11/Sv. 112

HR

Službeni list Europske unije

74

L 023/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je Uredbom (EZ) br. 1259/2005 (2) (Privremena uredba) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz vinske kiseline (VK), trenutačno obuhvaćene oznakom KN 2918 12 00, podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK).

(2)

Podsjeća se da je ispitni postupak o dampingu i šteti obuhvatio razdoblje od 1. srpnja 2003. do 30. lipnja 2004. (razdoblje ispitnog postupka ili RIP). Uzimajući pritom u obzir kretanja koja su značajna za ocjenjivanje štete, Komisija je analizirala podatke koji obuhvaćaju razdoblje od 1. siječnja 2001. do 30. lipnja 2004. (dotično razdoblje). Razdoblje koje je korišteno za dobivanje nalaza u vezi sa sniženjem cijena, prodajom po dampinškim cijenama i otklanjanjem štete je prethodno navedeno, RIP.

(3)

Nakon uvođenja privremene antidampinške pristojbe na uvoz VK-a podrijetlom iz NRK-a, neke zainteresirane strane su predale komentare u pisanom obliku.

(4)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije za koje je smatrala da su nužne za njezine konačne nalaze. Nakon uvođenja privremenih mjera, Komisija je provela dodatne provjere u prostorima sljedećih trgovačkih društava, prvenstveno s ciljem utvrđivanja uobičajene vrijednosti:

Proizvođači izvoznici u NRK-u

(5)

Sve stranke su obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe i konačna naplata iznosa koji su osigurani putem privremenih pristojbi. Nakon te objave dan im je i rok unutar kojeg su mogle podnijeti prigovor.

(6)

Nakon razmatranja usmenih i pisanih komentara koje su predale stranke, i kada je to bilo primjereno, nalazi su na odgovarajući način izmijenjeni.

(7)

Dotični proizvod je vinska kiselina, trenutačno obuhvaćena oznakom KN 2918 12 00. Dotični se proizvod koristi u vinu, napitcima i prehrambenim aditivima, te kao usporivač u gipsu i brojnim drugim proizvodima. Dobiva se ili iz nusproizvoda pri proizvodnji vina, kao što je slučaj sa svim proizvođačima u Zajednici, ili putem kemijske sinteze iz petrokemijskih spojeva, kao što je to slučaj sa svim proizvođačima izvoznicima iz NRK-a.

(8)

Dva uvoznika su tvrdila da bi trebalo napraviti razliku između VK namijenjene za hranu i VK namijenjene za farmaceutiku. Primjerice trebalo bi razlikovati prirodnu VK koju proizvodi industrija Zajednice od sintetičke VK koja nije namijenjena za hranu. Također su tvrdili da bi potonju trebalo isključiti iz postupka jer se ta VK, za razliku od one koju proizvodi industrija Zajednice, ne može koristiti za ljudsku potrošnju.

(9)

Jedan uvoznik je također naglasio da VK koju proizvodi industrija Zajednice i ona koja je uvezena iz NRK-a nastaju iz potpuno različitih proizvodnih procesa i da se samo prirodna VK može koristiti za proizvodnju vina. Taj uvoznik je nadalje tvrdio da je ta određena vrsta VK koju je uvozio, bila prilagođena potrebama jednog određenog korisnika i da ju drugi nisu mogli koristiti. Taj uvoznik je zbog toga tvrdio da ta vrsta VK i ona koju proizvodi industrija Zajednice nisu istovjetni proizvodi.

(10)

Dok se priznaje da postoje različite vrste VK koje nisu jednako primjerene za svaku primjenu, ispitni je postupak potvrdio da sve te vrste VK imaju jednaka osnovna fizikalna i kemijska svojstva. Što se primjene tiče, za proizvodnju vina koja predstavlja otprilike 25 % tržišta, može se koristiti samo prirodna vinska kiselina. Ipak, u ostalih 75 %, uključujući neke proizvode namijenjene ljudskoj potrošnji, mogu se koristiti i prirodna i sintetička VK, te su zbog toga u konkurenciji. Također treba napomenuti da proizvodni procesi kao takvi nisu značajni za definiciju istovjetnog proizvoda.

(11)

U nedostatku bilo kakvih drugih komentara u vezi s dotičnim proizvodom i istovjetnim proizvodom, potvrđuju se uvodne izjave od 11. do 13. Privremene uredbe.

(12)

U nedostatku bilo kakvih komentara u vezi s odobrenjem TTG-a, definitivno se potvrđuju zaključci doneseni u uvodnim izjavama od 14. do 17. Privremene uredbe.

(13)

Nakon privremene objave nije bio zaprimljen niti jedan komentar u vezi s metodologijom utvrđivanja uobičajene vrijednosti. U skladu s tim se zaključci doneseni u uvodnim izjavama od 18. do 34. Privremene uredbe definitivno potvrđuju.

(14)

U nedostatku bilo kakvih bitnih komentara u vezi s izvoznim cijenama, definitivno se potvrđuju zaključci doneseni u uvodnoj izjavi 35. Privremene uredbe.

(15)

U nedostatku bilo kakvih komentara u pogledu usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena, definitivno se potvrđuju zaključci doneseni u uvodnim izjavama od 36. do 37. Privremene uredbe.

(16)

Dva proizvođača izvoznika su podnijela prigovore u vezi s detaljnim izračunima obavljenim radi utvrđivanja razine privremene dampinške marže. Ovi su komentari razmotreni s obzirom na revidirane podatke koji su bili dobiveni tijekom posjeta radi provjere, kako je opisano u uvodnoj izjavi 4. ove Uredbe. Osim toga, ispravljene su neke greške u izračunu.

(17)

U skladu s tim, konačni ponderirani prosjek dampinške marže izražen kao postotak CIF cijene na granici Zajednice bez plaćene carine je:

(18)

Nakon privremene objave nije bio zaprimljen niti jedan komentar u vezi s metodologijom izračuna dampinške marže za sve ostale proizvođače izvoznike. U skladu s tim, privremena razina dampinga na razini cijele zemlje u visini od 34 % od CIF cijene na granici Zajednice, definitivno se potvrđuje.

(19)

U nedostatku komentara u vezi s proizvodnjom Zajednice, potvrđuju se uvodne izjave od 43. do 44.

(20)

Jedan uvoznik je izjavio da su neki proizvođači iz Zajednice koji su prvotno bili podnositelji zahtjeva, obustavili proizvodnju, te su zatražili od Komisije da provjeri postoji li i dalje dovoljno podrške za ispitni postupak u skladu s člankom 5. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(21)

S tim u vezi, ispitni je postupak potvrdio da su proizvođači koji su podupirali prigovor predstavljali preko 95 % procijenjene proizvodnje Zajednice tijekom RIP-a. Stoga su ispunjeni uvjeti iz članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(22)

U nedostatku bilo kakvih drugih komentara u vezi s definicijom industrije Zajednice, potvrđuje se uvodna izjava 45. Privremene uredbe.

(23)

U nedostatku bilo kakvih komentara u vezi s potrošnjom Zajednice, potvrđuje se uvodna izjava 46. Privremene uredbe.

(24)

Kako nije bilo nikakvih primjedbi u vezi s uvozom u Zajednicu iz dotične zemlje, potvrđuju se uvodne izjave od 47. do 52. Privremene uredbe.

(25)

Jedan uvoznik/korisnik i jedan izvoznik imali su prigovor na analizu iz Privremene uredbe, što su temeljili na tvrdnji da su neki proizvođači iz EZ-a obustavili proizvodnju i da ih se zbog toga ne bi trebalo uzimati u obzir pri ocjenjivanju položaja industrije Zajednice.

(26)

Trebalo bi napomenuti da analiza čimbenika navedenih u članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe koju je izvršila Komisija, nije uključivala nikakve podatke iz trgovačkih društava koja su obustavila proizvodnju. Takva trgovačka društva su navedena u Privremenoj uredbi samo u onoj mjeri u kojoj je to bilo potrebno za tumačenje nekih ukupnih pokazatelja, kao što su na primjer tržišni udjeli ili ukupan proizvodni kapacitet. To je svaki puta jasno objašnjeno u tekstu koji prikazuje svaki dotični pokazatelj, s ciljem cjelovitog i ispravnog ocjenjivanja položaja industrije Zajednice. Stoga se smatra da je analiza položaja industrije Zajednice napravljena potpuno u skladu s Osnovnom uredbom.

(27)

U nedostatku bilo kakvih drugih komentara u vezi s položajem industrije Zajednice, potvrđuju se uvodne izjave od 53. do 82. Privremene uredbe.

(28)

Jedan izvoznik je tvrdio da proizvođači iz Zajednice imaju vladajući položaj na tržištu i da kineski uvoz sa samo 11,5 % tržišta ne može biti glavnim uzrokom štete.

(29)

Što se tiče tržišnog udjela kineskog izvoza, on je procijenjen između 11,5 % i 15,8 %, ovisno o tome jesu li korišteni podaci iz Eurostata ili kineski statistički izvori. Čak se i oprezno procijenjen tržišni udjel od 11,5 % ne može smatrati beznačajnim s obzirom da je šteta, kako je navedeno u Privremenoj uredbi, bila jasno uzrokovana sve većim pritiskom rastućeg uvoza po cijenama koje su značajno snižavale cijene industrije Zajednice. Što se tiče toga ima li industrija Zajednice vladajući položaj ili ne, naposljetku je nevažno ako je utvrđeno da je industrija Zajednice pretrpjela štetu koja nema drugog bitnog uzroka osim dampinškog uvoza. U tom pogledu trebalo bi napomenuti da unatoč tomu što ima veći tržišni udjel, industrija Zajednice nije bila u stanju izbjeći veće gubitke tijekom dotičnog razdoblja. To se protivi tvrdnji da je imala koristi od vladajućeg položaja. Osim toga, uvoz iz trećih zemalja je također osigurao postojanje dostatne konkurencije na tržištu.

(30)

Drugi izvoznik je naglasio da je nova proizvodnja, koju su na tržište donijela dva nedavno osnovana proizvođača iz EZ-a, bila važnija od rasta kineskog uvoza i zbog toga bi industrija Zajednice sama sebi uzrokovala štetu. Međutim, cijene novih proizvođača iz EZ-a su bile u skladu s već postojećim cijenama i njihova je proizvodnja bila manja od proizvodnje trgovačkih društava koja su obustavila poslovanje. Zbog tih razloga, bez kineskog uvoza, njihov ulazak na tržište ne može objasniti pad cijena do kojeg je došlo u kontekstu povećane potrošnje Zajednice.

(31)

Drugi je izvoznik tvrdio da regulatorni okvir zajedničke poljoprivredne politike narušava normalne tržišne uvjete za proizvođače iz EZ-a i da analiza uzročnosti to nije uspjela uzeti u obzir. Iako je ova tvrdnja vrlo uopćena, trebalo bi primijetiti da zajednička poljoprivredna politika ne uređuje cijene TK-a, već samo postavlja najniže cijene za neka od ulaganja u proizvodnju TK-a, kao i za prodajnu cijenu alkohola. Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 89. Privremene uredbe, ovi regulatorni parametri su ostali stabilni tijekom cijelog razdoblja i ne mogu objasniti slabljenje položaja industrije Zajednice. Nadalje, oni ne dovode u pitanje to da je kineski uvoz dampinški i da uzrokuje štetu industriji Zajednice.

(32)

U nedostatku bilo kakvih drugih komentara u vezi s uzročnošću, potvrđuju se uvodne izjave od 83. do 95. Privremene uredbe.

(33)

Jedan korisnik iz industrije gipsa je tvrdio da je udio koji TK predstavlja u troškovima proizvodnje, koji je naveden u Privremenoj uredbi (manje od 2 %), bio prenizak. Ova se brojka doduše temeljila na podacima koje je predalo isto trgovačko društvo. S obzirom na iste podatke, brojka bi bila malo viša da je izražena kao postotak samo onih proizvoda koji sadrže TK. S druge strane, druge dvije skupine iz područja proizvodnje gipsa su navele znatno niže postotke od ovih. To potvrđuje da se podaci koji su korišteni u Privremenoj uredbi mogu smatrati opravdanom procjenom.

(34)

Osim toga, podsjeća se da prema podacima Eurostata proizvodi od gipsa u kojima se TK koristi kao usporivač, nisu izloženi prevelikoj konkurenciji dobavljača koji nisu iz EZ-a. Zbog toga se zadržava zaključak Privremene uredbe, da umjerena dampinška pristojba na ovaj postotak troškova ne bi trebala imati velik utjecaj na troškove i konkurentni položaj tih industrija korisnika.

(35)

Isti korisnik je također tvrdio da bi mjere mogle dovesti do nestašice TK-a, kao što se tvrdilo da se već dogodilo u prošlosti. Ipak, ne smatra se da bi antidampinške pristojbe na predloženim pojedinačnim razinama za uvoz vinske kiseline, koju su proizvela trgovačka društva koja predstavljaju oko dvije trećine izvoza iz NRK-a, mogle isključiti dobavljače iz NRK-a s tržišta EZ-a.

(36)

Jedan korisnik iz industrije emulgatora je tvrdio da bi njihov konkurentni položaj bio ugrožen kad bi se uvele mjere na uvoz TK-a podrijetlom iz NRK-a. Taj korisnik je tvrdio da su zbog tehničke promjene emulgatori sve više suočeni s konkurencijom proizvođača koji nisu iz EZ-a i da bi povećanje troškova nakon uvođenja mjera utjecalo na njihov konkurentni položaj na tržištu. Komisija je na temelju kvantificiranih podataka pokušala provjeriti mogući učinak mjera na tu kategoriju korisnika. Međutim, u nedostatku konkretnih odgovora na upitnik Komisije i u nedostatku suradnje s tim skupinama korisnika, to nije bilo moguće.

(37)

U nedostatku bilo kakvih drugih komentara u vezi s interesom Zajednice, potvrđuju se uvodne izjave od 98. do 114.

(38)

Nakon objave privremenih nalaza, industrija Zajednice je tvrdila da je izračunana cijena koja nije štetna bila preniska zbog dva razloga:

(39)

U nedostatku bilo kakvih drugih komentara u vezi s razinom uklanjanja štete, ovime se potvrđuju uvodne izjave od 115. do 118. Privremene uredbe.

(40)

U svjetlu prethodno navedenog i u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, konačna antidampinška pristojba se treba uvesti na razini utvrđenih dampinških marži, budući da je ustanovljeno da su marže štete za sve dotične proizvođače izvoznike bile više od dampinških marži.

(41)

S obzirom na oblik mjera, industrija Zajednice je zahtijevala da se uvede najniža cijena koja se temelji na razini uklanjanja štete. Međutim, budući da se razina konačne antidampinške pristojbe temelji na utvrđenim dampinškim maržama, kako je navedeno u gore navedenoj uvodnoj izjavi, zadržava se uvođenje konačne antidampinške pristojbe u obliku carinske pristojbe ad valorem.

(42)

Temeljem gore navedenoga, konačne pristojbe su kako slijedi:

(43)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva navedena u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza sadašnjeg ispitnog postupka. Zbog toga one odražavaju položaj tih trgovačkih društava koji je utvrđen tijekom ispitnog postupka. Stoga se te carinske stope (za razliku od carine na razini države koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”), primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje, koje su proizvela trgovačka društvo te tako i određeni navedeni pravni subjekti. Uvezeni proizvodi koje je proizvelo bilo koje drugo trgovačko društvo koje svojim nazivom i adresom nije posebno navedeno u operativnom dijelu ove Uredbe, uključujući tu i subjekte povezane s posebno navedenima, ne mogu imati koristi od tih stopa i podvrgavaju se carinskoj stopi koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(44)

Svaki zahtjev za primjenu ovih pojedinačnih stopa antidampinških pristojbi za trgovačka društva (npr. nakon promjene u nazivu subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta), treba dostaviti Komisiji (3), zajedno sa svim bitnim podacima, a posebno onim o bilo kakvoj promjeni djelatnosti trgovačkog društva povezanoj s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom što uključuje, na primjer, tu promjenu naziva ili tu promjenu u proizvodnim i prodajnim subjektima. Ako je to potrebno, Uredba će se tada u skladu s time izmijeniti ažuriranjem popisa trgovačkih društava koja imaju koristi od pojedinačnih stopa pristojbe.

(45)

Radi osiguranja ispravnog provođenja antidampinške pristojbe, preostala stopa carine trebala bi se primjenjivati ne samo na izvoznike koji ne surađuju, već i na ona trgovačka društva koja nisu izvozila tijekom RIP-a. Međutim, potonja trgovačka društva su pozvana da, kad ispune uvjete iz članka 11. stavka 4. Osnovne uredbe, predlože zahtjev za reviziju u skladu s tim člankom, kako bi se njihov slučaj zasebno ispitao.

(46)

S obzirom na opseg utvrđenih dampinških marži i razinu štete koja je nanesena industriji Zajednice, smatra se da bi se iznosi koji su osigurani putem privremene antidampinške pristojbe, uvedene Privremenom uredbom, tj. Uredbom (EZ) br. 1259/2005, konačno trebali naplatiti do visine iznosa uvedenih konačnih pristojba. Kako su konačne pristojbe niže od privremenih pristojba, oslobađaju se iznosi koji su privremeno osigurani, a prelaze stopu konačnih antidampinških pristojba.

(47)

Da bi se smanjio rizik od izbjegavanja, zbog velike razlike u iznosima pristojba, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojba. Ove posebne mjere uključuju:

(48)

Predočavanje valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica, koji udovoljava zahtjevima koji su utvrđeni u prilogu ovoj Uredbi. Uvoz uz koji nije priložen takav račun, podliježe preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sve druge izvoznike.

(49)

Povrh toga, Komisija prati izvozne tokove kao i odgovarajuće oznake KN za soli i estere TK-a. Poveća li se značajnije opseg izvoza jednog od trgovačkih društava koje ima koristi od niže stope pojedinačne pristojbe, ili se dramatično poveća uvoz koji je prijavljen pod odgovarajućom oznakom KN za soli i estere, dotične pojedinačne mjere se mogu smatrati nedostatnima za suzbijanje utvrđenog štetnog dampinga. Slijedom toga i pod uvjetom da su ispunjeni potrebni uvjeti, Komisija može pokrenuti privremenu reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe. Ta revizija može, inter alia, ispitati potrebu za uklanjanjem pojedinačnih carinskih stopa i slijedom toga uvođenje pristojbe na razini države,

European Commission

Directorate-General for Trade

Direction B, office J-79 5/16

B-1049 Brussels

1.

naziv i funkcija predstavnika trgovačkog društva koje je izdalo trgovačku fakturu;

2.

sljedeća izjava: „Ja, dolje potpisani, izjavljujem da je (količina) vinske kiseline koja je prodana za izvoz u Europsku zajednicu i na koju se odnosi ova faktura, proizvedena u (naziv i adresa trgovačkog društva) (dodatna oznaka TARIC) iz (dotična zemlja). Izjavljujem da su informacije iz ove fakture potpune i točne.”