje utvrđena kao niska (manje od 80 % sveg obujma uvezenog u Zajednicu tijekom RRIP-a), preostala dampinška marža određena je u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, tj. na temelju dostupnih činjenica.

(34)

Trojica od pet poznatih proizvođača izvoznika surađivali su u ispitnom postupku. Dva trgovačka društva koja nisu surađivala čine više od 80 % ukupne proizvodnje PET-a u Indiji i oko 25 % izvoza Indije u Zajednicu. Udjel uvoza Indije u Zajednicu u odnosu na potrošnju Zajednice iznosio je 0,3 % u RRIP-u. Dvojica od triju izvoznika koji su surađivali imaju preuzete obveze u vezi cijena s obzirom na njihov izvoz PET-a u Zajednicu, koje su preuzete u skladu s početnim ispitnim postupkom.

(35)

U pogledu dvaju trgovačkih društava koja su surađivala, utvrđeno je da su njihove izvozne cijene u Zajednici bile u skladu s najnižim cijenama iz preuzetih obveza. Ove su cijene očigledno bile više od onih za prodaju tržištima trećih zemalja. Potonje prodaje izvršene su u mnogo većoj količini nego izvozi u Zajednicu. To upućuje na to da cijene zaračunate korisnicima iz Zajednice ne odražavaju uobičajeno cjenovno ponašanje preuzimatelja cjenovnih obveza u Indiji.

(36)

U pogledu izvoza u Zajednicu, za dampinške marže triju proizvođača izvoznika koji su surađivali utvrđeno je da su u rasponu od nepostojanja dampinga do 17 %. Treba istaknuti da proizvođač izvoznik bez dampinga ima preuzete cjenovne obveze i da je količina njegovog izvoza u Zajednicu bila vrlo mala (manje od 10 %) u odnosu na njegov izvoz u treće zemlje. U početnom ispitnom postupku, uključujući naknadne revizije, dampinške marže bile se u rasponu između 14,7 % i 51,5 % (8). Međutim, kako su količine uvoza doista bile vrlo male, glavni fokus analize je vjerojatnost ponavljanja dampinga.

(37)

Ispitni postupak je utvrdio da je bilo pet proizvođača PET-a u Indoneziji za vrijeme RRIP-a. Kao što je rečeno u uvodnoj izjavi 16., tri trgovačka društva dostavila su popunjene odgovore na upitnik, ali samo su dva trgovačka društva prihvatila posjet radi provjere u svojim prostorijama. Kako je stoga bilo nemoguće provjeriti jesu li podaci koje je treće trgovačko društvo dostavilo u odgovoru na upitnik točni, to trgovačko društvo nije primjereno surađivalo u ispitnom postupku u smislu članka 18. Osnovne uredbe. Trgovačko društvo je u skladu s tim obaviješteno i dobilo je priliku komentirati taj nalaz.

(38)

Jedno od trgovačkih društava koja su surađivala imalo je vrlo malu količinu prodaja za EU tržište, ali one su izvršene jednom korisniku specijalistu u medicinskom sektoru. Stoga, niti obujam, niti jedinični trošak tih prodaja nisu smatrani reprezentativnima. Osim ovog vrlo malog obujma, u Eurostatu nisu zabilježene druge prodaje na EU tržištu podrijetlom iz Indonezije.

(39)

Kako dva trgovačka društva koja su surađivala nisu izvršila reprezentativne prodaje na EU tržištu u RRIP-u i statistika Eurostata o uvozu je pokazala da nije bilo daljnjeg uvoza iz Indonezije, nije se mogla utvrditi dampinška marža.

(40)

Dva proizvođača PET-a iz Malezije surađivala su u ispitnom postupku. Samo je jedan od njih izvozio u Zajednicu, predstavljajući 100 % ukupnog izvoza PET-a iz Malezije u Zajednicu. Ukupni uvoz dotičnog proizvoda iz Malezije bio je mali, tj. u rasponu od 2 000 do 4 000 tona, u usporedbi s tržištem Zajednice u cijelosti.

(41)

Za proizvođača izvoznika s izvozima u Zajednicu u RRIP-u, domaća prodaja istovjetnog proizvoda bila je reprezentativna. Uobičajena vrijednost temeljila se na cijenama koje su platili ili koje su trebali platiti, u uobičajenom tijeku trgovine, nezavisni kupci u Maleziji, u skladu s člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(42)

Ispitni je postupak otkrio da su troškovi proizvodnje koje je prijavilo trgovačko društvo bili podcijenjeni, jer su režijski troškovi tvornice (uključujući deprecijaciju, troškove najma, plaće i održavanje) koji su stvarno nastali za vrijeme RRIP-a ponovno razvrstani kao opći i administrativni troškovi. Trgovačko društvo tvrdilo je da je tako napravljeno da bi se odrazila niska stopa iskorištenosti kapaciteta njegovih proizvodnih pogona. Međutim, stvarno nastali troškovi također obuhvaćaju i ponovno razvrstane režijske troškove tvornice. Činjenica da je trgovačko društvo djelovalo samo dijelom njegova punog kapaciteta ne znači da troškovi koji proizlaze iz takvih proizvodnih pogona nisu nastali. Doista, takvi troškovi bili su navedeni u računovodstvenoj evidenciji trgovačkog društva i, budući da su bili izravno povezani s proizvodnjom istovjetnog proizvoda, trebalo je napraviti ispravak prijavljenog troška proizvodnje.

(43)

Za istog proizvođača izvoznika, izvozne cijene utvrđene su na temelju cijena koje su stvarno platili nezavisni kupci u Zajednici u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(44)

Da bi se osigurala primjerena usporedba, izvršeno je usklađivanje troškova za razlike u troškovima prijevoza, osiguranja, manipuliranja, utovara i popratnim troškovima te prema potrebi kreditnim troškovima ako je to opravdano.

(45)

Za izračunavanje dampinške marže, za dotični proizvod su uspoređene ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti i ponderirana prosječna izvozna cijena u Zajednicu.

(46)

ta usporedba pokazala je postojanje dampinga od oko 5 % za jednog proizvođača izvoznika koji je izvozio u Zajednicu u RRIP-u. Međutim, kako su količine uvoza doista bile vrlo male, glavni fokus analize je vjerojatnost ponavljanja dampinga.

(47)

Podsjeća se da je privremena revizija bila ograničena na damping u pogledu Daehan Synthetic Fiber Co. Ltd, SK Chemicals Co. Ltd i KP Chemicals Corp. Od ovih triju trgovačkih društava dobiveni su puni odgovori na upitnik.

(48)

Štoviše, trgovačka društva povezana s prethodno navedenima proizvođačima izvoznicima također su se javila. Stoga, odgovori na upitnik dobiveni su također i od proizvođača izvoznika Honam Petrochemicals i Huvis Corp.

(49)

Prije ispitnog postupka na terenu, Daehan Synthetic Fiber Co Ltd. obavijestio je Komisiju o svojoj odluci o prestanku proizvodnje PET-a u Republici Koreji. Posljedično, trgovačko društvo odlučilo je otkazati planirani posjet radi provjere. Kako ovo trgovačko društvo stoga nije surađivalo u smislu članka 18. Osnovne uredbe, treba podleći preostaloj dampinškoj marži.

(50)

U skladu sa zahtjevom, deset je proizvođača u Republici Koreji koji imaju sposobnost proizvesti PET. Od ovih deset proizvođača, pet (uključujući Daehan Synthetic Fiber Co. Ltd) ih se javilo Komisiji i podnijelo Komisiji odgovore na upitnik. Od ostalih pet proizvođača koji nisu surađivali, jedan je surađivao s Komisijom u početnom ispitnom postupku.

(51)

Obujam izvoza četiriju proizvođača izvoznika koji su surađivali, uvećan za nepotvrđene količine koje je izvezao Daehan Synthetic Fiber Co. Ltd., predstavljao je blizu 100 % sveg izvoza Koreje za vrijeme RRIP-a iz Republike Koreje u Zajednicu, kako je zabilježio Eurostat.

(52)

Kao što je vidljivo iz uvodne izjave 16. i 17., sljedeća četiri proizvođača izvoznika su potpuno surađivala u ispitnom postupku:

(53)

Kako bi se izbjeglo bilo koje izbjegavanje mjera u budućnosti, dampinške marže izračunane su na razini cijele grupe.

(54)

Za sve vrste PET-a koje su izvozili proizvođači izvoznici iz Koreje, bilo je moguće utvrditi uobičajenu vrijednost na temelju cijena koje su platili ili trebali platiti nezavisni kupci u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu, u skladu s člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(55)

Dva korejska proizvođača izvoznika vršila su izvozne prodaje u Zajednicu izravno nezavisnim kupcima, preko povezanih trgovačkih društava sa sjedištem u Republici Koreji i povezanim uvoznicima sa sjedištem u Zajednici. Posljedično, u potonjoj situaciji, izračunana izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe.

(56)

Odobrene su prilagodbe za razlike u prijevozu, osiguranju, davanjima za manipuliranje, provizijama, kreditu, pakiranju, carinskim pristojbama (povrat pristojbe) i bankovnim davanjima, ako su opravdane i valjano potkrijepljene dokazima.

(57)

Dva korejska proizvođača izvoznika zatražila su povrat pristojbi zbog toga što su se uvozni nameti naplaćivali na istovjetnim proizvodima kada su bili namijenjeni potrošnji u zemlji izvoznici, ali je izvršen njihov povrat kada je proizvod prodan za izvoz u Zajednicu. U svakom slučaju, utvrđeno je da je iznos koji se tražio bio veći od iznosa pristojbe koji se naplaćivao na istovjetnom proizvodu na domaćem tržištu i stoga su izvršene odgovarajuće prilagodbe. Metodologija korištena u ovom ispitnom postupku bila je u skladu s uvjetima određenima člankom 2. stavkom 10. alinejom (b) Osnovne uredbe utoliko što je točno odrazila stvarnu razinu uvoznih pristojbi naplaćenih za istovjetni proizvod.

(58).

Dodatno, oba proizvođača izvoznika tražila su troškove kredita na temelju stvarnog razdoblja kredita kojeg su kupci uzeli u platnom sustavu „otvorenog računa” koji se koristi na korejskom domaćem tržištu. Utvrđeno je da u tom sustavu proizvođači izvoznici obično nisu odobravali posebna kreditna razdoblja i nadalje, uzeta kreditna razdoblja nisu se mogli točno odrediti, budući da se primici nisu mogli povezati s pojedinim računima. U takvim okolnostima, te prilagodbe se nisu mogle odobriti.

(59)

Kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. i 12. Osnovne uredbe, ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti svake vrste dotičnog proizvoda koja se izvozila u Zajednicu uspoređene su s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom svake odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda.

(60)

ta usporedba pokazala je postojanje de minimis dampinga za proizvođače izvoznike koji su izvozili u Zajednicu u RRIP-u.

(61)

Dvojica od četiriju poznatih proizvođača izvoznika surađivali su u ispitnom postupku. Dva trgovačka društva koja su surađivala čine više od 80 % ukupne proizvodnje PET-a u Tajvanu i 99 % ukupnog izvoza Tajvana u Zajednicu. Udjel uvoza Tajvana u Zajednicu u odnosu na potrošnju Zajednice iznosio je 1,2 % što se tiče RRIP-a.

(62)

Treći tajvanski proizvođač izvoznik prvotno je ispunio upitnik odgovorima, ali je prekinuo daljnju suradnju prije provjere na terenu. Nedopuštanje trgovačkog društva dužnosnicima Komisije provjere na terenu njegovih odgovora na upitnik jednako je nesuradnji u ispitnom postupku. Na temelju članka 18. Osnovne uredbe, ovo trgovačko društvo treba podleći preostaloj dampinškoj marži.

(63)

Za sve vrste PET-a koje su izvozili tajvanski proizvođači izvoznici, bilo je moguće utvrditi uobičajene vrijednosti na temelju cijena koje su platili ili trebali platiti nezavisni kupci u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu, u skladu s člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(64)

Oba tajvanska proizvođača izvoznika koji su surađivali vršila su izravne izvozne prodaje nezavisnim kupcima Zajednice. Izvozne cijene mogle su se procijeniti na temelju cijena koje su platili ili trebali platiti ti kupci u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(65)

Izvršena su usklađivanja za razlike u prijevozu, osiguranju, davanjima za manipuliranje, kreditu, pakiranju i bankovnim davanjima.

(66)

Kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. i 12. Osnovne uredbe, ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti svake vrste dotičnog proizvoda koja se izvozila u Zajednicu uspoređene su s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom svake odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda.

(67)

Na temelju takve usporedbe, dampinška marža koja je utvrđena bila je ispod de minimis marže u slučaju Far Eastern Textile. U slučaju Shinkong, dampinška marža iznosila je 6,5 %. Međutim, za Far Eastern Textile, ispitni postupak pokazao je da usporedba ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom nije u potpunosti odrazila razinu primijenjenog dampinga. Doista, ispitni postupak pokazao je da je značajni obujam (oko 25 % sveg izvoza u Zajednicu) obavljen po znatno niskim cijenama i bio je koncentriran na jednog kupca. Dodatno, izvoz u sva odredišta u Zajednici obavljen je po znatno nižim cijenama za vrijeme posljednja četiri mjeseca RRIP-a u usporedbi s prvih osam mjeseci RRIP-a. Stoga, trebala se primijeniti druga metodologija usporedbe. Utvrđena je važna razlika između dampinških marža u usporedbi prosjek-prosjek i u usporedbi transakcija-prosjek. U pogledu usporedbe transakcija-transakcija, nije utvrđeno da bi ona bila prikladna alternativna metoda usporedbe jer se smatralo da je postupak izbora pojedinih transakcija radi takve usporedbe u ovom slučaju proizvoljan. Stoga je napravljena usporedba na temelju transakcija-prosjek u skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe. Tako je postojao jasan obrazac izvoza koji se razlikovao prema kupcu i prema vremenu.

(68)

Na toj osnovi, uzima se u obzir dampinška marža iz usporedbe transakcija-prosjek radi daljnje analize nastavljanja dampinga. U slučaju Shinkong, razlika između dampinških marži izračunanih u skladu s dvjema metodologijama nije bila značajna i nisu utvrđeni obrasci. Stoga za to trgovačko društvo treba uzeti u obzir dampinšku maržu iz usporedbe prosjek-prosjek.

(69)

Slijedom toga, utvrđene su sljedeće dampinške marže za dva proizvođača izvoznika koji su surađivali:

Izraženi na specifičnoj osnovi, ovi postoci marži odgovaraju sljedećim specifičnim carinama:

Preostala pristojba treba se temeljiti na trenutačno primjenljivom preostalom pristojbom za Tajvan, pod uvjetom da u tom pogledu nisu utvrđene promjene u okolnostima. Ona iznosi 143,4 eura/t.

(70)

U pogledu dvaju trgovačkih društava koji nisu surađivali u ispitnom postupku, smatra se da se trebaju primijeniti dostupni podaci u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Zapravo se ovim trgovačkim društvima treba raspodijeliti preostala pristojba.

(71)

Samo je jedan tajlandski proizvođač PET-a surađivao u ispitnom postupku i nije imao izvoza u Zajednicu za vrijeme RRIP-a. Prema Eurostatu, obujam izvoza podrijetlom iz Tajlanda bio je zanemariv za vrijeme RRIP-a. Međutim, poznato je da je bilo barem još tri proizvođača PET-a u Tajlandu za vrijeme RRIP-a koji nisu surađivali u ispitnom postupku.

(72)

U nedostatku izvoza PET-a u Zajednicu od strane jedinog proizvođača koji je surađivao, nije se mogao napraviti izračun dampinga za proizvođača koji je surađivao.

(73)

Da bi se utvrdilo bi li bilo vjerojatno da bi se damping ponovio ako bi mjere bile stavljene izvan snage, ispitano je cjenovno ponašanje na drugim izvoznim tržištima proizvođača izvoznika koji su surađivali i njihova proizvodnja, kapacitet i zalihe. Analiza se temeljila na dostupnim podacima, tj. podacima dobivenim i provjerenim u odgovorima na upitnik od strane proizvođača koji su surađivali, spomenutih u odjeljku A.4. Također je provedena analiza o cjenovnom ponašanju, proizvodnji i proizvodnom kapacitetu ostalih proizvođača izvoznika u zemljama kojih se tiče postupak. ta se analiza temeljila na tržišnim informacijama koje su dostavili industrija Zajednice i proizvođači izvoznici, na statistici Eurostata o uvozu i ako je bilo dostupno, na statistici dotičnih zemalja o izvozu.

(74)

Vjerojatan scenarij o tome što bi se dogodilo da su mjere stavljene izvan snage temeljio se na:

(75)

Cijene u Zajednici su općenito bile niže nego domaće cijene u Indiji. Izvoz će se vjerojatno obavljati po cijenama koje su bar nešto niže od trenutnih cijena u Zajednici. Ako bi mjere bile stavljene izvan snage, vjerojatno je da bi se izvoz u Zajednicu obavljao po dampinškim cijenama, pod pretpostavkom da se zadrže iste razine cijena.

(76)

Izvozne cijene u Indiji za treće zemlje su bile općenito niže nego njezine domaće cijene. Razlike u cijeni iznosile su i do 24 % razine izvoznih cijena. To upućuje na mogućnost da bi se uvoz u Zajednicu mogao obavljati po jednakim dampinškim cijenama ako bi mjere bile stavljene izvan snage. Utvrđene marže su doista više nego trenutačna razina dampinga prema EZ-u, kao što je opisana gore. Ističe se da je: 1. ta trenutačna razina dampinga prema EZ-u utvrđena na temelju malog izvoznog obujma i 2. da su neki od ovih izvoza obavljeni u skladu s preuzetom obvezom u vezi cijene koja je imala učinak ispravljanja razine izvoznih cijena. Ako bi mjere bile stavljene izvan snage, vjerojatno je stoga da bi marža dampinga bila još i viša.

(77)

Indijske izvozne cijene u treće zemlje bile su općenito ispod razine cijena u Zajednici. Stoga, ako bi mjere bile stavljene izvan snage, indijski izvoznici bi vjerojatno izvozili PET u većim količinama u Zajednicu i po cijenama koje se približavaju onima koje su naplaćene trećim zemljama za vrijeme RRIP-a. Kao posljedica, čini se vjerojatnim da bi se damping utvrđen u pogledu izvoza u Zajednicu za RRIP mogao čak povećati ako bi se mjere stavile izvan snage.

(78)

Što se tiče neiskorištenih kapaciteta, ponovno se ističe da dva najveća indijska proizvođača nisu surađivala u ispitnom postupku. Ipak je utvrđeno da je njihov ukupni kapacitet iznosio oko 23 % potrošnje Zajednice za vrijeme RRIP-a. Na temelju dostupnih podataka, neiskorišteni dio njihovih kapaciteta je značajan te iznosi između 80 000 i 130 000 tona. Dodatno, tri proizvođača koji surađuju također raspolažu određenim neiskorištenim kapacitetima. Zaključno, postoje značajni neiskorišteni kapaciteti dostupni u Indiji. Indijsko tržište također karakterizira višak ponude. U tom smislu, proizvođači mogu odabrati da će preusmjeriti količinske viškove u Zajednicu po neprekidno i sve više dampinškim cijenama ako su mjere stavljene izvan snage.

(79)

Ako bi mjere bile stavljene izvan snage, čini se da bi se neiskorišteni kapaciteti vjerojatno preusmjerili u Zajednicu. Uzimajući u obzir utvrđene cjenovne odnose, posebno cjenovni odnos između cijena u Zajednici i cijena u Indiji, takav izvoz u Zajednicu bi se vjerojatno obavljao po dampinškim cijenama.

(80)

Cijene u Zajednici bile su uglavnom više nego one koje su dva indonezijska proizvođača izvoznika koji su surađivali postigli na njihovom domaćem tržištu. To bi upućivalo na to da bi za indonezijske proizvođače izvoznike atraktivna alternativa bila preusmjeriti prodaju u Zajednicu ako bi antidampinške mjere bile stavljene izvan snage.

(81)

Za Polypet, koji je poslovao s gubitkom na svim tržištima, domaće cijene nisu smatrane pouzdanima i stoga je trebalo odrediti uobičajenu vrijednost temeljenu na njegovim troškovima proizvodnje uvećano za uobičajenu dobit. Marža dobiti od 7 %, jednaka marži koja se koristila u početno ispitnom postupku, korištena je za izračune. Utvrđena je razlika u cijeni od 25 % između ove određene uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena za treće zemlje. Činjenica da su izvozne cijene bile niže za taj iznos nego uobičajena vrijednost upućuje na vjerojatnost ponavljanja dampinga na tržištu Zajednice ako bi mjere bile stavljene izvan snage.

(82)

Petnesia je poslovala oko praga rentabilnosti za vrijeme RRIP-a i uobičajena vrijednost je stoga izračunana koristeći i domaće prodaje i uobičajenu vrijednost utvrđenu korištenjem iste metode kao što je gore opisano za Polypet. Razlika između uobičajenih vrijednosti i izvozne cijene za treće zemlje bila je između 5 i 10 % (za ove metode). Činjenica da su izvozne cijene bile niže za taj iznos nego uobičajena vrijednost upućuje na vjerojatnost ponavljanja dampinga na tržištu Zajednice ako bi mjere bile stavljene izvan snage

(83)

Prodajne cijene proizvođača u Zajednici za prodaje u EU utvrđene su u iznosu od 1 058 eura u RRIP-u. U istom razdoblju, izvozne cijene indonezijskih izvoznika bile su 911 eura za treće zemlje. Stoga su prodaje na EU tržištu bile 16 % više nego na drugim tržištima. To bi upućivalo na to da bi za indonezijske proizvođače izvoznike atraktivna alternativa bila preusmjeriti prodaju u Zajednicu ako bi antidampinške mjere bile stavljene izvan snage.

(84)

Kao što je gore spomenuto, pet proizvođača poslovalo je u Indoneziji za vrijeme RRIP-a. Izvješće o tržišnim informacijama prikazuje proizvodnju od 324 000 tona u Indoneziji i proizvođači koji su surađivali predstavljali su u tome oko 47 %. Podaci od proizvođača koji su surađivali i tržišne informacije ukazuju na to da su neiskorišteni kapaciteti bili oko 10 % ukupnog kapaciteta ili oko 37 000 tona. To predstavlja oko 1,5 % potrošnje u Zajednici.

(85)

Podaci od proizvođača koji su surađivali pokazali su da je stvaranje zaliha PET-a bilo slabo.

(86)

U pogledu neiskorištenih kapaciteta i zaliha, ispitni je postupak pokazao da bi se značajni obujam PET-a mogao učiniti dostupnim za prodaju na tržištu Zajednice.

(87)

Ocjena gore navedenih čimbenika pokazala je da je postojala značajna razlika u cijeni između onih koje su ostvarili indonezijski proizvođači na tržištima trećih zemalja i njihove uobičajene vrijednosti.

(88)

Nadalje, izvozne cijene proizvođača izvoznika koji su surađivali na tržištima trećih zemalja i indonezijskom domaćem tržištu su znatno niže nego prodajne cijene industrije Zajednice u Zajednici. Uzimajući uz to i dostupnost neiskorištenog kapaciteta, postoji, dakle, poticaj za indonezijske proizvođače izvoznike za povećanjem prodaje na tržište Zajednice ako bi mjere bile stavljene izvan snage i te bi prodaje vjerojatno bile dampinške.

(89)

Dok se ukupna procijenjena proizvodnja i prodaja dotičnog proizvoda od strane malezijskih proizvođača procjenjuje na oko 120 000 tona, ukupna potrošnja PET-a u Maleziji je samo oko 60 000 tona. S domaćim tržištem koje sposobno potrošiti samo oko pola ukupne proizvodnje i prodaje, jasno je da su malezijski proizvođači dotičnog proizvoda općenito ovisni o izvoznim tržištima radi nastavljanja poslovanja na trenutnim kapacitetima.

(90)

Ispitni postupak otkrio je da su domaće cijene bile oko 10 do 20 % niže nego prosječne cijene na tržištu Zajednice. Nema razloga za zaključak da bi se to promijenilo ako bi mjere bile stavljene izvan snage.

(91)

Podaci dobiveni od obaju izvoznika koji su surađivali, spomenuti gore u uvodnoj izjavi 17., pokazali su da je izvoz u treće zemlje vršen u velikom obujmu, čineći 67 % ukupnih prodaja u RRIP-u.

(92)

Za jednog malezijskog izvoznika, koji je izvozio u Zajednicu, ponderirane prosječne izvozne cijene za treće zemlje bile su ispod ponderiranih prosječnih uobičajenih vrijednosti, koje su utvrđene za njihov izračun dampinga, i također se činilo da su niže nego prodajne cijene za Zajednicu. Ovo upućuje na to da taj malezijski izvoznik također prodaje svoj PET po vjerojatno dampinškim cijenama tržištima trećih zemalja i da je cjenovna razlika još i viša nego ona utvrđena na Europskom tržištu.

(93)

Za drugog izvoznika, koji nije imao izvoza u Zajednicu u RRIP-u, ispitni je postupak otkrio da su prosječne izvozne cijene za treće zemlje bile ispod troška proizvodnje, što također upućuje na to da je i istovjetni proizvod bio predmet dampinga na trećim tržištima.

(94)

Gornje upućuje na postojanje velike vjerojatnosti ponavljanja dampinga na izvoz u Zajednicu ako bi mjere bile stavljene izvan snage.

(95)

Podaci dobiveni od izvoznika koji su surađivali, spomenuti gore u uvodnoj izjavi 17., pokazali su da je izvoz u treće zemlje vršen po ponderiranoj prosječnoj izvoznoj cijeni znatno nižoj od prodajnih cijena industrije Zajednice u Zajednici.

(96)

S prevladavajućom razinom cijena, može se stoga zaključiti da bi se Zajednica smatrala atraktivnim tržištem za proizvođače izvoznike u Maleziji. Na temelju toga smatra se da bi postojao ekonomski poticaj za preusmjeravanje izvoza, umjesto u treće zemlje, na profitabilnije tržište Zajednice ako bi mjere bile stavljene izvan snage. Ako bi se prodaje preusmjerile u Zajednicu, vjerojatno bi također bile po dampinškim cijenama.

(97)

Ispitni postupak otkrio je da je iskorištenost kapaciteta dvaju jedina proizvođača koji su surađivali bila vrlo niska za vrijeme RRIP-a, tj. u rasponu između 30 i 80 %. Na temelju toga, može se zaključiti da postoje znatni neiskorišteni kapaciteti u Maleziji. Ako bi mjere bile stavljene izvan snage, postojao bi poticaj za malezijske proizvođače izvoznike za korištenjem ovog neiskorištenog kapaciteta i povećanjem izvozne prodaje, posebno u Zajednicu.

(98)

Za dva proizvođača izvoznika koji su surađivali utvrđeno je da imaju uobičajenu razinu zaliha. Međutim, ističe se da se zalihe ne mogu smatrati razumnim indikatorom jer se proizvodnja PET-a u Maleziji većinom temelji na narudžbama kupaca. Stoga, zalihe uglavnom čini PET koji čeka na otpremu već poznatim kupcima.

(99)

Ispitni postupak pokazao je jedan od proizvođača koji je surađivao nastavio svoju praksu dampinga unatoč mjerama na snazi.

(100)

Nadalje, ponderirane prosječne izvozne cijene proizvođača izvoznika koji su surađivali za tržišta trećih zemalja i prodajne cijene na domaćem tržištu su također znatno niže nego prevladavajuća razina cijena u Zajednici. Zajedno s niskom iskorištenošću kapaciteta postoji, stoga, poticaj malezijskim proizvođačima izvoznicima za preusmjeravanje na tržište Zajednice po vjerojatno dampinškim cijenama ako bi mjere bile stavljene izvan snage.

(101)

U uvodnoj izjavi 60. objašnjeno je da su dampinške marže utvrđene za sva četiri proizvođača koji su surađivali bile ispod de minimis. Podsjeća se da se taj izvoz dogodio u razdoblju kada su dva izvoznika koji su surađivali mogli izvoziti po nultoj stopi carine u Zajednicu. Kako je izvoz od tih četiriju proizvođača izvoznika predstavljao blizu 100 % sveg izvoza PET-a za vrijeme RRIP-a (kao što je izvijestio Eurostat), čini se da je mali rizik ponavljanja dampinga od strane bilo kojeg proizvođača izvoznika koji je surađivao u ispitnom postupku.

(102)

Ispitni postupak pokazao je da su cijene na korejskom domaćem tržištu koje naplaćuju trgovačka društva koja su surađivala više nego one koje naplaćuje industrija Zajednice na tržištu Zajednice. Nema razloga vjerovati da te domaće cijene koje su utvrđene za trgovačka društva koja su surađivala nisu bile reprezentativne ili da proizvođači izvoznici koji nisu surađivali prodaju po znatno nižim cijenama na domaćem tržištu nego trgovačka društva koja su surađivala. Štoviše, za trgovačka društva koja nisu surađivala i koja nisu prodavala u EZ vjerojatno je da bi prodavala po niskim cijenama radi ponovnog osvajanja izgubljenog tržišnog udjela na EZ tržištu. Ovo upućuje na vjerojatnost ponavljanja dampinga od strane trgovačkih društava koja nisu surađivala, ako bi mjere bile stavljene izvan snage. Također se ističe da su ta trgovačka društva koja nisu surađivala izvozila u Zajednicu u početnom ispitnom postupku u količinama koje nisu bile neznatne.

(103)

Za proizvođače izvoznike koji su surađivali utvrđena je razlika u cijeni između prevladavajuće razine cijena na korejskom domaćem tržištu i njihovog izvoza u treće zemlje od oko 5 %. Ipak, s obzirom da su imali mogućnost izvoziti neograničene količine PET-a u Zajednicu po nultoj stopi carine, rizik za preusmjerenjem trgovine u Zajednicu čini se prilično niskim.

(104)

Izvozne cijene za treće zemlje bile su također općenito dostupne, uključujući cijene koje su naplaćivali proizvođači koji nisu surađivali. Potonje cijene bile su niže nego domaće cijene koje su naplaćivali proizvođači koji su surađivali. ta razlika u cijenama ponovno pokazuje da bi se uvoz u Zajednicu mogao obavljati po dampinškim cijenama ako bi mjere bile stavljene izvan snage.

(105)

Ispitni postupak pokazao je da su proizvođači izvoznici koji su surađivali u Republici Koreji prodali znatne količine trećim zemljama. Ipak, za SK Chemicals i KP Chemicals, s obzirom na to da su imali mogućnost izvoziti neograničene količine PET-a u Zajednicu po nultoj stopi carine, rizik za preusmjerenjem trgovine u Zajednicu od strane proizvođača izvoznika koji su surađivali čini se prilično niskim.

(106)

Za proizvođače izvoznike koji nisu surađivali korišteni su podaci iz izvješća o tržišnim informacijama i podaci korejskog ureda za statistiku.

(107)

Zbrajajući ukupan izvoz u treće zemlje korejskih proizvođača izvoznika u RRIP-u (727 000 tona), kao što je izvijestio korejski ured za statistiku, i oduzimajući izvoz proizvođača izvoznika koji su surađivali (320 000 tona), ukupni izvoz proizvođača izvoznika koji su surađivali izračunan je na 407 000 tona.

(108)

Količine koje su u svako odredište izvezli proizvođači izvoznici koji nisu surađivali utvrđene su uzimajući ukupni izvoz po odredištu i oduzimajući po odredištu izvoz od strane proizvođača izvoznika koji su surađivali. Pet odredišta u koje se pretpostavlja da su proizvođači izvoznici koji nisu surađivali izvozili najveće količine su Narodna Republika Kina, zatim Ukrajina, Japan, Tunis i Islamska Republika Iran.

(109)

Na temelju izvoznih vrijednosti koje je dostavio korejski ured za statistiku, ponderirana prosječna cijena za pet odredišta s najvećim izvozom izračunano je na 759 eura/tona. Budući da se ta cijena temelji na približnim neprovjerenim statističkim podacima (koji djelomično sadržavaju statističke vrijednosti proizvođača izvoznika koji su surađivali i možda sadrže izvozne cijene za povezana trgovačka društva kao i cijene koje isključuju prekomorsku vozarinu., prosječna cijena ostaje znatno niža nego prosječne uvozne cijene (na razini CIF-a) u Zajednicu (oko 25 %).

(110)

Na ovom temelju, tj. s obzirom na naočigled znatan obujam uvoza u treće zemlje od strane proizvođača izvoznika koji nisu surađivali i činjenice da su cijene za pet najvećih odredišta proizvođača izvoznika koji nisu surađivali znatno niže nego prosječna uvozna cijena u Zajednicu, čini se da postoji znatan rizik preusmjeravanja trgovine od strane proizvođača izvoznika koji nisu surađivali ako bi se dopustilo da mjere isteknu. S obzirom na značajnu dampinšku maržu (5 %) koja je utvrđena u početnom ispitnom postupku za najveće proizvođače izvoznike koji nisu surađivali, vrlo je vjerojatno da bi proizvođači izvoznici koji nisu surađivali nastavili s dampingom, ako bi mjere bile stavljene izvan snage.

(111)

Za sve proizvođače izvoznike koji su surađivali utvrđeno je da imaju uobičajenu razinu zaliha i da posluju s gotovo punim kapacitetom. Stoga se rizik ponavljanja dampinga na ovom temelju čini vrlo ograničenim.

(112)

Za proizvođače izvoznike koji nisu surađivali kapacitet je utvrđen na temelju ukupnog kapaciteta korejskih proizvođača izvoznika prema tržišnim informacijama. Nisu dostupni podaci o razini zaliha. Oduzimajući kapacitet proizvođača izvoznika koji je surađivao od ukupnog korejskog kapaciteta, izračunan je približni kapacitet za proizvođače izvoznike koji nisu surađivali. Taj je kapacitet procijenjen na oko 550 000 tona, što bi odgovaralo tržišnom udjelu od 23 % ukupne potrošnje Zajednice.

(113)

Na temelju izvješća o tržišnim informacijama, neiskorišteni kapacitet za Republiku Koreju u cjelini procijenjen je na oko 200 000 tona. Stoga se ne može isključiti postojanje rizika ponavljanja dampinga s neiskorištenim kapacitetom od strane proizvođača izvoznika koji nisu surađivali, ako bi mjere bile stavljene izvan snage.

(114)

Iako se za četiri trgovačka društva koja su surađivala čini da nema očiglednog rizika ponavljanja dampinga, ispitni postupak pokazao je da za trgovačka društva koja nisu surađivala stvarni rizik ponavljanja dampinga postoji. To se pokazalo usporedbom prevladavajuće razine cijena na korejskom domaćem tržištu i razine cijena na tržištu Zajednice, kao i usporedbom te domaće razine cijena s prosječnom razinom izvoznih cijena za tržišta trećih zemalja.

(115)

Štoviše, doista se može utvrditi značajna opasnost preusmjeravanja trgovine kada se uspoređuju znatni obujmovi PET-a koje oni prodaju trećim zemljama, po cijenama koje su znatno niže nego cijene po kojima se PET uvozi u Zajednicu. S obzirom na povijest dampinga tih trgovačkih društava koji nisu surađivali (od 55 % u početnom ispitnom postupku), nema razloga za vjerovati da ta trgovačka društva ne bi nastavila s praksom dampinga ako bi se dopustilo da mjere isteknu.

(116)

Tajvanske domaće cijene proizvođača izvoznika koji su surađivali i koji nisu surađivali bile su općenito niže nego cijene u Zajednici. Prvo navedene cijene bile su doista profitabilne. To znači da bi razina cijena u Zajednici također bila vrlo privlačna iz gledišta tajvanskih proizvođača izvoznika. S obzirom na utvrđeni odnos cijena, vjerojatno je da bi tajvanske izvozne cijene bile znatno niže nego prosječne cijene koje naplaćuje industrija Zajednice.

(117)

U slučaju jednog proizvođača koji je surađivao, cijene za treće zemlje bile su znatno niže nego tajvanske domaće cijene. U slučaju drugog proizvođača koji je surađivao i koji je uglavnom prodavao u Japan, izvozne cijene za treće zemlje premašivale su domaće prodajne cijene. Na temelju toga, ne može se isključiti da će izvozne cijene za Zajednicu slijediti trend tajvanskih cijena za treće zemlje (osim Japana), jednom kada se mjere stave izvan snage. Stoga, damping bi se vjerojatno ponovio u tom scenariju. ta se ocjena temelji na podacima koje su dostavili proizvođači koji su surađivali, budući da se nije moglo doći do drugih podataka u tom pogledu.

(118)

Tajvanske izvozne cijene za treće zemlje bile su znatno ispod razine cijena u Zajednici. Tajvanski izvoz u druge države nije podlijegao antidampinškim carinama za vrijeme RRIP-a. Ako bi mjere bile stavljene izvan snage, ne može se isključiti da bi izvozne cijene za Zajednicu slijedile trend cijena za druga tržišta. U takvim okolnostima, budući izvoz u Zajednicu vršio bi se po dampinškim cijenama. Ponovno, ta ocjena temelji se na podacima koje su dostavili proizvođači koji su surađivali. Međutim, kako nema dostupnih podataka koji bi ukazivali na to da izvozne cijene za treće zemlje ili domaće cijene utvrđene za trgovačka društva koja su surađivala ne bi bile reprezentativne za sve tajvanske proizvođače izvoznike, može se također zaključiti da bi se budući izvoz u EZ od strane trgovačkih društava koja nisu surađivala vjerojatno vršio po dampinškim cijenama.

(119)

Dok se jedno trgovačko društvo koje je surađivalo u potpunosti koristilo svojim kapacitetom za vrijeme RRIP-a, drugo se nije koristilo znatnim dijelom svojeg ukupnog kapaciteta. Za trgovačka društva koja nisu surađivala u ispitnom postupku čini se da imaju neiskorištene kapacitete u rasponu između 400 000 i 500 000 tona. To iznosi oko 20 % potrošnje Zajednice za vrijeme RRIP-a. Doista, s obzirom na privlačnu razinu cijena na tržištu Zajednice, ti neiskorišteni kapaciteti bi se vjerojatno preusmjerili za Zajednicu ako bi mjere bile stavljene izvan snage.

(120)

U pogledu neiskorištenih kapaciteta, čini se da bi se ti kapaciteti vjerojatno preusmjerili za Zajednicu ako bi mjere bile stavljene izvan snage. Štoviše, taj izvoz za Zajednicu bi se vjerojatno vršio po dampinškim cijenama s obzirom na nisku razinu cijena za tržišta trećih zemalja, izuzev Japana. Cijene u Zajednici bi vjerojatno bile stavljene pod pritisak jednom kada se velike količine uvezu na tržište Zajednice. Takav silazni trend cijena bi vjerojatno pogoršao damping utvrđen za RRIP.

(121)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 71., poznato je da je bilo najmanje tri druga proizvođača PET-a u Tajlandu za vrijeme RRIP-a koji nisu surađivali u ispitnom postupku. Za te proizvođače koji nisu surađivali, analizirani su dostupni podaci Eurostata i drugih izvora.

(122).

Podaci o zalihama i prodaji trećim tržištima odnose se samo na proizvođača izvoznika koji je surađivao. Bilo je moguće dobiti podatke o ukupnom proizvodnom kapacitetu u Tajlandu i napraviti procjenu obujma proizvodnje svih proizvođača izvoznika u Tajlandu na temelju tržišnih informacija. U tom smislu, smatralo se da nalazi za trgovačka društva koja nisu surađivala nisu mogli biti povoljniji od onih utvrđenih za trgovačka društva koja su surađivala.

(123)

Ispitni postupak otkrio je da su domaće cijene bile 10 do 20 % niže nego prosječne cijene naplaćivane na tržištu Zajednice. Nema razloga za zaključak da bi se ovo promijenilo ako bi mjere bile stavljene izvan snage.

(124)

Podaci koje je dostavio proizvođač izvoznik koji je surađivao, spomenut u uvodnoj izjavi 17. a koji nije izvozio u Zajednicu, pokazali su da je izvoz u treće zemlje obavljen u velikom obujmu koji čini preko 80 % ukupnih prodaja u RRIP-u. Također je utvrđeno da su prosječne izvozne cijene za treće zemlje bile ispod troška, što upućuje na to da se proizvod prodaje po dampinškim cijenama na tržištima trećih zemalja. Nadalje, u pogledu trgovačkih društava koja nisu surađivala, nema dostupnih podataka koji bi ukazivali da je njihovo cjenovno ponašanje drukčije u pogledu tajlandskog domaćeg tržišta ili tržišta trećih zemalja i stoga se može pretpostaviti da oni također prodaju po nižim cijenama trećim zemljama nego na njihovom domaćem tržištu.

(125)

Podaci koje je dostavio izvoznik koji je surađivao a koji nije izvozio u Zajednicu, pokazali su da se izvoz u streće zemlje obavljao po ponderiranoj prosječnoj izvoznoj cijeni znatno nižoj od prodajnih cijena industrije Zajednice u Zajednici.

(126)

Pod pretpostavkom da bi prevladavajuća razina cijena u Zajednici ostala ista, može se stoga zaključiti da bi se Zajednica smatrala privlačnim tržištem za proizvođače izvoznike u Tajlandu. Na temelju toga smatra se da bi postojao ekonomski poticaj da se izvoz u treće zemlje preusmjeri prema profitabilnijem tržištu Zajednice ako bi mjere bile stavljene izvan snage.

(127)

Postoje znatni neiskorišteni kapaciteti u Tajlandu. Ispitni je postupak otkrio da je iskorištenost kapaciteta proizvođača izvoznika koji je surađivao bio nizak za vrijeme RRIP-a.

(128)

Prema izvješću o tržišnim informacijama, razina kapaciteta proizvođača izvoznika koji nisu surađivali procijenjena je na oko 500 000 tona s ukupnom proizvodnjom od oko 430 000. Na temelju tih brojeva, neiskorišteni kapacitet iznosio bi približno 70 000 tona. taj neiskorišteni kapacitet iznosio bio oko 2,9 % ukupne potrošnje Zajednice, ako bi bio preusmjeren prema prodaji na tržištu Zajednice.

(129)

Ukupno, tržišne informacije ukazuju na to da domaće tržište u Tajlandu može apsorbirati manje od 94 000 tona ili 25 % domaće proizvodnje PET-a. U tim okolnostima, tajlandski proizvođači dotičnog proizvoda jako su ovisni o izvoznoj prodaji za nastavak poslovanja na trenutnom kapacitetu. U tim okolnostima, velika je vjerojatnost da bi se izvoz u EZ povećao ako bi mjere bile stavljene izvan snage. Stoga se ne može isključiti da bi tajlandski proizvođači izvoznici snizili svoje izvozne cijene za Zajednicu na razinu izvoznih cijena za druga tržišta trećih zemalja, u pokušaju ponovnog zadobivanja izgubljenog tržišta, ako bi mjere bile stavljene izvan snage. Stoga se ne može isključiti postojanje opasnosti ponavljanja dampinga od strane proizvođača izvoznika koji nisu surađivali, ako bi mjere bile stavljene izvan snage.

(130)

Za proizvođača izvoznika koji je surađivao utvrđeno je da ima uobičajenu razinu zaliha. Međutim, ističe se da se zalihe ne mogu smatrati smislenim čimbenikom jer se proizvodnja PET-a u Tajlandu uglavnom temelji na narudžbama kupaca. Stoga, zalihe uglavnom čini PET koji čeka na otpremu već poznatim kupcima.

(131)

Budući da jedini proizvođač izvoznik koji je surađivao nije izvozio u Zajednicu, ispitni postupak nije mogao zaključiti nastavlja li se damping unatoč mjerama na snazi.

(132)

Međutim, ponderirane prosječne izvozne cijene proizvođača koji je surađivao na tržištima trećih zemalja i prodajne cijene na domaćem tržištu bile su značajno niže nego prodajne cijene industrije Zajednice u Zajednici. Prodajne cijene bile su ispod troška proizvodnje. To se smatra pokazateljem da bi se prodaje vjerojatno vršile po dampinškim cijenama ako bi mjere bile stavljene izvan snage. Nadalje, s obzirom na privlačnu razinu cijena u Zajednici, postoji poticaj tajlandskim proizvođačima izvoznicima za prodaju na tržište Zajednice ako bi mjere bile stavljene izvan snage.

(133)

Za proizvođače izvoznike koji nisu surađivali, može se utvrditi znatna opasnost od preusmjeravanja trgovine kada se uspoređuje domaća potražnja i znatni obujam PET-a koji se prodaje trećim zemljama. Podsjeća se, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 131. i dalje, da su tajlandski proizvođači jako ovisni o izvozu i da postoji veliki neiskorišteni kapacitet koji bi se mogao preusmjeriti prema Zajednici. S obzirom na njihovu povijest dampinga (od 32,5 % u početnom ispitnom postupku), čini se da postoji rizik ponavljanja dampinga ako bi mjere bile stavljene izvan snage.

(134)

Na temelju gore navedenog, zaključuje se da je vjerojatno da će se damping nastaviti i/ili ponoviti ako bi mjere bile stavljene izvan snage. U skladu s tim, predlaže se da bi mjere primjenljive na uvoz PET-a podrijetlom iz Indije, Indonezije, Malezije, Tajvana i Tajlanda trebalo i dalje primjenjivati.

(135)

Na temelju podataka skupljenih za proizvođače izvoznike koji nisu surađivali, čini se da postoji značajan rizik ponavljanja dampinga. taj rizik temelji se prvenstveno na podacima koji ukazuju na značajni kapacitet proizvodnje i izvoza proizvođača izvoznika koji nisu surađivali i, kao što je prikazala praksa dampinga u početnom ispitnom postupku, najvjerojatnije bi se materijalizirao kao izvoz po dampinškim cijenama u Zajednicu ako bi mjere bile stavljene izvan snage.

(136)

U skladu s tim, predlaže se da bi mjere primjenljive na uvoz PET-a podrijetlom iz Republike Koreje trebalo i dalje primjenjivati.

(137)

U skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, također je ispitano može li se za promijenjene okolnosti, s obzirom na početni ispitni postupak u pogledu dampinga, razumno smatrati da su trajne prirode.

(138)

Podsjeća se da je opseg privremene revizije u pogledu Republike Koreje ograničen na dampinške marže za tri trgovačka društva SK Chemicals Co. Ltd, KP Chemicals Corp. i Daehan Synthetic Fibres Co. Ltd i s njima povezana trgovačka društva.

(139)

Za proizvođače izvoznike koji su surađivali, a koji su izvozili PET u Zajednicu za vrijeme RRIP-a, privremena revizija pokazala je da je njihova dampinška marža ostala na de minimis razini. Glavni razlog za to bio je da, dok su uobičajene vrijednosti i domaće prodajne cijene za ta trgovačka društva porasle u usporedi s podacima iz početnog ispitnog postupka, prodajne cijene na tržištu Zajednice su također u skladu s tim porasle.

(140)

Nisu utvrđene naznake koje bi ukazivale na to da ove promjene koje su dovele do de minimis dampinške marže ne bi bile trajne naravi, budući da je za sve proizvođače izvoznike koji su surađivali utvrđeno da posluju na visokoj stopi iskorištenosti kapaciteta (iznad 90 %). Nadalje, nijedan od njih nije imao bilo kakvih planova povećati svoj kapacitet proizvodnje u Republici Koreji. Štoviše, jedan od njih, SK Chemicals, uspostavio je tvornicu unutar Zajednice i vjerojatnije je da će smanjiti svoj izvoz iz Republike Koreje.

(141)

Za proizvođača izvoznika Daehan, koji je, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 49., naposljetku odlučio ne surađivati u ispitnom postupku, nijedna činjenica vezana za ovo trgovačko društvo nije se mogla provjeriti.

(142)

Stoga, zaključak o ovom trgovačkom društvu morao se temeljiti na dostupnim činjenicama u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, tj. na temelju podataka u pritužbi i podataka u neprovjerenom upitniku.

(143)

Za dvije grupe proizvođača izvoznika koji su surađivali, SK Chemicals i KP Chemicals, može se smatrati da su okolnosti pod kojima su dampinške marže izračunane u ovom ispitnom postupku trajne naravi.

(144)

Za trećeg proizvođača izvoznika Daehan Synthetic Fibres, treba podsjetiti da ovo trgovačko društvo nije surađivalo i da se analiza stoga mora temeljiti na dostupnim činjenicama, koje ukazuju na nastavak dampinga. U ovim okolnostima ovo trgovačko društvo treba podleći preostaloj carini kao što je određeno u početnom ispitnom postupku i potvrđeno u najnovijoj reviziji.

(145)

U ovom postupku, samo su dvojica tajvanskih proizvođača izvoznika surađivala. Analiza o trajnoj prirodi promijenjenih okolnosti je stoga ograničena na ta dva trgovačka društva.

(146)

Na Far Eastern Textiles primjenjivala se nulta stopa carine od donošenja Uredbe Vijeća (EZ) br. 83/2005 (9). Drugom proizvođaču izvozniku koji je surađivao, Shinkong Synthetic Fibres, raspodijeljena je dampinška marža od 3,1 % istom Uredbom.

(147)

Na temelju analize o dampingu provedenoj za RRIP, utvrđene su promijenjene dampinške marže od 3,5 % za Far Eastern i 6,5 % za Shinkong.

(148)

Za dva proizvođača koji su surađivali, a koji su izvozili u Zajednicu za vrijeme RRIP-a, nema razloga za vjerovati da promjene između trenutačnog i prethodnih ispitnih postupaka, posebno promjene u izvoznim cijenama za Zajednicu i uobičajene vrijednosti koje su obje dovele do revidiranih dampinških marži, nisu trajne prirode. U pogledu trgovačkog društva za kojega je utvrđen obrazac dampinga, ispitni postupak je pokazao da je trgovačko društvo prodalo znatne količine novom kupcu po cijeni koja je bila znatno niža od njegove opće razine izvoznih cijena. Kako trgovačko društvo nije izjavilo da će prestati prodavati ovom kupcu ili da će primijeniti svoje izvozne cijene, može se zaključiti da će obrazac nastaviti. Pored toga, ovo se trgovačko društvo koristilo gotovo u potpunosti svojim kapacitetom za vrijeme RRIP-a. Stoga, nije vjerojatno da će se dogoditi velike promjene u obrascu prodaja trgovačkog društva koje bi imale učinak na njihove razine cijena s odgovarajućim učinkom na uobičajene vrijednosti i izvozne cijene.

(149)

U pogledu drugog trgovačkog društva koje je surađivalo, promatrane promjene nisu bile velike, tj. promjene u dampinškim maržama od 3,1 % do 6,5 zbog nešto izraženijih promjena u uobičajenim vrijednostima nego u izvoznim cijenama. ta okolnost se vjerojatno neće promijeniti u budućnosti jer se cijene nafte, koje su glavni čimbenik troškova proizvodnje PET-a, stabiliziraju na visokoj razini.

(150)

U skladu s tim, smatra se da su dampinške marže za oba trgovačka društva, izračunane na temelju podataka koji su dostavljeni u ovom ispitnom postupku, pouzdane i smatra se da su utvrđene promjene trajne prirode.

(151)

PET u Zajednici proizvode sljedeća trgovačka društva:

(152)

PET koji su proizvela sva ta trgovačka društva čini ukupnu proizvodnju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(153)

Komisija je ispitala jesu li proizvođači iz Zajednice koji su surađivali i koji traže ili podupiru zahtjev za revizijama nakon isteka mjere predstavljali većinski udjel ukupne proizvodnje PET-a u Zajednici. Ti proizvođači u Zajednici činili su 88 % ukupne proizvodnje PET-a u Zajednici. Proizvođači iz Zajednice koji nisu potpuno surađivali isključeni su iz definicije industrije Zajednice. Komisija je stoga smatrala da ti proizvođači iz Zajednice koji su u potpunosti surađivali predstavljaju industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe. U početnim ispitnim postupcima industrija Zajednice predstavljala je više od 85 % ukupne proizvodnje PET-a u Zajednici u to vrijeme.

(154)

Sljedećih dvanaest proizvođača u Zajednici, dijelom spomenutih uvodnoj izjavi 16., čine industriju Zajednice:

Voridian BV (Nizozemska), M & G Polimeri Italia Spa (Italija), Equipolymers Srl (Italija), La Seda de Barcelona SA (Španjolska), Novapet SA (Španjolska), Selenis Industria de Polimeros SA (Portugal), Aussapol Spa (Italija), Advansa Ltd (UK), Wellman BV (Nizozemska), Boryszew ovisno društvo Elana Wse (Poljska), V.P.I. SA (Grčka), SK Eurochem (Poljska).

(155)

Potrošnja Zajednice utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Zajednice, procjena prodaje drugih proizvođača iz Zajednice na tržištu Zajednice na temelju podataka dostavljenih u fazi pritužbe i podacima Eurostata o cjelokupnom uvozu u Zajednicu iz trećih zemalja.

(156)

Između 2002. i RRIP-a, potrošnja Zajednice dotičnog proizvoda u Zajednici neprestano se povećavala i dosegnula ukupno 2 400 000 tona u RRIP-u. Ukupno povećanje tijekom razdoblja iznosilo je 18 %. Povećanje je djelomično bilo uzrokovano novim primjenama (pivo, vino, inter alia), a djelomično povećanjem potrošnje u državama koje su 2004. pristupile EU.

Tablica 1.

(157)

U početnom ispitnom postupku, uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Indije, Indonezije, Malezije, Republike Koreje, Tajvana i Tajlanda ocijenjen je kumulativno u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe. Ispitano je li kumulativno ocjenjivanje također prikladno u trenutnom ispitnom postupku.

(158)

U pogledu uvoza dvaju korejskih trgovačkih društava koja su surađivala, ispitni postupak pokazao je ili de minimis ili nepostojanje dampinga. Stoga, u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe, taj dotični uvoz se nije mogao ocijeniti kumulativno. Međutim, utvrđeno je da je marža dampinga utvrđena u vezi s uvozom iz Indije, Malezije i Tajvana bila iznad de minimis razine. U pogledu uvoza iz Indonezije i Tajlanda, ispitni postupak je pokazao da uvoz nije bio reprezentativan i stoga se nije mogla utvrditi dampinška marža. Međutim, također je zaključeno, ako bi se dopustio istek mjera, da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga. U pogledu količina koje su izvezle svaka od šest dotičnih zemalja, smatralo se da bi se uvoz, ako bi se mjere stavile izvan snage, iz svake od dotičnih zemalja vjerojatno povećao do razina znatno viših od onih dosegnutih u RRIP-u i sigurno bi prešao prag zanemarivosti. U pogledu uvjeta natjecanja, ispitni postupak je potvrdio da su granulati od PET-a uvezeni iz dotičnih zemalja bili slični u svim svojim bitnim fizičkim i tehničkim karakteristikama. Nadalje, ti granulati bili su zamjenjivi s onima proizvedenima u Zajednici i bili su stavljeni na tržište u Zajednici u istom razdoblju, kroz slične kanale prodaje pod sličnim komercijalnim uvjetima. Za uvezene granulate od PET-a se stoga smatralo da su u konkurenciji jedan s drugim i s granulatima od PET-a proizvedenima u Zajednici.

(159)

U svjetlu gore navedenoga, smatralo se da su svi kriteriji određeni člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe ispunjeni u pogledu uvoza iz Indije, Malezije, Tajlanda, Indonezije, Tajvana i dampinškog uvoza iz Republike Koreje. Uvoz iz šest dotičnih zemalja je stoga ispitan kumulativno uz iznimku onog nedampinškog uvoza kojeg su proizvela dva korejska proizvođača izvoznika koji su surađivali.

(160)

U pogledu šest dotičnih zemalja, obujam uvoza, tržišni udjeli i prosječne cijene razvijali su se kako slijedi. Podaci se temelje na statistici Eurostata. U ovim brojkama, nedampinški korejski uvoz treba u načelu biti izdvojen. Međutim, zbog razloga povjerljivosti, namjerno je uključen. Razvoj trenda bi, međutim, u osnovi bio isti ako bi se podaci o nedampinškom korejskom uvozu izdvojili.

(161)

Između 2002. i RRIP-a, uvoz iz dotičnih zemalja smanjio se za 13 %, tj. od 192 000 tona u 2002. do 167 000 tona u RRIP-u. U usporedbi s godinom 2002., ostao je nepromijenjen u 2003. i smanjio se za 3 % u 2004. i za dodatnih 10 % u RRIP-u.

Tablica 2.

(162)

Na početku revizije bio je predviđen odabir uzoraka proizvođača iz Zajednice, ali, s obzirom da ih nije bilo jako puno, odlučeno ih je sve uključiti i posljedično, čimbenici štete ocijenjeni su na temelju podataka prikupljenih na razini čitave industrije Zajednice.

(163)

Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji imaju utjecaj na stanje industrije Zajednice.

(164)

Proizvodnja Zajednice porasla je za 20 % između 2002. i RRIP-a, tj. s razine od 1 465 000 tona u 2002. na 1 760 000 u RRIP-u. Godišnje povećanje bilo je 4,8 % u 2003. i 4,6 % u 2004. Daljnje povećanje dogodilo se u RRIP-u, kada je proizvodnja porasla za 150 000 tona, tj. za 10,8 %. Uzrok tome je postupak restrukturiranja koji je industrija provela s ciljem boljeg nadzora troškova proizvodnje i time iskorištavanja rastuće potrošnje na tržištu Zajednice koja je, kao što je gore navedeno, porasla za 19 % između 2002. i RRIP-a (s 2 milijuna tona u 2002. na 2,4 milijuna tona u RRIP-u.)

Tablica 3.

(165)

Proizvodni kapacitet porastao je za 22 % između 2002. i RRIP-a, tj. s razine od 1 760 000 tona u 2002. na 2 156 000 u RRIP-u. Do povećanja je uglavnom došlo u RRIP-u kada se proizvodni kapacitet, u usporedbi s 2004. godinom, povećao za 300 000, tj. 16,7 %. Taj znatni porast proizvodnog kapaciteta bio je istovremen s povećanjem proizvodnje u istom razdoblju (vidjeti uvodnu izjavu 164.). Porast proizvodnog kapaciteta rezultat je dodatnih ulaganja u proizvodne linije s ciljem iskorištavanja rastućeg tržišta. Iskorištavanje kapaciteta poraslo je za četiri postotna boda u 2003., ostalo je na toj razini u 2004., a zatim se u RRIP-u smanjilo za pet postotnih bodova na razinu od 82 %. Smanjenje između 2004. i RRIP-a rezultat je znatnog povećanja proizvodnog kapaciteta u tom razdoblju. U skladu s tim, veći obujam proizvodnje u RRIP-u, u usporedbi s 2004., odgovarao je nižoj stopi iskorištavanja kapaciteta.

Tablica 4.

(166)

Obujam koji je industrija Zajednice prodala na tržištu Zajednice povećao se za 21 % između 2002. i RRIP-a. Nakon rasta od 2 % u 2003. uslijedilo je povećanje za 8 postotnih bodova u 2004. i za 11 postotnih bodova u RRIP-u. Unatoč povećanju prodaje zbog veće potrošnje, tržišni udio industrije Zajednice pao je u 2003. za četiri postotna boda, da bi se zatim postupno povećao za pet postotnih bodova u 2004. i za jedan postotni bod u RRIP-u.

Tablica 5.

(167)

Ukupno, treba napomenuti da se tržišni udio industrije Zajednice povećao za 2 % u razmatranom razdoblju, što pokazuje da je njezin rast zaostajao iza rasta potrošnje na cjelokupnom tržištu.

(168)

Razina zaposlenosti u industriji Zajednice porasla je za 18 % u razmatranom razdoblju. Glavno povećanje dogodilo se u 2003. (11 postotnih bodova) i u 2004. (dodatnih šest postotnih bodova). Iako se taj trend rasta nastavio u RRIP-u, povećanje je iznosilo samo dva postotna boda. Ovo povećanje od 18 % tijekom čitavog razdoblja povezano je s razinom proizvodnje koja se povećala za 20 %.

Tablica 6.

(169)

Produktivnost industrije Zajednice, izmjerena kao proizvodnja u tonama po zaposlenoj osobi godišnje, ukupno se povećala tijekom razmatranog razdoblja. Produktivnost je prvotno pala za 6 % u 2003. u usporedbi s godinom 2002. i ostala je na toj razini u 2004., ali produktivnost u RRIP-u se tada znatno povećala, za više od 8 % u usporedbi s 2004.

Tablica 7.

(170)

Treba napomenuti da je proizvodnja granulata od PET-a kapitalno intenzivna industrija i da stoga troškovi rada imaju ograničeni utjecaj na ukupni trošak proizvoda. Tijekom razdoblja plaće su porasle za 12 % u usporedbi s porastom ukupnih troškova proizvodnje od 20 %. Drugi bitan pokazatelj je trošak plaća potrošenih po proizvedenoj toni. Tijekom razdoblja taj se trošak smanjio za 6 %.

Tablica 8.

(171)

U pogledu utjecaja visine stvarne marže dampinga na industriju Zajednice, s obzirom na obujam i cijene izvoza iz dotičnih zemalja, taj se utjecaj ne može smatrati zanemarivim.

(172)

Jedinične prodajne cijene porasle su s 924 eura/tona u 2002. na 1 058 eura/tona u RRIP-u. Ukupno trend je bio rastući (za 15 % u čitavom razdoblju). To je povećanje uglavnom posljedica povećanja cijene sirovina, koje je uzrokovano povećanjem cijene nafte. Iako je industrija Zajednice povećala cijene, nije bila u položaju to povećanje prenijeti na sektor daljnje proizvodnje i potpuno odraziti povećanje cijena sirovina u svojim prodajnim cijenama. To je prvenstveno posljedica činjenice da je povećanje cijene sirovina bilo veće od povećanja cijena PET-a. Osim toga, industrija Zajednice trebala se suočiti s pritiskom od uvoza. S ciljem zadržavanja svog tržišnog udjela, industrija Zajednice mogla je samo umjereno povećati svoje cijene, čime je iskusila suzbijanje cijena.

Tablica 9.

(173)

Imajući na umu da je za proizvodnju jedne tone PET-a potrebno približno 850 kn pročišćene tereftalne kiseline (PTA) i 350 kg monoetilenglikola (MEG) (glavne sirovine), troškovi sirovina (PTA-e i MEG-a) znatno su se povećali za 67 % za PTA i 31 % za MEG između 2002. i RRIP-a te su postigli razinu od 770 eura/tona (PTA) i 721 eura/tona (MEG) (prosjek RRIP-a). Iako je u trećem tromjesečju 2005., kada su cijene pale na razinu od 700 EUR/tona, zabilježen mali pad cijena PTA-a, a cijena MEG-a bila je izrazito stabilna, potrebno je istaknuti da se sirovine nabavljaju unaprijed na temelju dugoročnih ugovora. Kao posljedica, unatoč malom smanjenju cijene PTA-a na kraju RRIP-a, industrija Zajednice za promatrano razdoblje još uvijek snosi posljedice znatnog povećanja troškova. Osim toga, zbog stanja na svjetskom tržištu nafte, cijene sirovina za proizvodnju PET-a podložne su nepredvidivim promjenama, ali najvjerojatnije će se zadržati na visokoj razini. Svi ti čimbenici doprinose povećanju razine ranjivosti proizvođača PET-a u Zajednici.

Tablica 10.

(174)

U usporedbi, prosječna jedinična cijena za tonu granulata od PET-a koje je proizvela industrija Zajednice bila je kako slijedi:

Tablica 11.

(175)

Tijekom promatranog razdoblja, kako je navedeno u tablicama 10. i 11., trošak glavnih sirovina neprestano se povećavao (PTA za 67 %, MEG za 31 %), dok se ukupni trošak proizvodnje povećao za samo 21 %. Međutim, kako je prikazano u tablici 9., cijene su se povećale za samo 15 % zbog činjenice da industrija Zajednice nije bila u položaju to povećanje prenijeti na sektor daljnje proizvodnje i potpuno odraziti povećanje cijena sirovina u svojim prodajnim cijenama.

(176)

Kretanje zaliha tijekom čitavog promatranog razdoblja, tj. između 2002. i RRIP-a, bilo je negativno za 10 %. Međutim, kao i u početnim ispitnim postupcima, zalihe ne bi trebalo smatrati značajnim pokazateljem u pogledu PET-a koji je proizvela industrija Zajednice, s obzirom na sezonski karakter tržišta PET-a tijekom godine. U usporedbi s proizvodnjom, zalihe predstavljaju oko 5/6 % proizvodnje.

Tablica 12.

(177)

Profitabilnost od prodaje predstavlja dobit ostvarenu prodajom dotičnog proizvoda u Zajednici. Povrat ukupnih sredstava i novčani tijek mogli su se izmjeriti samo na razini najuže skupine proizvoda koja je uključivala istovjetni proizvod, prema članku 3. stavku 8. Osnovne uredbe. Nadalje, povrat ulaganja izračunavao se na temelju povrata ukupnih sredstava imovine, budući da se povrat ukupnih sredstava smatra relevantnijim za analizu trenda.

Tablica 13.

(178)

Osim što je od 2002. došlo do suzbijanja cijena, istodobno sa snažnim povećanjem dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja, financijska situacija industrije Zajednice se pogoršala i pretvorila u gubitke u 2003. Nakon malog oporavka u 2004. zbog mjera nametnutih NRK-u i Australiji, gubici su porasli na – 3,2 % u RRIP-u. Stoga se ističe da postoji jasan negativni trend.

(179)

Trendovi povrata ukupnih sredstava i novčanog tijeka slično su se razvijali, tj. zabilježeno je relativno dobro stanje u 2002., pogoršanje u 2003., mali oporavak u 2004. i daljnje pogoršanje u RRIP-u.

(180)

Ulaganja su djelomično bila posvećena povećanju kapaciteta, a djelomično poboljšanju proizvodnog postupka. Veliki dio rashoda nastao je u 2004. i tijekom RRIP-a, što se poklapalo s povećanjem kapaciteta i s ciljem održavanja tržišnog udjela s obzirom na povećanu proizvodnju. Svejedno, trenutačno stanje industrije Zajednice te razvoj tržišta Zajednice i svjetskih tržišta PET-a obilježenih nedostatkom profitabilnosti nisu bili poticaj za velika ulaganja. Iako su u nekim okolnostima proizvođači Zajednice mogli prikupiti kapital (posebno od povezanih trgovačkih društava), nedostatak profitabilnosti PET-a nije potaknuo ulaganje i odluka je u nekim slučajevima odgođena.

(181)

Stalno povećanje potrošnje, dijelom zbog novih primjena (pivo, vino inter alia), a dijelom zbog povećanja potrošnje u zemljama koje su pristupile EU u 2004., obvezalo je industriju Zajednice na povećanje kapaciteta i proizvodnje kako ne bi izgubila tržišnu udio. Kako bi to učinila, važan postupak restrukturiranja, praćen čestim promjenama vlasništva raznih proizvođača, proveden je 2004. i za vrijeme RRIP-a. Usporedo s tim, broj proizvodnih linija općenito se povećao kako bi se pratilo povećanje potrošnje i istodobno postigla ekonomija obujma. Stoga su neki gospodarski pokazatelji, tj. potrošnja, proizvodnja kapaciteta, proizvodnja, prodaja EU-a, zaposlenost, doista slijedili pozitivni trend.

(182)

Međutim, svi ti gore opisani napori restrukturiranja nisu mogli uravnotežiti utjecaj stalnog i velikog povećanja cijena sirovina u promatranom razdoblju. Viši troškovi sirovina nisu se mogli prenijeti na sektor daljnje proizvodnje u mjeri u kojoj bi to bilo potrebno radi održavanja određene razine profitabilnosti. To se podudaralo s niskom razinom cijene uvoza iz dotičnih zemalja, što je očito izvršilo znatni pritisak na snižavanje cijena u industriji Zajednice. Stoga, unatoč naočigled pozitivnih razvoja u pogledu proizvodnje, prodaje i prodajne cijene, sveukupno financijsko stanje industrije Zajednice pogoršalo se i odražava se u negativnim razvojima profitabilnosti (od 2,7 % dobiti u 2002. do 3,2 % gubitaka u RRIP-u), izvozne prodaje, troška proizvodnje, povrata ulaganja i novčanog tijeka.

(183)

Zbog toga je stanje industrijske Zajednice, unatoč nekim naočigled pozitivnim trendovima razvidnima iz pokazatelja štete, još uvijek daleko od razina koje bi se mogle očekivati da se potpuno oporavila od štete utvrđene u početnom ispitnom postupku.

(184)

Stoga se zaključuje da se stanje industrije Zajednice blago popravilo u usporedbi s razdobljem prije uvođenja mjera, ali je i dalje vrlo krhko i ranjivo. Nadalje, cjenovni pritisak od uvoza nije dopustio industriji Zajednice da u svojim prodajnim cijenama u potpunosti odražava povećanje cijena sirovina.

(185)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 2., podsjeća se da su od kolovoza 2004. na snazi bile konačne antidampinške mjere na uvoz PET-a podrijetlom iz Australije i NRK-a.

(186)

Tijekom promatranog razdoblja, ukupni obujam uvoza iz tih zemalja povećao se za 12 % (od 65 000 tona do 73 000 tona). Iako je postojao znatni porast tržišnog udjela (za četiri postotna boda) u 2003. godini, taj rastući trend se obrnuo u 2004., kada se tržišni udio uvoza smanjio na razinu od 2,4 %. U RRIP-u je zabilježen blagi porast od 0,6 % proizišao iz kineskog uvoza. Učinak konačnih antidampinških pristojbi odražava se od 2004. Dok je uvoz iz Australije potpuno prestao, obujam uvoza iz Kine povećao se stabilno za 130 % u 2003., smanjio se u 2004. istodobno s mjerama i povećao se ponovno za 47 % za vrijeme RRIP-a. Australske cijene smanjile su se za 7 % u 2003. i za dodatnih 6 % u 2004. Kineske cijene povećavale su se polagano u 2003. i 2004. i za 24 % u RRIP-u, tj. od 827 eura do 1 022 eura po toni. Kao zaključak ističe se da je znatni uvoz iz ovih dviju zemalja obavljen po cijenama konstantno nižima od cijena u Zajednici, tako doprinoseći šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

Tablica 15.

(187)

U ovim brojkama, nedampinški korejski uvoz treba u načelu biti uključen. Zbog razloga povjerljivosti, namjerno je izdvojen. Međutim, razvoj trenda bi, u osnovi, bio isti ako bi se i uključio korejski nedampinški uvoz.

(188)

Između 2002. i RRIP-a, ukupni uvoz PET-a podrijetlom iz ostalih zemalja povećao se za 136 %, dosegavši 174 000 tona. Njihov tržišni udio u EU povećao se od 3,6 do 7,1 % u promatranom razdoblju. Donja tablica prikazuje te trendove.

Tablica 16.

(189)

Uvoz iz Pakistana porastao je za 157 % u promatranom razdoblju, a posebno nakon okončanja postupka protiv njega u 2004. Uvoz iz Sjedinjenih Država porastao je značajno, tj. za 144 %, dosegavši 50 000 tona u RRIP-u. Uvoz iz Meksika porastao je s 1 500 tona u 2002. na 20 000 tona u RRIP-u, što je povećanje od 1 390 %. Što se tiče Turske, njezin uvoz značajno je rastao između 2002. i 2004. (za 244 %), da bi se potom smanjio u RRIP-u za 36 %. Međutim, u pogledu cijena važno je napomenuti da su se cijene uvoza iz Sjedinjenih Država, Meksika i Turske povećale i bile više od cijena ostalog uvoza i cijena u industriji Zajednice. Nadalje, najvjerojatnije je da je uvoz iz SAD-a PET G, posebna varijanta PET-a koja ima više zahtjeve viskoznosti i koja se prodaje prosječno po 50 % višoj cijeni nego običan PET. Uvozne cijene za Pakistan bile su niže od prosječnih cijena u industriji Zajednice od 2002. do 2004. Za vrijeme RRIP-a uvozne cijene iz Pakistana povećale su se na razinu industrije Zajednice. Stoga se smatra da taj uvoz nije mogao utjecati na stanje tržišta Zajednice.

(190)

Izvozna aktivnost industrije Zajednice pokazala je padajući trend u promatranom razdoblju, tj. smanjila se sa 7,9 % na 4,9 % ukupne prodaje industrije Zajednice. Samo u 2003., realizacija izvoza industrije Zajednice smanjila se značajno, vjerojatno zbog niskih prodajnih cijena u EU. Međutim, za vrijeme RRIP-a, izvozna prodaja predstavlja manje od 5 % ukupne prodaje. Treba istaknuti da su izvozne cijene stalno bile iznad prodajne cijene u EZ-u.

Tablica 17.

(191)

Kao što je prethodno zaključeno, proizvođači izvoznici u Indiji, Indoneziji, Tajlandu, Republici Koreji, Tajvanu i Maleziji imaju potencijal povećanja svojeg obujma izvoza na tržište Zajednice.

(192)

Cif izvozne cijene PET-a podrijetlom iz Indije, Tajlanda i Malezije bile su više nego cijene u industriji Zajednice. Razlika, međutim, nije bila značajna, pa se može zaključiti da su u nedostatku antidampinških pristojbi ove zemlje mogle vršiti još jači pritisak na cijene u industriji Zajednice. Nadalje, cijene korejskog, tajvanskog i indonezijskog uvoza u Zajednicu bile su niže nego cijene u Zajednici. Razlika je bila mala za Republiku Koreju i Tajvan (3 do 4 %. i značajna u slučaju Indonezije (dosežući 27 %). Stoga postoji jasna naznaka vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete.

(193)

Kao što je naznačeno gore, stanje u industriji Zajednice bilo je također znatno pogođeno uvozom iz NRK-a. Cijene tog uvoza bile su ispod cijena u Zajednici (1 022 eura/tona u usporedbi s 1 058 u Zajednici). Dodatno, u pogledu obujma, uvoz iz NRK-a iznosio je 73 000 tona, predstavljajući tržišni udio od 3 % u RRIP-u.

(194)

Nadalje, u pogledu obujma uvoza iz dotičnih zemalja, može se zaključiti da postoji vjerojatnost da će se te količine značajno povećati zbog ukupnog proizvodnog kapaciteta i neiskorištenog kapaciteta dostupnog u dotičnim zemljama, kao što se detaljnije opisuje u uvodnoj izjavi 199.

(195)

Na temelju gore navedenog, zaključuje se da bi uvozne cijene najvjerojatnije bile niže na tržištu Zajednice u nedostatku antidampinških mjera jer bi proizvođači u tim zemljama vjerojatno nastojali ponovno zadobiti izgubljene tržišne udjele ili povećati svoje trenutne tržišne udjele. Takvo cjenovno ponašanje, zajedno sa sposobnošću proizvođača izvoznika u tim zemljama da prodaju značajne količine PET-a na tržište Zajednice, u svoj vjerojatnosti bi imalo učinak pojačavanja pritiska na cijene, uz očekivani daljnji negativni utjecaj na stanje u industriji Zajednice.

(196)

U tom smislu, treba podsjetiti da je u svih šest dotičnih zemalja utvrđen značajan neiskorišteni proizvodni kapacitet, u rasponu od 37 000 tona u Maleziji do 400 000 tona u Tajvanu, ukupno oko 1 milijun tona, tj. 45 % proizvodnog kapaciteta industrije Zajednice. Osim toga, uvozne cijene oscilirale su u dotičnom razdoblju nešto iznad ili ispod cijena u Zajednici. Cijene uvoza podrijetlom iz npr. Tajvana, zemlje s daleko najvećim neiskorištenim proizvodnim kapacitetom pale su tijekom razdoblja u kojem su antidampinške mjere bile na snazi ispod razine cijena u Zajednici. Nadalje, prevladavajuća razina cijena u Zajednici čini EU privlačnim tržištem. Stoga se može zaključiti, ako bi se dopustio istek mjera, da postoji snažan poticaj proizvođačima u dotičnim zemljama za preusmjeravanjem njihove prodaje na tržište EU po niskim cijenama.

(197)

Nadalje, nedavni javno dostupni podaci ukazuju na to da su neuobičajene količine granulata od PET-a nabavili operateri u Bugarskoj i Rumunjskoj od azijskih zemalja pod revizijom. Isporuke su se trebale obaviti u studenom i prosincu 2006. Taj podatak je naznaka vjerojatnosti ponavljanja štete industriji Zajednici jer jasno pokazuje da bi znatno više uvoza iz dotičnih zemalja bilo prisutno na tržištu Zajednice u nedostatku antidampinških mjera.

(198)

Kao što je gore prikazano, iako se stanje u industriji Zajednice blago popravilo u usporedbi sa stanjem prije uvođenja antidampinških mjera, ostaje i dalje ranjivo i krhko. Vjerojatno je, kada bi industrija Zajednice bila izložena povećanom obujmu uvoza iz dotičnih zemalja po dampinškim cijenama, da bi to rezultiralo pogoršanjem njezine financijske situacije i najvjerojatnije daljnjim gubitkom profitabilnosti. Na temelju toga, zaključuje se stoga da bi stavljanje izvan snage mjera protiv Indije, Indonezije, Tajlanda, Republike Koreje, Tajvana i Malezije u svoj vjerojatnosti rezultiralo ponavljanjem štete industriji Zajednice.

(199)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Zajednice u cijelosti. Utvrđivanje interesa Zajednice temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa. Taj ispitni postupak analizira stanje u kojem su antidampinške mjere već bile na snazi i omogućuje procjenu svakog neželjenog negativnog utjecaja važećih antidampinških mjera na dotične stranke.

(200)

Na ovoj je osnovi ispitano postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavljanja ili ponavljanja štetnog dampinga, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Zajednice.

(201)

Kako je gore navedeno, postoji jasna vjerojatnost ponavljanja štetnog dampinga ako bi mjere bile stavljene izvan snage. Svi proizvođači iz Zajednice osim dvojice potpuno su surađivali i dali svoju potporu mjerama na snazi. Jedan proizvođač povezan s jednim korejskim izvoznikom također je izrazio podršku mjerama. Međutim, treba uzeti u obzir da njegovo društvo majka izvozi po nultoj stopi carine.

(202)

Nastavak antidampinških mjera na uvoz iz dotičnih zemalja povećalo bi industriji Zajednice mogućnost dosizanja razumne razine profitabilnosti. Još važnije, izbjeći će se da se industrija Zajednice istisne s tržišta. Doista, postoji jasna vjerojatnost štetnog dampinga u značajnom obujmu, što industrija Zajednice ne bi mogla podnijeti. Industrija Zajednice bi stoga nastavila imati koristi od zadržavanja trenutnih antidampinških mjera, posebno budući da sada postoje mjere protiv uvoza podrijetlom iz Australije i NRK-a.

(203)

Komisija je poslala upitnike 18-orici uvoznika/trgovaca dotičnog proizvoda. Međutim, suradnja uvoznika/trgovaca koji uglavnom kupuju iz dotičnih zemalja i predstavljaju oko 5 % potrošnje EU bila je vrlo mala. Samo je jedan uvoznik/trgovac dostavio podatke i većinu njegovih nabava izvršila je industrija Zajednice. Samo su neznatne količine bile iz dotičnih zemalja ili iz ostalih zemalja izvoznica. Tom uvozniku/trgovcu bi bolje odgovaralo tržište s nultom stopom carine iako trenutačno imaju zdrave financijske rezultate. Imajući na umu da mjere na snazi nisu značajno pogodile uvoznike, zaključuje se da zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv uvoza podrijetlom iz Indije, Indonezije, Tajlanda, Malezije, Republike Koreje i Tajvana ne bi imalo značajan negativni učinak na stanje uvoznika u Zajednici.

(204)

Komisija je poslala upitnike 47-orici poznatih proizvođača/korisnika. Samo je 10 prerađivača/korisnika s ukupnom niskom reprezentativnošću odgovorilo na upitnik.

(205)

Prema podacima o nabavama iz njihovih odgovora u upitniku, prerađivači/korisnici koji surađuju za vrijeme RRIP-a predstavljaju oko 20 % ukupne potrošnje PET-a u Zajednici. Oni su za vrijeme RRIP-a nabavili 95 % svog PET-a od proizvođača Zajednice, a ostatak od uvoza podrijetlom iz zemalja koje nisu zemlje koje podliježu ovim revizijama. Izneseni su brojni argumenti protiv uvođenja carina.

(206)

Pet prerađivača (koji granulate od PET-a pretvaraju u poluproizvode i staklenke te predstavljaju 10 % potrošnje) odgovorilo je na upitnik. Trošak granulata od PET-a čini 55 % njihovog konačnog proizvoda (većinom poluproizvodi). Utvrđeno je da oni uvoze zanemarive količine iz dotičnih zemalja i ostalih trećih zemalja. Međutim, oni se ipak suprotstavljaju uvođenju carina tvrdeći da bi produljenje mjera moglo imati učinak umjetnog povećanja cijena u Europi.

(207)

Pet korisnika koji čine približno 10 % potrošnje dostavili su poprilično nepotpune podatke. Niska razina suradnje velikih korisnika vjerojatno je posljedica činjenice da je posljednji ispitni postupak u vezi uvoza iz NRK-a, Australije i Pakistana proveden prije samo dvije godine. Trošak PET-a čini približno 6/7 % ukupnog troška i stoga je poprilično ograničen. Iako nisu prijavili uvoz iz dotičnih zemalja, slično kao i prerađivači, protive su uvođenju carina tvrdeći da bi mjere mogle imati učinak umjetnog povećanja cijena u Europi.

(208)

Uzimajući u obzir poprilično dobro financijsko stanje daljnje proizvodnje, u suprotnosti s onim industrije Zajednice, nijedan prerađivač/korisnik nije iznio argument da bi zadržavanje važećih carina moglo dovesti do gubitka radnih mjesta ili preseljenja proizvodnih pogona preko mora.

(209)

Nadalje, u pogledu proizvodnje, industrija Zajednice prilagodila je svoju veličinu kako bi odgovarala povećanoj potrošnji i stoga je vrlo vjerojatno da bi neiskorišteni kapacitet industrije Zajednice mogao u potpunosti pokriti količinu uvoza.

(210)

Imajući na umu da još uvijek postoje alternativni izvori opskrbe bez antidampinških mjera, tj. Meksiko, Brazil, SAD, Turska, Pakistan, Iran i Saudijska Arabija, korisnici iz Zajednice mogli bi se osloniti (ili prebaciti) na diverzificirane dobavljače dotičnog proizvoda.

(211)

U pogledu uspješnosti industrije korisnika, ispitni je postupak pokazao da su korisnici koji su surađivali povećali svoj promet tijekom promatranog razdoblja, zadržali razinu zaposlenosti i poboljšali svoju ukupnu profitabilnost. Stoga je utvrđeno da antidampinške mjere nisu negativno utjecale na njih.

(212)

Na temelju gore navedenog, zaključuje se da zadržavanje postojećih antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz Indije, Indonezije, Tajlanda, Malezije, Republike Koreje i Tajvana ne bi imalo značajan negativni učinak na stanje korisnika u Zajednici.

(213)

Dobavljači sirovina (monoetilenglikola (MEG) i pročišćene tereftalne kiseline (PTA), DMT-a i izoftalne kiseline (IPA), svih petrokemijskih proizvoda iz naftnih derivata), jasno su pokazali svoju potporu mjerama. Oni bi imali koristi od činjenice da bi se industrija Zajednice vrlo vjerojatno mogla oporaviti od učinaka dampinga i tako poboljšati njihovu uspješnost.

(214)

Uzimajući u obzir sve gore navedene čimbenike, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja trenutnih antidampinških mjera.

(215)

Za jednu zemlju izvoznicu, točnije Indiju, proveden je usporedni ispitni postupak o isteku kompenzacijskih mjera (vidjeti uvodnu izjavu 10.). Taj je ispitni postupak potvrdio nužnost nastavka primjene tih mjera na nepromijenjenim razinama. Taj ispitni postupak također je doveo do zaključka da antidampinške mjere na uvoz iz Indije treba zadržati na snazi ne nepromijenjenim razinama. U tom smislu, upućuje se na uvodnu izjavu 125. Uredbe (EZ) br. 2604/2000. Budući da mjere trenutačno predložene za uvoz PET-a iz Indije ostaju nepromijenjene, slijedi da se udovoljava članku 14. stavku 1. Osnovne antidampinške uredbe i članku 24. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2026/97.

(216)

Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti da se postojeće mjere zadrže, odnosno njihove razine izmijene gdje je to opravdano. Nakon objave također im je dano razdoblje za davanje primjedbi i zahtjeva. Posebno je jedan indijski izvoznik tvrdio je da u nedostatku mjera Indija vjerojatno neće preusmjeriti prodaju u Zajednicu. Taj je izvoznik tvrdio da su tržišta u nastajanju privlačnija od Zajednice, da indijska potražnja brzo raste i da, stoga, nisu raspoloživi slobodni kapaciteti. Međutim, treba uzeti u obzir da je, neovisno o povećanju potražnje na indijskom tržištu, ispitni postupak na razini trgovačkog društva pokazao postojanje slobodnih kapaciteta, većih nego što je povećanje potražnje na indijskom tržištu, što je također potvrdilo i izvješće o tržišnim informacijama spomenuto u uvodnoj izjavi 74. Stoga se zaključuje da nijedan izneseni komentar na objavu nije bio takav da bi promijenio zaključke sadržane u ovoj Uredbi.

(217)

Iz gore navedenog slijedi da se antidampinške pristojbe i dalje primjenjuju, odnosno da se njihove razine izmjenjuju gdje je to opravdano.

1.

Broj računa na temelju preuzete obveze.

2.

Dodatna oznaka TARIC prema kojoj je roba na računu ocarinjena na granicama Zajednice (kako je definirano u Uredbi).

3.

Točan opis robe, uključujući:

4.

Opis uvjeta prodaje, uključujući:

5.

Naziv trgovačkog društva koje nastupa kao uvoznik kojem je trgovačko društvo izravno izdalo račun.

6.

Ime službenika trgovačkog društva koji je izdao račun na temelju preuzete obveze i sljedeću potpisanu izjavu:

„Ja, niže potpisani, potvrđujem da se prodaja robe koja je pokrivena ovim računom za izravan izvoz u Europsku zajednicu obavlja u okviru i pod uvjetima obveze koju je ponudio … (naziv trgovačkog društva) i da ju je Europska komisija prihvatila Odlukom 2000/754/EZ. Izjavljujem da su podaci u ovom računu potpuni i ispravni.”