This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32006D0861
2006/861/EC: Commission Decision of 28 July 2006 concerning the technical specification of interoperability relating to the subsystem rolling stock — freight wagons of the trans-European conventional rail system (notified under document number C(2006) 3345) Text with EEA relevance
2006/861/EZ: Odluka Komisije od 28. srpnja 2006. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava „željeznička vozila – teretni vagoni” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (priopćeno pod brojem dokumenta C(2006) 3345) Tekst značajan za EGP
2006/861/EZ: Odluka Komisije od 28. srpnja 2006. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava „željeznička vozila – teretni vagoni” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (priopćeno pod brojem dokumenta C(2006) 3345) Tekst značajan za EGP
SL L 344, 8.12.2006, p. 1–467
(ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, NL, PL, PT, SK, SL, FI, SV) Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima
(BG, RO, HR)
SL L 26M, 29.1.2011, p. 1–467
(MT)
No longer in force, Date of end of validity: 31/12/2013; stavljeno izvan snage 32013R0321
13/Sv. 013 |
HR |
Službeni list Europske unije |
3 |
32006D0861
L 344/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
28.07.2006. |
ODLUKA KOMISIJE
od 28. srpnja 2006.
o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava „željeznička vozila – teretni vagoni” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2006) 3345)
(Tekst značajan za EGP)
(2006/861/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu 2001/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2001. o interoperabilnosti transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Sukladno članku 2. točki (c) Direktive 2001/16/EZ, transeuropski konvencionalni željeznički sustav podijeljen je na strukturne i funkcionalne podsustave. |
(2) |
Sukladno članku 23. stavku 1. Direktive podsustav „željeznička vozila – teretni vagoni” mora se obuhvatiti tehničkom specifikacijom interoperabilnosti (TSI-jem). |
(3) |
Prvi korak u uspostavi TSI-ja je da Europsko udruženje za interoperabilnost željeznice (AEIF) koje je imenovano zajedničkim predstavničkim tijelom izradi nacrt TSI-ja. |
(4) |
AEIF je ovlašten za izradu nacrta TSI-ja za podsustav „željeznička vozila – teretni vagoni” u skladu s člankom 6. stavkom 1. Direktive 2001/16/EZ. Osnovni parametri za nacrt TSI-ja usvojeni su Odlukom Komisije 2004/446/EZ od 29. travnja 2004. o utvrđivanju osnovnih parametara tehničkih specifikacija interoperabilnosti za „buku”, „teretne vagone” i „primjenu telematike” u teretnom prometu, navedenih u Direktivi 2001/16/EZ (2). |
(5) |
Nacrt TSI-ja sastavljen na temelju osnovnih parametara popraćen je uvodnim izvješćem koje sadrži analizu troškova i koristi kao što je predviđeno člankom 6. stavkom 5. Direktive. |
(6) |
Nacrte TSI-ja pregledao je odbor utemeljen Direktivom Vijeća 98/48/EZ od 23. srpnja 1996. o interoperabilnosti transeuropskog sustava željezničkih pruga velikih brzina (3) i spomenut u članku 21. Direktive 2001/16/EZ u svjetlu uvodnog izvješća. |
(7) |
Direktiva 2001/16/EZ i TSI-ji se primjenjuju na obnavljanje, ali ne i na zamjenu radi održavanja. Međutim, države članice se potiču da, ako je moguće i opravdano obzirom na opseg radova održavanja, primijene TSI-je i na zamjenu radi održavanja. |
(8) |
Pri stavljanju novih, obnovljenih ili moderniziranih vagona u promet, potrebno je u potpunosti uzeti u obzir njihov utjecaj na okoliš, a to uključuje i utjecaj buke. Stoga je važno da se provođenje TSI-ja koji je predmet ove Odluke vrši zajedno s TSI-jima o buci u mjeri u kojoj se TSI o buci primjenjuje na teretne vagone. |
(9) |
Postojeća verzija TSI-ja ne bavi se u potpunosti svim aspektima interoperabilnosti; izostavljene stavke klasificirane su kao „Otvorena pitanja” u Prilogu JJ. TSI-ju. Budući da se provjera interoperabilnosti mora provesti upućivanjem na zahtjeve iz TSI-ja u skladu s člankom 16. stavkom 2. Direktive 2001/16/EZ, potrebno je tijekom prijelaznog razdoblja između objave ove Odluke i potpune provedbe priloženog TSI-ja utvrditi uvjete kojima se mora udovoljiti povrh uvjeta koji su izričito navedeni u priloženom TSI-ju. |
(10) |
Pojedine države članice dužne su obavijestiti ostale države članice i Komisiju o odgovarajućim nacionalnim tehničkim propisima koji se koriste za postizanje interoperabilnosti i udovoljavanje temeljnim zahtjevima Direktive 2001/16/EZ, te o tijelima imenovanim za provođenje postupka ocjenjivanja sukladnosti ili prikladnosti za upotrebu i postupka provjere koji se koristi za provjeru interoperabilnosti podsustava u smislu članka 16. stavka 2. Direktive 2001/16/EZ. U tu bi svrhu države članice trebale, u mjeri u kojoj je to moguće, primjenjivati načela i kriterije iz Direktive 2001/16/EZ pri provedbi članka 16. stavka 2. uz pomoć tijela navedenih u članku 20. Direktive 2001/16/EZ. Komisija bi trebala provesti analizu podataka koje su joj proslijedile države članice u obliku nacionalnih propisa, postupaka, tijela nadležnih za provođenje postupaka i trajanja tih postupaka, te ako je moguće, raspraviti s odborom potrebu usvajanja daljnjih mjera. |
(11) |
Dotičnim se TSI-jem ne bi trebala zahtijevati upotreba posebnih tehnologija ili tehničkih rješenja, osim ako to nije u potpunosti nužno za interoperabilnost transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava. |
(12) |
TSI se temelji na najboljim stručnim spoznajama dostupnim u trenutku pripreme odgovarajućeg nacrta. Tehnološki napredak ili operativni, sigurnosni ili društveni zahtjevi mogu uvjetovati izmjene ili dopune ovog TSI-ja. Kada je moguće treba pokrenuti postupak pregleda ili ažuriranja u skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 2001/16/EZ. |
(13) |
Za poticanje inovacija i obuhvaćanje stečenog iskustva, priloženi TSI treba redovito pregledavati. |
(14) |
Ako se predlože inovativna rješenja, proizvođač ili izvoditelj mora navesti odstupanje od dotičnog odjeljka TSI-ja. Europska agencija za željeznice (ERA) će završiti odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije sučelja za rješenja i razviti metode ocjenjivanja. |
(15) |
Teretni vagoni trenutačno voze prema postojećim nacionalnim, bilateralnim, multilateralnim ili međunarodnim sporazumima. Važno je da ti sporazumi ne postanu prepreka sadašnjem i budućem napretku interoperabilnosti. S tim bi ciljem Komisija trebala pregledati te sporazume da utvrdi treba li TSI iz ove Odluke sukladno tome revidirati. |
(16) |
Kako bi se izbjegle bilo kakve zabune, treba reći da se odredbe iz Odluke 2004/446/EZ koje se odnose na osnovne parametre transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava više neće primjenjivati. |
(17) |
Odredbe iz ove Odluke sukladne su s mišljenjem odbora utemeljenog prema članku 21. Direktive 96/48/EZ, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Komisija ovim usvaja tehničku specifikaciju interoperabilnosti (TSI) podsustava „željeznička vozila – teretni vagoni” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava iz članka 6. stavka 1. Direktive 2001/16/EZ.
TSI je sadržan u Prilogu ovoj Odluci.
TSI se u potpunosti primjenjuje na teretne vagone transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava kao što su definirani u Prilogu I. Direktivi 2001/16/EZ uzimajući u obzir članke 2. i 3. ove Odluke.
Članak 2.
1. U vezi točaka klasificiranih kao „Otvorena pitanja” iz Priloga JJ. TSI-ja, uvjeti koji se moraju ispuniti radi provjere interoperabilnosti sukladno članku 16. stavku 2. Direktive 2001/16/EZ su primjenjivi tehnički propisi koji se koriste u državi članici koja odobrava puštanje u promet podsustava obuhvaćenog ovom Odlukom.
2. Svaka država članica je dužna u roku od šest mjeseci od objave ove Odluke dostaviti ostalim državama članicama i Komisiji:
(a) |
popis primjenjivih tehničkih propisa iz stavka 1.; |
(b) |
ocjenu sukladnosti i postupke provjere koji će se primjenjivati na primjenu tih propisa; |
(c) |
tijela imenovana za provedbu ocjene sukladnosti i postupaka provjere. |
Članak 3.
Države članice obavješćuju Komisiju o sljedećim vrstama sporazuma u roku od šest mjeseci od stupanja priloženog TSI-ja na snagu:
(a) |
nacionalnim, bilateralnim ili multilateralnim sporazumima između država članica i željezničkih prijevoznika ili upravitelja infrastrukture, sklopljenim na neodređeni ili određeni rok uvjetovanim iznimno posebnom ili lokalnom naravi planiranog prijevoza; |
(b) |
bilateralnim ili multilateralnim sporazumima između željezničkih prijevoznika, upravitelja infrastrukture ili tijela odgovornih za zaštitu koji pružaju znatnu razinu lokalne ili regionalne interoperabilnosti; |
(c) |
međunarodnim sporazumima između jedne ili više država članica i barem jedne treće zemlje, ili između željezničkih prijevoznika ili upravitelja infrastrukture država članica i barem jednog željezničkog prijevoznika ili upravitelja infrastrukture treće zemlje koji pružaju znatnu razinu lokalne ili regionalne interoperabilnosti. |
Članak 4.
Odredbe Odluke 2004/446/EZ koje se odnose na osnovne parametre transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava više se ne primjenjuju od datuma primjene ove Odluke.
Članak 5.
Ova se Odluka primjenjuje šest mjeseci od dana njezinog priopćenja.
Članak 6.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. srpnja 2006.
Za Komisiju
Jacques BARROT
Potpredsjednik
(1) SL L 110, 20.4.2001., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 164, 30.4.2004., str. 114., kako je ispravljena u SL L 220, 21.6.2004., str. 40.).
(2) SL L 155, 30.4.2004., str. 1., ispravljeno u SL L 193, 1.6.2004., str. 1.
(3) SL L 235, 17.9.1996., str. 6. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ.
PRILOG
Tehnička specifikacija interoperabilnosti za podsustav Željeznička vozila – teretni vagoni
1. |
Uvod |
1.1. |
TEHNIČKO PODRUČJE PRIMJENE |
1.2. |
GEOGRAFSKO PODRUČJE PRIMJENE |
1.3. |
SADRŽAJ OVOG TSI-ja |
2. |
Definicija podsustava/područje primjene |
2.1. |
DEFINICIJA PODSUSTAVA |
2.2. |
FUNKCIJE PODSUSTAVA |
2.3. |
SUČELJA PODSUSTAVA |
3. |
Temeljni zahtjevi |
3.1. |
OPĆENITO |
3.2. |
TEMELJNI ZAHTJEVI ODNOSE SE NA: |
3.3. |
OPĆI ZAHTJEVI |
3.3.1. |
Sigurnost |
3.3.2. |
Pouzdanost i raspoloživost |
3.3.3. |
Zdravlje |
3.3.4. |
Zaštita okoliša |
3.3.5. |
Tehnička kompatibilnost |
3.4. |
ZAHTJEVI KOJI SU POSEBNI ZA PODSUSTAV ŽELJEZNIČKIH VOZILA |
3.4.1. |
Sigurnost |
3.4.2. |
Pouzdanost i raspoloživost |
3.4.3. |
Tehnička kompatibilnost |
3.5. |
ZAHTJEVI KOJI SU POSEBNI ZA ODRŽAVANJE |
3.5.1. |
Zdravlje i sigurnost |
3.5.2. |
Zaštita okoliša |
3.5.3. |
Tehnička kompatibilnost |
3.6. |
ZAHTJEVI KOJI SU POSEBNI ZA DRUGE PODSUSTAVE A KOJI SE ODNOSE I NA PODSUSTAV ŽELJEZNIČKIH VOZILA |
3.6.1. |
Podsustav infrastrukture |
3.6.1.1. |
Sigurnost |
3.6.2. |
Energetski podsustav |
3.6.2.1. |
Sigurnost |
3.6.2.2. |
Zaštita okoliša |
3.6.2.3. |
Tehnička kompatibilnost |
3.6.3. |
Prometno–upravljački i signalno–sigurnosni podsustav |
3.6.3.1. |
Sigurnost |
3.6.3.2. |
Tehnička kompatibilnost |
3.6.4. |
Odvijanje i upravljanje prometom |
3.6.4.1. |
Sigurnost |
3.6.4.2. |
Pouzdanost i raspoloživost |
3.6.4.3. |
Tehnička kompatibilnost |
3.6.5. |
Telematski uređaji za robu i putnike |
3.6.5.1. |
Tehnička kompatibilnost |
3.6.5.2. |
Pouzdanost i raspoloživost |
3.6.5.3. |
Zdravlje |
3.6.5.4. |
Sigurnost |
4. |
Karakterizacija podsustava |
4.1. |
UVOD |
4.2. |
FUNKCIONALNE I TEHNIČKE SPECIFIKACIJE PODSUSTAVA |
4.2.1. |
Općenito |
4.2.2. |
Konstrukcije i mehanički dijelovi: |
4.2.2.1. |
Sučelja (npr. kvačilo) između vozila, između kompozicije vozila i između vlakova |
4.2.2.1.1. |
Općenito |
4.2.2.1.2. |
Funkcionalne i tehničke specifikacije |
4.2.2.1.2.1. |
Odbojnici |
4.2.2.1.2.2. |
Vlačni uređaj |
4.2.2.1.2.3. |
Interakcija između vlačnog i odbojnog uređaja |
4.2.2.2. |
Siguran pristup i udaljavanje od željezničkih vozila |
4.2.2.3. |
Čvrstoća osnovne konstrukcije vozila i osiguranje tereta |
4.2.2.3.1. |
Općenito |
4.2.2.3.2. |
Izvanredna opterećenja |
4.2.2.3.2.1. |
Uzdužna projektna opterećenja |
4.2.2.3.2.2. |
Maksimalno vertikalno opterećenje |
4.2.2.3.2.3. |
Kombinacije opterećenja |
4.2.2.3.2.4. |
Podizanje i podizanje regulacijskom dizalicom |
4.2.2.3.2.5. |
Ugradnja opreme (uključujući sanduk/okretno postolje) |
4.2.2.3.2.6. |
Druga izvanredna opterećenja |
4.2.2.3.3. |
Radna opterećenja (opterećenja koja uzrokuju zamor materijala) |
4.2.2.3.3.1. |
Izvori ulaznih opterećenja |
4.2.2.3.3.2. |
Dokazivanje zamorne čvrstoće |
4.2.2.3.4. |
Krutost osnovne konstrukcije vozila |
4.2.2.3.4.1. |
Otkloni |
4.2.2.3.4.2. |
Oblici vibracija |
4.2.2.3.4.3. |
Krutost pri uvijanju |
4.2.2.3.4.4. |
Oprema |
4.2.2.3.5. |
Osiguranje tereta |
4.2.2.4. |
Zatvaranje i zaključavanje vrata |
4.2.2.5. |
Označivanje teretnih vagona |
4.2.2.6. |
Opasne tvari |
4.2.2.6.1. |
Općenito |
4.2.2.6.2. |
Zakoni koji se primjenjuju na željeznička vozila za prijevoz opasnih tvari |
4.2.2.6.3. |
Dodatni zakoni koji se primjenjuju na cisterne |
4.2.2.6.4. |
Propisi za održavanje |
4.2.3. |
Interakcija između vozila i kolosijeka i određivanje profila |
4.2.3.1. |
Kinematički profil |
4.2.3.2. |
Statičko osovinsko opterećenje i linearno opterećenje |
4.2.3.3. |
Parametri željezničkih vozila koji utječu na sustave praćenja vlakova ugrađene u stabilna postrojenja |
4.2.3.3.1. |
Električni otpor |
4.2.3.3.2. |
Otkrivanje pregrijanih ležišta |
4.2.3.4. |
Dinamičko ponašanje vozila |
4.2.3.4.1. |
Općenito |
4.2.3.4.2. |
Funkcionalne i tehničke specifikacije |
4.2.3.4.2.1. |
Osiguranje od iskliznuća i stabilnost vožnje |
4.2.3.4.2.2. |
Osiguranje od iskliznuća pri vožnji na iskrivljenim kolosijecima |
4.2.3.4.2.3. |
Propisi za održavanje |
4.2.3.4.2.4. |
Ogibljenje |
4.2.3.5. |
Uzdužne tlačne sile |
4.2.3.5.1. |
Općenito |
4.2.3.5.2. |
Funkcionalne i tehničke specifikacije |
4.2.4. |
Kočenje |
4.2.4.1. |
Radne karakteristike kočenja |
4.2.4.1.1. |
Općenito |
4.2.4.1.2. |
Funkcionalna i tehnička specifikacija |
4.2.4.1.2.1. |
Kontrolna linija vlaka |
4.2.4.1.2.2. |
Elementi radnih karakteristika kočenja |
4.2.4.1.2.3. |
Mehaničke sastavnice |
4.2.4.1.2.4. |
Pohrana energije |
4.2.4.1.2.5. |
Energetska ograničenja |
4.2.4.1.2.6. |
Zaštita od proklizavanja kotača (WSP) |
4.2.4.1.2.7. |
Dovod zraka |
4.2.4.1.2.8. |
Parkirna kočnica |
4.2.5. |
Veze |
4.2.5.1. |
Mogućnosti vozila za prijenos podataka s vozila na vozilo |
4.2.5.2. |
Mogućnost vozila za prijenos podataka između stabilnih postrojenja i vozila |
4.2.5.2.1. |
Općenito |
4.2.5.2.2. |
Funkcionalna i tehnička specifikacija |
4.2.5.2.3. |
Propisi za održavanje |
4.2.6. |
Okolišni uvjeti |
4.2.6.1. |
Okolišni uvjeti |
4.2.6.1.1. |
Općenito |
4.2.6.1.2. |
Funkcionalne i tehničke specifikacije |
4.2.6.1.2.1. |
Nadmorska visina |
4.2.6.1.2.2. |
Temperatura |
4.2.6.1.2.3. |
Vlažnost zraka |
4.2.6.1.2.4. |
Kretanje zraka |
4.2.6.1.2.5. |
Kiša |
4.2.6.1.2.6. |
Snijeg, led i tuča |
4.2.6.1.2.7. |
Sunčevo zračenje |
4.2.6.1.2.8. |
Otpornost na zagađenje |
4.2.6.2. |
Aerodinamički učinci |
4.2.6.3. |
Bočni vjetrovi |
4.2.7. |
Zaštita sustava |
4.2.7.1. |
Mjere za slučaj opasnosti |
4.2.7.2. |
Protupožarna zaštita |
4.2.7.2.1. |
Općenito |
4.2.7.2.2. |
Funkcionalna i tehnička specifikacija |
4.2.7.2.2.1. |
Definicije |
4.2.7.2.2.2. |
Upućivanje na norme i standarde |
4.2.7.2.2.3. |
Propisi za projektiranje |
4.2.7.2.2.4. |
Zahtjevi za materijale |
4.2.7.2.2.5. |
Održavanje mjera protupožarne zaštite |
4.2.7.3. |
Električna zaštita |
4.2.7.3.1. |
Općenito |
4.2.7.3.2. |
Funkcionalne i tehničke specifikacije |
4.2.7.3.2.1. |
Povezivanje teretnih vagona |
4.2.7.3.2.2. |
Povezivanje električne opreme teretnih vagona |
4.2.7.4. |
Postavljanje završnih signala |
4.2.7.4.1. |
Općenito |
4.2.7.4.2. |
Funkcionalne i tehničke specifikacije |
4.2.7.4.2.1. |
Karakteristike |
4.2.7.4.2.2. |
Položaj |
4.2.7.5. |
Odredbe za hidrauličku/pneumatsku opremu teretnih vagona |
4.2.7.5.1. |
Općenito |
4.2.7.5.2. |
Funkcionalne i tehničke specifikacije |
4.2.8. |
Održavanje: Dokumentacija održavanja |
4.2.8.1. |
Definicija, sadržaji i kriteriji za dokumentaciju održavanja |
4.2.8.1.1.1. |
Dokumentacija održavanja |
4.2.8.1.2. |
Vođenje dokumentacije održavanja |
4.3. |
FUNKCIONALNE I TEHNIČKE SPECIFIKACIJE SUČELJA |
4.3.1. |
Općenito |
4.3.2. |
Prometno–upravljački i signalno–sigurnosni podsustav |
4.3.2.1. |
Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje (odjeljak 4.2.3.2.) |
4.3.2.2. |
Kotači |
4.3.2.3. |
Parametri željezničkih vozila koji utječu na sustave nadzora ugrađene u stabilna postrojenja |
4.3.2.4. |
Kočenje |
4.3.2.4.1. |
Radne karakteristike kočenja |
4.3.3. |
Podsustav odvijanja i upravljanja prometom |
4.3.3.1. |
Sučelje između vozila, između kompozicija vozila i između vlakova |
4.3.3.2. |
Zatvaranje i zaključavanje vrata |
4.3.3.3. |
Osiguranje tereta |
4.3.3.4. |
Označivanje teretnih vagona |
4.3.3.5. |
Opasne tvari |
4.3.3.6. |
Uzdužne tlačne sile |
4.3.3.7. |
Radne karakteristike kočenja |
4.3.3.8. |
Veze |
4.3.3.8.1. |
Mogućnost vozila za odašiljanje podataka između stabilnih postrojenja i vozila |
4.3.3.9. |
Okolišni uvjeti |
4.3.3.10. |
Aerodinamički učinci |
4.3.3.11. |
Bočni vjetrovi |
4.3.3.12. |
Mjere za slučaj opasnosti |
4.3.3.13. |
Protupožarna zaštita |
4.3.4. |
Telematski uređaji za podsustav robnog prijevoza |
4.3.5. |
Podsustav infrastrukture |
4.3.5.1. |
Sučelje između vozila, između kompozicija vozila i između vlakova |
4.3.5.2. |
Čvrstoća osnovne konstrukcije vozila i osiguranje tereta |
4.2.5.3. |
Kinematički profil |
4.3.5.4. |
Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje |
4.3.5.5. |
Dinamičko ponašanje vozila |
4.3.5.6. |
Uzdužne tlačne sile |
4.3.5.7. |
Okolišni uvjeti |
4.3.5.8. |
Protupožarna zaštita |
4.3.6. |
Energetski podsustav |
4.3.7. |
Direktiva Vijeća 96/49/EZ i njezin Prilog (RID) |
4.3.7.1. |
Opasne tvari |
4.3.8. |
TSI Buke konvencionalne željeznice |
4.4. |
PROPISI ZA RAD |
4.5. |
PROPISI ZA ODRŽAVANJE |
4.6. |
PROFESIONALNE KVALIFIKACIJE |
4.7. |
ZDRAVSTVENO STANJE I SIGURNOSNI UVJETI |
4.8. |
REGISTRI INFRASTRUKTURE I ŽELJEZNIČKIH VOZILA |
4.8.1. |
Registar infrastrukture |
4.8.2. |
Registar željezničkih vozila |
5. |
Interoperabilni sastavni dijelovi |
5.1. |
DEFINICIJA |
5.2. |
INOVATIVNA RJEŠENJA |
5.3. |
POPIS SASTAVNIH DIJELOVA |
5.3.1. |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi |
5.3.1.1. |
Odbojnici |
5.3.1.2. |
Vlačni uređaj |
5.3.1.3. |
Naljepnice za označivanje |
5.3.2. |
Interakcija između vozila i kolosijeka i određivanje profila |
5.3.2.1. |
Okretno postolje i vozno postolje |
5.3.2.2. |
Kolni slogovi |
5.3.2.3. |
Kotači |
5.3.2.4. |
Osovine |
5.3.3. |
Kočenje |
5.3.3.1. |
Razdjelnik |
5.3.3.2. |
Relejni ventil za varijabilno opterećenje/automatski mjenjač sile kočenja |
5.3.3.3. |
Uređaj za zaštitu kotača od proklizavanja |
5.3.3.4. |
Regulator zategnutosti |
5.3.3.5. |
Kočni cilindar/pokretač |
5.3.3.6. |
Pneumatska poluspojka |
5.3.3.7. |
Završni ventil |
5.3.3.8. |
Izolacijski uređaj za razdjelnik |
5.3.3.9. |
Kočni umetak |
5.3.3.10. |
Kočni blokovi |
5.3.3.11. |
Ventil za ubrzanje pražnjenja zračnog voda |
5.3.3.12. |
Automatski detektor opterećenja i automatski mjenjač sile kočenja |
5.3.4. |
Veze |
5.3.5. |
Okolišni uvjeti |
5.3.6. |
Zaštita sustava |
5.4. |
RADNE KARAKTERISTIKE I SPECIFIKACIJE SASTAVNIH DIJELOVA |
5.4.1. |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi |
5.4.1.1. |
Odbojnici |
5.4.1.2. |
Vlačni uređaj |
5.4.1.3. |
Naljepnice za označivanje |
5.4.2. |
Interakcija između vozila i kolosijeka i određivanje profila |
5.4.2.1. |
Okretno postolje i vozno postolje |
5.4.2.2. |
Kolni slogovi |
5.4.2.3. |
Kotači |
5.4.2.4. |
Osovine |
5.4.3. |
Kočenje |
5.4.3.1. |
Sastavni dijelovi odobreni u trenutku izdavanja ovog TSI-ja |
5.4.3.2. |
Razdjelnik |
5.4.3.3. |
Relejni ventil za varijabilno opterećenje/automatski mjenjač sile kočenja |
5.4.3.4. |
Uređaj za zaštitu kotača od proklizavanja |
5.4.3.5. |
Regulator zategnutosti |
5.4.3.6. |
Kočni cilindar/pokretač |
5.4.3.7. |
Pneumatska poluspojka |
5.4.3.8. |
Završni ventil |
5.4.3.9. |
Izolacijski uređaj za razdjelnik |
5.4.3.10. |
Kočni umetak |
5.4.3.11. |
Kočni blokovi |
5.4.3.12. |
Ventil za ubrzanje pražnjenja zračnog voda |
5.4.3.13. |
Automatski detektor opterećenja i automatski mjenjač sile kočenja |
6. |
Ocjena sukladnosti i/ili prikladnosti sastavnih dijelova za korištenje i provjera podsustava |
6.1. |
INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI |
6.1.1. |
Postupci ocjenjivanja |
6.1.2. |
Moduli |
6.1.2.1. |
Općenito |
6.1.2.2. |
Postojeća rješenja za interoperabilne sastavne dijelove |
6.1.2.3. |
Inovativna rješenja za interoperabilne sastavne dijelove |
6.1.2.4. |
Ocjena prikladnosti za upotrebu |
6.1.3. |
Specifikacija za ocjenu IC-a |
6.1.3.1. |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi |
6.1.3.1.1. |
Odbojnici |
6.1.3.1.2. |
Vlačni uređaj |
6.1.3.1.3. |
Označivanje teretnih vagona |
6.1.3.2. |
Interakcija između vozila i kolosijeka i određivanje profila |
6.1.3.2.1. |
Okretno postolje i vozno postolje |
6.1.3.2.2. |
Kolni slogovi |
6.1.3.2.3. |
Kotači |
6.1.3.2.4. |
Osovina |
6.1.3.3. |
Kočenje |
6.2. |
PODSUSTAV KONVENCIONALNIH ŽELJEZNIČKIH VOZILA TERETNI VAGONI |
6.2.1. |
Postupci ocjenjivanja |
6.2.2. |
Moduli |
6.2.2.1. |
Općenito |
6.2.2.2. |
Inovativna rješenja |
6.2.2.3. |
Ocjenjivanje održavanja |
6.2.3. |
Specifikacije za ocjenu podsustava |
6.2.3.1. |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi |
6.2.3.1.1. |
Čvrstoća glavne konstrukcije vozila i osiguranje tereta |
6.2.3.2. |
Interakcija između vozila i kolosijeka i određivanje profila |
6.2.3.2.1. |
Dinamičko ponašanje vozila |
6.2.3.2.1.1. |
Primjena postupaka za djelomično tipsko odobravanje |
6.2.3.2.1.2. |
Izdavanje potvrda za nove vagone |
6.2.3.2.1.3. |
Izuzeća od ispitivanja dinamičkog ponašanja vagona koji se grade ili obnavljaju za vožnju do 100 km/h ili 120 km/h |
6.2.3.2.2. |
Uzdužne tlačne sile za teretne vagone s bočnim odbojnicima |
6.2.3.2.3. |
Mjerenje teretnih vagona |
6.2.3.3. |
Kočenje |
6.2.3.3.1. |
Radne karakteristike kočenja |
6.2.3.3.2. |
Minimalno ispitivanje kočnog sustava |
6.2.3.4. |
Okolišni uvjeti |
6.2.3.4.1. |
Temperatura i drugi okolišni uvjeti |
6.2.3.4.1.1. |
Temperatura |
6.2.3.4.1.2. |
Drugi okolišni uvjeti |
6.2.3.4.2. |
Aerodinamički učinci |
6.2.3.4.3. |
Bočni vjetrovi |
7. |
Provedba |
7.1. |
OPĆENITO |
7.2. |
REVIZIJA TSI-ja |
7.3. |
PRIMJENA OVOG TSI-ja NA NOVA ŽELJEZNIČKA VOZILA |
7.4. |
POSTOJEĆA ŽELJEZNIČKA VOZILA |
7.4.1. |
Primjena ovog TSI-ja na postojeća željeznička vozila |
7.4.2. |
Modernizacija i obnova postojećih teretnih vagona |
7.4.3. |
Dodatni zahtjevi za označivanje vagona |
7.5. |
VAGONI KOJI SU U PROMETU PREMA NACIONALNIM, BILATERALNIM, MULTILATERALNIM ILI MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA |
7.5.1. |
Postojeći sporazumi |
7.5.2. |
Budući sporazumi |
7.6. |
PUŠTANJE VAGONA U PROMET |
7.7. |
POSEBNI SLUČAJEVI |
7.7.1. |
Uvod |
7.7.2. |
Popis posebnih slučajeva |
7.7.2.1. |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi |
7.7.2.1.1. |
Sučelje (npr. kvačilo) između vozila, između kompozicija vozila i između vlakova |
7.7.2.1.1.1. |
Širina kolosijeka 1 524 mm |
7.7.2.1.1.2. |
Širina kolosijeka 1 520 mm |
7.7.2.1.1.3. |
Širina kolosijeka 1 520 mm/1 524 mm |
7.7.2.1.1.4. |
Širina kolosijeka 1 520 mm |
7.7.2.1.1.5. |
Širina kolosijeka 1 668 mm – udaljenost između središnjica odbojnika |
7.7.2.1.1.6. |
Sučelje između vozila |
7.7.2.1.1.7. |
Opći specifičan slučaj na mreži od 1 000 mm ili manje |
7.7.2.1.2. |
Siguran pristup i napuštanje željezničkih vozila |
7.7.2.1.2.1. |
Siguran pristup i napuštanje željezničkih vozila – Republika Irska i Sjeverna Irska |
7.7.2.1.3. |
Čvrstoća glavne konstrukcije vozila i osiguranje tereta |
7.7.2.1.3.1. |
Pruge širine kolosijeka 1 520 mm |
7.7.2.1.3.2. |
Pruge širine kolosijeka 1 668 mm – podizanje i podizanje regulacijskom dizalicom |
7.7.2.2. |
Interakcija između vozila i kolosijeka i određivanje profila |
7.7.2.2.1. |
Kinematički profil |
7.7.2.2.1.1. |
Kinematički profil – Velika Britanija |
7.7.2.2.1.2. |
Vagoni za širinu kolosijeka 1 520 mm i 1 435 mm |
7.7.2.2.1.3. |
Kinematički profil – Finska |
7.7.2.2.1.4. |
Kinematički profil – Španjolska i Portugal |
7.7.2.2.1.5. |
Kinematički profil – Irska |
7.7.2.2.2. |
Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje |
7.7.2.2.2.1. |
Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje – Finska |
7.7.2.2.2.2. |
Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje – Velika Britanija |
7.7.2.2.2.3. |
Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje – Litva, Latvija, Estonija |
7.7.2.2.2.4. |
Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje – Republika Irska i Sjeverna Irska |
7.7.2.2.3. |
Parametri željezničkih vozila koji utječu na sustav nadzora vlakova ugrađen u stabilna postrojenja |
7.7.2.2.4. |
Dinamičko ponašanje vozila |
7.7.2.2.4.1. |
Popis posebnih slučajeva promjera kotača u odnosu na različite širine kolosijeka |
7.7.2.2.4.2. |
Materijali za kotače |
7.7.2.2.4.3. |
Slučajevi posebnih opterećenja |
7.7.2.2.4.4. |
Dinamičko ponašanje vozila – Španjolska i Portugal |
7.7.2.2.4.5. |
Dinamičko ponašanje vozila – Republika Irska i Sjeverna Irska |
7.7.2.2.5. |
Uzdužne tlačne sile |
7.7.2.2.5.1. |
Uzdužne tlačne sile – Poljska i Slovačka na odabranim prugama 1 520 mm, Litva, Latvija i Estonija |
7.7.2.2.6. |
Okretno postolje i vozno postolje |
7.7.2.2.6.1. |
Okretno postolje i vozno postolje – Poljska i Slovačka na odabranim prugama 1 520 mm; Litva, Latvija, Estonija |
7.7.2.2.6.2. |
Okretno postolje i vozno postolje – Španjolska i Portugal |
7.7.2.3. |
Kočenje |
7.7.2.3.1. |
Radne karakteristike kočenja |
7.7.2.3.1.1. |
Radne karakteristike kočenja – Velika Britanija |
7.7.2.3.1.2. |
Radne karakteristike kočenja – Poljska i Slovačka na odabranim prugama 1 520 mm; Litva, Latvija, Estonija |
7.7.2.3.1.3. |
Radne karakteristike kočenja – Finska |
7.7.2.3.1.4. |
Radne karakteristike kočenja – Španjolska i Portugal |
7.7.2.3.1.5. |
Radne karakteristike kočenja – Finska, Švedska, Norveška, Estonija, Latvija i Litva |
7.7.2.3.1.6. |
Radne karakteristike kočenja – Republika Irska i Sjeverna Irska |
7.7.2.3.2. |
Parkirna kočnica |
7.7.2.3.2.1. |
Parkirna kočnica – Velika Britanija |
7.7.2.3.2.2. |
Parkirna kočnica - Republika Irska i Sjeverna Irska |
7.7.2.4. |
Okolišni uvjeti |
7.7.2.4.1. |
Okolišni uvjeti |
7.7.2.4.1.1. |
Okolišni uvjeti – Španjolska i Portugal |
7.7.2.4.2. |
Protupožarna zaštita |
7.7.2.4.2.1. |
Protupožarna zaštita – Španjolska i Portugal |
7.7.2.4.3. |
Električna zaštita |
7.7.2.4.3.1. |
Električna zaštita – Poljska i Slovačka na odabranim prugama 1 520 mm; Litva, Latvija, Estonija |
7.7.3. |
Tablica posebnih slučajeva prema državi članici |
Sadržaj: Prilozi
Pozivanje |
Naslov |
A. |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi |
B. |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi – Označivanje teretnih vagona |
C. |
Interakcija između vozila i kolosijeka i određivanje profila – Kinematički profil |
D. |
Interakcija između vozila i kolosijeka i određivanje profila – Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje |
E. |
Interakcija između vozila i kolosijeka i određivanje profila – Dimenzije kolnih slogova i tolerancije za standardni profil |
F. |
Veze – Mogućnost vozila da prenosi podatke između stabilnih postrojenja i vozila |
G. |
Okolišni uvjeti – Vlažnost zraka |
H. |
Registar infrastrukture i željezničkih vozila – Zahtjevi za registar teretnih vagona |
I. |
Kočenje – Sučelja kočnih interoperabilnih sastavnih dijelova |
J. |
Međusobno djelovanje vozila i kolosijeka i određivanje profila – Okretno i vozno postolje |
K. |
Međusobno djelovanje vozila i kolosijeka i određivanje profila – Kolni slog |
L. |
Međusobno djelovanje vozila i kolosijeka određivanje profila – Kotači |
M. |
Međusobno djelovanje vozila i kolosijeka i određivanje profila – Osovina |
N. |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi – Dopustiva naprezanja za metode statičkog ispitivanja |
O. |
Okolišni uvjet – Zahtjevi TRIV-a |
P. |
Radne karakteristike kočenja – Ocjena interoperabilnih sastavnih dijelova |
Q. |
Postupci ocjenjivanja – Interoperabilni sastavni dijelovi |
R. |
Međusobno djelovanje vozila i kolosijeka određivanje profila – Uzdužne sile |
S. |
Kočenje – Radne karakteristike kočenja |
T. |
Posebni slučajevi – Kinematički profil, Velika Britanija |
U. |
Posebni slučajevi – Kinematički profil, kolosijek širine 1 520 mm |
V. |
Posebni slučajevi – Radne karakteristike kočenja, Velika Britanija |
W. |
Posebni slučajevi – Kinematički profil, Finska, statički profil FIN1 |
X. |
Posebni slučajevi – Države članice Španjolska i Portugal |
Y. |
Sastavni dijelovi – Okretna i vozna postolja |
Z. |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi – Ispitivanje udarnim (odbojničkim) opterećenjem |
AA. |
Postupci ocjenjivanja – Provjera podsustava |
BB. |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi – Učvršćivanje završnih signala |
CC. |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi – Izvori opterećenja koji uzrokuju zamor materijala |
DD. |
Ocjena organizacije održavanja |
EE. |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi – Stepenice i rukohvati |
FF. |
Kočenje – Popis odobrenih kočnih sastavnica |
GG. |
Posebni slučajevi – Irski krcajni profili |
HH. |
Posebni slučajevi – Republika Irska i Sjeverna Irska – Sučelja između vozila |
II. |
Postupak ocjenjivanja: Ograničenja za preinake teretnih vagona za koje nije potrebno novo odobrenje |
JJ. |
Otvorena pitanja |
KK. |
Registar infrastrukture i željezničkih vozila – Registar infrastrukture |
YY. |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi – Zahtjevi čvrstoće za određene tipove sastavnica vagona |
ZZ. |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi – Dopuštena naprezanja temeljena na kriterijima produljenja |
TRANSEUROPSKI KONVENCIONALNI ŽELJEZNIČKI SUSTAV
Tehnička specifikacija interoperabilnosti za podsustav željezničkih vozila s područjem primjene na teretne vagone
1. UVOD
1.1. TEHNIČKO PODRUČJE PRIMJENE
Ovaj TSI odnosi se na podsustav željezničkih vozila kako je popisan u točki 1. Priloga II. Direktivi 2001/16/EZ.
Daljnji podaci o podsustavu željezničkih vozila navedeni su u odjeljku 2.
Ovaj TSI pokriva isključivo teretne vagone.
1.2. GEOGRAFSKO PODRUČJE PRIMJENE
Geografsko područje primjene ovog TSI-ja je transeuropski konvencionalni željeznički sustav kao što je opisan u Prilogu I. Direktivi 2001/16/EEZ.
1.3. SADRŽAJ OVOG TSI-ja
Sukladno članku 5. stavku 3. Direktivi 2001/16/EZ, ovaj TSI:
(a) |
navodi svoje namjeravano područje primjene (dio mreže ili željezničkih vozila navedenih u Prilogu I. Direktivi; podsustav ili dio podsustava navedenih u Prilogu II. Direktivi) – odjeljak 2.; |
(b) |
utvrđuje temeljne zahtjeve za svaki dotični podsustav i njegova sučelja s drugim podsustavima – odjeljak 3.; |
(c) |
uspostavlja funkcionalne i tehničke specifikacije koje moraju ispuniti podsustavi i njihova sučelja s drugim podsustavima. U slučaju potrebe, te specifikacije mogu varirati prema korištenju podsustava, na primjer sukladno kategorijama pruga, glavčini i/ili željezničkim vozilima predviđenim u Prilogu I. Direktivi – odjeljak 4.; |
(d) |
utvrđuje interoperabilne sastavne dijelove i sučelja koja pokrivaju europske specifikacije uključujući europske standarde, koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti unutar transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava – odjeljak 5.; |
(e) |
navodi, u svakom razmatranom slučaju, postupke ocjenjivanja sukladnosti ili prikladnosti za korištenje. To posebno uključuje module definirane u Odluci 93/465/EEZ ili, ako je moguće, posebne postupke koji će se koristiti za ocjenjivanje sukladnosti ili prikladnosti korištenja interoperabilnih sastavnih dijelova i za EZ provjeru podsustava– odjeljak 6.; |
(f) |
navodi strategiju primjene TSI-ja. Treba poglavito specificirati koje faze treba završiti kako bi se ostvario postepeni prijelaz s postojećeg stanja na krajnje stanje u kojem će usklađenost s TSI-jem predstavljati standard – odjeljak 7.; |
(g) |
navodi, za dotično osoblje, profesionalne kvalifikacije, te zdravstveno stanje i stanje sigurnosti na radu potrebno za rad i održavanje dotičnog podsustava, kao i za primjenu TSI-ja – odjeljak 4. |
Nadalje, sukladno članku 5. stavku 5., može se sastaviti odredba za posebne slučajeve za svaki TSI; oni su navedeni u odjeljku 7.
Na kraju, ovaj TSI isto tako obuhvaća, u odjeljku 4., pravila rada i održavanja koja su posebna za područje primjene navedeno u gornjim prethodnim stavcima 1.1. i 1.2.
2. DEFINICIJA PODSUSTAVA/PODRUČJE PRIMJENE
2.1. DEFINICIJA PODSUSTAVA
Željeznička vozila koja su predmet ovog TSI-ja obuhvaćaju teretne vagone koji će vjerojatno putovati na svim ili na dijelu transeuropske mreže konvencionalnih pruga. Teretni vagoni uključuju željeznička vozila projektirana za prijevoz kamiona.
Ovaj TSI primjenjuje se na nove, modernizirane ili obnovljene teretne vagone koji su pušteni u promet nakon stupanja ovog TSI-ja na snagu.
Ovaj TSI ne primjenjuje se na vagone koji su predmet ugovora koji je već potpisan prije datuma stupanja na snagu ovog TSI-ja.
U odjeljcima 7.3., 7.4. i 7.5. opisuje se pod kojim uvjetima i uz koje iznimke će se ispunjavati zahtjevi TSI-ja.
Podsustav željezničkih vozila teretnih vagona uključuje konstrukciju vozila, kočnu opremu, spojne uređaje i vozna postolja (okretna postolja, osovine itd.), ogibljenje, vrata i sustave veza.
Postupci za radove održavanja koji omogućavaju obvezno korektivno i preventivno održavanje radi osiguranja sigurnog obavljanja prometa i tražene radne karakteristike isto su tako uključeni u ovaj TSI. Specificirane su u odjeljku 4.2.8.
Zahtjevi koji se odnose na buku koju proizvode teretni vagoni isključeni su iz ovog TSI-ja, osim pitanja održavanja, budući da postoji zaseban TSI koji se bavi bukom koju proizvode teretni vagoni, lokomotive, višestruke jedinice i putnički vagoni.
2.2. FUNKCIJE PODSUSTAVA
Teretni vagoni će doprinositi sljedećim funkcijama:
„Utovar tereta” – teretni vagoni su sredstvo za sigurno obavljanje prometa i siguran prijevoz tereta.
„Pokretno željezničko vozilo” – teretni se vagoni mogu sigurno kretati na mreži i doprinositi kočenju vlaka.
„Održavanje i pružanje podataka o željezničkom vozilu, infrastrukturi i voznom redu” – Specifikacija dokumentacije održavanja i potvrde koje izdaju organizacije za održavanje omogućavaju kontrolu održavanja teretnog vagona. Podaci koji se odnose na teretne vagone navedeni su u registru željezničkih vozila, te se njima označavaju vagoni, te eventualno uz pomoć uređaja za vezu vozilo – vozilo i vozilo – stabilna postrojenja.
„Vožnja vlaka” – teretni vagon moći će sigurno voziti u svim očekivanim klimatskim uvjetima i u određenim očekivanim situacijama.
„Pružanje usluga robnim klijentima” – podaci koji se odnose na teretni vagon radi podrške uslugama robnog prijevoza za klijente nalaze se u registru željezničkih vozila, označeni su na vagonima i eventualno uz pomoć uređaja za vezu između vozila i stabilnih postrojenja.
2.3. SUČELJA PODSUSTAVA
Podsustav željezničkih vozila teretni vagoni ima sljedeća sučelja s:
Prometno–upravljačkim i signalno–sigurnosnim podsustavom
— |
parametri željezničkih vozila koji utječu na sustave nadzora nad vlakovima a u stabilnim postrojenjima
|
— |
radne karakteristike kočenja |
Podsustavom odvijanja i upravljanja prometom
— |
sučelje između vozila, između kompozicija vozila i između vlakova |
— |
zatvaranje i zaključavanje vrata |
— |
osiguranje tereta |
— |
propisi za utovar |
— |
opasne tvari |
— |
uzdužne tlačne sile |
— |
karakteristike rada kočenja |
— |
aerodinamički učinci |
— |
održavanje |
Telematskim uređajima za podsustav robnog prijevoza
— |
baze podataka željezničkih vozila u svrhu pozivanja |
— |
operativna baza podataka za vagone i intermodalne jedinice |
Infrastrukturnim podsustavom
— |
sučelje između vozila, između kompozicija vozila i između vlakova |
— |
odbojnici |
— |
kinematički profil |
— |
statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje |
— |
dinamičko ponašanje vozila |
— |
karakteristike rada kočenja |
— |
protupožarna zaštita |
Energetskim podsustavom
— |
električna zaštita |
Aspektom buke
— |
održavanje |
Direktivom Vijeća 96/49/EZ i njezinim Prilogom (RID).
— |
opasne tvari. |
3. TEMELJNI ZAHTJEVI
3.1. OPĆENITO
Unutar opsega ovog TSI-ja usklađenost sa specifikacijama opisanim:
— |
u odjeljku 4. za podsustav |
— |
i u odjeljku 5. za interoperabilne sastavne dijelove, |
kako je dokazano pozitivnim rezultatima ocjene:
— |
sukladnosti i/ili prikladnosti korištenja interoperabilnih sastavnih dijelova, |
— |
i provjerom podsustava kao što je opisano u odjeljku 6. |
osigurava se ispunjavanje odgovarajućih temeljnih zahtjeva navedenih u odjeljku 3. ovog TSI-ja.
Međutim, ako dio temeljnih zahtijeva pokrivaju nacionalni propisi radi:
— |
otvorenih i rezerviranih točaka navedenih u TSI-ju, |
— |
odstupanja prema članku 7. Direktive 2001/16/EZ, |
— |
posebnih slučajeva opisanih u odjeljku 7.7. ovog TSI-ja, |
odgovarajuća će se ocjena sukladnosti provesti prema postupcima za koje je odgovorna dotična država članica.
Prema članku 4. stavku 1. Direktive 2001/16/EZ, transeuropski konvencionalni željeznički sustav, podsustavi i interoperabilni sastavni dijelovi uključujući sučelja ispunjavat će odgovarajuće temeljne zahtjeve navedene u Prilogu III. Direktivi 2001/16/EZ.
3.2. TEMELJNI ZAHTJEVI ODNOSE SE NA:
— |
sigurnost |
— |
pouzdanost i raspoloživost |
— |
zdravlje |
— |
zaštitu okoliša |
— |
tehničku kompatibilnost. |
Ovi zahtjevi uključuju opće zahtjeve i posebne zahtjeve za svaki podsustav.
3.3. OPĆI ZAHTJEVI
3.3.1. SIGURNOST
Temeljni zahtjev 1.1.1. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Projektiranje, izgradnja ili montaža, održavanje i praćenje sastavnica koje su kritične za sigurnost, te poglavito sastavnica koje sudjeluju u gibanju vlaka mora biti takvo da jamči sigurnost na razini koja se podudara s ciljevima utvrđenim za mrežu, uključujući ciljeve za posebne situacije smanjenih karakteristika kvalitete.
Ovom osnovnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.2.1. (sučelje između vozila) |
— |
4.2.2.2. (siguran pristup i udaljavanje) |
— |
4.2.2.3. (čvrstoća osnovne konstrukcije vozila) |
— |
4.2.2.5. (označivanje teretnih vagona) |
— |
4.2.3.4. (dinamičko ponašanje vozila) |
— |
4.2.3.5. (uzdužne tlačne sile) |
— |
4.2.4. (kočni sustav) |
— |
4.2.6. (okolišni uvjeti) |
— |
4.2.7. (zaštita sustava) s izuzetkom 4.2.7.3. (električna zaštita) |
— |
4.2.8. (održavanje) |
Temeljni zahtjev 1.1.2.:
Parametri koji sudjeluju u ostvarivanju kontakta između kotača i tračnice moraju udovoljiti zahtjevima za stabilnošću da bi se zajamčilo sigurno kretanje pri maksimalnoj dopuštenoj brzini.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.3.2. (osovinsko opterećenje i opterećenje kotača) |
— |
4.2.3.4. (dinamičko ponašanje vozila) |
— |
4.2.3.5. (uzdužne tlačne sile) |
Temeljni zahtjev 1.1.3. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Tijekom svog vijeka trajanja, korištene sastavnice moraju izdržati bilo kakva uobičajena ili izvanredna naprezanja koja su specificirana. Posljedice bilo kakvih slučajnih grešaka koje se odnose na sigurnost moraju se ograničiti odgovarajućim sredstvima.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.2.1. (sučelje između vozila) |
— |
4.2.2.2. (siguran pristup i udaljavanje od željezničkog vozila) |
— |
4.2.2.3. (čvrstoća osnovne konstrukcije vozila) |
— |
4.2.2.4. (zatvaranje vrata) |
— |
4.2.2.6. (opasne tvari) |
— |
4.2.3.3.2. (otkrivanje pregrijanih ležišta) |
— |
4.2.4. (kočni sustav) |
— |
4.2.6. (okolišni uvjeti) |
— |
4.2.8. (održavanje) |
Temeljni zahtjev 1.1.4. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Projektiranje stabilnih postrojenja i željezničkih vozila te odabir korištenih materijala mora biti usmjeren na ograničavanje nastajanja, širenja i učinaka vatre i dima u slučaju požara.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.7.2. (protupožarna zaštita) |
Temeljni zahtjev 1.1.5. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Bilo koji uređaji za koje je predviđeno da njima rukuju korisnici moraju se projektirati na takav način da ne umanjuju siguran rad uređaja niti zdravlje i sigurnost korisnika kada se koriste na način koji nije u skladu s priloženim uputama, a koji se može predvidjeti.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.2.1. (sučelje između vozila) |
— |
4.2.2.2. (siguran pristup i udaljavanje od željezničkih vozila) |
— |
4.2.2.4. (zatvaranje vrata) |
— |
4.2.4. (kočni sustav) |
3.3.2. POUZDANOST I RASPOLOŽIVOST
Temeljni zahtjev 1.2. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Praćenje i održavanje nepomičnih ili pokretnih sastavnica koje sudjeluju u kretanju vlaka mora se organizirati, provoditi i vremenski planirati na takav način da se održava njihov rad u predviđenim uvjetima.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.2.1. (sučelje između vozila) |
— |
4.2.2.2. (siguran pristup i udaljavanje od željezničkih vozila) |
— |
4.2.2.3. (čvrstoća osnovne konstrukcije vozila) |
— |
4.2.2.4. (zatvaranje vrata) |
— |
4.2.2.5. (označivanje vagona) |
— |
4.2.2.6. (opasne tvari) |
— |
4.2.4.1. (kočni sustav) |
— |
4.2.7.2.2.5. (održavanje protupožarnih mjera) |
— |
4.2.8. (održavanje) |
3.3.3. ZDRAVLJE
Temeljni zahtjev 1.3.1. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Materijali koji bi mogli, radi načina na koji se koriste, predstavljati opasnost za zdravlje onih koji imaju pristup tim materijalima ne smiju se koristiti u vlakovima niti na željezničkoj infrastrukturi.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.8. (održavanje) |
Temeljni zahtjev 1.3.2. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Ti se materijali moraju odabirati, postavljati i koristiti na način da se ograniči ispuštanje štetnih i opasnih dimova i plinova, posebno u slučaju požara.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.7.2. (protupožarna zaštita) |
— |
4.2.8. (održavanje) |
3.3.4. ZAŠTITA OKOLIŠA
Temeljni zahtjev 1.4.1. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Utjecaj uspostave i obavljanja prometa transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava na okoliš mora se ocijeniti i uzeti u obzir tijekom faze projektiranja sustava u skladu s važećim odredbama zajednice.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za opseg ovog TSI-ja.
Temeljni zahtjev 1.4.2. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Materijali koji se koriste u vlakovima i na infrastrukturi moraju sprečavati ispuštanje dima ili plinova koji su štetni i opasni za okoliš, a posebno u slučaju požara.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.7.2. (protupožarna zaštita) |
— |
4.2.8. (održavanje) |
Temeljni zahtjev 1.4.3. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Sustavi željezničkih vozila i sustavi napajanja moraju se projektirati i proizvoditi na takav način da budu elektromagnetski kompatibilni s instalacijama, opremom i javnim ili privatnim mrežama s kojima mogu doći u doticaj.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.3.3. (veze između vozila i stabilnih postrojenja) |
Temeljni zahtjev 1.4.4. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Odvijanje prometa na transeuropskom konvencionalnom željezničkom sustavu mora se pridržavati postojećih propisa o zagađivanju bukom.
Ovom osnovnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.8. (održavanje) |
— |
4.2.3.4. (dinamičko ponašanje vozila) |
Temeljni zahtjev 1.4.5. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Odvijanje prometa na transeuropskom konvencionalnom željezničkom sustavu ne smije uzrokovati nedopuštenu razinu vibracija tla tijekom aktivnosti i na područjima oko infrastrukture, te u uobičajenom stanju održavanja.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.3.2. (statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje) |
— |
4.2.3.4. (dinamičko ponašanje vozila) |
— |
4.2.8. (održavanje) |
3.3.5. TEHNIČKA KOMPATIBILNOST
Temeljni zahtjev 1.5. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Tehničke karakteristike infrastrukture i stabilnih postrojenja moraju biti kompatibilne međusobno i s karakteristikama vlakova koji će se koristiti na transeuropskom konvencionalnom željezničkom sustavu.
Ako se pokaže da se teško uskladiti s tim karakteristikama na određenim odsjecima mreže, mogu se primijeniti privremena rješenja koja će osigurati kompatibilnost u budućnosti.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.3.1. (kinematički profil) |
— |
4.2.3.2. (statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje) |
— |
4.2.3.4. (dinamičko ponašanje vozila) |
— |
4.2.3.5. (uzdužne tlačne sile) |
— |
4.2.4. (kočni sustav) |
— |
4.2.8. (održavanje) |
3.4. ZAHTJEVI KOJI SU POSEBNI ZA PODSUSTAV ŽELJEZNIČKIH VOZILA
3.4.1. SIGURNOST
Temeljni zahtjev 2.4.1. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Konstrukcija željezničkih vozila i veza između vozila moraju se projektirati na takav način da se zaštite putnički odjeljci i odjeljci strojovođe u slučaju sudara ili iskliznuća iz tračnica.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
Električna oprema ne smije umanjiti sigurnost i rad prometno–upravljačke i signalno–sigurnosne opreme.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
Tehnike kočenja i primijenjena naprezanja moraju biti kompatibilni s projektom kolosijeka, inženjerskim strukturama i sustavima signalizacije.
Ovom osnovnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.3.5. (uzdužne tlačne sile) |
— |
4.2.4. (kočni sustav) |
Moraju se poduzeti koraci za sprečavanja pristupa sastavnim dijelovima pod naponom kako se ne bi ugrozila sigurnost osoba.
Ovom osnovnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.2.5. (označivanje teretnih vagona) |
— |
4.2.3.5. (električna zaštita) |
— |
4.2.8. (održavanje) |
U slučaju opasnosti, uređaji moraju omogućiti putnicima da obavijeste strojovođu te osoblju vlaka da dođe u vezu s njim.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
Pristupna vrata moraju obuhvaćati sustav za otvaranje i zatvaranje koji putnicima jamči sigurnost.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
Moraju postojati izlazi u slučaju opasnosti i moraju se označiti.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
Moraju se utvrditi odgovarajuće odredbe kako bi se u obzir uzeli posebni sigurnosni uvjeti u vrlo dugačkim tunelima.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
Sustav rasvjete u slučaju opasnosti dostatne jačine i trajanja obavezan je u vlakovima.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
Vlakovi moraju biti opremljeni sustavom razglasa koji osoblju vlaka i nadzora iz stabilnih postrojenja omogućava komunikaciju s putnicima.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
3.4.2. POUZDANOST I RASPOLOŽIVOST
Temeljni zahtjev 2.4.2. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Projekt osnovne opreme, te opreme za pokretanje, vuču i kočenje, te prometno–upravljačke opreme mora biti takav da omogućava vlaku nastavak njegovog zadatka u posebnoj pogoršanoj situaciji, bez štetnih posljedica za opremu koja i dalje radi.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.4.1.2.6. (zaštita od proklizavanja kotača, vidjeti i točku 5.3.3.3 i Prilog I.) |
— |
5.4.1.2. (vlačni uređaj) |
— |
5.4.2.1. (okretno postolje i vozno postolje) |
— |
5.4.2.2. (kolni slogovi) |
— |
5.4.3.8. (izolacijski uređaj za razdjelnik) |
3.4.3. TEHNIČKA KOMPATIBILNOST
Temeljni zahtjev 2.4.3. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Električna oprema mora biti kompatibilna s radom prometno–upravljačke i signalno-sigurnosne opreme.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
U slučaju električne vuče, karakteristike uređaja za oduzimanje struje moraju biti takve da vlakovima omogućavaju putovanje u sustavima napajanja za transeuropski konvencionalni željeznički sustav.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
Karakteristike željezničkih vozila moraju biti takve da omogućavaju putovanje na bilo kojoj pruzi na kojoj se očekuje da obavljaju promet.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.2.3. (čvrstoća glavne konstrukcije vozila) |
— |
4.2.3.1. (kinematički profil) |
— |
4.2.3.2. (statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje) |
— |
4.2.3.3. (parametri željezničkih vozila koji utječu na sustave praćenja vlakova u utemeljeno u stabilnim postrojenjima) |
— |
4.2.3.4. (dinamičko ponašanje vozila) |
— |
4.2.3.5. (uzdužne tlačne sile) |
— |
4.2.4. (kočni sustav) |
— |
4.2.6. (okolišni uvjeti) |
— |
4.2.8. (održavanje) |
— |
4.8.2. (registar željezničkih vozila) |
3.5. ZAHTJEVI KOJI SU POSEBNI ZA ODRŽAVANJE
3.5.1. ZDRAVLJE I SIGURNOST
Temeljni zahtjev 2.5.1. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Tehničke instalacije i postupci koji se koriste u centrima moraju osigurati siguran rad podsustava i ne smiju predstavljati opasnost za zdravlje i sigurnost.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.8. (održavanje) |
3.5.2. ZAŠTITA OKOLIŠA
Temeljni zahtjev 2.5.2. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Tehničke instalacije i postupci koji se koriste u centrima za održavanje ne smiju prekoračivati dopuštene razine ometanja koje se odnose na okoliš.
Ovom temeljnom zahtjevu ne udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u opsegu ovog TSI-ja.
3.5.3. TEHNIČKA KOMPATIBILNOST
Temeljni zahtjev 2.5.3. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Instalacije za održavanje konvencionalnih željezničkih vozila moraju biti takve da omoguće sigurne, zdrave i ugodne radove koji se moraju izvesti na svim vozilima za koja su projektirana.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.8. (održavanje) |
3.6. ZAHTJEVI KOJI SU POSEBNI ZA DRUGE PODSUSTAVE A KOJI SE ODNOSE I NA PODSUSTAV ŽELJEZNIČKIH VOZILA
3.6.1. PODSUSTAV INFRASTRUKTURE
3.6.1.1. Sigurnost
Temeljni zahtjev 2.1.1. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Moraju se poduzeti odgovarajući koraci za sprečavanje pristupa ili neželjenih uplitanja u instalacije.
Moraju se poduzeti koraci za ograničavanje opasnosti kojima su izloženi ljudi, posebno pri prolasku vlakova kroz kolodvore.
Infrastruktura kojoj javnost ima pristup mora se projektirati i načiniti na takav način da se ograniče bilo kakve opasnosti za sigurnost ljudi (stabilnost, požar, pristup, evakuacija, peroni itd.).
Moraju se utvrditi odgovarajuće odredbe da se u obzir uzmu određeni sigurnosni uvjeti u vrlo dugačkim tunelima.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
3.6.2. ENERGETSKI PODSUSTAV
3.6.2.1. Sigurnost
Temeljni zahtjev 2.2.1. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Rad sustava napajanja energijom ne smije umanjivati sigurnost ni vlakova niti osoba (korisnika, radnog osoblja, stanovnika koji obitavaju u blizini pruga i trećih osoba).
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
3.6.2.2. Zaštita okoliša
Temeljni zahtjev 2.2.2. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Rad sustava napajanja električnom ili toplinskom energijom ne smije utjecati na okoliš preko specificiranih ograničenja.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
3.6.2.3. Tehnička kompatibilnost
Temeljni zahtjev 2.2.3. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Korišteni sustavi napajanja električnom/toplinskom energijom moraju:
— |
omogućavati da vlakovi dosegnu specificirane razine radih karakteristika; |
— |
u slučaju sustava napajanja električnom energijom, biti kompatibilni s uređajima za oduzimanje energije ugrađenim na vlakove. |
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
3.6.3. PROMETNO–UPRAVLJAČKI I SIGNALNO–SIGURNOSNI PODSUSTAV
3.6.3.1. Sigurnost
Temeljni zahtjev 2.3.1. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Prometno–upravljački i signalno–sigurnosni uređaji i postupci koji se koriste moraju omogućavati putovanje vlakova s razinom zaštite koja odgovara ciljevima postavljenim za mrežu. Prometno–upravljački i signalno–sigurnosni sustavi trebali bi nastaviti omogućavati siguran prolazak vlakova kojima je dopuštena vožnja u otežanim uvjetima.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za opseg ovog TSI-ja.
3.6.3.2. Tehnička kompatibilnost
Temeljni zahtjev 2.3.2. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Sva nova infrastruktura i sva nova željeznička vozila proizvedena ili razvijena nakon prihvaćanja kompatibilnih prometno–upravljačkih i signalno–sigurnosnih sustava moraju se prilagoditi korištenju tih sustava. Prometno–upravljačka i signalno–sigurnosna oprema koja je ugrađena u upravljačnice mora omogućavati normalan rad, pod određenim uvjetima, na cijelom transeuropskom konvencionalnom željezničkom sustavu.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.3.3.1. (električni otpor) |
— |
4.2.4. (kočni sustav) |
3.6.4. ODVIJANJE I UPRAVLJANJE PROMETOM
3.6.4.1. Sigurnost
Osnovni zahtjev 2.6.1. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Usklađivanje propisa za odvijanje prometa na mreži i kvalifikacija strojovođa i osoblja vlakova, kao i osoblja u centrima za nadzor nad prometom mora biti takvo da osigura sigurno odvijanje prometa, imajući na umu različite zahtjeve inozemnih i domaćih usluga.
Radovi i učestalost održavanja, osposobljavanje i kvalifikacije osoblja uposlenih u centrima za održavanje i nadzor, te sustavi osiguranja kvalitete koje uspostavljaju dotični operatori u centrima za kontrolu i održavanje moraju biti takvi da osiguraju visoku razinu sigurnosti.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.2.5. (označivanje teretnih vagona) |
— |
4.2.4. (kočni sustav) |
— |
4.2.8. (održavanje) |
3.6.4.2. Pouzdanost i raspoloživost
Temeljni zahtjev 2.6.2. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Radovi i učestalost održavanja, osposobljavanje i kvalifikacije osoblja uposlenih u centrima za održavanje i nadzor, te sustavi osiguranja kvalitete koje uspostavljaju dotični operatori u centrima za nadzor i održavanje moraju biti takvi da osiguravaju visoku razinu pouzdanosti i raspoloživosti sustava.
Ovom temeljnom zahtjevu udovoljavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u točkama:
— |
4.2.8. (održavanje) |
3.6.4.3. Tehnička kompatibilnost
Temeljni zahtjev 2.6.3. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Usklađivanje propisa za obavljanje prometa na mreži i kvalifikacija strojovođa, osoblja vlakova i osoba zaduženih za upravljanje prometom mora biti takvo da osigura učinkovitost obavljanja prometa u transeuropskom konvencionalnom željezničkom sustavu, imajući na umu različite zahtjeve inozemnih i domaćih usluga.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
3.6.5. TELEMATSKI UREĐAJI ZA ROBU I PUTNIKE
3.6.5.1. Tehnička kompatibilnost
Temeljni zahtjev 2.7.1. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Temeljni zahtjevi za telematske uređaje jamče minimalnu kvalitetu usluga za putnike i robne prijevoznike, posebno u smislu tehničke kompatibilnosti.
Moraju se poduzeti koraci kako bi se osiguralo:
— |
da se baze podataka, programska podrška i protokoli za prijenos podataka razvijaju na način koji omogućava maksimalnu razmjenu podataka između različitih uređaja i operatera, isključujući povjerljive gospodarske podatke, |
— |
lak pristup podacima za korisnike. |
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
3.6.5.2. Pouzdanost i raspoloživost
Temeljni zahtjev 2.7.2. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Metode korištenja, upravljanja, modernizacije i održavanja ovih baza podataka, programske podrške i protokola za prijenos podataka moraju jamčiti učinkovitost ovih sustava i kvalitetu usluge.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
3.6.5.3. Zdravlje
Temeljni zahtjev 2.7.3:
Sučelja između ovih sustava i korisnika moraju udovoljavati minimalnim ergonomskim pravilima i propisima o zaštiti zdravlja.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
3.6.5.4. Sigurnost
Temeljni zahtjev 2.7.4. Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ.
Moraju se pružati odgovarajuće razine cjelovitosti i ovisnosti za pohranu ili prijenos podataka vezanih za sigurnost.
Ovaj temeljni zahtjev nije bitan za područje primjene ovog TSI-ja.
4. KARAKTERIZACIJA PODSUSTAVA
4.1. UVOD
Transeuropski konvencionalni željeznički sustav na koji se primjenjuje Direktiva 2001/16/EZ i čiji su dio podsustav željezničkih vozila teretni vagoni, integrirani je sustav čija se kompatibilnost mora provjeriti. Ta će se kompatibilnost posebno provjeriti u vezi specifikacija sustava, njezinih sučelja sa sustavom u koji je integrirana, kao i propisa za rad i održavanje.
Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava i njegovih sučelja, opisane u točkama 4.2. i 4.3., ne nameću korištenje posebnih tehnologija ili tehničkih rješenja, osim kada je to neophodno potrebno radi interoperabilnosti mreže transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava. Međutim, inovativna rješenja za interoperabilnost mogu zahtijevati nove specifikacije i/ili nove metode ocjenjivanja. Da bi se omogućila tehnološka inovacija, ove specifikacije i metode procjene razvijat će se slijedeći postupak opisan u odjeljcima 6.1.2.3. i 6.2.2.2.
Uzimajući u obzir sve primjenjive temeljne zahtjeve, podsustav željezničkih vozila teretni vagoni okarakteriziran je u ovom odjeljku 4.
4.2. FUNKCIONALNE I TEHNIČKE SPECIFIKACIJE PODSUSTAVA
4.2.1. OPĆENITO
U vezi s temeljnim zahtjevima iz odjeljka 3., funkcionalne i tehničke specifikacije za podsustav željezničkih vozila teretnih vagona raspoređene su kako slijedi:
— |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi |
— |
Međusobno djelovanje vozila i kolosijeka te određivanje profila |
— |
Kočni sustav |
— |
Veze |
— |
Okolišni uvjeti |
— |
Zaštita sustava |
— |
Održavanje |
Ovi naslovi obuhvaćaju sljedeće osnovne parametre:
Konstrukcijski i mehanički dijelovi
Sučelje (npr. kvačilo) između vozila, između kompozicija vozila i između vlakova
Siguran pristup i napuštanje željezničkog vozila
Čvrstoća osnovne konstrukcije vozila
Osiguranje tereta
Zatvaranje i zaključavanje vrata
Označivanje teretnih vagona
Opasne tvari
Međusobno djelovanje vozila i kolosijeka, te određivanje profila
Kinematički profil
Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje
Parametri željezničkih vozila koji utječu na sustave praćenja vlakova u stabilnim postrojenjima
Dinamičko ponašanje vozila
Uzdužne tlačne sile
Kočni sustav
Radne karakteristike kočenja
Veze
Mogućnost vozila da prenosi informacije s vozila na vozilo
Mogućnost vozila da prenosi informacije između stabilnih postrojenja i vozila
Okolišni uvjeti
Okolišni uvjeti
Aerodinamički učinci
Bočni vjetrovi
Zaštita sustava
Mjere za slučaj opasnosti
Protupožarna zaštita
Električna zaštita
Održavanje
Dokumentacija održavanja
Za svaki osnovni parametar općim se stavkom uvode slijedeći stavci.
Ovi sljedeći stavci razrađuju uvjete kojima se mora udovoljiti kako bi se ispunili zahtjevi s kojima nas upoznaje opći stavak.
4.2.2. KONSTRUKCIJE I MEHANIČKI DIJELOVI:
4.2.2.1. Sučelja (npr. kvačilo) između vozila, između kompozicije vozila i između vlakova
4.2.2.1.1. Općenito
Vagoni će imati elastične odbojničke i vlačne uređaje na oba kraja.
Kompozicije vagona koje se u prometu smatraju cjelinom će se u svrhu primjene ovog zahtjeva smatrati jednim vagonom. Sučelja između tih vagona obuhvaćat će sustav elastičnih kvačila koji može podnijeti sile koje nastaju u namjeravanim radnim uvjetima.
Vlakovi koji se u prometu uvijek smatraju cjelinom će se u svrhu primjene ovog zahtjeva smatrati jednim vagonom. Oni će isto tako obuhvaćati gore opisani sustav elastičnih kvačila. Ako nemaju standardno navojno kvačilo i odbojnike imat će mogućnost postavljanja kvačila za slučaj opasnosti na oba kraja.
4.2.2.1.2. Funkcionalne i tehničke specifikacije
4.2.2.1.2.1. Odbojnici
Kada su vagoni opremljeni odbojnicima, po dva identična odbojnika bit će postavljena na kraj vagona. Ti će odbojnici biti stlačivog tipa. Visina simetrale odbojnog uređaja bit će između 940 mm i 1 065 mm iznad razine tračnice u svim uvjetima opterećenja.
Standardna udaljenost između simetrala odbojnika bit će 1 750 mm nazivno i to simetrično na simetralu teretnog vagona.
Veličina odbojnika bit će određena na takav način da se na horizontalnim lukovima i na obrnutim lukovima odbojnici na vozilu ne mogu zakvačiti. Minimalno prihvatljivo preklapanje bit će 50 mm.
TSI za infrastrukturu navodi minimalni polumjer luka i karakteristike obrnutog luka.
Vagoni opremljeni odbojnicima s hodom većim od 105 mm bit će opremljeni s četiri identična odbojnika (elastični sustavi, hod) koji imaju iste projektirane karakteristike.
Ako se traži mogućnost međusobne zamjene odbojnika ostavit će se slobodan prostor na glavnoj podlozi za podložnu pločicu. Odbojnik će se pričvrstiti na vagonsku podlogu s četiri M24 vijka s osiguračem stupnja kvalitete koji ima granicu tečenja od najmanje 640 N/mm2 (vidjeti Prilog A., sliku A1).
— |
Karakteristike odbojnika Odbojnici će imati minimalni hod od 105 mm0 -5mm i kapacitet apsorpcije dinamičke energije od najmanje 30 kJ. Glave odbojnika bit će konveksne s polumjerom zavojnice njihove kuglaste radne površine od 2 750 mm ± 50 mm. Minimalna visina glave odbojnika bit će 340 mm jednako postavljena od uzdužne osi odbojnika. Odbojnici će imati identifikacijsku oznaku. Identifikacijska će oznaka sadržavati barem hod odbojnika u „mm” i vrijednost kapaciteta apsorpcije energije odbojnika. |
4.2.2.1.2.2. Vlačni uređaj
Standardni vlačni uređaj između vozila bit će prekinut i obuhvaćat će navojno kvačilo trajno pričvršćeno na kuku, vlačnu kuku ili vlačnu polugu s elastičnim sustavom.
Visina simetrale vlačne kuke bit će između 920 mm i 1 045 mm iznad razine tračnice u svim uvjetima opterećenja.
Svaki će kraj vagona imati mogućnost spremanja kvačila kada se ne koristi. Niti jedan dio mehanizma kvačila neće se spuštati ispod 140 mm iznad razine tračnice kada je u najnižem položaju radi trošenja i hoda ogibljenja.
— |
Karakteristike vlačnog uređaja: Elastični sustav vlačnog uređaja imat će minimalan statički kapacitet apsorpcije 8 kJ. Vlačna kuka i vlačna poluga će izdržati silu od 1 000 kN bez pucanja. Navojno kvačilo izdržat će silu od 850 kN bez pucanja. Čvrstoća navojnog kvačila na lom bit će niža od čvrstoće drugih dijelova vlačnog mehanizma na lom. Navojno će kvačilo biti projektirano na takav način da vlačne sile ne mogu uzrokovati nepoželjno odvijanje spoja. Maksimalna težina navojnog kvačila neće premašiti 36 kg. Dimenzije navojnih kvačila i vlačnih kuki, vidjeti Prilog A. sliku A6, bit će prikazane u Prilogu A., slika A2 i A3. Dužina kvačila mjerena s unutrašnje strane luka kvačila do simetrale zatika vučne poluge bit će:
|
4.2.2.1.2.3. Interakcija između vlačnog i odbojnog uređaja
Karakteristike odbojnika i vlačnog uređaja projektirat će se da omoguće siguran prijevoz preko kolosijeka u luku polumjera od 150 m.
Vagoni s okretnim postoljima zakvačeni na kolosijeku u pravcu kojima se odbojnici dodiruju neće proizvodit tlačne sile veće od 250 kN u luku polumjera 150 m.
Nema specificiranih zahtjeva za dvoosovinske vagone.
— |
Karakteristike vlačnog i odbojnog mehanizma Udaljenost između prednjeg ruba otvora vlačne kuke i prednje strane potpuno izvučenih odbojnika bit će 355 mm + 45/– 20 kada su novi kao što je prikazano u Prilogu A. na slici A4. |
4.2.2.2. Siguran pristup i udaljavanje od željezničkih vozila
Vozila će se projektirati na takav način da osoblje ne bude izloženo nepotrebnom riziku tijekom zakvačivanja i raskvačivanja. Ako se koriste navojna kvačila i postranični odbojnici, unutar zahtijevane udaljenosti prikazane u Prilogu A., na slici A5, neće biti pričvršćenih dijelova. Spojni kabeli i elastična crijeva mogu prolaziti kroz taj prostor. Ispod odbojnika neće biti uređaja koji bi sprečavali pristup tom mjestu.
Pregled zračnosti iznad vlačne kuke prikazan je u Prilogu A., na slici A7.
Ako je postavljeno kombinirano automatsko i navojno kvačilo, dopušteno je da glava automatskog kvačila ulazi u bernov trokut s lijeve strane (kao što se može vidjeti u Prilogu A. na slici A5) kada je vagon natovaren i kada se koristi navojno kvačilo.
Ispod svakog odbojnika postojat će rukohvat. Rukohvati će podnijeti naprezanja nastala djelovanjem ranžirnog osoblja tijekom ulaska u prostor između odbojnika.
Na krajevima vagona neće biti pričvršćenih dijelova unutar 40 mm vertikalne ravni smještene na kraju potpuno stlačenih odbojnika.
Osim kod vagona koji se koriste isključivo u fiksnim sastavima vlakova, bit će barem jedna stepenica i jedan rukohvat za ranžirno osoblje na svakoj strani vozila. Bit će dovoljno mjesta iznad i oko stepenica kako bi se osigurala sigurnost ranžirnog osoblja. Stepenice i rukohvati će se projektirati da izdrže naprezanja koja nastaju djelovanjem ranžirnog osoblja. Stepenice će biti barem 150 mm od vertikalne ravni na kraju potpuno stlačenih odbojnika (vidjeti Prilog A., sliku A5). Stepenice i prostori koji omogućavaju pristup radi obavljanje radova, utovara i istovara bit će sigurne od proklizavanja. (Vidjeti Prilog EE.).
Na svakom kraju vagona koji može predstavljati kraj vlaka bit će mehanizam za postavljanje završnog signala. Stepenice i rukohvati će se postaviti tamo gdje je to potrebno radi omogućavanja lakog pristupa.
Rukohvati i stepenice će se pregledavati tijekom uobičajenih perioda za održavanje i aktivnosti popravka koje se poduzimaju u slučaju kada se vide znakovi znatnog oštećenja, pucanja ili korozije.
4.2.2.3. Čvrstoća osnovne konstrukcije vozila i osiguranje tereta
4.2.2.3.1. Općenito
Projekt konstrukcije vagona izradit će se sukladno zahtjevima odjeljka 3. EN-a 12663, a konstrukcija će udovoljavati kriterijima definiranim u odredbama 3.4. do 3.6. ovog standarda.
Povrh već određenih kriterija dopušteno je pri odabiru sigurnosnog faktora definiranog u odredbi 3.4.3. EN-a 12663 u obzir uzeti izduženje materijala pri lomu. U Prilogu ZZ. definira se određivanje sigurnosnog faktora i dopuštenog naprezanja.
Pri realizaciji ocjene vijeka trajanja obzirom na zamor važno je osigurati da slučajevi opterećenja predstavljaju namjeravanu primjenu i da se izraze na način koji je sukladan s prihvaćenom šifrom projekta. Slijedit će se sve odgovarajuće smjernice za tumačenje odabrane šifre projekta.
Dopuštena naprezanja za materijale koji se koriste u gradnji vagona odredit će se kako je navedeno u odjeljku 5. EN-a 12663.
Konstrukcija vagona će se ispitivati u uobičajenim periodima održavanja i pri aktivnostima popravaka koje se poduzimaju pri pojavi znakova znatnog oštećenja, pucanja ili hrđanja.
Ova točka definira minimalne konstrukcijske zahtjeve za glavnu (primarnu) noseću konstrukciju vagona i sučelja s opremom i korisnim teretom.
Ti zahtjevi pokrivaju:
— |
Izvanredna opterećenja:
|
— |
Opterećenja koja uzrokuju zamor materijala:
|
— |
Krutost osnovne konstrukcije vozila
|
— |
Osiguranje tereta Poduzet će se mjere kako bi se osiguralo da teret ili dijelovi tereta slučajno ne ispadnu iz teretnog vagona. |
Zahtjevi za sustavima pričvršćivanja ili uređaji kao što su slavine ili prsteni za osiguranje nisu obvezni u ovom TSI-ju.
4.2.2.3.2. Izvanredna opterećenja
4.2.2.3.2.1. Uzdužna projektirana opterećenja
Različite će se vrijednosti primjenjivati na različite vrste teretnih vagona kako je poimence određeno u EN-u 12663:
F-I |
: |
Vagoni koji se mogu ranžirati bez ograničenja; |
F-II |
: |
Vagoni koji su isključeni iz ranžiranja sa spuštalicom ili slobodnog ranžiranja. |
Osnovni zahtjevi projektirane konstrukcije pretpostavljaju da su vagoni iz prethodnih kategorija opremljeni odbojnicima i kvačilima koji odgovaraju odvijanju prometa.
Konstrukcija će udovoljavati zahtjevima odredbe 3.4. EN-a 12663 kada je podložna svim izvanrednim slučajevima opterećenja.
Sanduci vagona udovoljavat će zahtjevima za uzdužnom čvrstoću kao što je specificirano u tabelama 1., 2., 3. i 4. EN-a 12663 prema svakom pojedinom slučaju, kada postoje putovi opterećenja.
NAPOMENA 1 |
: |
Sili primijenjenoj na kraju sanduka vagona bit će suprotstavljena protusila na odgovarajućem mjestu na suprotnom kraju. |
NAPOMENA 2 |
: |
Sile će se primjenjivati horizontalno na montirane konstrukcije, raspoređene jednakomjerno na os položaja odbojnika sa svake strane ili na os kvačila. |
NAPOMENA 3 |
: |
Ako se ispitivanje odbojnika (vidjeti Prilog Z.) ne mora provesti, koristit će se proračuni za dokazivanje da konstrukcija vagona može izdržati maksimalna opterećenja obijanja za koja se očekuje da će se pojavljivati u prometu. |
4.2.2.3.2.2. Maksimalno vertikalno opterećenje
Sanduk vagona udovoljavat će zahtjevima iz tabele 8. EN-a 12663 izmijenjenog kao što je navedeno u donjoj napomeni 1.
Sanduk vagona isto će se tako projektirati da podnese predviđena maksimalna opterećenja uslijed metode utovara i istovara. Dopušteno je definirati slučajeve opterećenja u smislu sile ili u smislu ubrzanja koja se primjenjuju na masu koja se dodaje i na masu sanduka plus bilo kakav postojeći koristan teret. Projektirani primjeri predstavljat će najnepovoljnije primjere koje bi prijevoznik želio proučiti vezano uz korištenje vagona (uključujući predvidiva kršenja).
NAPOMENA 1 |
: |
Faktor 1,3 koristit će se umjesto 1,95 kako je navedeno u tabeli 8 EN-a 12663, a bilješka „a” se neće primjenjivati. |
NAPOMENA 2 |
: |
Opterećenja se mogu jednakomjerno rasporediti po cijeloj površini za prijevoz tereta, na ograničeno područje ili na odijeljena mjesta. Projektirani primjer(i) temeljit će se na najzahtjevnijim primjenama. |
NAPOMENA 3 |
: |
Ako se planira rad vozila na kotačima (uključujući viličare itd.) po podu vagona tada će projekt omogućavati maksimalno lokalno tlačno opterećenje vezano uz takav rad. |
4.2.2.3.2.3. Kombinacije opterećenja
Konstrukcija će isto tako udovoljiti zahtjevima odredbe 3.4. EN-a 12663 kada je izložena najnepovoljnijim kombinacijama opterećenja kao što je specificirano u odredbi 4.4. EN-a 12663.
4.2.2.3.2.4. Podizanje i podizanje regulacijskom dizalicom
Sanduk vagona imat će točke za podizanje omogućavajući sigurno podizanje cijelog vagona dizalicom ili regulacijskom dizalicom. Moći će se podignuti i jedan kraj vagona (uključujući vozno postolje), dok će drugi kraj ostati na preostalom voznom postolju.
Slučajevi opterećenja specificirani u odredbi 4.3.2. EN-a 12663 primjenjivat će se za podizanje i podizanje regulacijskom dizalicom tijekom rada u radionici i tijekom obavljanja prometa.
Za slučajeve podizanja vezane isključivo uz spašavanje nakon iskakanja iz tračnica ili u drugim izvanrednim nezgodama, kada su prihvatljive određene trajne deformacije konstrukcije, dopušteno je smanjenje faktora opterećenja iz tabela 9. i 10. s 1,1 na 1,0.
Ako se za ispitivanje pri ocjenjivanju koristi faktor 1,0 izmjerene dužinske deformacije će se ekstrapolirati kako bi se dokazala usklađenost s većim faktorom.
Podizanje dizalicom će se obavljati preko označenih točaka za podizanje. Smještaj točaka za podizanje definirat će se kupčevim zahtjevima za obavljanje prijevoza.
4.2.2.3.2.5. Ugradnja opreme (uključujući sanduk/okretno postolje)
Ugradnja opreme projektirat će se:
— |
kako bi se prevozili tereti specificirani u tabelama 12., 13. i 14. odjeljka 4.5. EN-a 12663 |
ili kao alternativa
— |
da se ocijeni tijekom realizacije ispitivanja odbijanja koje je opisano u Prilogu Z. |
4.2.2.3.2.6. Druga izvanredna opterećenja
Zahtjevi koji se odnose na opterećenja konstrukcijskih dijelova sanduka vagona, kao što su konstrukcija bočnih zidova i stražnjeg zida, vrata, prečki i sustavi ukrućenja opterećenja bit će projektirani da podnesu maksimalna opterećenja kojima će biti izloženi tijekom provođenja funkcije za koju su predviđeni. Slučajevi opterećenja određivat će se korištenjem principa za konstrukcijske projekte dane u EN-u 12663.
Prilog YY. navodi odgovarajuće konstrukcijske zahtjeve za zajedničke tipove značajki vagona koji se općenito koriste. Međutim, oni će se koristiti isključivo kada su primjenjivi.
Za nove tipove vagona projektant će odrediti odgovarajuće slučajeve opterećenja kako bi se udovoljilo specifičnim zahtjevima koristeći principe navedene u EN-u 12663.
4.2.2.3.3. Radna opterećenja (opterećenja koja uzrokuju zamor materijala)
4.2.2.3.3.1. Izvori ulaznih opterećenja
Navest će se svi izvori cikličkih opterećenja koja mogu uzrokovati oštećenja uslijed zamora materijala. Sukladno odredbi 4.6. EN-a 12663, proučit će se ulazi pobrojeni u Prilogu N., a način na koji se uvode i kombiniraju bit će sukladan namijenjenom korištenju teretnog vagona. Definicije slučajeva opterećenja isto će tako biti sukladne projektnoj šifri zamora materijala kao što je opisano u odredbi 5.2. i metodi ocjenjivanja iz odredbe 6.3. EN-a 12663. Kada slučajevi opterećenja koja uzrokuju zamor materijala djeluju u kombinaciji uzimat će ih se u obzir na način sukladan karakteristikama opterećenja i analizi oblika projektiranja i šifri projektiranog zamora materijala koja je korištena.
Za najkonvencionalnije projekte vagona, opterećenja definirana u tabeli 16. EN-a 12663 smatrat će se dostatnim za predstavljanje potpuno učinkovite kombinacije ciklusa opterećenja koja uzrokuju zamor materijala.
Kada detaljni podaci nisu raspoloživi koristit će se Prilog CC. za određivanje glavnih izvora opterećenja koji izazivaju zamor materijala.
4.2.2.3.3.2. Dokazivanje zamorne čvrstoće
Sukladno odredbi 5.2. EN-a 12663, ponašanje materijala pri opterećenju koje uzrokuje zamor temeljit će se na važećem europskom standardu ili alternativnim izvorima jednakovrijednog značaja, kad god takvi izvori postoje. Prihvatljive šifre projektiranog zamora materijala su Eurocode 3 i Eurocode 9 kao i metode opisane u Prilogu N.
4.2.2.3.4. Krutost osnovne konstrukcije vozila
4.2.2.3.4.1. Otkloni
Otkloni uslijed opterećenja ili kombinacija opterećenja neće biti takvi da uzrokuju prekoračenje dopuštenih radnih okvira vagona niti korisnog tereta (vidjeti Prilog C. i Prilog T.).
Otkloni isto tako neće smanjiti funkcionalnost vagona kao cjeline kao niti jedne njegove instalirane sastavnice niti sustava.
4.2.2.3.4.2. Oblici vibracija
U postupku projektiranja će se pripaziti da se svi prirodni oblici vibracije sanduka vagona, u svim uvjetima opterećenja uključujući taru, dostatno razdvoje, ili na neki drugi način odvoje od frekvencija ogibljenja tako da se izbjegnu pojave neželjenih odziva pri svim radnim brzinama.
4.2.2.3.4.3. Krutost pri uvijanju
Krutost vagona pri uvijanju bit će sukladna karakteristikama ogibljenja tako da se postigne kriterij iskakanja vagona iz tračnica u svim uvjetima opterećenja uključujući taru.
4.2.2.3.4.4. Oprema
Prirodni oblici vibriranja opreme, na njihovim ležištima, bit će dostatno razdvojeni, ili na neki drugi način odvojeni od frekvencija sanduka vagona ili ogibljenja tako da se izbjegne pojava neželjenih odgovora pri svim radnim brzinama.
4.2.2.3.5. Osiguranje tereta
Prilog YY. pruža odgovarajuće projektne zahtjeve za zajedničke tipove značajki koje se općenito koriste. Međutim, one će se koristiti isključivo kada su primjenjive.
4.2.2.4. Zatvaranje i zaključavanje vrata
Vrata i vratašca teretnih vozila projektirat se na način da se mogu zatvoriti i zaključavati. Ovo ostaje na snazi dok se vozila nalaze u vlaku koji se kreće (osim ako to nije dio postupka istovara korisnog tereta). Stoga će se koristiti mehanizmi za zaključavanje na kojima se može vidjeti njihovo stanje (otvoreno/zatvoreno) i bit će vidljivi operateru izvan vlaka.
Mehanizmi za zaključavanje projektirat će se kako bi se osigurali protiv nenamjernog otvaranja tijekom vožnje. Sustavi za zatvaranje i zaključavanje projektirat će se tako da radno osoblje ne bude izloženo nepotrebnom riziku.
Odgovarajuće i jasne upute za korištenje smjestit će se pokraj mehanizma za zaključavanje i bit će vidljive operateru.
Uređaji za zatvaranje i zaključavanje projektirat će se da izdrže opterećenja uzrokovana korisnim teretom u normalnim, uobičajenim uvjetima i kada se koristan teret pomiče na predvidljivi način.
Uređaji za zatvaranje i zaključavanje projektirat će se da izdrže opterećenja do kojih dolazi dok vozila pretiču druge vlakove u svim uvjetima, uključujući uvjete u tunelima.
Sile koje su potrebne za pokretanje uređaja za zatvaranje i zaključavanje bit će jačine koju može primijeniti operater bez dodatnih alata. Izuzeci su dopustivi kada su dodatni alati posebno dostupni ili kada se koriste sustavi s motornim pogonom.
Sustavi za zatvaranje i zaključavanje ispitivat će se u uobičajenim periodima održavanja, a aktivnosti popravaka će se poduzimati u slučaju pronalaska znakova oštećenja ili neispravnog rada.
4.2.2.5. Označivanje teretnih vagona
Oznake na vagonima zahtijevaju se da bi se:
— |
označio svaki pojedini vagon njegovim jedinstvenim brojem, kako je specificirano u TSI-ju odvijanje i upravljanja prometom, te kako je zabilježeno u registru, |
— |
pružile informacije koje su potrebne za sastavljanje vlaka, uključujući kočnu masu, dužinu preko odbojnika, tara težinu, tabelu koja prikazuje brzinu u odnosu na opterećenje za različite kategorije pruga, |
— |
označila ograničenja obavljanja prijevoza osoblju, uključujući geografska ograničenja i ranžirna ograničenja, |
— |
pružile pripadajuće sigurnosne informacije osoblju koje radi s vagonima ili je prisutno u slučaju opasnosti, uključujući znakove upozorenja za nadzemne neizolirane vodove i električnu opremu, točke za podizanje dizalicom/regulacijskom dizalicom, sigurnosne upute specifične za vozilo. Ove oznake pobrojene su u Prilogu B., a piktogrami su uključeni u slučaju potrebe. Oznake će se smještati što je više moguće na konstrukciji vagona do visine od 1 600 mm iznad razine tračnice. Znakovi opasnosti smještat će se na takvo mjesto gdje se mogu vidjeti prije stvarnog ulaska u opasno područje. Označivanje vagona koji nemaju vertikalnih stranica +/– 10 stupnjeva, bit će pričvršćene na posebne ploče. Oznake se mogu izraditi bojanjem ili naljepnicama. Zahtjeve za označivanje opasnih tvari pokriva Direktiva 96/49/EZ zajedno s njezinim važećim Prilogom. Kada se vagon izmijeni na takav način da su potrebne i promjene oznaka, takve će izmjene biti sukladne s izmjenama podataka uvedenih u registar željezničkih vozila. Oznake će se čistiti/zamjenjivati prema potrebi kako bi se osiguralo da su i dalje čitljive. |
4.2.2.6. Opasne tvari
4.2.2.6.1. Općenito
Vagoni koji prevoze opasne tvari udovoljavat će zahtjevima ovog TSI-ja, te povrh toga zahtjevima RID-a.
Daljnji razvoj ovog pravnog područja vodi međunarodna radna grupa (RID-ov Odbor) predstavnika vlada članica COTIF-a.
4.2.2.6.2. Zakoni koji se primjenjuju na željeznička vozila za prijevoz opasnih tvari
Željeznička vozila |
Važeća verzija Direktive vijeća 96/49/EZ i njezin Prilog |
Označivanje i etiketiranje |
Važeća verzija Direktive vijeća 96/49/EZ i njezin Prilog |
Odbojnici |
Važeća verzija Direktive vijeća 96/49/EZ i njezin Prilog |
Zaštita od iskrenja |
Važeća verzija Direktive vijeća 96/49/EZ i njezin Prilog |
Korištenje vagona za prijevoz opasnih tvari u dugačkim tunelima |
Ispituju radne grupe kojima je zadatak povjerila Europska komisija (AEIF i RID) |
4.2.2.6.3. Dodatni zakoni koji se primjenjuju na cisterne
Cisterna |
Važeća verzija Direktive vijeća 1993/36/EZ o tlačnoj opremi koja se može prevoziti (TPED) |
Testiranje, ispitivanje i označivanje cisterne |
EN 12972 Cisterne za prijevoz opasnih tvari – testiranje, ispitivanje i označivanje metalnih cisterni od travnja 2001. |
4.2.2.6.4. Propisi za održavanje
Održavanje vagona cisterni/teretnih vagona udovoljavat će sljedećem europskom standardu i Direktivi Vijeća:
|
EN 12972 Cisterne za prijevoz opasnih tvari – testiranje, ispitivanje i označivanje metalnih cisterni iz travnja 2001. |
||
|
Važeća verzija Direktive vijeća 96/49/EZ i njezin Prilog |
||
|
Važeća verzija Direktive vijeća 96/49/EZ i njezin Prilog |
4.2.3. INTERAKCIJA IZMEĐU VOZILA I KOLOSIJEKA I ODREĐIVANJE PROFILA
4.2.3.1. Kinematički profil
U ovom se odjeljku definiraju maksimalne vanjske dimenzije vagona kako bi se osiguralo da ostanu unutar slobodnog profila željezničke pruge. Kako bi se to postiglo razmatra se maksimalno moguće gibanje vagona; to se zove kinematička ovojnica.
Kinematička ovojnica željezničkih vozila definira se uz pomoć referentnog profila i pravila vezanih uz profil. Dobiva se primjenom propisa koji propisuju smanjenja vezana uz odgovarajući profil kojem će udovoljiti različiti dijelovi željezničkog vozila.
Ta smanjenja ovise o:
— |
geometrijskim karakteristikama željezničkog vozila o kojem se radi, |
— |
smještaju presjeka u odnosu na stožer okretnog postolja ili u odnosu na osovine, |
— |
visinu točke koja se razmatra u odnosu na voznu površinu, |
— |
strukturne tolerancije, |
— |
maksimalno dopušteno trošenje, |
— |
elastične karakteristike ogibljenja. |
Studija maksimalnog konstrukcijskog profila uzima u obzir i bočna i vertikalna gibanja željezničkog vozila, koja se temelje na geometrijskim karakteristikama i karakteristikama ogibljenja vozila u različitim uvjetima opterećenja.
Konstrukcijski profil željezničkog vozila koje putuje određenim odsjekom pruge mora biti manji, do odgovarajuće sigurnosne granice, od minimalnog slobodnog profila te pruge.
Profil željezničkog vozila obuhvaća dva osnovna elementa: referentni profil i propise za taj profil. To dopušta određivanje maksimalnih dimenzija željezničkog vozila i smještaj stabilnih postrojenja na pruzi.
Da bi se profil željezničkog vozila mogao primijeniti, moraju se specificirati sljedeća tri dijela profila:
— |
referentni profil |
— |
propisi za određivanje maksimalnog konstrukcijskog profila za vagone |
— |
propisi za određivanje zračnosti prema postrojenjima i prostoru kolosijeka. |
U Prilogu C. specificiraju se referentni profil i propisi za maksimalni konstrukcijski profil vagona.
Vezani propisi za određivanje zračnosti za konstrukcijske instalacije pokriveni su TSI-jem za infrastrukturu.
Sva oprema i dijelovi vagona kod kojih dolazi do poprečnih i vertikalnih pomaka provjeravat će se u odgovarajućim intervalima za održavanje.
Da bi vagon ostao unutar kinematičkog profila, plan održavanja uključivat će odredbu za ispitivanje slijedećih dijelova:
— |
profil i istrošenost kotača, |
— |
okvir okretnog postolja, |
— |
opruge, |
— |
bočni nosači, |
— |
konstrukcija sanduka, |
— |
konstrukcijske zračnosti, |
— |
maksimalna dopuštena istrošenost, |
— |
elastične karakteristike ogibljenja, |
— |
istrošenost vodeće osovine, |
— |
elementi koji utječu na koeficijent fleksibilnosti vozila, |
— |
elementi koji utječu na središte kotrljanja, |
— |
uređaji koji uzrokuju pokrete koji utječu na profil. |
4.2.3.2. Statičko osovinsko opterećenje i linearno opterećenje
Osovinskim opterećenjem i osovinskom udaljenošću vozila definira se vertikalno polustatičko ulazno opterećenje kolosijeka.
Ograničenja opterećenja za vagone u obzir uzimaju njihove geometrijske karakteristike, težine po osovini i težine po linearnom metru.
Ona će biti u skladu s kategorizacijom pruga ili dionica pruga, kategorija A, B1, B2, C2, C3, C4, D2, D3, D4 kao što je definirano u donjoj tabeli.
Osovinska opterećenja veća od 22,5 tona nisu specificirana u ovom TSI-ju; postojeći nacionalni propisi i dalje će se primjenjivati na pruge koje mogu prihvaćati ta veća osovinska opterećenja.
Klasifikacija |
Masa po osovini = P |
||||||
|
A |
B |
C |
E |
E |
F |
G |
Masa po duljini jedinice = p |
16 t |
18 t |
20 t |
22,5 t |
25,0 t |
27,5 t |
30 t |
5,0 t/m |
A |
B1 |
|
|
|
|
|
6,4 t/m |
|
B2 |
C2 |
D2 |
|
|
|
7,2 t/m |
|
|
C3 |
D3 |
|
|
|
8,0 t/m |
|
|
C4 |
D4 |
E4 |
|
|
8,8 t/m |
|
|
|
|
E5 |
|
|
10 t/m |
|
|
|
|
|
|
|
p |
= |
masa po duljini jedinice, tj. masa vagona plus masa tereta, podijeljena duljinom vagona u metrima, mjerenom preko odbojnika kada nisu stlačeni. |
P |
= |
masa po osovini. |
U Prilogu D., u tabeli D.1. nalaze se podaci na temelju kojih se vlak koji se sastoji od vagona s dvoosovinskim okretnim postoljima koristi za određivanje kategorije prema kojoj je kategorizirana pruga.
Pruga ili dionica pruge kategorizira se u jednu od tih kategorija kada se na njoj može manipulirati neograničenim brojem vagona s težinskim karakteristikama prikazanim u gornjoj tabeli.
Kategorizacija prema maksimalnoj masi po osovini P izražena je velikim tiskanim slovima (A, B, C, D, E, F, G); kategorizacija prema maksimalnoj masi po jedinici dužine p izražena je arapskim brojkama (1, 2, 3, 4, 5, 6), osim za kategoriju A.
Pruge kategorizirane na taj način omogućavaju manipulaciju dolje pobrojenim vagonima:
— |
Dvoosovinski ili troosovinski vagoni i vagoni s dvoosovinskim okretnim postoljima kada su izmjere a) i b) jednake ili veće od vrijednosti prikazanih u Prilogu D., u tabeli D.1., pod uvjetom da P i p ne prekoračuju vrijednosti dane u gornjoj tabeli. |
— |
Dva vagona s dvoosovinskim motornim postoljima kada su izmjere a) i b) manje od vrijednosti prikazanih u Prilogu D., u tabeli D.1., pod uvjetom da imaju smanjenu masu po osovini Pr, te da udovoljavaju vrijednostima danim u Prilogu D., u tabeli D.3. koja se odnosi na vrijednosti izmjera a) i b). |
— |
Vagoni s dva okretna postolja, s 3 ili 4 osovine po okretnom postolju, pod uvjetom da imaju smanjenu masu po osovini Pr, te da udovoljavaju vrijednostima danim u Prilogu D., u tabelama D.4. i D.5. koje se odnose na vrijednost dimenzija a) i b). |
— |
Vagoni s tri ili četiri dvoosovinska okretna postolja pod uvjetom da imaju smanjenu masu po osovini Pr, koja ne prekoračuje mase definirane u Prilogu D., u tabeli D.6. koja se odnosi na geometrijske karakteristike i pod uvjetom da isto tako udovoljavaju posebnim propisima koji uređuju te tipove vagona. |
NAPOMENA |
: |
Kao izuzetak za 20 t osovinsko opterećenje dopušteno je prekoračenje ovog ograničenja za do 0,5 t po osovini na C kategoriji pruga za:
|
Vagoni koji imaju nepravilan razmak između osovina i ne udovoljavaju Prilogu D., odjeljcima D.3, D.4, D.5) bit će podvrgnuti dodatnim provjerama putem izračuna, kako bi se osiguralo da maksimalni momenti savijanja i smične sile na jednoj gredi bilo kojeg raspona duljine ne prelaze vrijednosti izračunate za vagone definirane u Prilogu D., odjeljku D.1). To će se primjenjivati na neograničeni broj vagona.
Maksimalan korisni teret koji može prevoziti vagon s točke gledišta kolosijeka i konstrukcija, je najniža vrijednost koja proizlazi iz sljedećih formula:
X = n × P – T
Y = L × p – T
Z = n × Pr – T
gdje je:
n |
: |
broj osovina vagona |
p |
: |
masa po jedinici dužine u t/m |
L |
: |
dužina preko odbojnika u m |
T |
: |
tara vagona u t, zaokružena na prvo decimalno mjesto |
P |
: |
masa po osovini u t |
Pr |
: |
smanjena masa po osovini u t |
Tara koja se uzima u obzir je srednja tara koja će se odrediti za sljedeće grupe vagona unutar svake veće proizvodne serije:
— |
vagoni sa zračnim kočnicama, |
— |
vagoni sa zračnim kočnicama i prolazom opremljenim navojnom kočnicom. |
Ograničenja za preinake teretnih vagona za koja nije potrebno novo odobrenje navedena su u Prilogu II.
Prilog D., odjeljci D.6 i D.7 daju ograničenja opterećenja za 2-osovinske vagone i najuobičajenije tipove dvaju vagona s 2-osovinskim okretnim postoljima (a = 1,80 m, b = 1,50 m (vidjeti definiciju u Prilogu D.)) koja proizlaze iz usporedbi.
Vrijednosti X, Y ili Z odabrane na temelju usporedbe zaokružuju se na manju vrijednost najbliže polovine tone ili najbliže desetine tone, pri čemu je svaki subjekt koji ugovara prijevoz slobodan odabrati bilo koju od navedenih mogućnosti ovisno o tipu vagona.
Međutim, za izolirane vagone, vagone hladnjače ili mehanički hlađene vagone, vagone cisterne i zatvorene vagone koji se koriste za prijevoz robe u praškastom obliku, vrijednosti X, Y ili Z zaokruživat će se na manju vrijednost najbliže desetine tone.
Vrijednost označena na vagonu nije neophodno gore utemeljena vrijednost. U slučajevima kada postoje niža ograničenja opterećenja koja proizlaze iz konstrukcijskih karakteristika vagona ili RID propisa (Sporazum COTIF, Prilog D., stavak D.3.), navest će se te niže vrijednosti.
Minimalno opterećenje kolnog sloga za vagone s:
Općenito dvije ili više osovina |
5,0 t |
4-osovinske i opremljene kočnim blokovima |
4,0 t |
Veće od 4 osovine i opremljene kočnim blokovima |
3,5 t |
Ako je u registru infrastrukture dopušteno (npr. posebni slučaj za „rollende Landstasse”)
8-osovinski |
2,0 t |
12-osovinski |
1,3 t |
4.2.3.3. Parametri željezničkih vozila koji utječu na sustave praćenja vlakova ugrađene u stabilna postrojenja
4.2.3.3.1. Električni otpor:
Električni otpor svakog kolnog sloga mjeren preko ovoja dvaju kotača neće prelaziti 0,01 om za nove ili ponovno ugrađene kolne slogove koji obuhvaćaju nove sastavnice.
Mjerenja otpora provodit će se korištenjem primijenjenog napona od 1,8 do 2,0 volta istosmjerne struje.
4.2.3.3.2. Otkrivanje pregrijanih ležišta
Otvoreno pitanje koje će se specificirati u sljedećoj reviziji ovog TSI-ja.
4.2.3.4. Dinamičko ponašanje vozila
4.2.3.4.1. Općenito
Dinamičko ponašanje vozila ima jak utjecaj na sigurnost od iskliznuća vozila iz tračnica i na stabilnost vožnje. Dinamičko ponašanje vozila određuje se:
— |
maksimalnom brzinom |
— |
statičkim značajkama kolosijeka (centriranost, profil kolosijeka, nadvisivanje, nagib tračnice u kolosijeku, diskretne i periodične nepravilnosti kolosijeka) |
— |
dinamičkim značajkama kolosijeka (horizontalna i vertikalna krutost i prigušenje pruge) |
— |
parametrima kontakta između kotača i tračnice (profil kotača i tračnice, širina kolosijeka) |
— |
nedostacima kotača (ravni dijelovi na kotaču, odstupanje od okruglosti) |
— |
masom i inercijom sanduka, motornih postolja i kolnih slogova |
— |
karakteristikama ogibljenja vozila |
— |
rasporedom korisnog tereta. |
Da bi se osigurala sigurnost i stabilnost vožnje, moraju se provesti mjerenja u različitim uvjetima obavljanja prometa ili usporedne studije s odobrenim projektom (npr. simulacija/izračun) kako bi se ocijenilo dinamičko ponašanje.
Željeznička vozila imaju karakteristike koje omogućavaju stabilnu vožnju unutar primjenjivih ograničenja brzine.
4.2.3.4.2. Funkcionalne i tehničke specifikacije
4.2.3.4.2.1. Osiguranje od iskliznuća i stabilnost vožnje
Kako bi se osigurala zaštita od iskliznuća iz tračnica i stabilnost vožnje, sile između kotača i tračnice moraju biti ograničene. Sile o kojima se radi su poglavito poprečne kolosiječne sile Y i vertikalne sile Q.
— |
Bočne kolosiječne sile Y Kako bismo spriječili pomicanje kolosijeka, interoperabilna željeznička vozila udovoljavat će Prud’hommovom kriteriju za maksimalnu poprečnu silu (ΣΥ)lim = a (10 + P/3), gdje je a = 0,85 i P = maksimalno statičko osovinsko opterećenje ili (H2m)lim ((H2m) je nevezana srednja vrijednost bočne sile na osovini mjerene uzduž 2 m) Ovu će vrijednost odrediti TSI infrastrukture. U luku, ograničenje polustatičke bočne sile na vanjskom kotaču je Yqst, lim Ovu će vrijednost odrediti TSI infrastrukture. |
— |
Y/Q sile Kako bi ograničili rizik od penjanja kotača na tračnicu, kvocijent bočne sile Y i vertikalnog opterećenja Q kotača neće prelaziti (Y/Q)lim = 0,8 za velike lukove R ≥ 250 m (Y/Q)lim = 1,2 za male lukove R < 250 m |
— |
Vertikalna sila Maksimalna dinamična vertikalna sila primijenjena na tračnicu je Qmax Ovu će vrijednost odrediti TSI infrastrukture. Ograničenje polustatičke vertikalne sile na vanjski kotač u luku je Qqst, lim Ovu će vrijednost odrediti TSI infrastrukture. |
4.2.3.4.2.2. Osiguranje od iskliznuća pri vožnji na iskrivljenim kolosijecima
Vagoni mogu voziti po iskrivljenom kolosijeku kada (Y/Q) ne prelazi granicu navedenu u točki 4.2.3.4.2.1. u luku polumjera R = 150 mm i za dani iskrivljeni kolosijek:
za osnovu kotača od 1,3 m ≤ 2a*
— |
g lim = 7 ‰ za 2a+ < 4 m |
— |
g lim = 20/2a+ + 2 za 2a+ > 4 m |
— |
g lim = 20/2a* + 2 za 2a* < 20 m |
— |
g lim = 3 ‰ za 2a* > 20 m |
Osnova kotača 2a* predstavlja razmak osovina za 2-osovinske vagone ili udaljenost između središta stožera vagona s okretnim postoljem. Osnova kotača 2a+ predstavlja razmak između osovina za okretno postolje.
4.2.3.4.2.3. Propisi za održavanje
Sljedeći osnovni parametri ključni za sigurnost i stabilnost vožnje održavat će se prema planu održavanja:
— |
karakteristike ogibljenja |
— |
spojevi između motornog postolja i sanduka |
— |
profil ovoja |
Maksimalne i minimalne dimenzije za kolne slogove i kotače za standardnu širinu pruge navedene su u Prilogu E.
Slučajevi za druge širine kolosijeka nalaze se u odjeljku 7.
4.2.3.4.2.4. Ogibljenje
Ogibljenje teretnih vagona projektirat će se pridržavajući se vrijednosti specificiranih u 4.2.2.1.2.2. i 4.2.2.1.2.3. u uvjetima „prazan” i „natovaren do granice opterećenja”. Izračun ogibljenja dokazat će da otklon ogibljenja nije iscrpljen kada su vagoni potpuno natovareni uzimajući u obzir dinamičke utjecaje.
4.2.3.5. Uzdužne tlačne sile
4.2.3.5.1. Općenito
Ovaj parametar opisuje maksimalne uzdužne tlačne sile koje se mogu primijeniti na interoperabilni teretni vagon ili na pojedino vozilo, ili grupu posebno zakvačenih vozila, ili na interoperabilnu kompoziciju vlaka tijekom kočenja ili tijekom nagnute vožnje, bez rizika od iskliznuća iz tračnica.
Kada je podvrgnut uzdužnim tlačnim silama vagon će nastaviti sigurno voziti. Kako bi se osigurala sigurnost od iskliznuća iz tračnica, vagon ili sustav zakvačenih vagona procijenit će se testiranjima, izračunima ili kroz uspoređivanje s već odobrenim karakteristikama vagona (za koje je izdana potvrda).
Uzdužna sila koja se može primijeniti na vozilo bez iskliznuća iz tračnica bit će veća od granične vrijednosti koja ovisi o projektu uvozila (dvije osovine, vagon s okretnim postoljem, čvrsta grupa vozila, Combirail, Road-RailerTM itd.) opremljenom UIC-ovim kvačilom ili prihvaćenim centralnim kvačilom ili spojnom motkom/kratkim kvačilima.
Uvjeti za davanje potvrde za vagone, čvrste grupe vagona ili spojene grupe vagona dani su u odjeljku 4.2.3.5.2.
Uvjeti koji utječu na maksimalnu uzdužnu tlačnu silu koju vagon može podnijeti bez iskliznuća iz tračnica uključuju:
— |
manjak nadvisivanja |
— |
kočni sustav vlaka i vagona |
— |
sustav vlačnog mehanizma i odbojnika na vagonima ili posebno zakvačenim grupama vagona |
— |
projektirane karakteristike vagona |
— |
karakteristike pruge |
— |
rukovanje strojovođe vlakom, posebno kočenje |
— |
parametri kontakta između kotača i tračnice (profil kotača i tračnice, širina kolosijeka) |
— |
raspored opterećenja pojedinih teretnih vagona |
Uzdužne tlačne sile imaju jak utjecaj na sigurnost vozila od iskliznuća iz tračnica. Stoga su provedena mjerenja u različitim uvjetima vožnje kako bi se utvrdila prihvatljiva ograničenja za uzdužne tlačne sile koja se mogu primijeniti na vozilo bez rizika od iskliznuća iz tračnica. Kako bi se izbjeglo ispitivanje, vagoni će odgovarati karakteristikama vagona koje su već odobrile nacionalne vlasti zadužene za sigurnost ili koje su odobrene u njihovo ime, ili se moraju graditi sukladno odobrenim projektnim karakteristikama vagona i moraju se opremiti odobrenim sastavnicama kao što su motorna postolja s potvrdom.
Spomenuto testiranje navedeno je u odjeljku 6.2. Iskustvo s različitim tipovima vagona rezultiralo je različitim metodama prihvaćanja ovisno o čimbenicima kao što su tara težina, duljina, osnova kotača, izbočenje, udaljenost između stožera itd.
4.2.3.5.2. Funkcionalne i tehničke specifikacije
Podsustav će podnositi uzdužne tlačne sile u vlaku bez iskliznuća iz tračnica i bez oštećenja vozila. Poglavito su odlučujući čimbenici:
— |
poprečne sile kotač/tračnica –Y– |
— |
vertikalne sile –Q– |
— |
bočne sile na ležišta – Hij– |
— |
kočne sile (radi kontakta kotač/tračnica, dinamičkog kočenja i različitih kočnih grupa vagona i vlakova) |
— |
dijagonalne i vertikalne odbojne sile |
— |
spojne sile ± Z |
— |
prigušenje odbojničkih i spojnih sila |
— |
rezultat napetosti kvačila |
— |
rezultat opuštenosti kvačila |
— |
trzaji koji proizlaze iz uzdužnih gibanja u vlakovima i opuštenosti kvačila |
— |
podizanje kotača |
— |
otklon vodeće osovine. |
Mnogi čimbenici utječu na uzdužne tlačne sile (LCF). U dokumentaciji za izgradnju i uvjete obavljanja prometa vagona za koje je neophodno dobiti potvrdu za vagone za uobičajeni promet na različitim prugama i pod različitim uvjetima dani su različiti čimbenici.
S ciljem dobivanja potvrde za vagone za miješani promet na europskoj mreži, provedeni su testovi na posebnim ispitnim kolosijecima te u vlakovima u vožnji na različitim prugama kako bi se osiguralo da vagoni mogu podnijeti minimalnu uzdužnu silu bez iskliznuća iz tračnica. Sastavljena je sljedeća definicija:
Vagoni i kompozicije vagona (povezani spojnom motkom/kratkim spojkom između vagona) opremljeni navojnim kvačilima i bočnim odbojnicima na svojim vanjskim krajevima podnijet će minimalnu uzdužnu silu izmjerenu u uvjetima spomenutog testa od:
— |
200 kN za dvoosovinske teretne vagone s UIC-ovim kvačilom |
— |
240 kN za teretne vagone opremljene dvoosovinskim okretnim postoljima s UIC-ovim kvačilom |
— |
500 kN za teretne vagone sa svim tipovima centralnih spojnih motki i bez odbojnika. |
Za druge sustave spajanja granične vrijednosti još uvijek nisu definirane.
Koeficijent trenja na glavama odbojnika bit će takav da udovolji zahtjevima ovog TSI-ja u smislu maksimalnih bočnih sila.
Propisi za održavanje:
Ako se odbojničke glave moraju podmazivati da bi se osigurao potreban koeficijent trenja, plan održavanja uključivat će odredbu o održavanju koeficijenta trenja na toj razini.
4.2.4. KOČENJE
4.2.4.1. Radne karakteristike kočenja
4.2.4.1.1. Općenito
Svrha je kočnog sustava vlaka osigurati da se brzina vlaka može smanjiti ili da se može zaustaviti unutar maksimalnog dopuštenog puta kočenja. Primarni čimbenici koji utječu na postupak kočenja su kočna sila, masa vlaka, brzina, dopušteni zaustavni put, adhezija i nagib razinice kolosijeka.
Radne karakteristike kočenja vlaka ili vozila rezultat je kočne sile raspoložive da uspori vlak unutar definiranih ograničenja i svi čimbenici uključeni u pretvaranje i rasipanje energije isključujući otpor vlaka. Radne karakteristike pojedinog vozila definiraju se tako da se mogu derivirati cjelokupne radne karakteristike kočenja vlaka.
Vozila će se opremati besprekidnom automatskom kočnicom.
Kočnica je besprekidna ako omogućava prijenos signala i energije s centralne upravljačke jedinice u cijeli vlak.
Besprekidna kočnica je automatska ako postaje učinkovita odmah na cijelom vlaku sa svakim nehotičnim kočenjem linije upravljanja vlakom, npr. vodom kočnice.
Kada nije moguće odrediti stanje kočnice, na obje strane vozila će se postaviti indikator koji će pokazivati stanje.
Mjesto za pohranu energije za kočnicu (npr. spremnici za napajanje neizravnog pneumatskog zračnog kočnog sustava, kočnog zračnog voda) i kočna sila upotrijebljena da bi se izgradio kočni napor (npr. zrak iz kočnih cilindara neizravnog pneumatskog zračnog kočnog sustava) koristit će se isključivo za potrebe kočenja.
4.2.4.1.2. Funkcionalna i tehnička specifikacija
4.2.4.1.2.1. Kontrolna linija vlaka
Minimalna brzina širenja kočnog signala bit će 250 m/s.
4.2.4.1.2.2. Elementi radnih karakteristika kočenja
Radne karakteristike kočenja u obzir će uzeti srednje vrijeme primjene, momentalno usporenje, masu i početnu brzinu. Radne karakteristike kočenja određivat će se uz pomoć profila usporenja i postotka zakočene mase.
Profil usporenja:
Profil usporenja opisuje predviđeno trenutačno usporenje vozila (na razini vozila) ili vlaka (na razini vlaka) u uobičajenim uvjetima.
Poznavanje profila usporenja pojedinačnog vozila omogućava izračun profila usporenja cjelokupnog vlaka.
Profil usporenja obuhvaća učinak:
(a) |
vremena odgovora između naredbe za kočenjem i postizanja potpune primjene kočenja. Te je ekvivalent izgrađenog vremena primjene i definira se kao: Za pneumatsku kočnicu kraj vremena t2 odgovara 95 % utemeljenog tlaka kočnog cilindra. |
(b) |
odgovarajuća funkcija ( usporenje = F(brzina) ) kao što je definirana kao niz odsjeka sa stalnim usporenjem. Napomena: a označava neprestano usporenje, a V trenutačnu brzinu |
Postotak kočne mase:
Postotak kočne mase (lambda) je omjer zbroja kočnih masa podijeljen zbrojem masa vozila.
Metoda određivanja kočne mase/postotka kočne mase i dalje će se primjenjivati uz metodu profila usporenja; te će vrijednosti davati proizvođač. Ovaj se podatak mora unijeti u registar željezničkih vozila.
Kočna sila pojedinačnog vozila određivat će se za kočenje u slučaju opasnosti za svaki način kočenja (npr. G, P, R, P + ep) raspoloživ u vozilu i za nekoliko uvjeta opterećenja uključujući barem taru i potpuno opterećeno vozilo.
Način kočenja G: način kočenja koji se koristi za teretne vlakove s utvrđenim vremenom primjene kočnice i vremenom otpuštanja kočnice.
Način kočenja P: način kočenja za teretne vlakove s utvrđenim vremenom primjene kočnice i vremenom otpuštanja kočnice i utvrđenim postotkom kočne mase.
Način kočenja R: način kočenja za putničke vlakove i brze teretne vlakove s utvrđenim vremenom primjene kočnice i vremenom otpuštanja kočnice kao za način kočenja P i utvrđenim minimalnim postotkom kočne mase.
Ep kočnica (neizravna elektropneumatska kočnica): potpora neizravnoj zračnoj kočnici koja koristi električne komande u vlaku i elektropneumatske ventile na vozilu i na taj način počinje s radom brže i s manjim trzajem od konvencionalne zračne kočnice.
Kočenje u slučaju opasnosti: kočenje u slučaju opasnosti je komanda kočenja koja zaustavlja vlak kako bi se osigurala utvrđena razina sigurnosti bez degradacije bilo kojeg kočnog sustava.
Minimalna radna karakteristika kočenja za načine kočenja G i P: bit će sukladno sljedećoj tabeli:
Način kočenja — Raspon Te (s) |
Tip vagona |
Oprema upravljanja |
Opterećenje |
Zahtjevi za brzinom vožnje na 100 km/h |
Zahtjevi za brzinom vožnje na 120 km/h |
||
|
|
|
|
Maksimalni |
Minimalni |
Maksimalni |
Minimalni |
Način kočenja „P” - 1,5 ≤ Te ≤ 3 s |
Svi |
Svi |
PRAZAN |
S = 480 m λ = 100 % (1) γ = 0,91 m/s2 (1) |
Slučaj A – kompozitni blokovi: S = 390 m, λ = 125 %, γ = 1,15 m/s2 Slučaj B – drugi slučajevi: S = 380 m, λ = 130 %, γ = 1,18 m/s2 |
S = 700 m λ = 100 % γ = 0,88 m/s2 |
Slučaj A – kompozitni blokovi: S = 580 m, λ = 125 % γ = 1,08 m/s2 Slučaj B – drugi slučajevi: S = 560 m, λ = 130 % γ = 1,13 m/s2 |
„S1” (2) |
Mjenjač sile kočenja |
Srednji teret |
S = 810 m λ = 55 % γ = 0,51 m/s2 |
Slučaj A – kompozitni blokovi: S = 390 m, λ = 125 %, γ = 1,15 m/s2 Slučaj B – drugi slučajevi: S = 380 m, λ = 130 %, γ = 1,18 m/s2 |
|
|
|
NATOVAREN (Maksimum = 22,5 t/osovina) |
S = 700 m λ = 65 % γ = 0,60 m/s2 |
Slučaj A – kočnica samo na kotačima (kočni blokovi): S = veći od (S = 480 m, λ = 100 %, γ = 0,91 m/s2) ili (S dobiven srednjom silom smanjenja od 16,5 kN po osovini (5). Slučaj B – drugi slučajevi: S = 480 m, λ = 100 %, γ = 0,91 m/s2 |
|
|
|||
„S2” (3) |
Relej za varijabilni teret |
NATOVAREN (Maksimum = 22,5 t/osovina) |
S = 700 m λ = 65 % γ = 0,60 m/s2 |
Slučaj A – kočnica samo na kotačima (kočni blokovi): S = veći od (S = 480 m, λ = 100 %, γ = 0,91 m/s2) ili (S dobiven srednjom silom smanjenja od 16,5 kN po osovini (5). Slučaj B – drugi slučajevi: S = 480 m, λ = 100 %, γ = 0,91 m/s2 |
|
|
|
„SS” (4) |
Relej za varijabilni teret |
NATOVAREN (Maksimum = 22,5 t/osovina) |
|
|
Slučaj A – kočnica samo na kotačima (kočni blokovi): S = veći od (S = 700 m, λ = 100 %, γ = 0,88 m/s2) ili (S dobiven srednjom silom smanjenja od 16 kN po osovini (6). Slučaj B – drugi slučajevi: S = 700 m, λ = 100 %, γ = 0,88 m/s2 |
||
Način kočenja „G” - 9 ≤ Te ≤ 15 s |
|
|
|
Neće se zasebno procjenjivati kočna sila vagona pozicije G. Kočna masa vagona pozicije G bit će ista kao kočna masa pozicije P |
|
|
Ova se tabela temelji na referentnoj brzini od 100 km/h i na osovinskom opterećenju od 22,5 t i 120 km/h i osovinskom opterećenju od 22,5 t. Veća osovinska opterećenja mogu se prihvatiti pod posebnim radnim uvjetima u skladu s nacionalnim propisima. Dopušteno maksimalno osovinsko opterećenje bit će u skladu sa zahtjevima infrastrukture.
Ako je vagon opremljen WSP-om, gornje radne karakteristike će se postići bez aktiviranja WSP-a i u skladu s uvjetima iz Priloga S.
Drugi načini kočenja dopušteni su (na primjer: R način kočenja) sukladno nacionalnim propisima i obvezno korištenje WSP-a kao što je specificirano u § 4.2.4.1.2.6.
Ventil za ubrzavanje pražnjenja kočne cijevi
Ako je ventil za ubrzavanje pražnjenja kočne cijevi ugrađen zasebno na vagon, moći će se izolirati od kočne cijevi posebnim uređajem. Vagon će se jasno označiti kako bi se identificirao taj izolacijski uređaj ili će se uređaj osigurati u „otvorenom” položaju plombom.
4.2.4.1.2.3. Mehaničke sastavnice
Montaža kočnih sastavnica imat će za cilj sprečavanje bilo kakvog djelomičnog ili potpunog odvajanja tih sastavnica.
— |
Regulator opuštenosti Predvidjet će se uređaj za automatsko održavanje projektirane zračnosti između tarnog para. Predvidjet će se minimalna zračnost od 15 mm između kućišta regulatora opuštenosti i drugih sastavnica. Izdat će se odredba za potrebnu slobodnu zračnost ekstremiteta regulatora opuštenosti i spojeva koja će se stalno održavati. Nema posebnih kućišta za regulatore opuštenosti unutar okretnih postolja. Međutim, osigurat će se minimalna zračnost u svim projektiranim uvjetima između regulatora opuštenosti i drugih sastavnica kako bi se spriječio kontakt. Ako se traži manja zračnost dokazat će se razlozi radi kojih ne dolazi do kontakta. |
— |
Pneumatska poluspojka Otvaranje glave automatske spojke zračne kočnice gledat će na lijevu stranu kada se gleda prema kraju vozila. Otvor glavnog spremnika glave spojke gledat će na desnu stranu kada se gleda prema kraju vozila. Vozila će biti opremljena uređajima koji omogućavaju da se neiskorištene spojke ovjese barem 140 mm iznad razine tračnice kako bi se spriječilo oštećivanje i, u najvećoj mogućoj mjeri, ulazak stranih tijela u unutrašnjost spojki. |
4.2.4.1.2.4. Pohrana energije
Pohrana energije bit će dostatna kako bi se ostvarilo maksimalno provođenje kočenja tijekom kočenja u slučaju opasnosti pri maksimalnoj brzini, bez obzira na stanje opterećenosti vozila, bez ikakvog dodatnog napajanja (npr. za neizravni sustav kočenja komprimiranim zrakom; isključivo glavni kočni vod bez nadopunjavanja iz voda glavnog spremnika). Kada je vozilo opremljeno WSP-om, naprijed navedeni uvjet se primjenjuje s potpuno radnim WSP-om (npr. potrošnja zraka WSP-a).
4.2.4.1.2.5. Energetska ograničenja:
Kočni sustav će se projektirati kako bi omogućio vozilu da vozi na svim postojećim prugama transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava.
Kočni sustav će zaustaviti natovareno vozilo i održavat će brzinu vozila bez ikakvih termičkih i mehaničkih oštećenja u sljedećim uvjetima:
1. |
Dvije uzastopne primjene kočenja u slučaju opasnosti s maksimalne brzine do zaustavljanja na vodoravnom kolosijeku u pravcu pri minimalnom vjetru i na suhim tračnicama. |
2. |
Održavat će brzinu od 80 km/h na padini srednjeg nagiba od 21 ‰ i duljine od 46 km. (južna padina pruge St Gothard’s između mjesta Airolo i Biasca predstavlja referentnu padinu.) |
4.2.4.1.2.6. Zaštita od proklizavanja kotača (WSP)
Zaštita od proklizavanja kotača (WPS) sustav je projektiran za najbolje moguće korištenje raspoložive adhezije kontroliranim smanjenjem i obnovom kočne sile kako bi se spriječila blokada i nekontrolirano klizanje kolnih slogova, te optimiranje zaustavnog puta na navedeni način. WSP neće mijenjati funkcionalne karakteristike kočnica. Zračna oprema vozila bit će dimenzionirana na takav način da potrošnja zraka WSP-a ne utječe negativno na rad pneumatske kočnice. Tijekom procesa projektiranja WSP-a pazit će se da WSP nema štetan utjecaj na sastavne dijelove vozila (kočni mehanizam, ovoj kotača, ležišta itd.).
Sljedeći će se tipovi vagona opremati WSP-om:
(a) |
opremljeni kočnim blokovima izrađenim od lijevanog željeza ili sinteriranih materijala, za koje je maksimalno srednje korištenje adhezije (δ) veće od 12 % (Lambda ≥ 135 %). Maksimalno srednje korištenje adhezije prikazano je izračunom srednje adhezije (δ) iz pojedinačnih putova kočenja dobivenih iz mogućeg raspona mase vozila, te je δ vezan uz izmjerene putove kočenja potrebne za određivanje radnih karakteristika kočenja (δ = f(V, Te, zaustavni put)); |
(b) |
opremljeni isključivo kočnim diskovima, za koje je maksimalno korištenje adhezije (vidjeti naprijed definiciju maksimalnog korištenja adhezije (δ)) veće od 11 % i manje od 12 % (125 < Lambda </= 135 %); |
(c) |
maksimalne brzine vožnje ≥ 160 km/h. |
4.2.4.1.2.7. Dovod zraka
Teretni vagoni projektirat će se da mogu raditi s komprimiranim zrakom sukladno barem klasi 4.4.5. kako je definirana u ISO-u 8573-1.
4.2.4.1.2.8. Parkirna kočnica
Parkirna se kočnica koristi za sprečavanje pomicanja parkiranih željezničkih vozila u posebnim uvjetima uzimajući u obzir mjesto, vjetar, nagib pruge i stanje natovarenosti željezničkog vozila, do namjernog otpuštanja.
Nije obvezno da svi vagoni budu opremljeni parkirnom kočnicom. Propisi za obavljanje prometa, uzimajući u obzir da nisu svi vagoni u vlaku opremljeni tim kočnicama, opisani su u TSI-jima obavljanja prometa i upravljanja.
Ako je vagon opremljen parkirnom kočnicom, udovoljavat će sljedećim zahtjevima.
Izvor napajanja za rad parkirne kočnice dolazit će iz izvora napajanja koji nije izvor napajanja automatske radne kočnice/kočnice za slučaj opasnosti.
Parkirna će kočnica djelovati na barem pola kolnih slogova, a minimalno na 2 kolna sloga po vagonu.
Ako se ne može vidjeti stanje parkirne kočnice, postavit će se indikator koji pokazuje stanje na obje strane s vanjske strane vozila.
Parkirnoj kočnici vagona pristupat će se i upravljati sa zemlje ili iz vozila. Za upravljanje parkirnom kočnicom koristit će se ručice ili ručna kola, međutim za kočnice kojima se upravlja sa zemlje koristit će se isključivo ručna kola. Parkirne kočnice kojima se može pristupiti sa zemlje bit će dostupne na obje strane vozila. Ručice ili ručna kola pokretat će kočnice kada se okreću u smjeru kazaljki na satu.
Kada su komande parkirne kočnice postavljene unutar vozila, parkirnim će se kočnicama moći prići s obje strane vozila. Kada se parkirna kočnica može primijeniti povrh primjene nekih drugih kočnica, bilo u pokretu ili statično, oprema vozila moći će podnijeti nametnuta opterećenja tijekom cjelokupnog životnog vijeka vozila.
Parkirnu će se kočnicu moći otpustiti ručno u slučaju opasnosti dok vozilo stoji.
Parkirna će kočnica udovoljavati sljedećoj tabeli
Vagoni koji nisu posebno navedeni ispod. |
Barem 20 % voznog parka vagona imat će parkirnu kočnicu kojom se upravlja iz vagona (s platoa ili prolaza) ili sa zemlje. |
Vagoni izgrađeni posebno za prijevoz tereta koji zahtjeva mjere predostrožnosti kako slijedi i/ili sukladno Direktivi Vijeća 96/49/EZ (RID): Stoka; lomljivi tereti; stlačeni ili ukapljeni plinovi; materijali koji ispuštaju zapaljive plinove koji u kontaktu s vodom izazivaju zapaljenje; kiseline; korozivne ili zapaljive tekućine; samozapaljivi tereti koji lako izazivaju požar ili eksploziju. |
Jedna po vagonu kojom se upravlja iz vozila (s platoa ili prolaza). |
Vagoni čijom se posebnom opremom za prihvat tereta mora pažljivo rukovati, tj. stakleni baloni, vagoni boce ili vagoni bačve; aluminijske cisterne; cisterne presvučene ebonitom ili emajlirane cisterne; vagoni kranovi, (ili/i sukladno Direktivi Vijeća 96/49/EZ (RID) |
Jedna po vagonu kojom se upravlja iz vagona (s platoa ili prolaza). |
Vagoni s nadgradnjom izgrađenom posebno za prijevoz cestovnih vozila, uključujući vagone s više razina za prijevoz motornih automobila. |
Jedna po vagonu kojom se upravlja iz vagona (s platoa ili prolaza) i 20 % tih vagona imat će parkirnu kočnicu kojom se može upravljati i s poda vagona. |
Vagoni za prijevoz rasklopivih sanduka koji se mogu zamjenjivati radi horizontalnog pretovara. |
Jedna po vagonu kojom se upravlja sa zemlje. |
Vagoni koji obuhvaćaju nekoliko trajno spojenih jedinica. |
Minimalno na dvije osovine (na jednoj jedinici) |
Parkirna će se kočnica projektirati na takav način da se potpuno natovareni vagoni mogu držati na nagibu kolosijeka od 4,0 % s maksimalnom adhezijom od 0,15 bez vjetra.
4.2.5. VEZE
4.2.5.1. Mogućnost vozila za prijenos podataka s vozila na vozilo
Ovaj parametar se još uvijek ne može primjenjivati na teretne vagone.
4.2.5.2. Mogućnost vozila za prijenos podataka između stabilnih postrojenja i vozila
4.2.5.2.1. Općenito
Primjena oznaka nije obvezna. Ako je vagon opremljen uređajima za identifikaciju radijske frekvencije (RFID-oznaka) primijenit će se sljedeća specifikacija.
4.2.5.2.2. Funkcionalna i tehnička specifikacija
Postavit će se po jedna „pasivna” oznaka na svaku stranu vagona u područjima navedenim u Prilogu F., na slici F.1., tako da se jedinstveni identifikacijski broj vagona može pročitati uz pomoć pružnog uređaja (čitač oznake).
Kada su ugrađeni, pružni će uređaji (čitač oznake) moći dešifrirati oznaku pri prolasku brzinom do 30 km/h i predati taj podatak sustavu prijenosa podataka stabilnih postrojenja.
Tipična ograničenja instalacije dana su u Prilogu F., na slici F.2., gdje se definira smještaj čitača uz pomoć stošca.
Fizička interakcija između čitača i oznake, protokoli i komande te kolizijske arbitrarne sheme, udovoljavat će ISO-u 18000-6 tipa A.
Kada su postavljeni, čitači oznake će se smještati na ulazne i izlazne točke lokacija za izmjenu sastava vlaka.
Čitač oznake će pružati sljedeće, i to barem do sučelja s bilo kojim drugim sustavom prijenosa podataka:
— |
nedvosmislenu identifikaciju čitača oznaka, među čitačima koji se mogu instalirati na istoj lokaciji da bi se identificirao kolosijek koji se prati, |
— |
jedinstvenu identifikaciju svakog vagona koji prođe, |
— |
vrijeme i datum za svaki vagon koji prođe. |
Podaci o vremenu i datumu bit će dovoljno precizni da nastavni sustav obrade može identificirati stvarnu fizičku kompoziciju vlaka.
4.2.5.2.3. Propisi za održavanje
Pregledi prema planu održavanja uključivat će:
— |
prisutnost oznaka |
— |
ispravan odgovor |
— |
procese koji osiguravaju da kvaliteta oznaka ne slabi tijekom postupaka održavanja. |
4.2.6. OKOLIŠNI UVJETI
4.2.6.1. Okolišni uvjeti
4.2.6.1.1. Općenito
Postupak projektiranja željezničkih vozila kao i opreme koja se ugrađuje u vozila uzimat će u obzir da se ta vozila mogu staviti u promet i da mogu normalno raditi u uvjetima i u klimatskim područjima za koja je projektirana oprema i u kojima će vozila vjerojatno voziti, kako je utvrđeno u ovom TSI-ju.
Okolišni uvjeti izraženi su u temperaturnim klasama itd. dajući na taj način mogućnost izbora prijevozniku da nabavi vozilo koje je odgovarajuće za obavljanje prometa u cijeloj Europi ili koje ima ograničeno korištenje.
„Registar infrastrukture” će utvrditi raspone uvjeta okoliša koji se mogu očekivati na pojedinim prugama. Isti rasponi će se koristiti i kao potpora pozivanjima na propise o odvijanju prometa.
Utvrđena ograničenja raspona su ona koja imaju manju vjerojatnost da će se premašivati. Sve specificirane vrijednosti su maksimalne ili granične vrijednosti. Te se vrijednosti mogu doseći, ali se to ne može događati neprestano. Ovisno o situaciji može biti različitih učestalosti pojava vezanih uz određeni vremenski period.
4.2.6.1.2. Funkcionalne i tehničke specifikacije
4.2.6.1.2.1. Nadmorska visina
Vagoni će obavljati promet kako je specificirano za sve nadmorske visine do 2 000 m.
4.2.6.1.2.2. Temperatura
Svi teretni vagoni namijenjeni međunarodnom prometu udovoljavat će barem temperaturnoj klasi TRIV.
Klasa TRIV je identična razini projektirane temperature za sve vagone koji udovoljavaju RIV-u koji su postojali prije primjene ovog TSI-ja. Projektirana razina za klasu TRIV dana je u Prilogu O.
Povrh projektirane razine klase TRIV postoje i vanjske temperaturne klase Ts i Tn.
Klase |
Klase projektiranih razina |
|
|
TRIV |
Podsustavi i sastavnice imaju različite temperaturne zahtjeve. Detalji su dani u Prilogu O. |
|
|
|
Raspon temperature zraka izvan vozila [°C]: |
Tn |
– 40 + 35 |
Ts |
– 25 + 45 |
TRIV vagonu dopušteno je obavljati promet tijekom:
— |
stalnog korištenja na Ts prugama, |
— |
stalnog korištenja na Tn prugama tijekom godišnjih perioda kada se očekuje da će temperatura biti iznad – 25 °C, |
— |
nestalnog korištenja na Tn prugama tijekom godišnjih perioda kada se očekuje da će temperatura biti ispod – 25 °C. |
Napomena: Prema vlastitom odabiru naručitelj će donijeti odluku o dodatnom temperaturnom rasponu vagona sukladno namjeravanom korištenju (Tn, Ts, Tn + Ts, ili ništa više od TRIV-a).
4.2.6.1.2.3. Vlažnost zraka
Razmatrat će se sljedeće razine vanjske vlažnosti:
Godišnji prosjek: ≤ 75 % relativne vlažnosti.
Tijekom 30 dana godišnje neprestano: između 75 % i 95 % relativne vlažnosti.
Tijekom drugih dana povremeno: između 95 % i 100 % relativne vlažnosti.
Maksimalna apsolutna vlažnost: 30 g/m3 do koje dolazi u tunelima.
Sporadična i niska kondenzacija vlage uzrokovana obavljanjem prometa neće dovoditi do nikakvih kvarova ili ispada.
Fiziometričke karte iz Priloga G., slike G.1. i G.2. daju raspon varijacija relativne vlažnosti za različite temperaturne klase za koje se smatra da se neće prekoračivati tijekom više od 30 dana godišnje.
Na hlađenim površinama može doći do 100 %-tne relativne vlažnosti koja uzrokuje kondenzaciju na dijelovima opreme, to neće dovoditi do nikakvih kvarova ili ispada.
Nagle promjene temperature zraka lokalne za vozilo mogu uzrokovati kondenzaciju vode na dijelovima opreme uz stopu od 3 K/s i s maksimalnom varijacijom od 40 K.
Uvjeti koji se javljaju posebno pri ulasku ili izlasku iz tunela neće dovoditi do nikakvih kvarova ili kvara opreme.
4.2.6.1.2.4. Kretanje zraka
Brzine vjetra koje se moraju razmotriti pri projektiranju teretnih vagona naći ćete u odjeljku „Aerodinamični učinci”.
4.2.6.1.2.5. Kiša
U obzir će se uzeti stopa kiše od 6 mm/min. Učinak kiše razmatrat će se ovisno o instalaciji opreme zajedno s vjetrom i kretanjem vozila.
4.2.6.1.2.6. Snijeg, led i tuča
Razmatrat će se učinak svih vrsta snijega, leda i/ili tuče. Uzet će se 15 mm kao maksimalan promjer zrna tuče, dok do većih promjera može doći izvanredno.
4.2.6.1.2.7. Sunčevo zračenje
Projekt opreme omogućavat će izravnu izloženost sunčevom zračenja po stopi od 1 120 W/m2 tijekom maksimalnog trajanja od 8 h.
4.2.6.1.2.8. Otpornost na zagađenje
Učinci zagađenja razmatrat će se u projektu opreme i sastavnice. Jačina zagađenosti ovisit će o lokaciji opreme. Mogu se poduzeti mjere kako bi se smanjila zagađenost učinkovitim korištenjem zaštite. Razmatrat će se učinci slijedećih vrsta zagađenja:
Kemijske aktivne tvari |
Klasa 5C2 EN-a 60721-3-5:1997. |
Tekućine koje zagađuju |
Klasa 5F2 (električni strojevi) EN-a 60721-3-5:1997. Klasa 5F2 (termički strojevi) EN-a 60721-3-5:1997. |
Biološki aktivne tvari |
Klasa 5B2 EN-a 60721-3-5:1997. |
Prašina |
Definirano klasom 5S2 EN-a 60721-3-5:1997. |
Kamenje i drugi predmeti |
Balast i drugo maksimalnog promjera 15 mm. |
Trave i lišće, pelud, leteći kukci, vlakna itd. |
Za projektiranje ventilacijskih vodova |
Pijesak |
Prema EN-u 60721-3-5:1997. |
Prskanje mora |
Prema EN-u 60721-3-5:1997. klasa 5C2. |
4.2.6.2. Aerodinamični učinci
Otvoreno pitanje koje će se utvrditi tijekom sljedeće revizije ovog TSI-ja.
4.2.6.3. Bočni vjetrovi
Otvoreno pitanje koje će se utvrditi tijekom sljedeće revizije ovog TSI-ja.
4.2.7. ZAŠTITA SUSTAVA
4.2.7.1. Mjere za slučaj opasnosti
Nema zahtjeva za izlaze u slučaju opasnosti ili postavljanje putokaza koje se odnose na izlaze u slučaju opasnosti u teretnim vagonima. Međutim, u slučaju nezgode treba postojati plan spašavanja i s njim vezane obavijesti s podacima.
4.2.7.2. Protupožarna zaštita
4.2.7.2.1. Općenito
— |
Projekt će ograničiti zapaljivost i napredovanje požara. |
— |
Zahtjevi koji se odnose na toksični dim nisu opisani u ovom TSI-ju. |
— |
Teret prevožen u teretnim vagonima neće se uzimati u obzir – ni kao primarni izvor zapaljenja niti kao sredstvo podržavanja napredovanja požara. U slučaju prijevoza opasnih tvari u teretnim vagonima primjenjivat će se zahtjevi RID-a u svim pogledima zaštite od požara. |
— |
Roba teretnih vagona zaštitit će se od predvidivih izvora zapaljenja u vozilu. |
— |
Materijali koji se koriste na teretnim vagonima ograničit će stvaranje i širenje plamena kao i proizvodnju dima u slučaju primarnog izvora zapaljenja od 7 kW tijekom 3 minute. |
— |
Propisi za projektiranje primjenjivat će se na bilo koju montiranu opremu vozila, ako je ona potencijalni izvor zapaljenja, npr. uređaji za hlađenje koji sadrže gorivo. |
— |
Država članica neće zahtijevati da se instaliraju detektori dima u teretne vagone. |
— |
Neće se tražiti da savitljivi pokrovi udovoljavaju nekom protupožarnom kriteriju. |
— |
Neće se zahtijevati da materijali podova udovoljavaju bilo kojem protupožarnom kriteriju ako su zaštićeni sukladno prvoj rečenici odjeljka 4.2.7.2.2.3. |
4.2.7.2.2. Funkcionalna i tehnička specifikacija
4.2.7.2.2.1. Definicije
Nepovredivost od požara:
Mogućnost odvajanja konstrukcijskog elementa kada je izložen požaru s jedne strane, da bi se spriječio prolazak plamena, vrućih plinova i drugih čimbenika požara kroz njega ili pojava plamena na strani koja nije izložena požaru.
Toplinska izolacija:
Mogućnost odvajanja konstrukcijskog elementa radi sprečavanja prijenosa topline.
4.2.7.2.2.2. Upućivanje na norme i standarde
1 |
EN 1363-1 Listopad 1999. |
Ispitivanje otpornosti na požar Dio 1.: Opći zahtjevi |
2 |
EN ISO 4589-2 Listopad 1998. |
Određivanje ponašanja gorenja uz pomoć indeksa kisika Dio 2.: Ispitivanje na sobnoj temperaturi |
3 |
ISO 5658-2 08.01.1996. |
Reakcija na testiranje požarom – Širenje plamena Dio 2.: Bočno širenje na izgrađenim proizvodima s vertikalnom konfiguracijom |
4 |
EN ISO 5659-2 Listopad 1998. |
Plastika – Proizvodnja dima Dio 2.: Određivanje optičke gustoće testiranjem jednom komorom |
5 |
EN 50355 Studeni 2002. |
Željezničke primjene – Kabeli željezničkih vozila s posebnim ponašanjem u slučaju požara – Tanka stjenka i standardna stjenka – Upute za uporabu |
4.2.7.2.2.3. Propisi za projektiranje
Teret će se odvojeno zaštititi od iskrenja ako pod ne pruža tu zaštitu.
Donja strana poda vozila, i to oni njezini dijelovi koji su izloženi mogućim izvorima požara i kada nije primijenjena zaštita od iskrenja, imat će toplinsku izolaciju i bit će nepovredivi na požar prema krivulji topline iz EN-a 1363-1 [1] s trajanjem od 15 minuta.
4.2.7.2.2.4. Zahtjevi za materijale
U sljedećoj tabli pobrojani su parametri koji se koriste za definiranje zahtjeva i njihovih karakteristika. Isto tako navedeno je predstavlja li numerička vrijednost u tabelama zahtjeva maksimum ili minimum za sukladnost.
Izvješće s rezultatom jednakim zahtjevu predstavlja sukladnost.
Metoda testiranja |
Parametar |
Jedinice |
Definicija zahtjeva |
EN ISO 4589-2 [2] |
LOI |
% kisika |
minimum |
ISO 5658 [3] |
CFE |
KWm-2 |
minimum |
EN ISO 5659-2 [4] |
Ds max |
Bez dimenzija |
maksimum |
Kratko objašnjenje metoda testiranja dano je u daljnjem tekstu:
— |
EN ISO 4589-2 [2] Određivanje ponašanja gorenja uz pomoć indeksa kisika Ovo testiranje utvrđuje metode za određivanje minimalne koncentracija kisika u primjesi s dušikom, koji će podržati zapaljenje malih vertikalnih uzoraka za testiranje u utvrđenim uvjetima testiranja. Rezultati testiranja definiraju se kao vrijednosti indeksa kisika izraženi u volumnim postocima. |
— |
ISO 5658-2 [3] Reakcija na testiranje požarom – Širenje plamena - dio 2. Bočno širenje na proizvodima u vertikalnom položaju Ovo testiranje utvrđuje metodu testiranja za mjerenje bočnog širenja plamena po površini uzorka proizvoda koji je postavljen u vertikalan položaj. Njime se dobivaju podaci pogodni za uspoređivanje ponašanja bitno ravnih materijala, složenih dijelova ili mehanizama, koji se primarno koriste kao izložene površine ili stjenke. |
— |
EN ISO 5659-2 [4] Proizvodnja dima - dio 2. Određivanje optičke gustoće testiranjem jednom komorom Uzorak proizvoda montiran je horizontalno unutar komore i izložen isijavanju topline po gornjim površinama odabranih razina neprestanog obasjavanja od 50 kW/m2 u odsutnosti pokusnog plamena. |
Minimalni zahtjevi
Dijelovi ili materijali koji imaju površinsko područje manje od klasifikacije površine ispod testirat će se uz minimalne zahtjeve
Metoda testiranja |
Parametar |
Jedinice |
Zahtjev |
EN ISO 4589-2 [2] |
LOI |
% kisika |
≥ 26 |
Zahtjevi za materijal koji se koristi kao površina
Metoda: Parametar uvjeta |
Parametar |
Jedinice |
Zahtjev |
ISO 5658-2 [3] CFE |
CFE |
kWm-2 |
≥ 18 |
EN ISO 5659-2 [4] 50 kWm-2 |
Ds max |
Bez dimenzija |
≤ 600 |
Klasifikacija površine
Svi materijali koji se koriste udovoljavat će minimalnim zahtjevima kada je područje površine materijala/proizvoda manje od 0,25 m2 i
na stropu:
— |
maksimalna dimenzija u bilo kojem smjeru na površini je manja od 1 m i |
— |
odvajanje od neke druge površine je veće od maksimalne veličine površine (izmjerene horizontalno u bilo kojem smjeru površine). |
na zidu:
— |
maksimalna dimenzija u vertikalnom smjeru je manja od 1 m i |
— |
odvajanje od neke druge površine je veće od maksimalne veličine površine (izmjerene vertikalno). |
Ako je površina veća od 0,25 m2 tada se primjenjuju zahtjevi za materijale koji se koriste kao površine.
Zahtjevi za kabele
Kabeli koji se koriste za električne instalacije u teretnim vagonima bit će sukladni EN-u 50355 [5]. U vezi zahtjeva za protupožarnu zaštitu u obzir će se uzimati razina opasnosti 3.
4.2.7.2.2.5. Održavanje mjera protupožarne zaštite
Uvjet otpornosti na požar i mjera toplinske izolacije (npr. zaštita poda, zaštita kotača od iskrenja) provjeravat će se nakon svakog perioda glavnog popravka u međuperiodima kada je to potrebno obzirom na konstrukcijsko rješenje i iskustvo na terenu.
4.2.7.3. Električna zaštita
4.2.7.3.1. Općenito
Svi metalni dijelovi teretnog vagona koji su u opasnosti od visokih napona dodira ili koji su u opasnosti uzrokovanja nesreća uslijed električkih pražnjenja bilo kojeg izvora držat će se na istom naponu kao i tračnice.
4.2.7.3.2. Funkcionalne i tehničke specifikacije
4.2.7.3.2.1. Povezivanje teretnih vagona
Električki otpor između metalnih dijelova i tračnice neće prekoračiti 0,15 oma.
Te vrijednosti će se izmjeriti korištenjem istosmjerne struje od 50 A.
Kada materijali koji su slabi vodiči ne omogućavaju postizanje naprijed navedenih vrijednosti, sama će vozila biti opremljena sljedećim poveznim spojevima:
— |
sanduk će se spojiti na okvir u barem dvije različite točke, |
— |
okvir će se spojiti za svako okretno postolje barem jednom. |
Svako okretno postolje bit će pouzdano spojeno s barem jednim ležištem. Ako nema okretnih postolja, povezna spajanja nisu potrebna.
Svako povezno spajanje bit će načinjeno od elastičnog nehrđajućeg materijala ili materijala sa zaštitom protiv hrđanja i imat će minimalni presjek sukladno korištenim materijalima (poziva se na 35 mm2 za bakar).
Naročito restriktivni uvjeti, s točke gledišta otklanjanja rizika, uzet će se u slučaju posebnih vozila, na primjer vozila bez krova u kojima su putnici u njihovim vlastitim automobilima, vozila koja se koriste za prijevoz opasnih tvari (navedeno u Direktivi 96/49 EZ i njihov valjani Prilog RID.).
4.2.7.3.2.2. Povezivanje električne opreme teretnih vagona
Teretni vagoni s električnom opremom bit će dostatno zaštićeni od električnih udara. Kada postoji električna instalacija u teretnom vagonu, svi metalni dijelovi električne opreme izloženi dodiru ljudi bit će čvrsto povezani, ako je standardni napon pod kojim se mogu naći viši od:
— |
50 V istosmjerno |
— |
24 V izmjenično |
— |
24 V međufazno kada zvjezdište nije povezano |
— |
24 V međufazno kada je zvjezdište povezano. |
Presjek kabela za povezivanje ovisit će o struji u električnim instalacijama, ali će isto tako imati i odgovarajuću veličinu za osiguranje rada uređaja za zaštitu strujnih krugova u slučaju greške.
Sve antene i antenski sustavi montirani s vanjske strane teretnih vagona bit će potpuno zaštićeni od napona kontaktne mreže ili treće tračnice, a sustav će predstavljati jednu jedinicu električki spojenu u jednoj točci. Pojedinačna antena postavljena na vanjsku stranu teretnog vagona koja nije sukladna prethodnim uvjetima bit će izolirana.
4.2.7.4. Postavljanje završnih signala
4.2.7.4.1. Općenito
Sva tegljena vozila imat će dva stalka za završni signal na svakom kraju.
4.2.7.4.2. Funkcionalne i tehničke specifikacije
4.2.7.4.2.1. Karakteristike
Stalci za završni signal imat će utor za učvršćivanje kao što je definiran u Prilogu BB., na slici BB1.
4.2.7.4.2.2. Položaj
Stalci za završni signal će se postaviti na krajevima vozila na takav način da:
— |
budu smješteni, kada je god moguće, između odbojnika i uglova vozila, |
— |
budu smješteni na udaljenosti većoj od 1 300 mm jedan od drugog, |
— |
glavna simetrala utora bude okomito na glavnu simetralu vagona, |
— |
gornja strana stalka završnog signala nije manje od 1 600 mm iznad razine tračnice. Kada su vozila opremljena montiranim električnim završnim signalom, središnjica završnog signala neće biti manje od 1 800 mm iznad razine tračnice, |
— |
udovoljava sveukupnoj širini završnog signala kako je navedena u Prilogu BB., Slika BB2. |
Stalak završnog signala bit će smješten na takvo mjesto da završni signal, kada je postavljen, ne bude nejasan i da bude lako dostupan.
4.2.7.5. Odredbe za hidrauličku/pneumatsku opremu teretnih vagona
4.2.7.5.1. Općenito
Hidraulička i pneumatska oprema projektirat će se za takvu konstrukcijsku čvrstoću i uz korištenje odgovarajućih elemenata da u normalnom obavljanju prometa ne dolazi do pucanja.
Hidraulički sustavi instalirani na vagonima bit će projektirani na takav način da se izbjegnu bilo kakvi vidljivi znakovi curenja hidrauličke tekućine.
4.2.7.5.2. Funkcionalne i tehničke specifikacije
Odgovarajuće zaštitne mjere osigurat će da se hidraulički/pneumatski sustavi ne mogu nehotično aktivirati.
Za hidraulički ili pneumatski pokretane ventile sa zaklopkom ili zasunom indikator će pokazivati jesu li zaključani na odgovarajući način.
4.2.8 ODRŽAVANJE: DOKUMENTACIJA ODRŽAVANJA
Sve će se aktivnosti provedene na željezničkim vozilima morati provoditi sukladno odredbama ovog TSI-ja.
Cjelokupno će se održavanje obavljati sukladno dokumentaciji održavanja primjenjivoj na željeznička vozila.
Dokumentacija održavanja mora se voditi sukladno odredbama utvrđenim u ovom TSI-ju.
Nakon što dobavljač isporuči željezničko vozilo, te poslije njegovog prihvata, jedan će subjekt preuzeti odgovornost za održavanje željezničkog vozila i vođenje dokumentacije održavanja.
U registru željezničkih vozila koji vodi svaka država članica navest će se subjekt odgovoran za održavanje željezničkog vozila i vođenje dokumentacije održavanja.
4.2.8.1. Definicija, sadržaji i kriteriji za dokumentaciju održavanja
4.2.8.1.1.1. Dokumentacija održavanja
Dokumentacija održavanja isporučit će se s vozilom, a proći će i proces provjere kao što je utvrđeno u odjeljku 6.2.2.3 ovog TSI-ja prije puštanja u promet.
Ovim se člankom daje kriterij za provjeru dokumentacije održavanja.
Dokumentacija održavanja sastoji se od:
— |
Dokumentacije opravdanosti projekta održavanja Dokumentacija opravdanosti projekta održavanja opisuje metode koje se koriste za projektiranje održavanja; opisuje provedena testiranja, ispitivanja, izračune; daje odgovarajuće podatke koji su korišteni u tu svrhu i opravdava njihovu izvornost. Dokumentacija će sadržavati:
|
— |
Dokumentacije održavanja Dokumentacija održavanja sastoji se od svih dokumenata potrebnih za realizaciju vođenja i izvršavanje održavanja vozila. Dokumentacija održavanja sastoji se od sljedećeg:
|
4.2.8.1.2. Vođenje dokumentacije održavanja
U slučaju kada željeznički prijevoznik obavlja održavanje željezničkih vozila koja koristi, željeznički će prijevoznik osigurati da postupci za vođenje održavanja i cjelovitost obavljanja prometa željezničkih vozila budu odgovarajući uključujući:
— |
Podatke u registru željezničkih vozila. |
— |
Upravljanje imovinom, uključujući zapise o cjelokupnom provedenom održavanju i održavanju koje se mora provesti na željezničkom vozilu (koje će se provoditi u određenim vremenskim periodima različite razine arhivske pohrane). |
— |
Programsku podršku kada je potrebno. |
— |
Postupke za primitak i obradu posebnih podataka koji se odnose na cjelovitost rada željezničkog vozila, a koji proizlaze kao rezultat bilo kakve okolnosti uključujući, ali se ne ograničavajući na nezgode u obavljanju prometa ili nezgode tijekom održavanja, koje imaju mogućnost utjecaja na sigurnu cjelovitost željezničkog vozila. |
— |
Profile obavljenog prijevoza željezničkog vozila (uključujući, ali se ne ograničavajući na tonske kilometre i ukupne kilometre). |
— |
Postupke za zaštitu i vrednovanje tih sustava. |
Sukladno odredbama Direktive 2004/49, Priloga III., sustav upravljanja sigurnošću željezničkog prijevoznika mora dokazati da su postavljene odgovarajuće postavke za održavanje i da se na taj način osigurava neprestana sukladnost s bitnim zahtjevima i zahtjevima ovog TSI-ja uključujući zahtjeve dokumentacije održavanja.
U slučaju da su neki drugi subjekti odgovorni za održavanje željezničkih vozila koja su u upotrebi i koja koristi željeznički prijevoznik, željeznički prijevoznik koji koristi željezničko vozilo mora biti siguran da su uspostavljeni sve odgovarajući postupci održavanja i da se stvarno provode. To isto tako mora biti na odgovarajući način dokazano u sustavu upravljanja sigurnošću tog željezničkog prijevoznika.
Subjekt odgovoran za održavanje vagona osigurat će da se odgovarajući podaci o postupcima održavanja i utvrđeni podaci čiju raspoloživost propisuje ovaj TSI budu raspoloživi željezničkom prijevozniku koji obavlja promet i da se na zahtjev željezničkog prijevoznika koji obavlja promet pokaže da ti postupci osiguravaju sukladnost vagona s temeljnim zahtjevima Direktive 2001/16/EZ kako je modificirana Direktivom 2004/50/EZ.
4.3. FUNKCIONALNE I TEHNIČKE SPECIFIKACIJE SUČELJA
4.3.1. OPĆENITO
U smislu temeljnih zahtjeva iz odjeljka 3., funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja raspoređene su po podsustavima sljedećim redom:
— |
Prometno–upravljački i signalno–sigurnosni podsustav |
— |
Podsustav odvijanja i upravljanja prometom |
— |
Telematski uređaji za podsustav robnog prijevoza |
— |
Podsustav infrastrukture |
— |
Energetski podsustav. Dodatno je sučelje određeno sljedećom Direktivom Vijeća: |
— |
Direktiva Vijeća 96/49/EZ i njezin Prilog (RID) |
Sučelje isto tako postoji s TSI-jem buke na konvencionalnoj pruzi.
Za svako od ovih sučelja specifikacije su raspoređene po istom redoslijedu kao u odjeljku 4.2. kako slijedi:
— |
Konstrukcijski i mehanički dijelovi |
— |
Interakcija između vozila i pruge i određivanje profila |
— |
Kočenje |
— |
Veze |
— |
Okolišni uvjeti |
— |
Zaštita sustava |
— |
Održavanje |
Sljedeći je popis sastavljen kako bi se navelo koji su podsustavi određeni kao podsustavi koji imaju osnovne parametre sučelja ovog TSI-ja: Strukturni i mehanički dijelovi (odjeljak 4.2.2.):
|
|
|
Interakcija između vozila i pruge i određivanje profila (odjeljak 4.2.3.)
|
|
Kočenje (odjeljak 4.2.4.):
|
|
Veze (odjeljak 4.2.5.):
|
|
Okolišni uvjeti (odjeljak 4.2.6.)
|
|
Zaštita sustava (odjeljak 4.2.7.):
|
|
Održavanje
|
4.3.2. PROMETNO–UPRAVLJAČKI I SIGNALNO–SIGURNOSNI PODSUSTAV
4.3.2.1. Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje (odjeljak 4.2.3.2.)
Odjeljak 4.2.3.2. ovog TSI-ja utvrđuje minimalna osovinska opterećenja. Odgovarajuće specifikacije propisane su u prometno–upravljačkom i signalno–sigurnosnom TSI-ju, Prilog A., Dodatak 1., odjeljak 3.1.
Prometno–upravljački i signalno–sigurnosni TSI utvrđuje maksimalnu udaljenost između osovina da bi se zadovoljio zahtjev za kolosiječne strujne krugove. Odgovarajuće specifikacije propisane su u prometno–upravljačkom i signalno–sigurnosnom TSI-ju, Prilog A., Dodatak 1., odjeljak 2.1.
4.3.2.2. Kotači
Kotači su specificirani u odjeljku 5.4.2.3. Odgovarajuće specifikacije propisane su u prometno–upravljačkom i signalno–sigurnosnom TSI-ju, odjeljak 4.2.11.
4.3.2.3. Parametri željezničkih vozila koji utječu na sustave nadzora ugrađene u stabilna postrojenja
— |
Detektori pregrijanih ležišta (vidjeti odjeljak 4.2.3.3.2). (Utvrdit će se u sljedećoj reviziji ovog TSI-ja). Odgovarajuća specifikacija je propisana u prometno–upravljačkom i signalno–sigurnosnom TSI-ju, u odjeljku 4.2.10. |
— |
Električna detekcija kolnih slogova (odjeljak 4.2.3.3.1.). Zahtjevi za električnom detekcijom kolnih slogova opisani su u prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom TSI-ju, Prilog A., Dodatak 1., odjeljak 3.5. |
— |
Kompatibilnost željezničkog vozila sa sustavima detekcije vlakova Odgovarajuće specifikacije utvrđene su u prometno–upravljačkom i signalno–sigurnosnom TSI-ju, odjeljak 4.2.11. |
4.3.2.4. Kočenje
4.3.2.4.1. Radne karakteristike kočenja
U prometno–upravljačkom i signalno–sigurnosnom TSI-ju, Prilogu A., indeksu 4. može se specificirati maksimalan broj koraka krivulje usporenja (vidjeti 4.2.4.1.2.2. (b)).
4.3.3. PODSUSTAV ODVIJANJA I UPRAVLJANJA PROMETOM
Sučelja sa sustavom odvijanja i upravljanja prometom se razmatraju (upućivanja na ovaj TSI predstavljaju otvorena pitanja).
4.3.3.1. Sučelje između vozila, između kompozicija vozila i između vlakova
U TSI-ju odvijanja i upravljanja prometom ili u nacionalnim propisima za obavljanje manevriranja utvrđuju se brzine manevriranja u skladu s mogućnostima apsorpcije energije odbojnika koje su utvrđene u odjeljku 4.2.
U TSI-ju odvijanja i upravljanja prometom utvrđuje se maksimalna masa vlaka obzirom na geografske uvjete u skladu sa čvrstoćom kvačila utvrđenom u odjeljku 4.2.
4.3.3.2. Zatvaranje i zaključavanje vrata
Nema sučelja.
4.3.3.3. Osiguranje tereta
— |
Propisi za opterećenje zahtijevaju se radi utvrđivanja na koji će se način teretni vagoni utovarivati, uzimajući u obzir način na koji je teretni vagon projektiran da bi prevozio određenu robu. |
4.3.3.4. Označivanje teretnih vagona
U TSI-ju odvijanja i upravljanja prometom određene su specifikacije koje se odnose na označivanje vozila brojevima.
4.3.3.5. Opasne tvari
U TSI-ju odvijanja i upravljanja prometom specificirat će se da će konfiguracija vlaka, ako su u njegovu kompoziciju uključeni teretni vagoni kojima se prevozi opasan teret, udovoljavati zahtjevima Direktive Vijeća 96/49/EZ i njezinog Priloga u njegovoj važećoj verziji.
4.3.3.6. Uzdužne tlačne sile
U vezi uzdužnih tlačnih sila u TSI-ju odvijanja i upravljanja prometom određuju se zahtjevi za odvijanje prometa za:
— |
pogonske vlakove |
— |
strojovođe koji upravljaju vlakovima uključujući kočenje u različitim uvjetima pruge |
— |
vožnju vlaka na kosini i ranžiranje vlakova radi pruga i mreže |
— |
spajanje i rukovanje posebnim tipovima vozila (Road-RailerTM, Combirail) u vlakovima |
— |
lokomotive raspoređene u vlaku. |
4.3.3.7. Radne karakteristike kočenja
Metoda izračuna profila usporenja za novi vagon opisana je u ovom TSI-ju korištenjem tehničkih parametara vozila.
Metoda izračuna sile kočenja vlaka u uvjetima odvijanja prometa opisat će se u TSI-ju odvijanja i upravljanja prometom.
TSI odvijanja i upravljanja prometom definirat će pravila za postupanje sa sljedećim predmetima:
— |
Ranžiranje vlakova |
— |
Deaktivacija kočnice, otpuštanje kočnice i odabir načina kočenja |
— |
Priopćavanje načina i uvjeta parkiranja vagona posadi vlaka i osoblju stabilnih postrojenja |
— |
Smanjenje brzine sukladno stvarnim uvjetima adhezije na pruzi |
— |
Dostupnost klinova kraj kolosijeka tamo gdje je potrebno. Za teretne se vagone neće zahtijevati da imaju klinove |
— |
Postupanje u načinu smanjenih mogućnosti, posebno za kratke vlakove |
— |
Testiranje kočnica (radno ispitivanje) |
— |
Izolacija kočnica vagona s prekomjernom stopom usporenja u usporedbi s ostatkom vlaka. |
4.3.3.8. Veze
Nema sučelja.
4.3.3.8.1. Mogućnost vozila za odašiljanje podataka između stabilnih postrojenja i vozila
Nema sučelja.
4.3.3.9. Okolišni uvjeti
Kada se prekorači ograničenje klimatskih uvjeta definirano u odjeljku 4.2.6.1.2. ovog TSI-ja, sustav je u načinu smanjenih mogućnosti. U tom će se slučaju razmotriti ograničenja odvijanja prometa, a podaci će se poslati željezničkom prijevozniku ili strojovođi vlaka. Što se tiče temperature vrijednosti normalnog obavljanja prometa, one su dane u registru željezničkih vozila i registru infrastrukture.
4.3.3.10. Aerodinamički učinci
Specificirat će se u sljedećoj reviziji ovog TSI-ja.
4.3.3.11. Bočni vjetrovi
Specificirat će se u sljedećoj reviziji ovog TSI-ja.
4.3.3.12. Mjere za slučaj opasnosti
U TSI-ju odvijanja i upravljanja prometom utvrdit će se obveza sastavljanja organizacije u slučaju opasnosti i planova spašavanja. Vezane upute uključivat će detalje kako ponovno postaviti vozila na tračnice, te postupci kako osposobiti oštećena vozila za sigurno kretanje. Željeznički prijevoznici će isto tako razmotriti kako educirati svoje vlastito osoblje i osoblje javnih službi za spašavanje uključujući praktične vježbe sa simulacijama.
Upute za postupanje u slučajevima opasnosti uzimat će u obzir rizike kojima može biti izloženo osoblje koje odgovara na slučaj opasnosti i dati detalje kako se može upravljati tim rizicima. Detalji rizika koji proizlaze iz projekta teretnog vagona i savjet kako smanjiti takve rizike dat će se željezničkom prijevozniku kako bi se omogućilo pisanje sveobuhvatnih uputa koje će napisati projektant teretnog vagona ili graditelj, ili će biti napisane u njihovo ime.
Te će upute isto tako uključivati popis parametara koje treba provjeriti na oštećenim teretnim vagonima ili teretnim vagonima koji su iskočili iz pruge u situaciji smanjenih mogućnosti.
4.3.3.13. Protupožarna zaštita
Informacija upravitelja infrastrukture strojovođama |
Dati propise i plan spašavanja za odvijanje prometa u slučaju požara. |
4.3.4. TELEMATSKI UREĐAJI ZA PODSUSTAV ROBNOG PRIJEVOZA
Nema sučelja između dvaju podsustava.
4.3.5. PODSUSTAV INFRASTRUKTURE
Specificirati će se u kasnijoj fazi kada TSI podustava infrastrukture bude dostupan.
4.3.5.1. |
Sučelje između vozila, između kompozicija vozila i između vlakova |
4.3.5.2. |
Čvrstoća osnovne konstrukcije vozila i osiguranje tereta |
4.3.5.3. |
Kinematički profil |
4.3.5.4. |
Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje |
4.3.5.5. |
Dinamičko ponašanje vozila |
4.3.5.6. |
Uzdužne tlačne sile |
4.3.5.7. |
Okolišni uvjeti |
4.3.5.8. |
Protupožarna zaštita |
4.3.6. ENERGETSKI PODSUSTAV
Nema sučelja između dvaju podsustava.
4.3.7. DIREKTIVA VIJEĆA 96/49/EZ I NJEZIN PRILOG (RID)
4.3.7.1. Opasne tvari
Svi posebni propisi koji se odnose na prijevoz opasnih tvari nalaze se u Direktivi Vijeća 96/49/EZ i njezinom Prilogu (RID) u njihovoj važećoj verziji. Sva smanjenja, ograničenja i izuzeci isto su tako pobrojeni u odjeljku II. Uredbe Vijeća 96/49/EZ u njezinoj važećoj verziji.
4.3.8. TSI BUKE KONVENCIONALNE ŽELJEZNICE
Kako bi se osiguralo stalno pridržavanje razinama postavljenim u TSI-ju buke konvencionalne željezničke pruge (vidjeti njezinu točku 4.5.), vagoni će se održavati na odgovarajući način.
Dokumentacija održavanja definirana u odjeljku 4.2.8. uključivat će odgovarajuće mjere za postupanje s kvarovima ovoja kotača.
4.4. PROPISI ZA RAD
Za vagone TRIV okolišni uvjeti (vidjeti § 4.2.6.1. ovog TSI-ja), niske temperature (– 25 °C do – 40 °C) i/ili uvjeti snijega/leda pažljivo će se uzeti u obzir tijekom faze projektiranja željezničkog vozila. Čak i ako je to učinjeno, ponekad se mora prihvatiti i voditi niža razina funkcionalnosti tijekom odvijanja prometa. To će se kompenzirati korištenjem postupaka za odvijanje prometa kako bi se osigurala ista sveobuhvatna razina sigurnosti. Isto je tako važno da operateri imaju neophodne kvalifikacije i znanja za obavljanje prometa u tim uvjetima.
4.5. PROPISI ZA ODRŽAVANJE
U smislu temeljnih zahtjeva iz stavka 3. propisi za održavanje specifični za podsustav željezničkih vozila teretni vagoni na koji se odnosi ovaj TSI opisani su u točkama:
— |
4.2.2.2. Siguran pristup i udaljavanje od željezničkih vozila |
— |
4.2.2.3. Čvrstoća osnovne konstrukcije vozila i osiguranje tereta |
— |
4.2.2.4. Zatvaranje i zaključavanje vrata |
— |
4.2.2.6. Opasne tvari |
— |
4.2.3.1. Kinematički profil |
— |
4.2.3.4. Dinamičko ponašanje vozila |
— |
4.2.3.4.2.3. Propisi za održavanje |
— |
4.2.3.5. Uzdužne tlačne sile |
— |
4.2.3.5.2. Mogućnost vozila za prijenos podataka između vozila i stabilnih postrojenja |
— |
4.2.7.2. Protupožarna zaštita |
i posebno točka
— |
4.2.8 Održavanje |
Propisi za održavanje bit će takvi da omoguće da vagon zadovoljava kriterije ocjenjivanja utvrđene u stavku 6. tijekom cjelokupnog vijeka trajanja.
Stranka odgovorna za upravljanje dokumentacijom održavanja kao što je definirano u odjeljku 4.2.8 definirat će odgovarajuće tolerancije i periode za osiguranje stalne sukladnosti. Isto je tako odgovorna za odlučivanje o vrijednostima u obavljanju prijevoza kada nisu utvrđene ovim TSI-jem.
To znači da postupci ocjenjivanja opisani u poglavlju 6. ovog TSI-ja koji se moraju ispuniti za tipska odobrenja neće biti neophodno odgovarajući i za održavanje. Neće se morati provoditi sva testiranja tijekom svakog događaja održavanja, a ona koja se provedu mogu biti predmet širih tolerancija.
Kombinacija gore navedenog osigurava kontinuiranu usklađenost s temeljnim zahtjevima tijekom cjelokupnog vijeka trajanja vozila.
4.6. PROFESIONALNE KVALIFIKACIJE
Tražene profesionalne kvalifikacije za rad na podsustavu željezničkih vozila za konvencionalne pruge pokrivat će TSI odvijanja i upravljanja prometom.
Zahtjevi za kompetencijama za održavanje podsustava željezničkih vozila za konvencionalne pruge detaljno će se razraditi u planu održavanja (vidjeti odjeljak 4.2.8.). Budući da aktivnosti koje se odnose na razinu održavanja 1. nisu u opsegu ovog TSI-ja, već u opsegu TSI-ja odvijanja i upravljanja prometom, profesionalne kvalifikacije vezane uz te aktivnosti nisu specificirane u ovom TSI-ju željezničkih vozila.
4.7. ZDRAVSTVENO STANJE I SIGURNOSNI UVJETI
Bez obzira na zahtjeve koji su specificirani u planu održavanja (vidjeti odjeljak 4.2.8.) u ovom TSI-ju nema dodatnih zahtjeva u odnosu na primjenjive europske propise i postojeće nacionalne propise kompatibilne s europskim o zdravlju i sigurnosti za osoblje zaduženo za rad ili održavanje.
Aktivnosti koje se odnose na razinu održavanja 1. nisu u opsegu ovog TSI-ja, već u opsegu TSI-ja odvijanja prometa i upravljanja prometom. Zdravstveno stanje i sigurnosni uvjeti za rad vezani uz te aktivnosti nisu specificirane u ovom TSI-ju željezničkih vozila.
4.8. REGISTRI INFRASTRUKTURE I ŽELJEZNIČKIH VOZILA
4.8.1. REGISTAR INFRASTRUKTURE
Registar infrastrukture sadržavat će sljedeće obvezne podatke kao što je navedeno u Prilogu KK.
Zahtjevi koji se odnose na sadržaj registra infrastrukture konvencionalnih željezničkih pruga koji se tiču podsustava željezničkih vozila specificirani su u pododjeljku 4.2.6.1. (okolišni uvjeti). Upravitelj infrastrukture odgovoran je za ispravnost podataka koji su dostavljeni za unošenje u registar infrastrukture.
4.8.2. REGISTAR ŽELJEZNIČKIH VOZILA
Registar željezničkih vozila sadržavat će sljedeće obvezne podatke za sve teretne vagone koji su u skladu s ovim TSI-jem kao što je navedeno u Prilogu H.
Ako se država članica registracije promijeni, sadržaji registra željezničkih vozila za taj vagon prenijet će se s izvorne države registracije u novu državu registracije.
Podatke koji će biti sadržani u registru željezničkih vozila tražit će:
— |
država članica kako bi potvrdila da teretni vagon udovoljava zahtjevima u skladu s ovim TSI-jem |
— |
upravitelj infrastrukture kako bi potvrdio da je teretni vagon kompatibilan s infrastrukturom na kojoj namjerava obavljati promet |
— |
željeznički prijevoznik kako bi potvrdio da teretni vagon odgovara njezinim prometnim zahtjevima. |
Na državnom području svih država članica, zahtjevi koji su primjenjivi na susjedne treće zemlje primjenjuju se na teretne vagone koji dolaze iz ili idu u te treće zemlje, podložno dodatnim zahtjevima koji definiraju minimum kriterija za sučelja između teretnih vagona i infrastrukture i sučelja tih teretnih vagona prema lokomotivama.
Kada su raspoloživi podaci koji se odnose na teretne vagone manji od traženih za registar željezničkih vozila željeznički će prijevoznik sklopiti sporazume kako bi osiguralo sigurnost tih vozila za obavljanje prometa na infrastrukturi koja udovoljava ovom TSI-ju.
5. INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI
5.1. DEFINICIJA
Prema članku 2. stavku (d) Direktive 2001/16/EZ:
Interoperabilni sastavni dijelovi su „bilo koja osnovna sastavnica, grupa sastavnica, podsklop ili cjeloviti sklop opreme ugrađene ili namijenjene za ugradnju u podsustav o kojem ovisi interoperabilnost transeuropskog sustava konvencionalnih pruga bilo izravno ili neizravno. Koncept sastavnih dijelova pokriva i materijalne objekte i nematerijalne objekte kao što je programska podrška”.
Interoperabilni sastavni dijelovi opisani u odjeljku 5.3. su čimbenici čiji su tehnološki i projektni postupci, te materijal, proizvodni postupci i postupci ocjenjivanja definirani i omogućavaju njihovu specifikaciju i ocjenjivanje.
5.2. INOVATIVNA RJEŠENJA
Kao što je najavljeno u odjeljku 4.1. ovog TSI-ja, inovativna rješenja mogu zahtijevati nove specifikacije i/ili nove metode ocjenjivanja. Te specifikacije i metode ocjenjivanja razvijat će se uz pomoć postupaka opisanih u odjeljcima 6.1.2.3. (i 6.2.2.2.).
5.3. POPIS SASTAVNIH DIJELOVA
Interoperabilni sastavni dijelovi pokriveni su odgovarajućim odredbama Direktive 2001/16/EZ i navedeni su ispod.
5.3.1. |
KONSTRUKCIJSKI I MEHANIČKI DIJELOVI |
5.3.1.1. |
Odbojnici |
5.3.1.2. |
Vlačni uređaj |
5.3.1.3. |
Naljepnice za označivanje |
5.3.2. |
INTERAKCIJA IZMEĐU VOZILA I KOLOSIJEKA I ODREĐIVANJE PROFILA |
5.3.2.1. |
Okretno postolje i vozno postolje |
5.3.2.2. |
Kolni slogovi |
5.3.2.3. |
Kotači |
5.3.2.4. |
Osovine |
5.3.3. |
KOČENJE |
5.3.3.1. |
Razdjelnik |
5.3.3.2. |
Relejni ventil za varijabilno opterećenje/automatski mjenjač sile kočenja |
5.3.3.3. |
Uređaj za zaštitu kotača od proklizavanja |
5.3.3.4. |
Regulator zategnutosti |
5.3.3.5. |
Kočni cilindar/pokretač |
5.3.3.6. |
Pneumatska poluspojka |
5.3.3.7. |
Završni ventil |
5.3.3.8. |
Izolacijski uređaj za razdjelnik |
5.3.3.9. |
Kočni umetak |
5.3.3.10. |
Kočni blokovi |
5.3.3.11. |
Ventil za ubrzanje pražnjenja zračnog voda |
5.3.3.12. |
Automatski detektor opterećenja i automatski mjenjač sile kočenja |
5.3.4. |
VEZE |
5.3.5. |
OKOLIŠNI UVJETI |
5.3.6. |
ZAŠTITA SUSTAVA |
5.4. RADNE KARAKTERISTIKE I SPECIFIKACIJE SASTAVNIH DIJELOVA
5.4.1 KONSTRUKCIJSKI I MEHANIČKI DIJELOVI
5.4.1.1. Odbojnici
Specifikacije odbojnika kao interoperabilnih sastavnih dijelova opisane su u odjeljku 4.2.2.1.2.1. Odbojnici, stavak „karakteristike odbojnika”.
Sučelja odbojnika kao interoperabilnih sastavnih dijelova opisana su u 4.3.3.1. za odvijanje i upravljanje prometom i u 4.3.5.1. za infrastrukturu.
5.4.1.2. Vlačni uređaj
Specifikacije vlačnog uređaja kao interoperabilnih sastavnih dijelova opisane su u odjeljku 4.2.2.1.2.2. Vlačni uređaj, stavak „karakteristike vlačnog uređaja” i u odjeljku 4.2.2.1.2.3. interakcija vlačnog i odbojnog uređaja, stavak „karakteristike vlačnog uređaja i odbojnog uređaja”.
Sučelja vlačnog uređaja kao interoperabilnih sastavnih dijelova opisana su u 4.3.3.1. za odvijanje i upravljanje prometom i u 4.3.5.1. za infrastrukturu.
5.4.1.3. Naljepnice za označivanje
Kada se označivanje vrši korištenjem naljepnica, one predstavljaju interoperabilne sastavne dijelove. Te su oznake specificirane u Prilogu B.
5.4.2. INTERAKCIJA IZMEĐU VOZILA I KOLOSIJEKA I ODREĐIVANJE PROFILA
5.4.2.1. Okretno postolje i vozno postolje
Cjelovitost konstrukcije okretnog postolja i voznog postolja važna je za sigurno odvijanje prometa željezničkog sustava.
Uvjeti opterećenja okretnog postolja i voznog postolja određuju se:
— |
maksimalnom brzinom |
— |
statičkim značajkama pruge (centriranje, širina kolosijeka, nadvisivanje, nagib tračnice u kolosijeku, nepravilnosti na pruzi) |
— |
dinamičkim značajkama pruge (horizontalna i vertikalna krutost kolosijeka i prigušenje kolosijeka) |
— |
parametri kontakta kotač/tračnica (profil kotača i tračnice, širina kolosijeka) |
— |
nedostaci na kotaču (npr. ravna mjesta na kotaču, nedostatak okruglosti) |
— |
masa, inercija i krutost sanduka vozila, okretnih postolja i kolnih slogova |
— |
karakteristike ogibljenja vozila |
— |
raspored korisnog tereta |
— |
radne karakteristike kočenja. |
Specifikacije okretnog postolja i voznog postolja kao interoperabilne sastavne dijelove opisane su u 4.2.3.4.1., 4.2.3.4.2.1. i 4.2.3.4.2.2. Interakcija vozila i kolosijeka i određivanje profila.
Dopušteno je da se okretna postolja koriste za druge primjene bez daljnje procjene (testiranja) pod uvjetom da raspon primjenjivih parametara za novu primjenu (uključujući parametre za sanduk vozila) ostane unutar raspona koji je već odobren.
Kako bi se osigurao siguran rad okretnih postolja i voznih postolja, oni će se projektirati da podnesu uvjete opterećenja koji se očekuju tijekom njihovog rada. Posebno će okretna i vozna postolja udovoljavati uvjetima testiranja koji su detaljno opisani u odjeljku 6.
Popis koji sadrži projekte okretnih postolja za koji se već u trenutku njihovog objavljivanja smatralo da udovoljavaju zahtjevima ovog TSI-ja za neke primjene priložen je u Prilogu Y.
Sučelja okretnog i voznog postolja kao interoperabilnih sastavnih dijelova s prometno–upravljačkim i signalno–sigurnosnom podsustavom koji se odnose na razmak osovina opisana su u 4.3.2.1. Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje.
Teretni vagoni projektirat će se na takav način da se omogući vožnja u luku, na rampama i pristup trajektima bez kontakta između okretnih postolja i sanduka vozila. Bočni nosači vagona s okretnim postoljima imat će dostatan preklop u najmanjem polumjeru luka za koji je vagon projektiran. Ako vagon ima isključivo mogućnost obavljanja prometa na manjem kutu trajekta od 2,5 stupnja, primjenjivat će se označivanje prema Prilogu B., sl. B25. Ako vagon ima isključivo mogućnost obavljanja prometa na većim polumjerima luka od 35 m, primjenjivat će se označivanje prema Prilogu B., sl. B24.
5.4.2.2. Kolni slogovi
Interakcija kolosijeka i širina kolosijeka 4.2.4.1.2.5, Kočenje i 4.2.7.3.2.1. Zaštita sustava.
Detaljna specifikacija opisana je u odjeljku 4.2.3.3.1. Električni otpor, u odjeljku 4.2.4.1.2.5. energetska ograničenja (pri kočenju) u Prilogu K. i u Prilogu E. koji uključuju primjere rješenja za neke elemente.
Cjelovita funkcionalna specifikacija za IC kolne slogove odgođena je do sljedeće revizije ovog TSI-ja.
Sučelja kolnog sloga kao interoperabilnog sastavnog dijela s prometno–upravljačkim i signalno–sigurnosnom podsustavom opisana su u 4.3.2.1. Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje.
5.4.2.3. Kotači
Detaljna specifikacija opisana je u Prilogu L. koji uključuju primjere rješenja za neke elemente i u Prilogu E.
Cjelovita funkcionalna specifikacija za IC kolne slogove odgođena je do sljedeće revizije ovog TSI-ja.
Sučelja kotača kao interoperabilnog sastavnog dijela s prometno–upravljačkim i signalno–sigurnosnom podsustavom opisana su u 4.3.2.1. Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje.
5.4.2.4. Osovine
Detaljna specifikacija opisana je u Prilogu M. koji uključuju primjere rješenja za neke elemente.
Cjelovita funkcionalna specifikacija za IC osovine odgođena je do sljedeće revizije ovog TSI-ja.
Sučelja osovina kolnog sloga kao interoperabilnog sastavnog dijela s prometno–upravljačkim i signalno–sigurnosnom podsustavom opisana su u 4.3.2.1. Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje.
5.4.3. KOČENJE
5.4.3.1. Sastavni dijelovi odobreni u trenutku izdavanja ovog TSI-ja
Popis koji sadrži projekte kočnih sustava i čimbenika kočenja za koje se već u trenutku njihovog objavljivanja smatralo da udovoljavaju zahtjevima ovog TSI-ja za neke primjene priložen je u Prilogu FF.
5.4.3.2. Razdjelnik
Funkcionalna specifikacija razdjelnika kao interoperabilnih sastavnih dijelova opisana je u 4.2.4.1.2.2. Elementi radnih karakteristika kočenja i 4.2.4.1.2.7. Dovod zraka.
Sučelja interoperabilnih sastavnih dijelova opisana su u Prilogu I., odjeljku I.1.
5.4.3.3. Relejni ventil za varijabilno opterećenje/automatski mjenjač sile kočenja
Funkcionalna specifikacija relejni ventil za varijabilno opterećenje/automatski mjenjač sile kočenja opisana je u 4.2.4.1.2.2. Elementi rada kočenja i 4.2.4.1.2.7. Dovod zraka.
Sučelja interoperabilnih sastavnih dijelova opisana su u Prilogu I., odjeljku I.2.
5.4.3.4. Uređaj za zaštitu kotača od proklizavanja
Funkcionalna specifikacija uređaja za zaštitu kotača od proklizavanja kao interoperabilnih sastavnih dijelova opisana je u 4.2.4.1.2.6. Zaštita kotača od proklizavanja i 4.2.4.1.2.7. Dovod zraka.
Sučelja interoperabilnih sastavnih dijelova opisana su u Prilogu I., odjeljku I.3.
5.4.3.5. Regulator zategnutosti
Funkcionalna specifikacija regulatora napetosti kao interoperabilnih sastavnih dijelova opisana je u 4.2.4.1.2.3. Mehaničke sastavnice.
Specifikacija interoperabilnih sastavnih dijelova opisana su u Prilogu I., odjeljku I.4.
5.4.3.6. Kočni cilindar/pokretač
Funkcionalna specifikacija kočnog cilindra/pokretača kao interoperabilnih sastavnih dijelova opisana je u 4.2.4.1.2.2. Elementi rada kočenja, 4.2.4.1.2.8. Ručna kočnica, 4.2.4.1.2.5. Energetska ograničenja i 4.2.4.1.2.7. Dovod zraka.
Specifikacija interoperabilnih sastavnih dijelova opisana su u Prilogu I., odjeljku I.5.
5.4.3.7. Pneumatska poluspojka
Specifikacija interoperabilnih sastavnih dijelova opisana je u Prilogu I., odjeljku I.6.
5.4.3.8. Završni ventil
Specifikacija interoperabilnih sastavnih dijelova opisana je u Prilogu I., odjeljku I.7.
5.4.3.9. Izolacijski uređaj za razdjelnik
Specifikacija interoperabilnih sastavnih dijelova opisana je u Prilogu I., odjeljku I.8.
5.4.3.10. Kočni umetak
Specifikacija interoperabilnih sastavnih dijelova opisana je u Prilogu I., odjeljku I.9.
5.4.3.11. Kočni blokovi
Specifikacija interoperabilnih sastavnih dijelova opisana je u Prilogu I., odjeljku I.10.
5.4.3.12. Ventil za ubrzanje pražnjenja zračnog voda
Specifikacija interoperabilnih sastavnih dijelova opisana je u Prilogu I., odjeljku I.11.
5.4.3.13. Automatski detektor opterećenja i automatski mjenjač sile kočenja
Specifikacija interoperabilnih sastavnih dijelova opisana je u Prilogu I., odjeljku I.12.
6. OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ČIMBENIKA ZA UPOTREBU I PROVJERA PODSUSTAVA
6.1. INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI
6.1.1. POSTUPCI OCJENJIVANJA
Postupci ocjenjivanja sukladnosti ili prikladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova za upotrebu temeljit će se na europskim specifikacijama ili specifikacijama koje su odobrene u skladu s Direktivom 2001/16/EZ.
U slučaju primjerenosti za korištenje, te će specifikacije navesti sve parametre koji se moraju izmjeriti, pratiti ili ispunjavati i opisat će dotične metode ispitivanja i postupke mjerenja, bilo simulacijom na ispitnom uređaju ili ispitivanjem u pravom željezničkom okruženju.
Proizvođač interoperabilnih sastavnih dijelova (IC) ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici će sastaviti izjavu EZ-a o sukladnosti ili izjavu EZ-a o prikladnosti za upotrebu u skladu s člankom 13.1. i Prilogom IV. Direktivi 2001/16/EZ prije stavljanja IC-a na tržište.
Postupci ocjenjivanja sukladnosti IC-a definirani u odjeljku 5. ovog TSI-ja izvest će se primjenom modula kao što je specificirano u odjeljku 6.1.2.
Ocjenu sukladnosti ili prikladnosti IC-a za upotrebu provest će prijavljeno tijelo kada se tako navodi u postupku kojem je proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik predao molbu.
Moduli će se kombinirati i koristiti selektivno sukladno dotičnom čimbeniku.
Moduli su definirani u Prilogu Q. ovog TSI-ju.
Faze za primjenu postupaka ocjenjivanja sukladnosti ili prikladnosti za upotrebu za interoperabilne sastavne dijelove kao što su definirane u odjeljku 5. ovog TSI-ja navedene su u Prilogu Q. ovom TSI-ju, tabela Q.1.
6.1.2. MODULI
6.1.2.1. Općenito
Za postupak ocjenjivanja sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova unutar podsustava željezničkih vozila proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici može odabrati:
(a) |
postupak tipskog pregleda (modul B) za fazu projekta i razvoja u kombinaciji s modulom za fazu proizvodnje: ili postupak sustava upravljanja kvalitetom u proizvodnji (modul D) ili postupak provjere proizvoda (modul F); |
ili alternativno
(b) |
potpuni sustav upravljanja kvalitetom s postupkom ispitivanja projekta (modul H2) za sve faze; |
ili
(c) |
potpuni postupak upravljanja kvalitetom (modul H1). |
Modul D može se odabrati isključivo kada proizvođač koristi sustav kvalitete za proizvodnju, ispitivanje i testiranje finalnog proizvoda koje je odobrilo i pregledalo prijavljeno tijelo koje je proizvođač odabrao. Ocjena procesa zavarivanja provest će se prema nacionalnim propisima.
Moduli H1 ili H2 mogu se odabrati isključivo kada proizvođač koristi sustav kvalitete za projektiranje, proizvodnju, ispitivanje i testiranje finalnog proizvoda koji je odobrilo i pregledalo prijavljeno tijelo koje je proizvođač odabrao.
Ocjena sukladnosti pokrit će sve faze i karakteristike koje su označene oznakom „X” u tabeli Q.1 Priloga Q. ovom TSI-ju.
6.1.2.2. Postojeća rješenja za interoperabilne sastavne dijelove
Ako je postojeće rješenje za interoperabilni sastavni dio na europskom tržištu prije stupanja na snagu ovog TSI-ja, primjenjuje se sljedeći postupak.
Proizvođač će dokazati da se testovi i provjere IC-a smatraju uspješnim za prethodne primjene u usporedivim uvjetima. U tom će slučaju te ocjene i dalje biti valjane za novu primjenu.
U tom slučaju, tip se može smatrati već odobrenim i ocjena tipa nije neophodna.
U skladu s postupcima ocjene za različite IC-a proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici će:
— |
primijeniti međunarodni postupak kontrole proizvodnje (modul A), |
— |
ili će primijeniti međunarodnu kontrolu projektiranja zajedno s postupkom provjere proizvodnje (modul A1), |
— |
ili će primijeniti cjeloviti postupak sustava upravljanja kvalitetom (modul H1). |
Ako nije moguće dokazati da je rješenje pozitivno dokazano u prošlosti, primjenjuje se odjeljak 6.1.2.1.
6.1.2.3. Inovativna rješenja za interoperabilne sastavne dijelove
Kada je predloženo rješenje interoperabilnih sastavnih dijelova inovativno, kao što je definirano u odjeljku 5.2., proizvođač će izjaviti udaljavanje od odgovarajućeg odjeljka TSI-ja. Europska agencija za željeznice će finalizirati odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije sučelja sastavnih dijelova i razviti metode ocjenjivanja.
Odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije sučelja, te metode ocjenjivanja uključit će se u TSI-je procesom revizije. Čim se ti dokumenti objave, proizvođač ili njegov predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici odabrat će postupak ocjene interoperabilnih sastavnih dijelova, kao što je specificirano u odjeljku 6.1.2.1.
Nakon stupanja na snagu odluke Komisije koja je donijeta u skladu s člankom 21. stavkom 2. Direktive 2001/16/EZ inovativno rješenje može se koristiti prije njegovog uključenja u ovaj TSI.
6.1.2.4. Ocjena prikladnosti za upotrebu
U bilo kojem trenutku kada se pokrene postupak ocjenjivanja temeljen na iskustvu stečenom u odvijanju prometa za interoperabilni sastavni dio unutar podsustava željezničkih vozila, proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik koji je s poslovnim nastanom u Zajednici primijenit će tipsko vrednovanje postupka za iskustvo stečeno u radu (modul V).
6.1.3. SPECIFIKACIJA ZA OCJENU IC-a
6.1.3.1. Konstrukcijski i mehanički dijelovi
6.1.3.1.1. Odbojnici
Odbojnici se moraju ocijeniti prema specifikaciji koja se nalazi u odjeljku 4.2.2.1.2.1. Odbojnici, stavak „karakteristike odbojnika”.
6.1.3.1.2. Vlačni uređaj
Vlačni uređaj se mora ocijeniti prema specifikaciji koja se nalazi u točki 4.2.2.1.2.2. Vlačni uređaj, stavak „karakteristike odbojnika i vlačnog uređaja”.
6.1.3.1.3. Označivanje teretnih vagona
Naljepnice za označivanje moraju se ocijeniti prema specifikaciji koja se nalazi u Prilogu B.
6.1.3.2. Interakcija između vozila i kolosijeka i određivanje profila
6.1.3.2.1. Okretno postolje i vozno postolje
Mora se osigurati cjelovitost konstrukcije spoja između sanduka i okretnog postolja, okvira okretnog postolja, osovinskih ležišta i sve instalirane opreme. Ovo će se osiguranje ostvariti korištenjem dostatnih odgovarajućih metoda kao što su dokazivanja testiranjima na ispitnim klupama, izrada modela za vrednovanje, usporedba s postojećim projektom koji je odobrilo nacionalno tijelo za odobravanje ili neko drugo tijelo u njegovo ime, a koji se koristi u sličnom prometu i uvjetima ili drugim metodama.
Uvjeti testiranja primjenjivi na okretna postolja kojima se obavlja promet na kolosijeku standardne širine u normalnim uvjetima brzine i kvalitete kolosijeka definirani su u Prilogu J. Predstavljaju isključivo zajednički dio punog opsega testiranja koje se ima provesti na svim tipovima okvira okretnih postolja.
Nije moguće specificirati testove opće naravi za svaku posebnu sastavnicu okretnog postolja, a posebno za osovinska ležišta, spojeve između okretnog postolja i sanduka, prigušivača i kočnica. Takvi će se testovi sastaviti za svaki slučaj posebno koristeći testove definirane u prethodnom tekstu kao smjernice. Definicije ciljeva i parametara testova koji su već specificirani detaljno su prikazani ispod.
Ova se opaska isto tako primjenjuje na slučaj okvira okretnih postolja namijenjenih za promet na kolosijeku različite širine ili u jasno definiranim uvjetima rada, ili za okretna postolja inovativnog projekta.
Tri testa opisana u Prilogu J., odjeljci J1., J2. i J3. definirani su kako bi se:
— |
optimizirala struktura okvira okretnog postolja (težina, brzina) |
— |
dodali podaci dobiveni u izračunima |
— |
osiguralo da okviri okretnih postolja budu odgovarajući da podnesu naprezanja u prometu bez pojave trajnih deformacija ili pucanja koja bi smanjila sigurnost ili rezultirala visokim troškovima održavanja. |
U nedostatku usporednih rješenja, iskustvo je pokazalo da je potrebno provesti tri testiranja: dva statička testiranja (Prilog J., odjeljci J1. i J2.) i jedno dinamičko testiranje (Prilog J., odjeljak J3.).
Dva će se statička testiranja provesti prva; ona posebno omogućavaju odbacivanje bilo kojeg okretnog postolja koje ne udovoljava minimalnim zahtjevima čvrstoće.
Dinamičko testiranje (testiranje zamora) projektirano je da bi se provjerilo je li projekt okretnog postolja solidan i mogu li se očekivati pucanja radi zamora u prometu.
Vrijednosti opterećenja koje su korištene za definiranje testiranja izvučene su posebice iz testiranja u vožnji.
Za testiranja u Prilogu J., odjeljku J1. se smatra da predstavljaju maksimalna opterećenja do kojih može doći u prometu, a pri tom se u obzir ne uzimaju opterećenja u nesrećama.
Za testiranja u Prilogu J., odjeljcima J2. i J3. smatra se da predstavljaju, u prosjeku, sveukupan iznos varijabilnih opterećenja do kojih dolazi tijekom životnog vijeka okretnog postolja.
Broj ciklusa u testiranju zamora odabran je kako bi simulirao cjelokupni životni vijek od 30 godina po stopi od 100 000 km godišnje. Ako nije reprezentativan za namjeravani životni vijek, slučajevi opterećenja mogu se revidirati.
Provedena je raspodjela tih ciklusa u tri različite faze opterećenja s ciljem optimiranja konstrukcije okvira okretnog postolja. Posebno mogućnost pojave pukotina tijekom posljednje faze opterećenja predstavlja način za identifikaciju područja s najvišim naprezanjem kojima se mora posvetiti posebna pažnja tijekom proizvodnje, ispitivanja u proizvodnji i provođenja održavanja.
Kako bi se osigurala valjanost testiranja definiranih u Prilogu J., odjeljcima J1., J2. i J3., posebna će se pažnja posvetiti njihovom praktičnom provođenju. Posebno: -
Statičkom testiranju iz Priloga J., odjeljaka J1. i J2., okviri okretnih postolja bit će opremljeni jednosmjernim ekstenziometrima na onim mjestima gdje dolazi do naprezanja s jednostavno i jasno definiranim smjerom; na svim drugim mjestima koristit će se trosmjerni mjerači deformacije (rozete).
Aktivni dio tih mjernih uređaja neće prelaziti 10 mm.
Ekstenziometri i mjerači deformacija (rozete) montiraju se na okvir okretnog postolja na točke izložene velikim naprezanjima, a posebno u područjima koncentracije naprezanja.
Definirat će se komplet testiranja tako da se reproduciraju sile koje djeluju na okvir okretnog postolja i njegove deformacije onako kako do tog dolazi u prometu. Posebna će se pažnja posvetiti prenošenju vertikalnih i poprečnih opterećenja koja se u određenim slučajevima raspoređuju na nekoliko elemenata (npr. stožer, opruge, graničnici …).
Statička će se testiranja provesti na cjelovitom okretnom postolju opremljenom njegovim ogibljenjem. U većini slučajeva taj sklop nije moguće testirati na zamor iz praktičnih razloga; provest će se posebna studija kako bi se definirao komplet testiranja.
Okviri okretnih postolja koji se koriste za sve tri serije testiranja bit će cjelovit i opremljeni elementima za povezivanje (prigušivačima, kočnicama itd.). Potpuno će udovoljavati proizvodnim nacrtima i proizvodit će se u istim uvjetima u kojima se serijski proizvode okviri okretnih postolja.
Ako se pojave napukline ili lomovi tijekom testiranja zamora proizišli iz nedostataka proizvodnje koji nisu otkriveni tijekom prethodnog statičkog testiranja okvira okretnog postolja, testiranje će se ponoviti na drugom okviru. Ako se nedostatak potvrdi, projekt će se smatrati nezadovoljavajućim.
6.1.3.2.2. Kolni slogovi
Ocjena kolnih slogova opisana je u Prilogu K.
6.1.3.2.3. Kotači
Ocjena projekta i proizvodnje opisana je u Prilogu L.
6.1.3.2.4. Osovina
Ocjena projekta i proizvodnje opisana je u Prilogu M.
6.1.3.3. Kočenje
Vidjeti Prilog P.
6.2. PODSUSTAV KONVENCIONALNIH ŽELJEZNIČKIH VOZILA TERETNI VAGONI
6.2.1. POSTUPCI OCJENJIVANJA
Na zahtjev ugovornog tijela ili njegovog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici, prijavljeno tijelo će provesti EZ provjeru u skladu s Prilogom VI. Direktivi 2001/16/EZ.
Ako ugovorno tijelo može dokazati da se testiranje ili provjere koje se odnose na podsustav željezničkih vozila konvencionalnih pruga smatraju uspješnim za bilo koju prethodnu primjenu, te će se procjene uzeti u obzir tijekom ocjene sukladnosti.
Za modificirane teretne vagone koji su izmijenjeni u okviru ograničenja danih u Prilogu II. nova ocjena sukladnosti se neće tražiti.
Utjecaj promjene težine na sastavnice koje su ključne za sigurnost, sastavnice koje se odnose na sigurnost, interakciju između infrastrukture i teretnog vagona i na kategorizaciju za kategoriju pruga sukladno 4.2.3.2. mora se razmotriti u svim slučajevima.
U omjeru u kojem je to specificirano u ovom TSI-ju, EZ provjera podsustava željezničkih vozila konvencionalnih pruga u obzir će uzeti njihova sučelja s drugim podsustavima sustava konvencionalnih pruga.
Ugovorno tijelo će sastaviti potvrdu EZ-a o provjeri podsustava željezničkih vozila u skladu s člankom 18. stavkom 1. i Prilogom V. Direktivi 2001/16/EZ.
6.2.2. MODULI
6.2.2.1. Općenito
Moduli koji će se odabirati za postupke provjere su moduli definirani u Prilogu AA.
Za postupke provjere zahtjeva za teretne vagone koji su specificirani u odjeljku 4., ugovorno tijelo ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici može odabrati sljedeće module:
(a) |
postupak tipskog pregleda (module SB) za fazu projekta i razvoja u kombinaciji s modulom za fazu proizvodnje ili:
ili |
(b) |
potpuni sustav upravljanja kvalitetom s postupkom ispitivanja projekta (modul SH2). |
Modul SD može se odabrati isključivo kada ugovorno tijelo, ili glavni izvoditelji kada su uključeni, koristi sustav upravljanja kvalitetom za proizvodnju, ispitivanje i testiranje finalnog proizvoda koje je odobrilo i pregledalo odabrano prijavljeno tijelo. Procjena procesa zavarivanja provest će se prema nacionalnim propisima.
Modul SH2 može se odabrati isključivo kada ugovorno tijelo, ili glavni izvoditelji kada su uključeni, koristi sustav upravljanja kvalitetom za projektiranje, proizvodnju, ispitivanje i testiranje finalnog proizvoda koji je odobrilo i pregledalo odabrano prijavljeno tijelo.
Sljedeći će se dodatni zahtjevi uzimati u obzir pri korištenju ovih modula:
— |
modul SB: s upućivanjem na odjeljak 4.3. modula, traži se revizija projekta, |
— |
za fazu proizvodnje moduli SD, SF i SH2: primjena ovih modula omogućit će usklađenost vagona s odobrenim tipom kao što je opisano u potvrdi o tipskom ispitivanju. Primjena će posebno dokazati da su proizvodnja i montaža realizirani korištenjem istih sastavnica i istih tehničkih rješenja kao u odobrenom tipu. |
6.2.2.2. Inovativna rješenja
Kada teretni vagon obuhvaća inovativno rješenje kao što je definirano u odjeljku 4.1., proizvođač ili ugovorno tijelo će izjaviti udaljavanje od odgovarajućeg odjeljka TSI-ja.
Europska agencija za željeznice će finalizirati odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije sučelja ovog rješenja i razviti metode ocjenjivanja.
Odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije sučelja te metode ocjenjivanja uključit će se u TSI-je procesom revizije. Čim se ti dokumenti objave, proizvođač ili ugovorno tijelo ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici odabrat će postupke ocjenjivanja teretnih vagona kao što je specificirano u odjeljku 6.2.2.1.
Nakon stupanja na snagu odluke Komisije koja je donijeta u skladu s člankom 21. stavkom 2. Direktive 2001/16/EZ, inovativno rješenje može se koristiti prije njegovog uključenja u ovaj TSI.
6.2.2.3. Ocjenjivanje održavanja
U skladu s člankom 18. stavkom 3. Direktive 2001/16/EZ prijavljeno će tijelo sastaviti tehničku dokumentaciju koja uključuje dokumentaciju održavanja.
Svaka dotična država članica odgovorna je za ocjenu sukladnosti održavanja. U Prilogu DD. (koji ostaje otvorena točka) opisuju se postupci kojima svaka država utvrđuje udovoljavaju li postupci održavanja odredbama ovog TSI-ja i osiguravaju pridržavanje osnovnim parametrima i temeljnim zahtjevima tijekom životnog vijeka podsustava.
6.2.3. SPECIFIKACIJE ZA OCJENU PODSUSTAVA
6.2.3.1. Konstrukcijski i mehanički dijelovi
6.2.3.1.1. Čvrstoća glavne konstrukcije vozila i osiguranje tereta
Vrednovanje projekta slijedit će zahtjeve odjeljka 6. EN-a 12663.
Program testiranja uključivat će testiranje utjecaja ranžiranja kao što je definirano u Prilogu Z. ako nije izvršeno dokazivanje konstrukcijske cjelovitosti izračunima.
Kada su testiranja prethodno provedena na sličnim sastavnicama ili podsustavima, nije neophodno ponavljati ta testiranja pod uvjetom da se može pružiti jasan i siguran dokaz koji pokazuje primjenjivost ranijeg testiranja.
6.2.3.2. Interakcija između vozila i kolosijeka i određivanje profila
6.2.3.2.1. Dinamičko ponašanje vozila
6.2.3.2.1.1. Primjena postupka za djelomično tipsko odobravanje
Kada vagon već ima tipsko odobrenje, te mu se modificiraju određene karakteristike (vidjeti odjeljak 4.2.3.4.1.) ili uvjeti rada koji utječu na dinamičko ponašanje, može se zahtijevati dodatno testiranje.
6.2.3.2.1.2. Izdavanje potvrda za nove vagone
Kada se moraju odobriti novi vagoni testiranjima pri puštanju u promet, ta će se testiranja provesti:
1. |
mjerenjem sila kotača/tračnice |
ili
2. |
mjerenjem ubrzanja |
ili
3. |
vrednovanjem modela |
ili
4. |
uspoređivanjem s postojećim vozilima. |
Precizne granične vrijednosti će varirati ovisno o korištenoj metodi testiranja i analize.
6.2.3.2.1.3. Izuzeće od ispitivanja dinamičkog ponašanja vagona koji se grade ili obnavljaju za vožnju do 100 km/h ili 120 km/h
Teretnim je vagonima dopuštena vožnja do 100 km/h ili 120 km/h bez obveze prolaženja testiranja dinamičkog ponašanja ako udovoljavaju sljedećim uvjetima definiranim u:
— |
4.2.3.5. Uzdužne tlačne sile |
— |
4.2.3.2. Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje, |
te ako su opremljeni ogibljenjem ili okretnim postoljem navedenim ispod.
Dvoosovinski vagoni
Teretni će vagoni biti opremljeni tipovima ogibljenja navedenim u Prilogu Y. u tabeli koja se odnosi na dvoosovinske vagone.
Vagoni s dvoosovinskim okretnim postoljima
Teretni će vagoni biti opremljeni tipovima okretnih postolja ili njihovim varijantama pod uvjetom da modifikacije u odnosu na osnovni tip utječu isključivo na one elemente koji ne mogu utjecati na dinamičko ponašanje. Ta su okretna postolja pobrojana u Prilogu Y. u dvije tabele koje se odnose na vagone s dvoosovinskim okretnim postoljima.
Vagoni s troosovinskim okretnim postoljima
Teretni će vagoni biti opremljeni tipovima okretnih postolja ili njihovim varijantama pod uvjetom da modifikacije u odnosu na osnovni tip utječu isključivo na one elemente koji ne mogu utjecati na dinamičko ponašanje. Ta su okretna postolja navedena u Prilogu Y. u tabeli koja se odnosi na vagone s troosovinskim okretnim postoljima.
6.2.3.2.2. Uzdužne tlačne sile za teretne vagone s bočnim odbojnicima
Kada je potrebno dobiti potvrdu za dopustive uzdužne tlačne sile testiranjem, tada će se testiranja provesti u skladu s metodom opisanom u Prilogu R., barem uz mjerenja područja danih u ovom Prilogu.
6.2.3.2.3. Mjerenje teretnih vagona
Dokazi će se potvrditi mjerenjem okvira sanduka i okretnih postolja teretnih vagona čija su odstupanja od nazivnih dimenzija unutar dopustivih tolerancija (EN 13775, dijelovi 1. do 3. i prEN 13775, dijelovi 4. do 6.).
6.2.3.3. Kočenje
6.2.3.3.1. Radne karakteristike kočenja
Metode određivanja kočne sile opisane su u Prilogu S.
6.2.3.3.2. Minimalno ispitivanje kočnog sustava
Testiranja i ograničenja u donjem tekstu primjenjuju se na vagone koji su opremljeni konvencionalnim zračnim kočnicama za teretne vlakove.
Ta će se testiranja provesti isključivo s jednim zračnim vodom (zračni vod kočnice). Testiranja s pomoćnim spremnikom koji se neprestano puni iz glavnog spremnika zračnog voda isto će se tako provesti kako bi se dokazalo da se ne utječe negativno na rad kočnice.
Uobičajeni radni tlak (režimski tlak) konvencionalne zračne kočnice je 5 bara. Ta testiranja će se provesti s tim tlakom. Dodatna testiranja uzoraka provest će se kako bi se osiguralo da se na rad kočnice ne utječe negativno pri smanjenju ili povećanju tog radnog tlaka koje nije veće od 1 bara.
Testiranja će se provesti u načinima kočenja „P” i „G” ako su ti načini montirani. Kada su montirani varijabilni kočni sustav ili sustav kočenja prazan, testiranja će se provesti u položajima „natovaren” ili „prazan” kako bi se osiguralo da se ne utječe negativno na rad kočnice i da je kočenje usklađeno s ovim TSI-jem.
Korištenje struje ili drugih načina za upravljanje kočnicom je dopušteno pod uvjetima da su zadržani principi ovog TSI-ja. Mora se dokazati jednakovrijedna razina sigurnosti.
Testiranja navedena u donjoj tabeli sastavljena su na temelju individualnog vozila kada je stacionirano ili na stacioniranom vlaku.
Pojedinačni interoperabilni sastavni dijelovi imat će procjenu projekta i proizvodnje opisanu u Prilogu P.
Karakteristike pneumatske kočnice |
||
Br. |
Karakteristika |
Granična vrijednost |
1 |
Vrijeme punjenja kočnog cilindra do 95 % maksimalnog tlaka |
P postavke 3-5 sekundi (3-6 sekundi u slučaju sustava izmjene sile kočenja) G postavke 18-30 sekundi |
2 |
Vrijeme otpuštanja kočnog cilindra do tlaka od 0,4 bara |
P postavke 15-20 sekundi Za ukupnu težinu od 70 tona ili veću dopustivo je da vrijeme otpuštanja bude 15-25 sekundi. G postavke 45-60 sekundi U slučaju kočnica s pneumatski upravljanim uređajima za variranje kočne sile, vrijeme otpuštanja je vrijeme koje mora proteći prije nego se tlak od 0,4 bara pojavi na komori upravljanja relejom (pilot tlak) |
3 |
Smanjenje tlaka u zračnoj cijevi kočnice potrebno za dobivanje maksimalnog tlaka kočnog cilindra |
1,5 ± 0,1 bar |
4 |
Maksimalni tlak kočnog cilindra |
3,8 ± 0,1 bar |
5 |
Osjetljivost/neosjetljivost Neosjetljivost kočnice na polagana smanjenja tlaka zračne cijevi kočnice bit će takvo da se kočnica ne aktivira ako normalni radni tlak padne za 0,3 bara u jednoj minuti. Osjetljivost kočnice na polagana smanjenja tlaka zračne cijevi kočnice bit će takvo da se kočnica aktivira unutar 1,2 sekunde ako normalni radni tlak padne za 0,6 bara u 6 sekundi. |
Kočnica se ne aktivira padom od 0,3 bara u jednoj minuti. Kočnica se aktivira u roku od 1,2 sekunde padom od 0,6 bara u 6 sekundi |
6 |
Curenje zračnog voda kočnice od početnog tlaka na 5 bara |
Maksimalan gubitak tlaka od 0,2 bara u 5 minuta |
7 |
Kočni cilindar, pomoćni rezervoar i kontrolni rezervoar cure od početnog tlaka konačnog cilindra od 3,8 + ili – 0,1 bar s tlaka zračne cijevi kočnice od 0 bara |
Maksimalan gubitak tlaka od 0,15 bara u 5 minuta izmjeren na pomoćnom spremniku |
8 |
Ručno otpuštanje automatske zračne kočnice |
Kočnica se otpušta |
9 |
Postupnost u primjeni i otpuštaju varijacija u tlaku zračnog voda kočnice |
Manje ili jednako 0,1 bar |
10 |
Tlak koji odgovara povratku na položaj punjenja u trenutku otpuštanja kočnice. |
Zračni vod kočnice: - 0,15 bara ispod stvarnog voznog tlaka Kočni cilindar: < 0,3 bara |
11 |
Indikator automatske zračne kočnice |
Osigurati da indikator pokazuje stanje kočnice – primijenjena ili otpuštena |
12 |
Regulator napetosti mora se testirati stvaranjem intenzivnog razmaka intenzivnog trenja kočnog para čime će se dokazati da ponovljeni ciklusi primjena/otpuštanje ponovno uspostavljaju ispravnu zračnost |
Projekt zračnosti umetaka/bloka trenja kočnog para |
13 |
Usklađenost s konstrukcijom opterećenja kočnog umetka/bloka |
Opterećenja kočnog umetka/boka bit će usklađena s projektom |
14 |
Kočno će se polužje slobodno pokretati i omogućavat će kočnom umetku/bloku da oslobodi kočni disk/kotače u otpuštenom položaju i neće smanjivati primijenjenu silu ispod projektirane |
Kočno će polužje biti slobodno |
15 |
Sastavnice parkirne kočnice slobodno će se kretati i podmazivat će se prema potrebi |
Slobodno kretanje: osigurati primjenu i otpuštanje bez vezivanja |
16 |
Upravljanje i rad parkirne kočnice bit će takvo da primjenom sile od 500 N na kraj kočne poluge ili tangentalno na rub ručnog zupčanika parkirna će kočnica biti potpuno primijenjena |
Ulazna sila od 500 N |
17 |
Manualno otpuštanje parkirne kočnice |
Parkirna se kočnica otpušta |
18 |
Indikator parkirne kočnice pokazivat će stanje kočnice |
Indikator će precizno pokazivati položaj kočnice – primijenjena ili otpuštena |
Napomene uz gornju tabelu:
N1. |
To se vrijeme mora postići primjenom kočnice za slučaj opasnosti na jedno vozilo. Nakon prve primjene do oko 10 % krajnjeg tlaka kočnog cilindra, porast tlaka će biti progresivan. Vrijeme punjenja počinje kada zrak počne puniti cilindar i završava kada tlak dosegne 95 % konačne vrijednosti i bit će kao što je navedeno. |
N2. |
U trenutku potpunog i kontinuiranog otpuštanja kočnice na pojedinačnom vozilu nakon primjene kočnice u slučaju opasnosti, tlak kočnog cilindra će progresivno padati. Vrijeme otpuštanja mjereno od trenutka kada se zrak počne ispuštati iz cilindra do trenutka kada tlak dosegne 0,4 bara bit će kao što je navedeno. |
N3. |
Kako bi se postigao maksimalan tlak kočnog cilindra, tlak zračnog voda kočnice smanjit će se za 1,4 na 1,6 bara ispod režimskog tlaka. |
N4. |
Maksimalan tlak kočnog cilindra postignut smanjenjem tlaka zračnog voda kočnice od 1,4 na 1,6 bara bit će 3,7 do 3,9 bara. |
N5. |
Neosjetljivost kočnice na polagano smanjenje tlaka u zračnoj cijevi kočnice bit će takva da se kočnica ne aktivira ako normalni radni tlak padne za 0,3 bara u jednoj minuti. Osjetljivost kočnice na smanjenje tlaka u zračnoj cijevi kočnice bit će takva da se kočnica aktivira u roku od 1,2 sekunde ako normalni radni tlak padne za 0,6 bara u 6 sekundi. |
N6. |
Nakon punjenja zračne cijevi kočnice do 5 bara, izolirajte zračnu cijev kočnice, ostavite vrijeme da se slegne, a zatim osigurajte da curenje ne prekorači navedeno. |
N7. |
Nakon kočenja u slučaju opasnosti s tlakom zračne cijevi kočnice od 0 bara, počnite s mjerenjem nakon perioda stabilizacije i osigurajte da sveukupno curenje ne prekorači navedeno. |
N8. |
Kočnica će imati uređaj za omogućavanje manualnog otpuštanja kočnice. |
N9. |
Kočnica će biti takva da tlak u kočnom cilindru neprestano prati varijacije tlaka u zračnoj cijevi kočnice. Varijacije tlaka od +/-0,1 bar u zračnoj cijevi kočnice neće potaknuti razdjelnik da u skladu s time mijenja tlak kočnog cilindra. Za jednu vrijednost tlaka zračne cijevi kočnice, tlak kočnog cilindra neće varirati za više od 0,1 bar tijekom primjene i otpuštanja. (Za kočenje preko pneumatski upravljanog relejnog ventila za variranje kočne sile, vrijednost od 0,1 bara primjenjuje se na pilot tlak). |
N10. |
U slučaju kočnica s relejnim ventilima za variranje kočne sile, tlak od 0,3 bara odgovara tlaku koji je prisutan u upravljanju pneumatskim relejom (pilot spremnik). |
N11. |
Vagoni kod kojih se ne može provjeriti stanje primjene automatske zračne kočnice primijenjena/otpuštena bez odlaska ispod vagona (na primjer kod onih koji su opremljeni diskovnim kočnicama montiranim na osovinu) bit će opremljeni indikatorom koji pokazuje položaj automatske kočnice. |
N12. |
Ispravan rad regulatora napetosti potvrdit će se stvaranjem velikog razmaka kočnog tarnog para dokazujući da se nakon ponovljenog ciklusa primjena/otpuštanje ponovno dobiva ispravna zračnost. |
N13. |
Na prvom iz serije vagona, sila primjene kočnog umetka ili kočnog bloka će se izmjeriti da bi se dokazalo da je usklađen s projektiranom. |
N14. |
Kočna polužja bit će slobodna tako da umetci/blokovi oslobode kočne diskove/kotače u otpuštenom položaju i da primijenjene sile nisu smanjene ispod projektiranih. |
N15. |
Sastavnice ručne kočnice, polužje, glavni vijci i matice itd. slobodno će se kretati i podmazivati ako je tako predviđeno projektom. |
N16. |
Na prvom iz serije vagona mjerit će se sila usporavanja vozila koja proizlazi iz ulazne sile od 500 N na kraju poluge parkirne kočnice ili koja se primjenjuje tangentalno na rub ručnog zupca. Izmjerena će sila odgovarati projektu. |
N17. |
Parkirna će se kočnica primjenjivati i otpuštati ručno i neće negativno utjecati na razmak tarnog para u otpuštenom stanju. |
N18. |
Postavit će se indikator parkirne kočnice koji precizno pokazuje položaj parkirne kočnice, primijenjena ili otpuštena. |
Postupci testiranja bit će usklađeni s europskim standardima.
Na teretnim vagonima opremljenim načinom kočenja „R” provest će se posebna testiranja. Ta će testiranja biti usklađena s europskim standardima.
6.2.3.4. Okolišni uvjeti
6.2.3.4.1. Temperatura i drugi okolišni uvjeti
6.2.3.4.1.1. Temperatura
Sve će se sastavnice i grupe sastavnica testirati u skladu sa zahtjevima danim u odjeljku 4.2. i 6. i navedenim europskim standardima uzimajući u obzir za koju će se temperaturnu klasu specificiranu u odjeljku 4.2.6.1.2.2. vagon odobriti.
6.2.3.4.1.2. Drugi okolišni uvjeti
Dostatno je za isporučitelja da sastavi potvrdu o sukladnosti navodeći da je projektom u obzir uzeo uvjete okoliša navedene u sljedećim odjeljcima:
|
4.2.6.1.2.1 (Nadmorska visina) |
|
4.2.6.1.2.3 (Vlažnost zraka) |
|
4.2.6.1.2.5 (Kiša) |
|
4.2.6.1.2.6 (Snijeg, led i tuča) |
|
4.2.6.1.2.7 (Isijavanje sunca) |
|
4.2.6.1.2.8 (Otpornost na zagađenje) |
Prijavljeno će tijelo provjeriti postoji li ovakva potvrda i je li je njezin sadržaj razuman.
To ne utječe na zahtjeve za posebnim testiranjima koja se odnose na uvjete okoliša danim u odjeljku 4. ili 6. Oni će se provesti i provjeriti. Ta će se testiranja navesti u potvrdi.
6.2.3.4.2. Aerodinamički učinci
Otvoreno pitanje koje će se specificirati u sljedećoj reviziji ovog TSI-ja.
6.2.3.4.3. Bočni vjetrovi
Otvoreno pitanje koje će se specificirati u sljedećoj reviziji ovog TSI-ja.
7. PROVEDBA
7.1. OPĆENITO
Provedba TSI-ja mora uzeti u obzir sveukupan prijelaz mreže konvencionalnih pruga prema potpunoj interoperabilnosti.
Kako bi se podupro ovaj prijelaz, TSI-i omogućavaju faznu, postupnu primjenu kao i provedbu koordiniranu s drugim TSI-jima.
U slučaju ovog TSI-ja, on će se primijeniti u bliskoj suradnji s TSI-jem buke.
7.2. REVIZIJA TSI-ja
U skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 2001/16/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, Agencija će biti odgovorna za pripremu revizije i za ažuriranje TSI-ja kao i za sastavljanje odgovarajućih preporuka Odboru navedenom u članku 21. ove Direktive kako bi se u obzir uzeo razvoj tehnologije ili socijalni zahtjevi. Povrh tog, progresivno usvajanje i revidiranje drugih TSI-ja može isto tako utjecati na ovaj TSI. Predložene promjene ovog TSI-ja bit će predmet stroge revizije, a ažurirani TSI-i će se objavljivati na osnovi naznačenih vremenskih razdoblja od 3 godine.
Agenciju će se obavijestiti o bilo kakvom inovativnom rješenju koje se razmatra radi određivanja njegovog budućeg uključivanja u TSI.
7.3. PRIMJENA OVOG TSI-ja NA NOVA ŽELJEZNIČKA VOZILA
Odjeljci 2. do 6. i bilo kakve posebne odredbe u stavku 7.7. ispod primjenjuju se u potpunosti na nove teretne vagone koji se stavljaju u promet uz sljedeće iznimke:
— |
odredbe odjeljka 4.2.4.1.2.2. (Elementi rada kočenja) profil usporavanja kočne snage za koji će se datum primjene dati u budućim revizijama TSI-ja. |
Ovaj TSI ne primjenjuje se na vagone koji predstavljaju predmet ugovora koji su potpisani ili koji su u krajnjoj fazi postupka javnog natječaja prije datuma stupanja na snagu ovog TSI-ja.
7.4. POSTOJEĆA ŽELJEZNIČKA VOZILA
7.4.1. PRIMJENA OVOG TSI-ja NA POSTOJEĆA ŽELJEZNIČKA VOZILA
Postojeći teretni vagoni teretni su vagoni koji su već u prometu prije stupanja na snagu ovog TSI-ja.
TSI se ne primjenjuje na postojeća željeznička vozila sve dok se ona ne obnove ili moderniziraju.
7.4.2. MODERNIZACIJA I OBNOVA POSTOJEĆIH TERETNIH VAGONA
Modernizirani ili obnovljeni teretni vagoni koji zahtijevaju novo ovlaštenje za stavljanje u promet unutar značenja Direktive 2001/16/EZ članak 14.3 bit će usklađeni s:
— |
odjeljcima 4.2, 5.3., 6.1.1. i 6.2. i bilo kojim posebnim odredbama iz donjeg stavka 7.7. čim ovaj TSI stupi na snagu i |
primjenjivat će se sljedeće iznimke:
— |
4.2.3.3.2. Otkrivanje pregrijanih ležišta (specificirat će se u sljedećoj reviziji ovog TSI-ja), |
— |
4.2.4.1.2.2. Profil usporavanja snage kočenja, |
— |
4.2.6. Okolišni uvjeti, |
— |
4.2.6.3. Aerodinamički učinci (specificirat će se u sljedećoj reviziji ovog TSI-ja), |
— |
4.2.6.3. Bočni vjetrovi (specificirat će se u sljedećoj reviziji ovog TSI-ja), |
— |
4.2.8. Dokumentacija održavanja. |
Na te će se izuzetke primjenjivati nacionalni propisi.
U vezi vagona koji obavljaju promet prema ugovorima specificiranim dolje u 7.5., uvjeti koji će se primjenjivati pri obnovi ili modernizaciji tih vagona su uvjeti navedeni u dotičnim ugovorima, ako ih ima. U nedostatku tih uvjeta, primjenjivat će se ovaj TSI.
7.4.3. DODATNI ZAHTJEVI ZA OZNAČIVANJE VAGONA
Povrh općenitog slučaja iznad za modernizirane ili obnovljene vagone, za sve se postojeće interoperabilne teretne vagone zahtijeva da budu usklađeni sa zahtjevima ovog TSI-ja u vezi oblikovanja označivanja vagona od datuma sljedećeg sveukupnog ponovnog bojanja vagona bez intervencije prijavljenog tijela. Državi članici dopušteno je definirati raniji datum usklađivanja.
7.5. VAGONI KOJI SU U PROMETU PREMA NACIONALNIM, BILATERALNIM, MULTILATERALNIM ILI MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA
7.5.1. POSTOJEĆI SPORAZUMI
Države članice će obavijestiti Komisiju u roku 6 mjeseci nakon stupanja na snagu ovog TSI-ja o sljedećim sporazumima prema kojima se u prometu koriste teretni vagoni koji su vezani uz opseg ovog TSI-ja (izgradnja, obnova, modernizacija, puštanje u promet, odvijanje prometa i upravljanje vagonima definirano u poglavlju 2. ovog TSI-ja):
— |
nacionalnim, bilateralnim ili multilateralnim sporazumima između država članica i željezničkih prijevoznika ili upravitelja infrastrukture, sklopljenim na trajnoj ili privremenoj osnovi koji su potrebni radi vrlo specifične ili lokalne naravi planiranog obavljanja usluge prijevoza, |
— |
bilateralnim ili multilateralnim sporazumima između željezničkih prijevoznika, upravitelja infrastrukture ili između vlasti zaduženih za sigurnost koji podržavaju značajne razine lokalne ili regionalne interoperabilnosti, |
— |
međunarodnim sporazumima između jedne ili više država članica i barem jedne treće zemlje, ili između upravitelja infrastrukture država članica i barem jednog željezničkog prijevoznika ili upravitelja infrastrukture treće zemlje koji podržavaju značajne razine lokalne ili regionalne interoperabilnosti. |
Stalni rad/održavanje vagona pokriveno ovim sporazumima bit će dopušten tako dugo dok je usklađen sa zakonodavstvom Zajednice.
Kompatibilnost tih sporazuma sa zakonodavstvom EZ-a uključujući njegovu nediskriminirajuću narav i posebno ovaj TSI procijenit će Komisija i poduzet će potrebne mjere kao što su, na primjer, revizija ovog TSI-ja da bi uključila moguće posebne slučajeve ili prijelazne mjere.
O RIV sporazumu i COTIF instrumentima se neće obavještavati.
7.5.2. BUDUĆI SPORAZUMI
Bilo kakvi budući sporazumi ili promjene postojećih sporazuma uzet će u obzir zakonodavstvo EZ-a i, posebno, ovaj TSI. Države članice će obavijestiti Komisiju o takvim sporazumima/promjenama. U tom se slučaju primjenjuje isti postupak iz § 7.5.1.
7.6. PUŠTANJE VAGONA U PROMET
U skladu s člankom 16. stavkom 1. Direktive 2001/16/EZ, kada se postigne usklađenost s TSI-jima, te posebno, kada se dodijeli potvrda EZ-a o provjeri za teretne vagone u jednoj državi članici, to će uzajamno prihvatiti i sve druge države članice.
Kada se traži izdavanje potvrde o sigurnosti prema članku 10. Direktive 2004/49 (dio B potvrde) ili ovlaštenje puštanja u promet prema članku 14. stavku 1. Direktive 2001/16, željeznički prijevoznik može zatražiti izdavanje potvrde/ovlaštenja za puštanje grupiranih vagona u promet. Vagoni se mogu grupirati prema seriji ili tipu.
Kada se potvrda ili ovlaštenje o sigurnosti za puštanje u promet grupe vagona izda u jednoj državi članici, to će uzajamno priznati sve države članice kako bi se izbjeglo dupliciranje provjere sigurnosti/interoperabilnosti koju provode vlasti zadužene za sigurnost.
Tako dugo dok ovaj TSI sadrži otvorena pitanja, ovlaštenje za puštanje u promet uzajamno će se prihvaćati osim kako je navedeno u Prilogu JJ.
Međutim, mora se potvrditi da vagoni obavljaju promet na kompatibilnim infrastrukturama; to se može učiniti korištenjem registara infrastrukture i željezničkih vozila.
7.7. POSEBNI SLUČAJEVI
7.7.1. UVOD
Sljedeće posebne odredbe dopuštene su u donjim posebnim slučajevima.
Posebni slučajevi pripadaju dvjema kategorijama: odredbe koje se primjenjuju ili trajno (slučaj „P”), ili privremeno (slučaj „T”). U privremenim slučajevima preporuča se da se dotična država članica uskladi s dotičnim podsustavom ili do 2010. (slučaj „T1”), što predstavlja cilj propisan u Odluci br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23.srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže, ili do 2020. (slučaj „T2”).
7.7.2. POPIS POSEBNIH SLUČAJEVA
Opći posebni slučaj na mreži od 1 524 mm
Država članica: Finska
Slučaj „P”:
Na državnom području Finske i na švedskom pograničnom kolodvoru Haparanda (1 524 mm prihvaćaju se samo okretna postolja, kolni slogovi i druga sučelja sa širinom kolosijeka vezana uz interoperabilne sastavne dijelove i/ili podsustave izgrađene za mrežu širine kolosijeka 1 524 mm, ako su usklađeni sa slijedećim navedenim finskim posebnim slučajevima za sučelja širine kolosijeka. Ne umanjujući značenje naprijed navedenog ograničenja (širina kolosijeka 1 524 mm) svi interoperabilni sastavni dijelovi i/ili podsustavi koji udovoljavaju zahtjevima TSI-ja za širinu kolosijeka 1 435 mm prihvaćaju se na finskom pograničnom kolodvoru Tornio (1 435 mm) i u trajektnim lukama na kolosijecima za 1 435 mm.
7.7.2.1. Konstrukcijski i mehanički dijelovi
7.7.2.1.1. Sučelje (npr. kvačilo) između vozila, između kompozicija vozila i između vlakova
7.7.2.1.1.1. Širina kolosijeka 1 524 mm
Država članica: Finska
Slučaj „P”:
Za vozila koja su namijenjena obavljanju prometa u Finskoj, dopuštena udaljenost između središnjica odbojnika je 1 830 mm. Alternativno, dopušteno je da se ti vagoni opreme kvačilima SA-3 ili kvačilima kompatibilnim sa SA-3, sa ili bez bočnih odbojnika.
Za vozila koja su namijenjena obavljanju prometa u Finskoj zahtijeva se da udaljenost između središnjica odbojnika bude 1 790 mm, širina ploča odbojnika povećat će se za 40 mm prema van.
7.7.2.1.1.2. Širina kolosijeka 1 520 mm
Država članica: Poljska, Slovačka, Litva, Latvija, Estonija, Mađarska
Slučaj „P”
Sva vozila namijenjena povremenom obavljanju prometa na širini kolosijeka 1 520 mm u Poljskoj i Slovačkoj na odabranim prugama širine 1 520 mm, u Litvi, Latviji i Estoniji udovoljavat će sljedećim zahtjevima:
Svaki vagon usklađen s ovim TSI-jem za širinu kolosijeka od 1 520 mm i 1 435 mm bit će opremljen i automatskim kvačilom i navojnim kvačilom prema jednom od sljedećih rješenja:
— |
vrsta kvačila može se promijeniti na granici između mreža širine 1 435 mm i 1 520 mm |
ili
— |
vagon se može opremiti odbojnicima i automatskim kvačilom tipa SA3 i među–kvačilom |
ili
— |
vagon se može opremiti skrivenim odbojnicima i automatskim kvačilom; odbojnici će u razvučenom položaju dopuštati rad vagona s navojnim kvačilom ili među–kvačilom. |
Odbojnici i kvačila – verzija C
Kvačilo verzija D
Odbojnik i kvačilo verzija D
Vagoni cisterne za opasne tvari bit će opremljeni prigušivačem udaraca za odbojnike usklađenim sa sljedećim parametrima:
— |
dinamičko prigušivanje minimalno 130 kJ |
— |
priključna sila pri polustatičkom opterećenju minimalno 1 000 kN. |
7.7.2.1.1.3 Širina kolosijeka 1 520 mm/1 524 mm
Država članica: Litva, Latvija, Estonija, Finska i Poljska
Slučaj „P”
U vezi vagona koji obavljaju promet ili su namijenjeni trajnom obavljanju prometa u dvostranom prometu na prugama širine kolosijeka 1 520 mm/1 524 mm između država članica i trećih zemalja, odjeljci 4. i 5. ovog TSI-ja se ne primjenjuju.
7.7.2.1.1.4. Širina kolosijeka 1 520 mm
Država članica: Litva, Latvija i Estonija
Slučaj „T”
Za vagone koji trajno obavljaju promet na prugama širine kolosijeka 1 520 mm odjeljci 4. i 5. ovog TSI-ja se ne primjenjuju do sljedeće revizije ovog TSI-ja. Sljedeća će revizija u obzir uzeti posebne slučajeve kao što su označeni u postupcima danim u 7.5.1. ovog TSI-ja.
7.7.2.1.1.5. Širina kolosijeka 1 668 mm – udaljenost između središnjica odbojnika
Država članica: Španjolska i Portugal
Slučaj „P”
Za vozila koja su namijenjena prometu u Španjolskoj i Portugalu, dopušteno je da udaljenost između središnjica odbojnika bude 1 850 mm (± 10 mm) U tom se slučaju mora dokazati kompatibilnost sa standardno raspoređenim odbojnicima.
Dimenzije ploča odbojnika za dvoosovinske vagone i vagone s okretnim postoljima:
Združena širina ploča odbojnika za vagone koji su namijenjeni prometu u Španjolskoj i Portugalu (udaljenost između središnjica 1 850 mm) bit će 550 mm ili 650 mm ovisno o karakteristikama vagona obuhvaćenim primjenjivim nacionalnim propisima.
7.7.2.1.1.6. Sučelje između vozila
Država članica: Republika Irska i Sjeverna Irska
Slučaj „P”
Za Irsku, središnjice odbojnika bit će udaljene 1 905 mm, a središnja visina odbojnog i vlačnog uređaja iznad tračnice mora biti između minimalno 1 067 mm i maksimalno 1 092 mm bez tereta na vagonu. Kako bi se olakšalo spajanje i odvajanje vagona tijekom manevriranja mogu se dopustiti „instantor” povezna kvačila na teretnim vagonima (vidjeti Prilog HH.).
7.7.2.1.1.7. Opći specifični slučaj na mreži od 1 000 mm ili manje
Država članica: Grčka
Slučaj „T1”
Za postojeću izoliranu širinu od 1 000 mm koja nije u opsegu ovog TSI-ja, primjenjuju se nacionalni propisi.
7.7.2.1.2. Siguran pristup i napuštanje željezničkih vozila
7.7.2.1.2.1. Siguran pristup i napuštanje željezničkih vozila – Republika Irska i Sjeverna Irska
Država članica: Republika Irska i Sjeverna Irska
Slučaj „P”
Za Irsku, zahtjev će biti da će „stepenice i rukohvati gdje su postavljeni služiti isključivo za pristup i napuštanje, a ne da se dopusti ranžirnom radniku da se vozi s vanjske strane vozila”.
Prilog EE. neće se primjenjivati u Republici Irskoj i Sjevernoj Irskoj.
7.7.2.1.3. Čvrstoća glavne konstrukcije vozila i osiguranje tereta
7.7.2.1.3.1. Pruge širine kolosijeka 1 520 mm
Država članica: Poljska, Slovačka, Litva, Latvija, Estonija, Mađarska
Slučaj „P”
Svi vagoni namijenjeni trajnom ili privremenom obavljanju prometa na širini kolosijeka 1 520 mm udovoljavat će sljedećim zahtjevima:
Projektirana opterećenja
Uzdužna projektirana opterećenja
Kategorija |
Minimalne vrijednosti [kN] |
Tlačna sila na poluzi automatskog kvačila |
3 000 |
Vlačna sila na poluzi automatskog kvačila |
2 500 |
Tlačna sila na osovini svakog odbojnika |
1 000 |
Tlačna sila ekscentrično primijenjena (50 mm) sa osi na svaki odbojnik |
750 |
Tlačna sila primijenjena dijagonalno preko bočnih odbojnika (ako su postavljeni) |
400 |
Vozila koja udovoljavaju ovim zahtjevima mogu se ranžirati bez ograničenja.
— |
Maksimalno vertikalno opterećenje Opterećenje vagona u graničnim projektiranim uvjetima pri 150 % maksimalnog opterećenja neće uzrokovati plastičnu dužinsku deformaciju. Otklon okvira vagona koji se odnosi na mirovanje ne smije biti veći od 3 ‰ osnove glavnog svornjaka. |
— |
Kombinacija opterećenja Konstrukcija će podnijeti kombinacije opterećenja najnezgodnijeg slučaja vertikalnog opterećenja u kombinaciji s tlačnom silom od 3 000 kN na automatskom kvačilu i sile primijenjene na os na svakom odbojniku. Vertikalni dinamički višak koji proizlazi iz reakcijske inertne sile opterećenja na sanduk vagona i njegove horizontalne sastavnice koje reagiraju uzdužno na kolosijek razmotrit će se izračunom. Za unutarnji tlak vagona cisterni još će se razmotriti i djelomični vakuum i tlak hidrauličkog šoka. |
— |
Opterećenje tijekom podizanja Vagon će biti otporan na sile tijekom podizanja bez plastičnih izduljenija. U obzir će se uzimati dodatne dopunske točke iz normi za vozila širine 1 520 mm. |
Zahtjevi koji se odnose na dinamičke sile primijenjeni na automatsko kvačilo
— |
Općenito Natovareni i nenatovareni teretni vagon bit će otporan na udarac vagona nabijača. To će se dokazati testiranjem na kolosijeku u pravcu. Težina vagona nabijača bit će jednaka barem težini testiranog vagona. Za testiranje dvoosovinskih vagona preporuča se vagon nabijač od 100 +/-3 t. Vagon nabijač bit će opremljen automatskim kvačilom tipa SA3 i ublaživačom udaraca kvačila. Razlika između osovina automatskih kvačila neće prekoračivati 50 mm. Testiranje će se primjenjivati na sljedeće specifikacije:
Primijenjena sila u natovarenom stanju bit će 3 000 kN +/- 10 %. Grupa vagona protunabijača zaštitit će se od pomicanja ručnom kočnicom ili kočnim potpornjima. |
— |
Udarno opterećenje u nenatovarenom stanju Brzina vagona nabijača bit će 12 km/h. Vagon koji se testira bit će otkočen. Opterećenja neće uzrokovati plastični otklon. Naprezanja u odabranim kritičnim točkama kao što su spojevi okretno postolje/okvir, okvir/sanduk vagona i nadgradnja će se zabilježiti. |
— |
Udarno opterećenje u natovarenom stanju Vagon koji se testira bit će opterećen maksimalnim opterećenjem. Najveća brzina vagona nabijača bit će 12 km/h. Testiranje udarnog opterećenja počet će postepeno od 2 do 3 km/h. Testiranje će se izvesti za sljedeće raspone:
Provest će se barem 5 udarnih opterećenja za svaki raspon brzine. Povrh tog, 3 testiranja udarnim opterećenjem će se provesti s udarnim opterećenjem tlačne sile jednakim 3 000 kN. Ova udarna sila bit će popraćena izračunom. Tijekom testiranja, dopustiva udarna tlačna sila neće prekoračiti ograničenje za više od 10 %. Ako se granična vrijednost od 3 000 kN +/- 10 % dosegne odmah ispod 12 km/h brzina se neće povećavati. Povrh toga, da bi se simulirala dugoročna izdržljivost, provest će se 40 testiranja udarnim opterećenjem pri 12 km/h ili udarnom tlačnom silom od 3 000 kN. Opterećenja neće uzrokovati nikakve plastične otklone. |
— |
Uvjeti dinamičke čvrstoće tijekom rada vagona Vagoni će biti otporni na uzdužne tlačne i vlačne sile od 1 000 kN na 120 km/h. |
7.7.2.1.3.2. Pruge širine kolosijeka 1 668 mm – podizanje i podizanje regulacijskom dizalicom
Država članica: Španjolska i Portugal
Slučaj „P”
Za dvoosovinske vagone:
— |
Sastavit će se odredbe za ograničenje pada opruge kada se vagoni podižu. Primjer rješenja prikazan je u Prilogu X. ploča 3. |
— |
Za podizanje regulacijskim dizalicama (ograničeno na „spojeve” kao maksimum) svaki će vagon biti opremljen s četiri temeljne ploče, dvije ispod svake samostalne šipke okvira sanduka postavljene simetrično u odnosu na poprečnu os vagona. Ovaj raspored može isto tako biti podesan za novi pogon u jami za izmjenu osovina (uključujući višestruke ili zglobne vagone bez ograničenja broja jedinca). Temeljne ploče će imati sljedeće dimenzije:
Bit će poprečno izbrazdane s utorima paralelnim i okomitim na uzdužnu os vagona.
Infrastruktura vagona će omogućiti da zračni raspor kolnih slogova kada su temeljne ploče u dignutom položaju (s normalnim pokretom regulacijske dizalice od 800 mm) dosegne maksimalnu visinu od 1 550 mm u odnosu na razinu tračnice. Prilog X. ploča 6 pokazuje zračni raspor koji moraju imati vagoni koji koriste glave regulacijskih dizalica. |
Za vagone s okretnim postoljima:
— |
Vagoni sa zamjenjivim osovinama bit će opremljeni uređajem za ograničenje spuštanja opruga pri podizanju vagona s njihovim okretnim postoljima. Preporuča se usvajanje uređaja prikazanog u Prilogu X. ploča 10. |
— |
Najveća duljina vagona preko odbojnika ne smije prekoračiti 24,486 m. Konstrukcija okvira sanduka imat će mogućnost podnošenja težine okvira okretnih postolja tijekom podizanja u uvjetima definiranim u sljedećem stavku. |
— |
Smještaj regulacijskih dizalica na radilištima bit će usklađen s dijagramom prikazanim u Prilogu X. ploča 13. Prihvaćeni raspored odgovarajući je za rukovanje svim vagonima koji imaju ukupnu duljinu koja nije veća od 24,480 m. Rad podizanja vagona provodit će se simultanim podizanjem okvira sanduka i okvira okretnih postolja. Vagoni će biti opremljeni kabelima za učvršćenje okvira okretnih postolja za sanduk tijekom ove aktivnosti. Prilog X. ploča 14 prikazuje uređaj koji je montiran na okretna postolja u 4 točke i na okvir sanduka vagona u 8 točaka, kako bi se omogućilo provođenje navedenog osiguranja u trenutku podizanja i kabeli koji će biti postavljeni u položaj praznog hoda kada se ne koriste. Okviri sanduka vagona bit će opremljeni temeljnim pločama sljedećih dimenzija:
Kontaktna površina temeljenih ploča bit će užlijebljena u skladu s navodima danim u stavku koji se odnosi na dvoosovinske vagone. Položaj temeljenih ploča na okvirima sanduka vagona i zračnost koja se mora postaviti zbog upotrebe kljunova ručnih dizalica prikazani su u Prilogu X. ploča 15. Ovaj položaj prikladan je za instalaciju u novim jamama za izmjenu osovina (također i za višestruke ili zglobne vagone bez ograničenja broja jedinica). Infrastruktura vagona imat će zračnost kolnih slogova kada su temeljne ploče u podignutom položaju (s uobičajenim pokretom ručne dizalice od 900 mm) dosegle najveću visinu od 1 650 mm u odnosu na razinu tračnice. |
7.7.2.2. Interakcija između vozila i kolosijeka i određivanje profila
7.7.2.2.1. Kinematički profil
7.7.2.2.1.1. Kinematički profil Velika Britanija
Država članica: Velika Britanija
Slučaj „P”
Za vagone koji su namijenjeni vožnji na britanskoj mreži, vidjeti Prilog T.
7.7.2.2.1.2. Vagoni za širinu kolosijeka 1 520 mm i 1 435 mm
Država članica: Poljska, Slovačka, Litva, Latvija i Estonija
Slučaj „P”
Za vagone koji su namijenjeni vožnji na prugama širine kolosijeka 1 520 mm i 1 435 mm, vidjeti Prilog U.
7.7.2.2.1.3. Kinematički profil Finska
Država članica: Finska
Slučaj „P”
Za vagone koji su namijenjeni prometu u Finskoj i na švedskoj pograničnoj stanici Haparada (1 524 mm) širina vozila neće premašiti širinu FIN 1 kao što je definirano u Prilogu W.
7.7.2.2.1.4. Kinematički profil Španjolska i Portugal
Država članica: Španjolska i Portugal
Slučaj „P”
Prelazak preko vertikalnih prijelaznih lukova (uključujući spuštalice ranžirnih pruga) i uređaja za prekomjerno kočenje, ranžiranja ili zaustavljanje.
Pokretna će postolja imati mogućnost prilagodbe kuta nadvisivanja za pristup na trajekte čiji je maksimalni kut spoj – širina s horizontalom iznosi 2 ° 30‚ na lukovima od 120 m.
Prolaz preko lukova.
Vagoni će imati mogućnost prolaziti lukovima polumjera 60 m za plato–vagone i 75 m za druge tipove na kolosijeku standardne širine i preko lukova od 120 m na širokom kolosijeku.
7.7.2.2.1.5. Kinematički profil Irska
Država članica: Republika Irska i Sjeverna Irska
Slučaj „P”
Dinamički profil vagona:
Teretni vagoni koji obavljaju prijevoz između Irske i Sjeverne Irske bit će usklađeni s dinamičkim profilom vagona Iarnród Éireann i dinamičkim profilom vagona Sjeverne Irske (GNR) prikazanim na crtežu složene širine br. 07000/121 Prilog HH. Dimenzije statičkog profila vagona navedene na tom crtežu isto se tako moraju uvažavati.
Konstrukcija vagona:
Maksimalan konstrukcijski profil vagona odredit će se sukladno nacionalnim propisima.
7.7.2.2.2. Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje
7.7.2.2.2.1. Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje Finska
Država članica: Finska
Slučaj „P”
Za vozila namijenjena za promet u Finskoj, dopustivo osovinsko opterećenje bit će 22,5 tona za maksimalnu brzinu od 120 km/h i 25 tona za maksimalnu brzinu od 100 km/h ako je promjer kotača između 920 i 840 mm.
7.7.2.2.2.2. Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje Velika Britanija
Država članica: Velika Britanija
Slučaj „P”
Kategorizacija pruga i odsjeka pruga u Velikoj Britaniji provodi se u skladu s prijavljenim nacionalnim standardom (Railway Group Standard GE/RT8006 „Interface between Rail Vehicle Weights and Underline Bridges”). Vozila namijenjena za promet u Velikoj Britaniji klasificirat će se prema tom standardu.
Klasifikacija vagona određena prema geometrijskom položaju i opterećenju svake osovine.
7.7.2.2.2.3. Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje Litva, Latvija i Estonija
Država članica: Litva, Latvija, Estonija
Slučaj „P”
Na profil vozila primjenjivat će se nacionalni propisi.
7.7.2.2.2.4. Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje Republika Irska i Sjeverna Irska
Država članica: Republika Irska i Sjeverna Irska
Slučaj „P”
Ograničenje statičkog osovinskog opterećenja za vagone je 15,75 tona za irsku mrežu, ali je dopušteno obavljanje prometa vagonima s okretnim postoljima s osovinskim opterećenjem od 18,8 tona na određenim putovima vožnje.
7.7.2.2.3. Parametri željezničkih vozila koji utječu na sustav nadzora vlakova ugrađen u stabilna postrojenja
7.7.2.2.4. Dinamičko ponašanje vozila
Kategorija „P” – stalno
7.7.2.2.4.1. Popis posebnih slučajeva promjera kotača u odnosu na različite širine kolosijeka
Opis |
Promjer kotača (mm) |
Širina kolosijeka (mm) |
Minimalna vrijednost (mm) |
Maksimalna vrijednost (mm) |
Udaljenost između vanjskih površina grebena (SR) |
≥ 840 |
1 520 |
1 487 |
1 509 |
1 524 |
1 487 |
1 514 |
||
1 602 |
|
|
||
1 668 |
1 643 |
1 659 |
||
Udaljenost između unutrašnjih površina grebena (AR) |
≥ 840 |
1 520 |
1 437 |
1 443 |
1 524 |
1 442 |
1 448 |
||
1 602 |
|
|
||
1 668 |
1 590 |
1 596 |
||
Širina vijenca (BR) |
≥ 330 |
1 520 |
133 |
140 (7) |
Debljina grebena (Sd) |
≥ 840 |
1 520 |
24 |
33 |
< 840 i ≥ 330 |
Druge |
27,5 |
33 |
|
Visina grebena (Sh) |
≥ 760 |
|
28 |
36 |
< 760 i ≥ 630 |
|
30 |
36 |
|
< 630 ≥ 330 |
|
32 |
36 |
|
Lice grebena (QR) |
≥ 330 |
|
6,5 |
|
Gore navedene veličine navedene su kao funkcija visine razine gornje tračnice i udovoljavat će im prazni ili puni vagoni. Kolni slogovi teretnih vagona koji stalno voze na širini kolosijeka od 1 520 mm mjerit će se u skladu s postupkom mjerenja kolnog sloga specificiranim za teretne vagone 1 520 mm. |
7.7.2.2.4.2. Materijali za kotače
Sukladno nordijskim klimatskim uvjetima, posebni se materijal za kotače općenito koristi u Finskoj i u Norveškoj. Sličan je materijalu ER8, ali s većim udjelom mangana i silikona radi poboljšanja svojstava protiv ljuštenja. Za domaći promet taj se materijal može koristiti ako su se stranke o tome usuglasile.
7.7.2.2.4.3. Slučajevi posebnih opterećenja
Koristit će se dodatne sile ako parametri pruge proizvode veće sile.
(npr.: mali lukovi …)
7.7.2.2.4.4. Dinamičko ponašanje vozila - Španjolska i Portugal
Država članica: Španjolska i Portugal
Slučaj „P”
Širina vijenca.
U slučaju osovine namijenjene za opterećenja od 22,5 t mogu se koristiti oni vijenci čiji su crteži dani u Prilogu X. ploča 1. i oni koji su derivirani iz standardnog projekta za osovine ERRI. Dodatna će se rješenja primijeniti u nekim slučajevima na takav način da budu usklađena sa širinom aktivnih površina grebena kotača osovina uključenih u ovaj TSI.
7.7.2.2.4.5. Dinamičko ponašanje vozila - Republika Irska i Sjeverna Irska
Država članica: Republika Irska i Sjeverna Irska
Slučaj „P”
Željeznička vozila trebala bi se projektirati za sigurno obavljanje prometa na kolosijeku iskrivljenom do 17 ‰ preko osnove od 2,7 m i do 4 ‰ preko osnove od 11,2 m.
Maksimalne i minimalne vrijednosti za SR i AR su sljedeće:
SR |
Svi promjeri kotača |
1 571 mm min. |
1 588 mm maks. |
AR |
Svi promjeri kotača |
1 523 mm min. |
1 524 mm maks. |
BR |
Svi promjeri kotača |
127 mm min. |
135 mm maks. |
Sd |
Svi promjeri kotača |
24 mm min. |
32 mm maks. |
Sh |
Svi promjeri kotača |
30,5 mm min. |
38 mm maks. |
QR |
Svi promjeri kotača |
6,5 |
|
7.7.2.2.5. Uzdužne tlačne sile
7.7.2.2.5.1. Uzdužne tlačne sile - Poljska i Slovačka na odabranim prugama širine kolosijeka 1 520 mm; Litva, Latvija i Estonija
Država članica: Poljska i Slovačka na odabranim prugama širine kolosijeka 1 520 mm; Litva, Latvija i Estonija
Slučaj „P”
Zahtjevi za vagone za širinu kolosijeka 1 520 mm za vagone širine 1 435 mm da bi obavljali promet na mreži širine 1 520 mm.
Zemlje: Poljska i Slovačka na odabranim prugama 1 520 mm, Litva, Latvija, Estonija
Vagoni opremljeni automatskim kvačilima bit će otporni na uzdužne tlačne i vlačne sile od 1 000 kN pri 120 km/h.
7.7.2.2.6. Okretno postolje i vozno postolje
7.7.2.2.6.1. Okretno postolje i vozno postolje - Poljska i Slovačka na odabranim prugama širine kolosijeka 1 520 mm; Litva, Latvija i Estonija
Država članica: Poljska i Slovačka na odabranim prugama širine kolosijeka 1 520 mm; Litva, Latvija i Estonija
Slučaj „P”
U Poljskoj i Slovačkoj na odabranim prugama 1 520 mm, Litvi, Latviji, Estoniji zahtjevi za vagone s varijabilnom širinom voznog postolja od 1 435/1 520 mm širina koja se zahtijeva za obavljanje prometa na mreži 1 520 mm su slijedeći:
(a) |
Općenito Za dvoosovinska okretna postolja dopustivi razmak između kolnih slogova bit će između 1 800 mm i 2 400 mm. Vozno postolje namijenjeno korištenju na europskoj željezničkoj mreži širine kolosijeka 1 520 mm moći će podnijeti raspon radne temperature od – 40 °C do + 40 °C. Za azijsku mrežu širine kolosijeka 1 520 mm vozno će postolje biti odgovarajuće za raspon temperature od – 60 °C do + 45 °C i relativnu vlažnost od 0–100 %. |
(b) |
Okviri voznih postolja Okvir voznog postolja može biti zavaren ili odljeven. Korišteni će čelik imati mogućnost zavarivanja bez predgrijavanja i imat će minimalnu vlačnu čvrstoću od 370 N/mm2. Minimalne vrijednosti koje se moraju postići za udarnu čvrstoću šipke s utorom (V utor kao što je specificiran za ISO testiranje) ukratko su prikazane u sljedećoj tabeli:
|
Dokaz se traži isključivo za vožnju na sustavima širine 1 520 mm.
7.7.2.2.6.2. Okretno postolje i vozno postolje - Španjolska i Portugal
Država članica: Španjolska i Portugal
Slučaj „P”
Sveukupne dimenzije okretnog postolja.
Okretna postolja sa zamjenjivim osovinama imat će minimalnu osnovu kolnog sloga od 1,80 i udaljenost između ravni ogibljenja od 2,170 m. Sveukupne dimenzije okretnog postolja dane su u Prilogu X. ploča 7. Sveukupne dimenzije definirane na taj način primjenjuju se na okretno postolje odgovarajuće za uvjete kočenja S. Francuske i španjolske nacionalne vlasti konzultirat će se o primjeni SS uvjeta kočenja.
Visina centra stožera bit će 925 mm iznad razine tračnice i polumjer stožernog ležaja će biti 190 mm kao za okretno postolje za standardnu širinu kolosijeka. Stožer će udovoljavati crtežu u Prilogu X. ploča 8.
Osovinska ležišta za vagonska okretna postolja.
Osovinska ležišta bit će usklađena s crtežom prikazanim u Prilogu X. ploča 9.
Sigurnosni uređaj s mogućnošću uvlačenja koji povezuje osovinu s okvirom okretnog postolja.
Osovinska ležišta obuhvaćat će sigurnosni sustav koji omogućava osiguranje osovina na okvir okretnog postolja. Takav uređaj, prikazan u Prilogu X. ploča 11. moći će se uvlačiti tijekom radova na izmjeni osovina.
Kotači.
Za dvoosovinske vagone:
Promjer ovoja novih kotača bit će maksimalno 1 000 mm.
Za vagone s okretnim postoljem:
Promjer ovoja novih kotača bit će 920 mm.
Kolni slogovi.
Kolni će slogovi nositi serijski broj, broj tipa i oznaku vlasnika.
Te će se oznake, zajedno s datumom (mjesec i godina) posljednjeg velikog popravka kolnih slogova, indeksom šifre željeznice u čijem se posjedu nalazi ili koja ga je registrirala, te indeksom mjesta na kojem je obavljen veliki popravak, prikazati na plutajućem obruču osovinskog vratila.
Broj šifre željeznice u čijem se vlasništvu nalazi ili koja ga je registrirala i datum (mjesec i godina) posljednjeg velikoj popravka bit će naznačeni bijelom bojom na prednjoj stani svakog osovinskog ležišta.
Osovinsko ležište i zaštitne ploče.
Osovinska ležišta, osovinski štitnici i opružne spone projektirat će se na takav način da omoguće uvažavanje oznaka prikazanih na ploči 2. (promjer otvora na gornjoj strani osovinskog ležišta omogućit će korištenje prstena ili graničnika za prilagodbu ogibljenja kao što je prikazano u Prilogu X.).
Budući da je kotač osovine za široki kolosijek prilično blizu okviru sanduka vagona, koristit će se stremen s osovinskim štitnikom od 14 ili 10 mm: vidjeti ploču 18.
Preporuča se korištenje podupirača osovinskih štitnika koje se mogu brzo demontirati i montirati. Oni će se pričvrstiti uz pomoć 2 vijka M-20 × 55 postavljena s užlijebljenim podnoškama. U konstrukciji udaljenost između centara otvora bit će 483 + 1/0 mm.
Sveukupno površinsko područje kolnih slogova.
Okviri sanduka vozila imat će potpuno slobodan prostor, u razini sa svakim kotačem, kao što je prikazano na ploči 4.
Projekt osovine
Osovine će imati mogućnost podnošenja maksimalnog opterećenja propisanog za pruge pogodne za osovinsko opterećenje od 20 t (pruge C razreda) ili za osovinska opterećenja od 22,5 t (pruge D razreda). Bit će opremljene osovinskim ležištima s kugličnim ležajevima i moći će se zamjenjivati s postojećim osovinama. Nove osovine bit će projektirane u skladu s odredbama propisanim u sadašnjem TSI-ju. Korištenje automatskih varijabilnih kolnih slogova za različite širine kolosijeka koji mogu voziti i na prugama 1 435 mm i 1 668 mm dopušteno je isključivo na temelju ugovora sa španjolskim i francuskim nadležnim vlastima za međunarodni prijevoz kroz potonju državu članicu.
7.7.2.3. Kočenje
7.7.2.3.1. Radne karakteristike kočenja
7.7.2.3.1.1. Radne karakteristike kočenja - Velika Britanija
Država članica: Velika Britanija
Slučaj „P”
Za teretne vagone namijenjene korištenju u britanskoj mreži vidjeti Prilog V., odjeljak V2.
7.7.2.3.1.2. Radne karakteristike kočenja - Poljska i Slovačka na odabranim prugama 1 520 mm, Litva, Latvija, Estonija
Država članica: Poljska i Slovačka na odabranim prugama 1 520 mm, Litva, Latvija i Estonija
Slučaj „P”
— |
Razdjelnici Interoperabilni vagoni za 1 435 mm da bi obavljali promet na mreži širine kolosijeka 1 520 mm bit će opremljeni dodatnim kočnim sustavima u skladu sa sljedećim: Opcija 1.: montirati dva razdjelnika s uređajem za prebacivanje
Opcija 2.: montirati standardni razdjelnik ili odobrenu kombinaciju razdjelnika KE/483 na vagon koji udovoljava tehničkim zahtjevima za kočenje i za željeznicu širine kolosijeka 1 435 mm i 1 520 mm s uređajem za prebacivanje koji omogućava prebacivanje sustava na dotični radni režim. Za opciju 1. kočna oprema vagona mora obuhvaćati uređaje za prebacivanje „kočnica uključena/isključena” i „teretni/putnički” kao i „uređaj „prazan/natovaren” ako ne postoji kočni uređaj za razmjeno kočenje opterećenju prema Prilogu I. i uređaj „kočnica uključena/isključena” i „prazan – djelomično natovaren – natovaren” kao u standardima za širinu kolosijeka 1 520 mm i „Tehničkim zahtjevima za kočnu opremu za vagone izgrađene u radionicama RF”. Svaki razdjelnik mora imati svoj vlastiti odušni ventil i uže za povlačenje s ručicama na obje strane vagona. Za opciju kočenja 2., razdjelnik bi se trebao prvenstveno koristiti u kombinaciji s automatskim kočnim sustavom prilagođavanja opterećenju. Kada je kočni položaj prebačen ručno u skladu s opterećenjem, moraju postojati barem dva postepena položaja za kočnu silu. |
— |
Kočenje razmjerno opterećenju, kočna sila i radne karakteristike kočenja Vagonske kočnice moraju osigurati da se zajamče propisane vrijednosti kočnih težina i teoretskih koeficijenata kočenja za obavljanje prometa i na kolosijeku širine 1 435 mm i 1 520 mm pri dotičnim maksimalnim brzinama. Za obavljanje prometa na kolosijeku širine 1 435 mm, vagoni će biti opremljeni uređajem za prebacivanje opterećenja kojim se ručno opravlja ili automatskim kočnim sustavom razmjernom opterećenju koji udovoljava zahtjevima prema Prilogu I. Za obavljanje prometa na kolosijeku širine 1 520 mm vagoni će biti opremljeni automatskim kočnim sustavom razmjernom opterećenju ili uređajem za prebacivanje opterećenja kojim se ručno upravlja s barem dva položaja. Korištenje automatskog sustava i njegova konfiguracija za kolosijek širine 1 520 mm predstavljat će dužno razmatranje pri projektiranju okretnih postolja koja se koriste i tipa prijelaza s jedne širine kolosijeka na drugu. Obilježja kočenja izračunat će se na osnovi „Standardnih izračuna kočenja za teretne vagone i vagone hladnjake”. Ovdje će teoretski koeficijent izračunat za silu vagonskog kočnog bloka kada je kočni sustav prebačen na širinu kolosijeka 1 520 mm udovoljavati sljedećim vrijednostima:
Različite kočne sile vagona specificirane u standardima za obavljanje prometa na kolosijecima širine 1 435 mm i 1 520 mm mogu se prilagoditi odgovarajućim prilagodbama kočnih ovjesa ili kočnog cilindra. |
— |
Uređaj za prebacivanje s kolosijeka širine 1 435 mm na kolosijek širine 1 520 mm Prebacivanje sa sustava jednog razdjelnika na drugi odvijat će se tijekom provođenja izmjene širine kolosijeka uz pomoć uređaja za prebacivanje 1 435 mm/1 520 mm. Pokretanje ovog uređaja mora zahtijevati minimalan napor i mora se pouzdano podići u svoj krajnji položaj. Odabrani krajnji položaj mora odgovarati isključivo jednom sustavu kočenja i mora zajamčiti da je drugi sustav kočenja izvan pogona. Kada jedan sustav kočenja ispadne, drugi mora ostati u radu ako vagon ima dva odvojena razdjelnika. Prebacivanje s jednog kočnog sustava na drugi može se provesti isključivo u kolodvoru za promjenu širine kolosijeka ili ručno (uz pomoć posebnog uređaja) ili automatski. Odabrani kočni sustav mora se jasno označiti čak i kada se prebacivanje odvija automatski. Kada se prebacivanje odvija automatski, prvenstveno će se koristiti automatski kočni sustav razmjeran opterećenju. |
7.7.2.3.1.3. Radne karakteristike kočenja - Finska
Država članica: Finska
Slučaj „P”
Za vozila namijenjena isključivo širini kolosijeka 1 524 mm, kočna će se sila odrediti na temelju minimalne udaljenosti od 1 200 m između signala na finskoj mreži. Minimalni postotak kočne težine je 55 % za 100 km/h i 85 % za 120 km/h.
Zahtjevi za ograničenjem energije vezanim za padinu srednjeg nagiba od 21 ‰ i duljine od 46 km (padina pruge St Gothard) ne vrijede za vozila namijenjena isključivo širini kolosijeka od 1 524 mm.
U vozilima namijenjenim isključivo za širinu kolosijeka 1 524 mm, parkirna kočnica bit će projektirana na takav način da se potpuno natovareni vagoni zadrže na nagibu od 2,5 % s maksimalnom adhezijom od 0,15 bez vjetra. Na vagonima izgrađenim za prijevoz cestovnih vozila parkirnom se kočnicom upravlja sa zemlje.
7.7.2.3.1.4. Radne karakteristike kočenja - Španjolska i Portugal
Država članica: Španjolska i Portugal
Slučaj „P”
Smještaj kočnih papuča.
Za dvoosovinske vagone:
Kočne će se papuče montirati u skladu sa zahtjevima navedenim na ploči 5. Montaža s ploče 12. za vagone s okretnim postoljem se isto može koristiti.
Za vagone s okretnim postoljem:
Kočne će se papuče montirati u skladu s odredbama ploče 12.
7.7.2.3.1.5. Radne karakteristike kočenja - Finska, Švedska, Norveška, Estonija, Latvija i Litva
Država članica: Finska, Švedska, Norveška, Estonija, Latvija i Litva
Slučaj „T1”
Zahtjevi ovog TSI-ja koji se odnose na korištenje kompozitnih blokova odobrenih na temelju postojećih specifikacija UIC-a i metode ispitivanja nisu općenito valjane za Finsku, Švedsku, Norvešku, Estoniju i Litvu.
Kompozitni kočni blokovi ocjenjivat će se na nacionalnoj osnovi, a u obzir će se uzimati zimski okolišni uvjeti.
Posebni slučaj je valjan dok se specifikacije i metode ocjenjivanja ne razviju i dok se ne dokaže da su dostatne za nordijske zimske uvjete.
Ovim se ne sprečavaju teretni vagoni iz drugih država članica u obavljanju prometa u nordijskim i baltičkim državama.
7.7.2.3.1.6. Radne karakteristike kočenja - Republika Irska i Sjeverna Irska
Država članica: Republika Irska i Sjeverna Irska
Slučaj „P”
Radna kočnica: Zaustavni put novog vagona koji obavlja promet na kolosijeku u pravcu i u razini u željezničkoj mreži u Irskoj ne smije prekoračiti:
Zaustavni put = (v2/(2*0,55) m
(pri čemu je v = maksimalna radna brzina vagona u IR mreži u m/s)
Maksimalna radna brzina mora biti manja ili jednaka 120 km/h. Ovim se uvjetima mora udovoljiti u svim uvjetima opterećenja.
7.7.2.3.2. Parkirna kočnica
7.7.2.3.2.1. Parkirna kočnica - Velika Britanija
Država članica: UK
Slučaj „P”
Teretni vagoni namijenjeni korištenju u britanskoj mreži, vidjeti Prilog V., odjeljak V1.
7.7.2.3.2.2. Parkirna kočnica - Republika Irska i Sjeverna Irska
Država članica: Republika Irska i Sjeverna Irska
Slučaj „P”
Za nove vagone koji se koriste isključivo u željezničkoj mreži u Irskoj, svaki vagon mora biti opremljen parkirnom kočnicom koja mora držati potpuno natovareni vagon na nagibu od 2,5 % s maksimalnom adhezijom od 10 % bez vjetra.
Irska traži izuzeće od zahtjeva koji traže upravljanje ručnom kočnicom „iz vozila”, u korist zahtjeva da se „parkirnom kočnicom može upravljati iz vozila ili sa zemlje”.
7.7.2.4. Okolišni uvjeti
7.7.2.4.1 Okolišni uvjeti
7.7.2.4.1.1 Okolišni uvjeti - Španjolska i Portugal
Država članica: Španjolska i Portugal
Slučaj „P”
U Španjolskoj i Portugalu gornja granica vanjske temperature je + 50 umjesto + 45 danih temperaturnom klasom Ts u točki 4.2.6.1.2.2.
7.7.2.4.2. Protupožarna zaštita
7.7.2.4.2.1. Protupožarna zaštita - Španjolska i Portugal
Država članica: Španjolska i Portugal
Slučaj „P”
Odvodnik iskri.
Kategorija „P” – stalan
Za dvoosovinske vagone:
Zaštita odvodnika iskri izgradit će se i postaviti u skladu s pločom 16.
Vanjski dio tih štitnika bit će okrenut prema dolje, a njihov će gornji dio biti zakrivljen.
Širina njihovoga gornjeg dijela bit će 415 + 5/0 mm; udaljenost između unutrašnjih rubova će biti 1 120 mm.
Vertikalni dio tih štitnika bit će visok 115 mm, a dio koji je okrenut prema dolje 32 mm s kutom od 30 °. Udaljenost između tih štitnika u odnosu na pod bit će 20 mm, a polumjer zakrivljenog dijela1 800 mm. Osovinski vagoni prihvaćeni za prijevoz između Francuske i Španjolske s opasnim teretom klase 1.a i 1.b prema RID-u imat će izolirane kočnice u vožnji.
Za vagone s okretnim postoljem:
— |
Štitnici za odvodnju iskri bit će izgrađeni i postavljeni u skladu s pločom 17.
|
7.7.2.4.3. Električna zaštita
7.7.2.4.3.1. Električna zaštita - Poljska i Slovačka na odabranim prugama 1 520 mm, Litva, Latvija, Estonija
Država članica: Poljska i Slovačka na odabranim prugama 1 520 mm, Litva, Latvija i Estonija
Slučaj „P”
Dodatni zahtjevi za vagone 1 520 mm i vagone 1 435 mm koji će obavljati promet na mreži 1 520 mm.
7.7.3. TABLICA POSEBNIH SLUČAJEVA PREMA DRŽAVI ČLANICI
Zemlja |
Odjeljak |
Parametar |
Poseban slučaj |
Kate-gorija |
Sve zemlje |
4.2.3.4. |
Dinamičko ponašanje vozila |
7.7.2.2.4.1. |
P |
Finska |
4.2.2.1. |
Sučelje (npr. kvačilo) između vozila |
7.7.2.1.1.1. |
P |
Finska |
4.2.3.1. |
Kinematički profil |
7.7.2.2.1.3. |
P |
Finska |
4.2.3.2. |
Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje |
7.7.2.2.2.1. |
P |
Finska |
4.2.4.1. |
Radne karakteristike kočenja |
7.7.2.3.1.3. |
P |
Finska, Švedska, Norveška, Estonija, Latvija i Litva |
6.2.3.3. (Prilog P) |
Radne karakteristike kočenja |
7.7.2.3.1.5. |
T1 |
Finska, Estonija, Latvija, Litva, Poljska |
Odjeljci 4. i 5. |
Karakterizacija podsustava i interoperabilni sastavni dijelovi |
7.7.2.1.1.3. |
P |
Finska i Norveška |
5.3.2.3. |
Kotači |
7.7.2.2.4.2. |
P |
Velika Britanija |
4.2.3.1. |
Kinematički profil |
7.7.2.2.1.1. |
P |
Velika Britanija |
4.2.3.2. |
Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje |
7.7.2.2.2.2. |
P |
Velika Britanija |
4.2.4.1.2.2. |
Radne karakteristike kočenja |
7.7.2.3.1.1. |
P |
Velika Britanija |
4.2.4.1.2.8. |
Parkirna kočnica |
7.7.2.3.2. |
P |
Grčka |
4.2.3.4. |
Dinamičko ponašanje vozila |
7.7.2.1.1.6. |
T1 |
Poljska, Slovačka, Litva, Latvija i Estonija |
4.2.2.1. |
Sučelje (npr. kvačilo) između vozila |
7.7.2.1.1.2. |
P |
Poljska, Slovačka, Litva, Latvija i Estonija |
4.2.2.3. |
Čvrstoća glavne konstrukcije vozila |
7.7.2.1.3.1. |
P |
Poljska, Slovačka, Litva, Latvija i Estonija |
4.2.3.1. |
Kinematički profil |
7.7.2.2.1.2. |
P |
Litva, Latvija i Estonija |
4.2.3. |
Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje |
7.7.2.2.2.3. |
P |
Litva, Latvija i Estonija |
Odjeljci 4. i 5. |
Karakterizacija podsustava i interoperabilni sastavni dijelovi |
7.7.2.1.1.4. |
T |
Poljska, Slovačka, Litva, Latvija i Estonija |
4.2.3.4. |
Dinamičko ponašanje vozila |
7.7.2.2.4. |
P |
Poljska, Slovačka, Litva, Latvija i Estonija |
4.2.3.5. |
Uzdužne tlačne sile |
7.7.2.2.5.1. |
P |
Poljska, Slovačka, Litva, Latvija i Estonija |
5.3.2.1. |
Okretna postolja i vozna postolja |
7.7.2.2.6.1. |
P |
Poljska, Slovačka, Litva, Latvija i Estonija |
4.2.4.1. |
Radne karakteristike kočenja |
7.7.2.3.1.2. |
P |
Poljska, Slovačka, Litva, Latvija i Estonija |
4.2.7.3. |
Električna zaštita |
7.7.2.4.3.1. |
P |
Republika Irska i Sjeverna Irska |
4.2.1. |
Sučelje (npr. kvačilo) između vozila |
7.7.2.1.1.5. |
P |
Republika Irska i Sjeverna Irska |
4.2.2.2. |
Siguran pristup i odlazak |
7.7.2.1.2.1. |
P |
Republika Irska i Sjeverna Irska |
4.2.3. |
Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje |
7.7.2.2.2.4. |
P |
Republika Irska i Sjeverna Irska |
4.2.3.4. |
Dinamičko ponašanje vozila |
7.7.2.2.4.5. |
P |
Republika Irska i Sjeverna Irska |
4.2.4.1. |
Radne karakteristike kočenja |
7.7.2.3.1.5. |
P |
Republika Irska i Sjeverna Irska |
4.2.4.1.2.8. |
Parkirna kočnica |
7.7.2.3.2.2. |
P |
Španjolska i Portugal |
4.2.2.1. |
Sučelje (npr. kvačilo) između vozila |
7.2.1.1.4. |
P |
Španjolska i Portugal |
4.2.2.3. |
Čvrstoća glavne konstrukcije vozila |
7.7.2.1.3.2. |
P |
Španjolska i Portugal |
4.2.3.1. |
Kinematički profil |
7.7.2.2.1.4. |
P |
Španjolska i Portugal |
4.2.3.4. |
Dinamičko ponašanje vozila |
7.7.2.2.4.4. |
P |
Španjolska i Portugal |
5.3.2.1. |
Okretna postolja i vozna postolja |
7.7.2.2.6.2. |
P |
Španjolska i Portugal |
4.2.4.1. |
Radne karakteristike kočenja |
7.7.2.3.1.4. |
P |
Španjolska i Portugal |
4.2.6.1.2.2. |
Okolišni uvjeti |
7.7.2.4.1.1. |
P |
Španjolska i Portugal |
4.2.7.2. |
Protupožarna zaštita |
7.7.2.4.2.1. |
P |
(1) S se dobiva prema Prilogu S., „λ” = ((C/S)-D) prema Prilogu S., „γ” = ((Brzina (km/h))/3,6)2)(2×(S-((Te)×(brzina (km/h)/3,6)))) pri čemu je Te = 2 sek.
(2) vagon „S1” je vagon s mjenjačem sile kočenja
(3) vagon „S2” je vagon s relejom za varijabilno opterećenje
(4) vagon „SS” bit će opremljen relejom za varijabilno opterećenje
(5) Maksimalna primijenjena srednja vrijednost usporenja (pri brzini vožnje od 100 km/h) je 18 × 0,91 = 16,5 kN/osovina. Ova vrijednost proizlazi iz maksimalne ulazne energije kočenja dopuštene na sponom zakočenom kotaču nazivnog novog promjera u rasponu od [920 mm; 1 000 mm] tijekom kočenja (kočna masa ograničit će se na 18 tona). Kotači nazivnog novog promjera (< 920 mm) i/ili tlačnim kočnicama prihvaćat će se sukladno nacionalnim propisima.
(6) Maksimalna primijenjena srednja vrijednost usporenja (pri brzini vožnje od 120 km/h) je 18 × 0,88 = 16 kN/osovina. Ova vrijednost proizlazi iz maksimalne ulazne energije kočenja dopuštene na sponom zakočenom kotaču nazivnog novog promjera u rasponu od [920 mm; 1 000 mm] tijekom kočenja (kočna masa ograničit će se na 18 tona). Kotači nazivnog novog promjera (< 920 mm) i/ili tlačnim kočnicama prihvaćat će se sukladno nacionalnim propisima.
(7) Vrijednost hrapavog ruba je obuhvaćena
Kolni slogovi teretnih vagona koji stalno voze na širini kolosijeka od 1 520 mm mjerit će se u skladu s postupkom mjerenja kolnog sloga specificiranim za teretne vagone 1 520 mm.
PRILOG A.
KONSTRUKCIJE I MEHANIČKI DIJELOVI
A.1. Odbojnici
Slika A1.
Potporna ploča odbojnika
A.2. Vlačni mehanizam
Slika A2.
Vlačna kuka – dimenzije
Slika A3.
D – škopac za navojno kvačilo
Slika A4.
Vlačni i odbojni mehanizam
Slika A5.
Bernov pravokutnik
ESPACES LIBRES A RESERVER AUX EXTREMITES DES VEHICULES
FREIZUHALTENDE RÄUME AN DEN WAGENENDEN
ZRAČNOSTI KOJE SE MORAJU POSTIĆI NA KRAJEVIMA VOZILA
Slika A6.
Navojno kvačilo i vučne kuke
Slika A7.
Zračnost koja se mora postići na krajevima vagona iznad vučne kuke
PRILOG B.
KONSTRUKCIJE I MEHANIČKI DIJELOVI
OZNAČIVANJE TERETNIH VAGONA
B.1. |
JEDINSTVENI BROJ VOZILA |
B.2. |
TARA TEŽINA VOZILA |
B.3. |
TABELA OPTEREĆENJA VOZILA |
B.4. |
DULJINA PREKO ODBOJNIKA |
B.5. |
SIMBOLI ZA PROMET DO VELIKE BRITANIJE |
B.6. |
VAGONI IZGRAĐENI ZA VOŽNJU IZMEĐU ZEMALJA S RAZLIČITIM ŠIRINAMA KOLOSIJEKA |
B.7. |
KOLNI SLOGOVI S AUTOMATSKOM IZMJENOM ŠIRINE |
B.8. |
ZABRANJENO RANŽIRANJE NA SPUŠTALICAMA S MANJIM POLUMJEROM LUKA OD PRIKAZANOG NA DONJEM CRTEŽU |
B.9. |
VAGONI S OKRETNIM POSTOLJEM S UDALJENOŠĆU IZMEĐU OSOVINA VEĆOM OD 14 000 MM I KOJI SU PRIHVAĆENI ZA RANŽIRANJE NA SPUŠTALICI |
B.10. |
VAGONI KOJIMA JE ZABRANJENO PROLAŽENJE KROZ KOLOSIJEČNE KOČNICE ILI DRUGE ZAUSTAVNE UREĐAJE U NAČINU RADA 9. |
B.11. |
TABELA DATUMA ODRŽAVANJA |
B.12. |
UPOZORENJE VISOKI NAPON |
B.13. |
POLOŽAJ TOČAKA ZA PODIZANJE/PODIZANJE REGULACIJSKOM DIZALICOM |
B.14. |
MAKSIMALNO OPTEREĆENJE VAGONA |
B.15. |
KAPACITET VAGONA CISTERNI |
B.16. |
VISINA PODA VAGONA KONTEJNERA |
B.17. |
MINIMALAN POLUMJER LUKA |
B.18. |
ZNAK ZA VAGONE S OKRETNIM POSTOLJEM KOJIMA JE DOPUŠTENO DA ISKLJUČIVO SVLADAVAJU RAMPE VLAK – TRAJEKT S MAKSIMALNOM PROMJENOM KUTA RAMPE OD 2° 30′ |
B.19. |
OZNAČIVANJE VAGONA U PRIVATNOM VLASNIŠTVU |
B.20. |
OZNAČIVANJE TERETNIH VAGONA KOJE SE ODNOSI NA POSEBNE RIZIKE VEZANE UZ VAGON |
B.21. |
POLOŽAJ TERETA: PLITKI OTVORENI VAGONI (PLATO VAGONI) |
B.22. |
UDALJENOST IZMEĐU VANJSKIH KOLNIH SLOGOVA ILI SREDIŠTA OKRETNIH POSTOLJA |
B.23. |
VAGONI KOJIMA JE POTREBNA POSEBNA PAŽNJA PRI RANŽIRANJU (NPR. BIMODALNE JEDINICE) |
B.24. |
RUČNO PRIMIJENJENA PARKIRNA KOČNICA |
B.25. |
UPUTE I SAVJETI ZA SIGURNOST ZA POSEBNU OPREMU |
B.26. |
NUMERIRANJE KOLNIH SLOGOVA |
B.27. |
OZNAKE KOČENJA NA VAGONIMA |
B.27.1. |
Natpisi za označivanje tipa zračne kočnice |
B.27.2. |
Označivanje kočne mase na vozilima |
B.27.2.1. |
Vozila koja nisu opremljena uređajem za prilagodbu kočenja |
B.27.2.2. |
Vozila opremljena opremom za ručnu prilagodbu kočenja |
B.27.2.3. |
Vozila koja imaju dva ili više kompleta kočne opreme s odvojenim uređajima „prazno–natovareno” |
B.27.2.4. |
Vozila opremljena kočnim uređajem koji varira automatski i progresivno kako se mijenja opterećenje |
B.27.2.5. |
Vagoni opremljeni uređajima za automatsko upravljanje aparatom „prazan – natovaren” |
B.27.3. |
Druge oznake koje se odnose na kočenje |
B.27.3.1. |
Oznake koje označavaju instalaciju R kočnog sustava velike snage s načinom kočenja „R” |
B.27.3.2. |
Oznake koje označavaju složene uloške kočnih papuča |
B.27.3.3. |
Oznake koje označavaju diskovne kočnice |
B.28. |
VAGONI S AUTOMATSKIM KVAČILOM PREMA STANDARDU OSSHD |
B.29. |
PLOČA „DOZVOLJEN PROMET NA KOLOSIJEKU ŠIRINE 1 520 MM” |
B.30. |
VAGONI S KOLNIM SLOGOVIMA VARIJABILNE ŠIRINE (1 435 MM/1 520 MM) |
B.31. |
OZNAČIVANJE OKRETNIH POSTOLJA S KOLNIM SLOGOVIMA VARIJABILNE ŠIRINE (1 435 MM/ 1 520 MM) |
B.32. |
OZNAČIVANJE VAGONA I PUTNIČKIH VAGONA IZGRAĐENIH ZA ŠIRINU KOLOSIJEKA GA, GB ILI GC |
B.1. JEDINSTVENI BROJ VOZILA
(Položaj: na lijevo sa svake strane)
Broj vozila će biti najmanje 80 mm visok i bit će smješten ne više od 2 m iznad razine tračnice. Položaj broja bit će takav da se ne zakloni ceradom za prekrivanje vagona.
Daljnji detalji se mogu naći u EN-u koji je zatražen.
B.2. TARA TEŽINA VOZILA
(Položaj: na lijevo sa svake strane)
Slika B1.
Tara težina vagona koji nije opremljen ručnim kočnicama.
Slika B2.
Označivanje za tara težinu i kočnu težinu vagona opremljenih ručnim kočnicama.
Ako se ručnom kočnicom upravlja sa zemlje, oznaka mora biti uokvirena crvenom bojom.
Kada postoji više od 1 kočnice montirane na vagon koje djeluju samostalno, broj tih kočnica će se prikazati ispred kočne težine (npr. 2 × 0,00 t).
B.3. TABELA OPTEREĆENJA VOZILA
(Položaj: na lijevo sa svake strane)
Slika B3.
Slika B4.
Slika B5.
Značenje bilješki na kraju teksta (fusnota) na slikama:
(1) |
Maksimalan korisni teret u tonama za vagone u vlakovima koji voze do 100 km/h |
(2) |
Maksimalan korisni teret u tonama za vagone u vlakovima koji voze do 120 km/h |
(3) |
Za vagone koji mogu voziti maksimalnom brzinom od 120 km/h samo kada su prazni |
(4) |
Vagoni koji se mogu otpraviti s istim teretima kao u S prometu pri 120 km/h imat će znak „**” smješten desno od oznaka maksimalnog opterećenja. Opseg primjene oznake „**” (isključivo modernizirani/obnovljeni vagoni, ili novi i modernizirani/obnovljeni vagoni) predstavlja otvoreno pitanje. NAPOMENA: Oznake za kategorije pruga D mogu se postaviti isključivo na vagone za koje je dopušteno veće osovinsko opterećenje za kategoriju D nego za kategoriju C. |
Slika B6.
Dimenzije ploče opterećenja
B.4. DULJINA PREKO ODBOJNIKA
(Položaj: na lijevo sa svake strane)
Slika B7.
B.5. SIMBOLI ZA PROMET DO VELIKE BRITANIJE
(Položaj: na lijevo sa svake strane)
Slika B8.
za vagone prihvaćene za trajekte za vlakove
Slika B9.
za vagone prihvaćene kroz tunel ispod kanala La Manche
Slika B10.
za vagone prihvaćene za trajekte za vlakove i kroz tunel ispod kanala La Manche
B.6. VAGONI IZGRAĐENI ZA VOŽNJU IZMEĐU ZEMALJA S RAZLIČITIM ŠIRINAMA KOLOSIJEKA
(Položaj: na desno sa svake strane)
Slika B11.
B.7. KOLNI SLOGOVI S AUTOMATSKOM IZMJENOM ŠIRINE
(Položaj: na desno sa svake strane)
Vozno postolje s mogućnošću automatskog prebacivanja širine za širine kolosijeka unutar raspona od 1 435 mm do 1 668 mm
Slika B12.
B.8. ZABRANJENO RANŽIRANJE NA SPUŠTALICAMA S MANJIM POLUMJEROM LUKA OD PRIKAZANOG NA DONJEM CRTEŽU
(Položaj: na lijevo na svaki potporanj)
Slika B13.
Ova oznaka označava minimalan savladivi vrh brda ili vertikalni polumjer luka cijevi za vagone koji su radi svojeg projekta u opasnosti da pretrpe oštećenje pri prolasku preko spuštalice polumjera luka od 250 m.
B.9. VAGONI S OKRETNIM POSTOLJEM S UDALJENOŠĆU IZMEĐU OSOVINA VEĆOM OD 14 000 MM KOJI SU PRIHVAĆENI ZA RANŽIRANJE NA SPUŠTALICI
(Položaj: na lijevo na svaki potporanj)
Ova je oznaka za vagone s okretnim postoljima i udaljenošću između dvije susjedne osovine većom od 14 000 mm.
Ona označava najveću udaljenosti između susjednih osovina;
Slika B14.
B.10. VAGONI KOJIMA JE ZABRANJENO PROLAŽENJE KROZ KOLOSIJEČNE KOČNICE ILI DRUGE ZAUSTAVNE UREĐAJE U NAČINU RADA 9.
(Položaj: na lijevo na svaki potporanj)
Slika B15.
Ova je oznaka za vagone koji radi svoje konstrukcije ne smiju prelaziti preko kolosiječnih kočnica i drugih uređaja za ranžiranje ili kočenje u vožnji.
B.11. TABELA DATUMA ODRŽAVANJA
(Položaj: na desno na svaki potporanj)
Mora postojati mogućnost, s obzirom na korišteni sustav održavanja, da se dokaže valjanost podataka koji su upisani na ploču održavanja.
Slika B16.
(1) |
Razdoblje važenja ploče održavanja |
(2) |
Označivanje radionice koja je odgovorna za radove održavanja, te se na taj način omogućava izmjena razdoblja važenja |
(3) |
Datum obavljanja radova (dan, mjesec, godina) |
(4) |
Dodatne oznake. Mogu ih primijeniti isključivo željeznički prijevoznici koji su vlasnici. |
B.12. UPOZORENJE VISOKI NAPON
Slika B17.
Za vozila izgrađena nakon 1.1.1987.
Ova je oznaka smještena na vagonima s podnim pločama postavljenim na visinu preko 2 000 mm iznad razine tračnice ili sa stepenicama čiji krajevi premašuju ovu dimenziju koja je pokraj ovakve opreme. Oznaka je postavljena tako da se može vidjeti prije stvarnog dolaska u područje opasnosti.
B.13. POLOŽAJ TOČAKA ZA PODIZANJE/PODIZANJE REGULACIJSKOM DIZALICOM
Ova se oznaka nalazi na lijevo i na desno od svakog potpornja, u razini s točkama za podizanje.
Slika B18.
Podizanje bez voznog postolja u radionici.
Slika B19.
Podizanje u četiri točke sa ili bez voznog postolja.
Slika B20.
Podizanje sa ili bez voznog postolja ili ponovno postavljanje na tračnice uz pomoć samo jednog ekstremiteta ili blizu ekstremiteta.
B.14. MAKSIMALNO OPTEREĆENJE VAGONA
(Položaj: na desno od svakog potpornja)
Ovo je oznaka za vagone s kapacitetom utovara većim od najvećeg maksimalnog označenog opterećenja i za vagone bez oznaka za maksimalno opterećenje. Navodi maksimalno odobreno opterećenje za dotični vagon.
Slika B21.
B.15. KAPACITET VAGONA CISTERNI
(Položaj: na lijevo sa svake strane)
U slučaja vagona cisterni itd. označen je kapacitet u kubnim metrima, hektolitrima ili litrama uz korištenje oznaka koje su prikazane ispod.
Slika B22.
B.16. VISINA PODA VAGONA KONTEJNERA
(Položaj: na desno sa svake strane)
Slika B23.
Ovaj znak je smješten na vagone kontejnere s mogućnošću prijevoza velikih kontejnera i/ili zamjenjivih sanduka; označava visinu utovarne ravni vagona u mm kada vagon nije natovaren.
B.17. MINIMALAN POLUMJER LUKA
(Položaj: na lijevo od svakog potpornja)
Ova je oznaka za vagone s okretnim postoljima koji imaju mogućnost prolaska isključivo kroz luk polumjera većeg od 35 m i navode minimalni odobreni polumjer luka.
Slika B24.
B.18. ZNAK ZA VAGONE S OKRETNIM POSTOLJEM KOJIMA JE DOPUŠTENO DA ISKLJUČIVO SVLADAVAJU RAMPE VLAK – TRAJEKT S MAKSIMALNOM PROMJENOM KUTA RAMPE OD 2°30′
(Položaj: na lijevo od svakog potpornja)
Ova oznaka je za vagone s okretnim postoljima koji mogu prelaziti isključivo preko rampi trajekata za vlakove kuta manjeg od 2°30 ‚ i navodi maksimalni dopustivi kut rampe za dotični vagon.
Slika B25.
B.19. OZNAČIVANJE VAGONA U PRIVATNOM VLASNIŠTVU
(Položaj: na lijevo sa svake strane)
Teretni vagoni u privatnom vlasništvu bit će označeni imenom i adresom registriranog posjednika.
B.20. OZNAČIVANJE TERETNIH VAGONA KOJE SE ODNOSI NA POSEBNE RIZIKE VEZANE UZ VAGON
(a) |
U slučajevima kada se sanduci vagona (nadgradnja) mogu pomicati na temelju mogućnosti okvira sanduka (vagoni s prigušivačima udaraca itd.), dijelovi koji će vjerojatno tijekom udarca biti prekriveni moraju se obojiti dijagonalnim crnim prugama na žutoj podlozi kako bi se svratila pažnja na opasna mjesta. |
(b) |
Kako bi se izbjegla opasnost od kuka na kabelima koje vire više od 150 mm, takve se kuke moraju obojiti kako slijedi:
|
B.21. POLOŽAJ TERETA: PLITKI OTVORENI VAGONI (PLATO VAGONI)
(Položaj: na sredini svakog potpornja)
Plitki vagoni s korisnom duljinom poda koja prelazi 10 m i otvoreni vagoni s visokim stanicama izgrađeni poslije 1. siječnja 1968., čija je maksimalna visina za pojedinačne terete raspoređena po barem tri različite duljine potporne površine, moraju imati oznaku prikazanu na slici B28. ili B29.
Podatak je za sve druge vagone opcionalan;
Znak je opcionalan za sve druge vagone na koje se u slučaju potrebe može pričvrstiti znak kao što je prikazano na slikama B26. ili B27. ili B28. ili B29.
Slika B26.
Primjer koji pokazuje koncentrirane terete raspoređene po različitim duljinama potporne površine i terete koji su položeni na dva različita potpornja (nosiva širina ≥ 2 m)
Slika B27.
Primjer koji pokazuje koncentrirane terete raspoređene po različitim duljinama potporne površine i tereti koji su položeni na dva različita potpornja (nosiva širina ≥ 1,20 m)
Slika B28.
Primjer koji pokazuje koncentrirane terete raspoređene po različitim duljinama potporne površine (nosiva širina ≥ 2 m)
Slika B29.
Primjer koji pokazuje koncentrirane terete raspoređene po različitim duljinama potporne površine (nosiva širina ≥ 1,20 m)
B.22. UDALJENOST IZMEĐU VANJSKIH KOLNIH SLOGOVA ILI SREDIŠTA OKRETNIH POSTOLJA
(Položaj: na desno od svakog potpornja)
Na vagonima bez okretnih postolja, udaljenost između krajnjih osovina, te na vagonima s okretnim postoljima udaljenost između središta okretnih postolja mora biti označena korištenjem oznaka prikazanih ispod.
Slika B30.
B.23. VAGONI KOJIMA JE POTREBNA POSEBNA POZORNOST PRI RANŽIRANJU (NPR. BIMODALNE JEDINICE)
Na vagonima koji traže posebnu pozornost pri ranžiranju, ili na okretnim postoljima u intermodalnom prometu, dolje prikazane oznake znače da:
— |
zamašno ranžiranje ili ranžiranje uz pomoć gravitacije nije dopušteno, |
— |
mora biti popraćen vučnom jedinicom, |
— |
ne smije biti labavo ranžiran. |
Slika B31.
B.24. RUČNO PRIMIJENJENA PARKIRNA KOČNICA
Slika B32.
B.25. UPUTE I SAVJETI ZA SIGURNOST ZA POSEBNU OPREMU
Vagoni opremljeni posebnom opremom (automatskim istovarom, krovom koji se otvara itd.) moraju imati upute koje se odnose na rad te opreme i mjere predostrožnosti za sigurnost koje se moraju poduzeti, smještene na istaknuto mjesto i ako je moguće na nekoliko jezika; te upute mogu biti popraćene odgovarajućim slikovnim prikazima.
B.26. NUMERIRANJE KOLNIH SLOGOVA
Na potpornju vagona bit će navedena brojčana oznaka osovine iznad svakog osovinskog ležišta koja će odgovarati položaju osovine koja se broji u rastućem nizu od odabranog ekstremiteta vagona.
B.27. OZNAKE KOČENJA NA VAGONIMA
B.27.1. Natpisi za označivanje tipa zračne kočnice
Natpisi koji pokazuju tipove besprekidnog kočenja, a moraju se staviti na vozila, moraju biti usklađeni sa skraćenim opisima koji su dolje navedeni. Za značenje tih načina kočenja vidjeti TSI, odjeljak 4.2.4.1.2.2.
Način kočenja |
G |
Način kočenja |
P |
Način kočenja |
R |
Sustav za prebacivanje GP (ili uređaj) |
GP |
Sustav za prebacivanje PR (ili uređaj) |
PR |
Sustav za prebacivanje G/P/R (ili uređaj) |
GPR |
Kočni uređaj koji automatski i progresivno varira u odnosu na opterećenje |
A |
B.27.2. Označivanje kočne mase na vozilima
Na sljedećim slikama slovo „x” odgovara masi, a slovo „y” promijenjenoj kočnoj masi. Uokvireno slovo odgovara varijabilnoj kočnoj masi koja je prikazana u prozorčićima.
B.27.2.1. Vozila koja nisu opremljena uređajem za prilagodbu kočenja
Kočna masa bit će upisana na potpornjima blizu oznake za sustav kočenja kao što je prikazano na slici B33.
Slika B33.
B.27.2.2. Vozila opremljena opremom za ručnu prilagodbu kočenja
— |
Oprema za prebacivanje „teretni–putnički” G/P |
U slučaju vozila opremljenih opremom za prebacivanje „teretni–putnički” G/P, prebacivanje s jednog sustava na drugi mora se izvršiti korištenjem poluge koja završava zaobljenjem kao što je prikazano na slici B34.
U „teretnom” načinu kočenja G, poluga mora biti nakošena prema gore u lijevo.
U „putničkom” načinu kočenja P, poluga mora biti nakošena prema gore u desno.
Kočne su mase upisane na ploču iza poluge za prebacivanje, pokraj svakog položaja poluge kada je u položaju za „robu” G ili za „putnike” P.
Slika B34.
— |
Vozila opremljena uređajem za prebacivanje „prazan-natovaren”. |
Kočne mase i mase za prebacivanje bit će upisane na ploče za prebacivanje „prazan–natovaren”. Kočne mase neće se upisivati blizu pomičnih poluga drugih preklopnih uređaja.
Ako postoji samo preklopka „prazan–natovaren” i isključivo dva položaja pomične poluge (sustav kočenja „prazan” i isključivo jedan sustav kočenja „natovaren”), kočne se mase moraju prikazati na ploči ispred koje se pomiče poluga, na desno i na lijevo od osi ploče, blizu odgovarajućeg položaja ove poluge. Masa za preklapanje mora biti prikazana ispod osi poluge ili između dvije kočne mase navedene naprijed (vidjeti sliku B35.).
Slika B35.
Ako postoji jedno preklapanje „prazan–natovaren” i nekoliko položaja poluge (sustav kočenja „prazan” i nekoliko sustava kočenja „natovaren”) kočna masa koja odgovara svakom položaju poluge upisana je u prozorčić, pričvršćen na vrhu, na sredini ploče iza svakog pokreta poluge. (vidjeti sliku B36.).
Slika B36.
Isto je tako moguće koristiti uređaj prikazan na slici B37. na kojem su kočne mase trajno upisane iza svakog položaja poluge.
Slika B37.
Mase prebacivanja upisat će se na ploču ispod osi poluge. Pokazivač pričvršćen na polugu koja se miče ispred ploče prikazuje odgovarajuću prebačenu masu za svaki položaj poluge. (vidjeti slike B36. i B37.).
B.27.2.3. Vozila koja imaju dva ili više kompleta kočne opreme s odvojenim uređajima „prazno–natovareno”
Na obje ploče svakog uređaja „prazan–natovaren” bit će upisana kočna masa koja se odnosi na dio opreme kojom upravlja taj uređaj i masa koja se prebacuje u odnosu na cjelokupno vozilo u skladu s B.27.2.2.
B.27.2.4. Vozila opremljena kočnim uređajem koji varira automatski i progresivno kako se mijenja opterećenje
Ova vozila će nositi oznaku sličnu oznaci prikazanoj na slici B38. u blizini svake poluge.
Slika B38.
Na vozilima s više od jednog razdjelnika (npr. na višestrukim vagonima) dobivena kočna masa za svaki razdjelnik unijet će se u zagradama nakon ukupne kočne mase (npr. za tri razdjelnika: MAX 203 t (80 t + 43 t + 80 t).
Svaki izolirajući ventil razdjelnika nosit će detalje o kočnoj masi koja odgovara tom razdjelniku kao i simbol koji znači „pneumatska kočnica u upotrebi”; vidjeti sliku B39.
Slika B39.
Povrh toga, u okvir će se unijeti i brojevi kočnih osovina pripisani izolirajućem ventilu razdjelnika; vidjeti sliku B40.
Slika B40.
B.27.2.5. Vagoni opremljeni uređajima za automatsko upravljanje aparatom „prazan – natovaren”
Kočna masa i masa prebacivanja ispisat će se na posebnu ploču na potpornju:
|
na vrh, na lijevu stranu: kočna masa praznog vagona, |
|
na vrh, na desnu stranu: kočna masa natovarenog vagona, |
|
na dno, u sredinu: masa koja se prebacuje. |
Vagoni s kočnim masama u položaju „teretni G” koja se razlikuje od kočnih masa u položaju
„putnički” P nosit će potpunu oznaku blizu dvije pozicije „G–P” poluge za prebacivanje; vidjeti sliku B41.
Slika B41.
Vagoni s identičnim kočnim masama u položaju „teretni” G i položaju „putnički” P nosit će oznaku kao što je prikazano na slici B42. blizu poluge za prebacivanje „G-P”.
Slika B42.
Vagoni s isključivim položajem „teretni” G ili isključivim položajem „putnički” P označit će se kao što je prikazano na slici B43.
Slika B43.
B.27.3. Druge oznake koje se odnose na kočenje
Sljedeće se oznake moraju postaviti na sredinu svakog potpornja.
B.27.3.1. Oznake koje označavaju instalaciju R kočnog sustava velike snage s načinom kočenja „R”
Slika B44.
B.27.3.2. Oznake koje označavaju složene uloške kočnih papuča
Slika B45.
B.27.3.3. Oznake koje označavaju diskovne kočnice
Moraju se navesti upute za provjeru stanja kočnica.
Slika B46.
B.28. VAGONI S AUTOMATSKIM KVAČILOM PREMA STANDARDU OSSHD
Slika B47.
B.29. PLOČA „DOZVOLJEN PROMET NA KOLOSIJEKU ŠIRINE 1 520 MM”
Slika B48.
B.30. VAGONI S KOLNIM SLOGOVIMA VARIJABILNE ŠIRINE (1 435 MM/1 520 MM)
Slika B49.
B.31. OZNAČIVANJE OKRETNIH POSTOLJA S KOLNIM SLOGOVIMA VARIJABILNE ŠIRINE (1 435 MM/1 520 MM)
Slika B50.
B.32. OZNAČIVANJE VAGONA I PUTNIČKIH VAGONA IZGRAĐENIH ZA ŠIRINU KOLOSIJEKA GA, GB ILI GC
Ostaje kao otvoreno pitanje
PRILOG C.
INTERAKCIJA IZMEĐU VOZILA I KOLOSIJEKA I ODREĐIVANJE PROFILA
Kinematički profil
C.1. |
PODRUČJE PRIMJENE |
C.2. |
OPĆI DIO |
C.2.1. |
Popis korištenih znakova |
C.2.2. |
Definicije |
C.2.2.1. |
Normalne koordinate |
C.2.2.2. |
Referentni profil |
C.2.2.3. |
Geometrijski pad |
C.2.2.4. |
Središte kotrljanja C |
C.2.2.5. |
Asimetrija |
C.2.2.6. |
Maksimalni slobodni profil željezničkih vozila |
C.2.2.7. |
Kinematički profil |
C.2.2.8. |
Polustatička gibanja z |
C.2.2.9. |
S projekcije (slika C5.) |
C.2.2.10. |
Ei ili Ea smanjenja |
C.2.2.11. |
Slobodni profil pruge |
C.2.3. |
Opće primjedbe na metode dobivanja maksimalnog slobodnog profila željezničkih vozila |
C.2.3.1. |
Relativni položaji različitih profila |
C.2.4. |
Propisi za referentni profil za određivanje maksimalnog slobodnog profila željezničkih vozila |
C.2.4.1. |
Vertikalna gibanja |
C.2.4.1.1. |
Određivanje minimalnih visina iznad vozne površine |
C.2.4.1.2. |
Prolaženje preko vertikalnih prijelaznih lukova (uključujući spuštalice ranžirnih mreža) i preko uređaja za kočenje, ranžiranje ili zaustavljanje |
C.2.4.1.3. |
Određivanje maksimalnih visina iznad vozne površine |
C.2.4.2. |
Bočna gibanja (D) |
C.2.4.2.1. |
Vozni položaj vozila na kolosijeku i faktor pomaka (A) |
C.2.4.2.2. |
Posebni slučajevi višestrukih jedinica i putničkih vagona opremljenih kabinom za vožnju u suprotnom smjeru (vozna prikolica) |
C.2.4.2.3. |
Polustatičko gibanje (z) |
C.2.5. |
Određivanje smanjivanja izračunom |
C.2.5.1. |
Uvjeti uzeti u obzir pri izračunu gibanja (D) |
C.2.5.1.1. |
Uvjeti koji se odnose na vozni položaj vozila u luku (geometrijski pad) |
C.2.5.1.2. |
Grupa uvjeta koja se odnosi na bočni hod |
C.2.5.1.3. |
Polustatičko gibanje (uvjeti koji se odnose na nagib (prianjanje) vozila (ili više njih) na vlastitom ogibljenju i asimetrija vozila kada je nagib veći od 1°) |
C.3. |
ŠIRINA KOLOSIJEKA G1 |
C.3.1. |
Referenti profil za statički profil G1 |
C.3.1.1. |
Formula za smanjenje |
C.3.2. |
Referentni profil za kinematički profil G1 |
C.3.2.1. |
Zajednički dio za sva vozila |
C.3.2.2. |
Dio ispod 130 mm na vozilima koja ne smiju prolaziti preko ranžirnih spuštalica niti prelaziti tračničke kočnice i druge aktivirane ranžirne i zaustavne uređaje |
C.3.2.3. |
Dio ispod 130 mm za vozila koja mogu prolaziti preko ranžirnih spuštalica i prelaziti tračničke kočnice i druge aktivirane ranžirne i zaustavne uređaje |
C.3.2.3.1. |
Korištenje ranžirnih uređaja na odsjecima kolosijeka u luku |
C.3.3. |
Dopuštene projekcije So (S) |
C.3.4. |
Formula za smanjenje |
C.3.4.1. |
Formula za smanjenje primjenjiva na pogonska vozila (dimenzije u metrima) |
C.3.4.2. |
Formula za smanjenje primjenjiva na višestruke jedinice (dimenzije u metrima) |
C.3.4.3. |
Formula za smanjenje primjenjiva na putničke vagone i putnička vozila (dimenzije u metrima) |
C.3.4.4. |
Formula za smanjenje primjenjiva na vagone (dimenzije u metrima) |
C.3.5. |
Referenti profil za pantografe i neizolirane dijelove na krovu koji su pod naponom |
C.3.6. |
Propisi za referentni profil za određivanje maksimalnog slobodnog profila željezničkih vozila |
C.3.6.1. |
Pogonske jedinice opremljene pantografima |
C.3.6.2. |
Motorni vlakovi opremljeni pantografima |
C.3.6.3. |
Pantografi u spuštenom položaju |
C.3.6.4. |
Granica zračnosti izolacije za 25kV |
C.4. |
PROFIL VOZILA GA, GB, GC |
C.4.1. |
Referentni profil statičkog profila i vezani propisi |
C.4.1.1. |
Statički profil GA i GB |
C.4.1.2. |
Statički profil GC |
C.4.2. |
Referentni profil kinematičkog profila i vezani propisi |
C.4.2.1. |
Vučne jedinice (osim motornih vlakova i motornih putničkih vagona s višestrukim jedinicama) |
C.4.2.1.1. |
Kinematički profil GA i GB |
C.4.1.2.2. |
Kinematički profil GC |
C.4.2.2. |
Motorni vlakovi i motorni putnički vagoni višestrukih jedinica |
C.4.2.2.1. |
Kinematički profil GA i GB |
C.4.2.2.2. |
Kinematički profil GC |
C.4.2.3. |
Putnički vagoni i vagoni za prtljagu |
C.4.2.3.1. |
Kinematički profil GA i GB |
C.4.2.3.2. |
Kinematički profil GC |
C.4.2.4. |
Vagoni |
C.4.2.4.1. |
Kinematički profil GA i GB |
C.4.2.4.2. |
Kinematički profil GC |
C.5. |
PROFILI KOJI ZAHTIJEVAJU BILATERALNE ILI MULTILATERALNE SPORAZUME |
C.5.1. |
Profil G2 |
C.5.1.1. |
Referentni profil statičkog profila G2 |
C.5.1.2. |
Referentni profil kinematičkog profila G2 |
C.5.2. |
Profili GB1 i GB2 |
C.5.2.1. |
Općenito |
C.5.2.2. |
Referentni profil statičkog profila GB1 i GB2 (krcajni profil) |
C.5.2.3. |
Propisi za statičke referentne profile GB1 i GB2 |
C.5.2.4. |
Referentni profil kinematičkog profila GB1 i GB2 |
C.5.2.5. |
Propisi za kinematičke referentne profile GB1 i GB2 |
C.5.3. |
Profil 3.3 |
C.5.3.1. |
Općenito |
C.5.3.2. |
Referentni profil kinematičkog profila 3.3 |
C.5.3.3. |
Propisi za referentne profile za određivanje maksimalnog slobodnog profila |
C.5.3.3.1. |
Dozvoljene projekcije So (S) |
C.5.3.3.2. |
Polustatički pomaci z |
C.5.3.4. |
Formula za smanjenje |
C.5.3.4.1. |
Formula za smanjenje primjenjiva na vučne jedinice (dimenzije u metrima) |
C.5.3.4.2. |
Formula za smanjenje primjenjiva na višestruke jedinice (dimenzije u metrima)* |
C.5.3.4.3. |
Formula za smanjenje primjenjiva na putničke vagone i putnička vozila (dimenzije u metrima) |
C.5.4. |
Profil GB-M6 |
C.5.4.1. |
Općenito |
C.5.4.2. |
Referentni profil kinematičkog profila GB-M6 |
C.5.4.3. |
Formula za smanjenje |
C.5.4.3.1. |
Vučna vozila |
C.5.4.3.2. |
Tegljena vozila |
C.6. |
DODATAK 1. |
C.6.1. |
Krcajni profil željezničkih vozila |
C.6.1.1. |
Uvjeti koji se odnose na vrata, stepenice i nogostupe |
C.7. |
DODATAK 2. |
C.7.1. |
Krcajni profil željezničkih vozila |
C.7.1.1. |
Stlačivanje ogibljenja za područja izvan potpornog poligona B, C i D |
C.8. |
DODATAK 3. KRCAJNI PROFIL ŽELJEZNIČKIH VOZILA |
C.8.1.1. |
Izračun krcajnog profila nagibnih vozila |
C.8.1.1. |
Općenito |
C.8.1.2. |
Opseg |
C.8.1.3. |
Područje primjene |
C.8.1.4. |
Pozadina |
C.8.1.5. |
Uvjeti koji se odnose na sigurnost |
C.8.1.6. |
Korišteni simboli |
C.8.2. |
Osnovni uvjeti za određivanje krcajnog profila TBV jedinica |
C.8.2.1. |
Tipovi sanduka nagibnih sustava |
C.8.3. |
Analiza formula |
C.8.3.1. |
Osnovne formule |
C.8.3.2. |
Izmjene koje se moraju načiniti na formulama za TBV-e |
C.8.3.2.1. |
Izraz za vrijednosti bočnoga gibanja kada je sanduk nagnut |
C.8.3.2.2. |
Polustatički pomak TBV-a |
C.8.3.2.2.1. |
Izraz za polustatičke pomake zP za smanjenja na unutrašnjoj strani luka |
C.8.3.2.2.2. |
Izraz za polustatičke pomake zP za smanjenja na vanjskoj strani luka |
C.8.3.2.3. |
AKTIVNI sustavi: pomaci radi rotacije sanduka |
C.8.4. |
Vezani propisi |
C.8.5. |
Primjedbe |
C.8.5.1. |
Uvjeti za prilagodbu nagiba (TBV jedinice s aktivnim sustavima) |
C.8.5.2. |
Uvjeti koji se odnose na brzinu TBV jedinica |
C.8.6. |
Dodatak 4. Krcajni profil željezničkih vozila |
C.1. PODRUČJE PRIMJENE
Krcajni profili raspoloživi u različitim zemljama klasificirani su na slijedeći način:
— |
Širina dopuštena bez ograničenja: G1 Ciljana širina, raspoloživa na svim prugama (osim u UK, vidjeti Prilog T.) |
— |
Širina čije je slobodno korištenje ograničeno na određene, precizno specificirane putove vožnje: profili GA, GB, GC |
— |
Širine čije se korištenje mora pokriti prethodno sklopljenim sporazumom između dotičnih upravitelja infrastrukture: profili G2, 3.3, GB-M6, GB1, GB2 itd. |
— |
Tereti prevezeni u vagonima Za terete prevezene u vagonima, prihvaćat će se isključivo profili tereta i metode utovara utemeljene u Dodatku 6. |
— |
Kombinirani prijevoz Za zahtjeve za promet kombiniranog prijevoza, koristit će se utovarne jedinice dobro definiranih volumena (zamjenjivi sanduci, kontejneri i polu-prikolice) na specificiranim vagonima (upućivanje na PTU poglavlje 3.2.1.). |
— |
Interoperabilna vozila velike brzine Vozila kompozicija vlakova velike brzine koja su interoperabilna unutar Europske zajednice gradit će se do krcajnih profila propisanih u odjeljku 4.1.4. TSI-ja željezničkih vozila. |
— |
Željeznička vozila opremljena sustavima za kompenzaciju manjka nadvisivanja Takva će se željeznička vozila provjeravati metodom propisanom u Dodatku 3. |
— |
Pantografi Zračni omotač pantografa i opreme montirane na krov provjeravat će se u skladu s poglavljem 4.2.2.5. |
— |
Krcajni profili OSSJD-a Države članice OSSJD-a koriste posebne krcajne profile. Čim tehnički dokumenti i dokumenti za primjenu postanu raspoloživi, odgovarajući će tekst biti predmetom Dodatka 7. |
— |
Vrata i stepenice Propisi koji se odnose na vrata i stepenice propisani su u Dodatku 1. |
— |
Stlačivanje ogibljenja za područja koja su smještena izvan potpornog poligona B – C – D Propisi su dani u Dodatku 2. |
— |
Korištenje postojećih granica raspoloživih na infrastrukturi vozilima koja imaju definirane parametre Takva će se željeznička vozila provjeravati metodom danom u Dodatku 4. |
C.2. OPĆI DIO
C.2.1. Popis korištenih znakova
A |
: koeficijent kutnog pomaka okretnog postolja |
a |
: udaljenost između krajnjih osovina vozila koje nije opremljeno okretnim postoljima ili između stožera vozila s okretnim postoljima (vidjeti napomenu) |
b |
: poluširina vozila (vidjeti dijagram u Dodatku 2.) |
b1 |
: poluudaljenost između opruga primarnog ogibljenja (vidjeti dijagram u Dodatku 2.) |
b2 |
: poluudaljenost između opruga sekundarnog ogibljenja (vidjeti dijagram u Dodatku 2.) |
bG |
: poluudaljenost između straničnih nosača |
bw |
: poluširina luka pantografa |
C |
: središte kotrljanja (vidjeti sliku 3.) |
d |
: vanjska udaljenost između ovoja kotača mjerena u točki koja je 10 milimetara ispod voznih dodirnih površina, s ovojem istrošenim do dopustive granice, pri čemu je apsolutna granica 1,410 m. Ova granica može varirati prema kriteriju održavanja vozila koje se promatra |
dga |
: vanjski luk pada |
dgi |
: unutarnji luk pada |
D |
: bočno gibanje |
Ea |
: vanjsko smanjenje |
Ei |
: unutarnje smanjenje |
E'a |
: vanjski otklon u odnosu na gibanje odobreno na gornjoj verifikacijskoj točki pantografa (6,5 m) |
E'i |
: unutarnji otklon u odnosu na gibanje odobreno na gornjoj verifikacijskoj točki pantografa (6,5 m) |
E″a |
: vanjski otklon u odnosu na gibanje odobreno na donjoj verifikacijskoj točki pantografa (5,0 m) |
E″i |
: unutarnji otklon u odnosu na gibanje odobreno na donjoj verifikacijskoj točki pantografa (5,0 m) |
ea |
: vanjsko vertikalno smanjenje na donjem dijelu vozila |
ei |
: unutarnje vertikalno smanjenje na donjem dijelu vozila |
f |
: vertikalno uleknuće (vidjeti Dodatak 2.) |
h |
: visina u odnosu na voznu površinu |
hc |
: visina središta kotrljanja poprečnog presjeka vozila u odnosu na voznu površinu |
ht |
: instalacijska visina nižeg zgloba pantografa u odnosu na voznu površinu |
J |
: gibanje bočnih držača |
J'a, J'i |
: razlika između gibanja nastala kao rezultat izračuna i gibanja radi učinaka gibanja |
l |
: širina kolosijeka |
n |
: udaljenost između promatranih odsjeka i susjedne krajnje osovine ili najbližeg stožera |
na |
: n za odsjeke smještene izvan osovina ili stožera okretnih postolja |
ni |
: n za odsjeke smještene između osovina ili stožera okretnih postolja |
nμ |
: udaljenost od promatranih odsjeka do stožera motornog okretnog postolja višestrukih jedinica (vidjeti napomenu) |
p |
: osnova kotača okretnog postolja |
p' |
: osnova kotača okretnog postolja prikolice višestrukih jedinica |
q |
: bočno gibanje između osovine i okvira okretnog postolja ili između osovine i sanduka vozila u slučaju osovinskih vozila |
R |
: polumjer luka u razini |
Rv |
: polumjer vertikalnog luka |
s |
: koeficijent savitljivosti vozila |
S |
: projekcija |
So |
: maksimalna projekcija |
t |
: indeks savitljivosti pantografa: bočno gibanje izraženo u metrima kojem je podložan luk kada je podignut 6,50 m ispod učinka bočne sile od 300 N |
w |
: bočno gibanje između okretnog postolja i sanduka vozila |
w∞ |
: bočno gibanje između okretnog postolja i sanduka vozila na kolosijeku u pravcu |
wa |
: bočno gibanje između okretnog postolja i sanduka vozila na vanjskoj strani luka |
wi |
: bočno gibanje između okretnog postolja i sanduka vozila na unutarnjoj strani luka |
wa(R) |
: bočno gibanje između okretnog postolja i sanduka vozila na vanjskoj strani luka polumjera R |
wi(R) |
: bočno gibanje između okretnog postolja i sanduka vozila na unutarnjoj strani luka polumjera R |
w'∞ – w'a – w'i – w'a(R) – w'i(R) isti su za okretna postolja prikolica ili višestruke jedinice.
xa |
: dodatno smanjenje za izuzetno dugačka vozila izvan stožera okretnih postolja |
xi |
: dodatno smanjenje za izuzetno dugačka vozila između stožera okretnih postolja |
y |
: udaljenost od učinkovitog stožera do geometrijskog središta okretnog postolja (vidjeti napomenu) |
z |
: odstupanje u odnosu na položaj središnjice radi polu-statičnog nagiba i disimetrije |
z' |
: razlika između bočnog nagiba temeljena na izračunu i stvarnom nagibu gornje verifikacijske točke pantografa |
z″ |
: razlika između bočnog nagiba temeljena na izračunu i stvarnom nagibu donje verifikacijske točke pantografa |
α |
: dodatni nagib sanduka vozila radi gibanja bočnih nosača |
δ |
: nagib nadvišenog kolosijeka (vidjeti sliku 3.) |
ηo |
: kut asimetrije vozila radi konstrukcijskih tolerancija prema prilagodbi ogibljenja i nejednakom rasporedu tereta (u stupnjevima) |
δ |
: tolerancija prilagodbe ogibljenja: nagib koji može postići sanduk kao rezultat prilagodbe nesavršenosti ogibljenja kada je prazno vozilo u mirovanju na kolosijeku u razini (u radijanima) |
μ |
: koeficijent adhezije između tračnice i kotača |
τ |
: tolerancija konstrukcije i instalacije pantografa: odstupanja koja se toleriraju između središnjice sanduka vozila i sredine luka za koji se pretpostavlja da je podignut na 6,5 m bez bočnog naprezanja |
Napomena: |
U slučaju vozila bez čvrstih stožera okretnih postolja, da bi se odredile vrijednosti za a i n, zamišljenim će se stožerom smatrati točka presjeka uzdužne središnjice okretnog postolja i uzdužne središnjice sanduka vozila, koje će se određivati grafički, kada je vozilo u luku polumjera 150 m, a učinak gibanja je jednako raspoređen i osovine su centrirane na kolosijeku: ako je y udaljenost zamišljenog stožera od geometrijskog središta okretnog postolja (na jednakoj udaljenosti od krajnjih osovina), p2 će se u formuli zamijeniti s (p2-y2) i p'2 s (p'2-y2). |
C.2.2. Definicije
C.2.2.1. Normalne koordinate
Izraz „normalne koordinate” koristi se za pravokutne osi definirane na pravilnoj ravnini u odnosu na središnjicu kolosijeka u nazivnom položaju; jedna od tih osi, ponekad nazvana i horizontalom, je sjecište navedene ravni i vozne površine; druga je okomita na to sjecište na jednakoj udaljenosti od tračnica.
U svrhu izračuna, ova središnjica i središnjica vozila moraju se smatrati istima da bi se mogao usporediti slobodan profil vozila i granični slobodni profil pruge, oba izračunata na temelju referentnog profila kinematičkog profila koji je za obje veličine uobičajen.
Slika C1.
C.2.2.2. Referentni profil
Profil koji se odnosi na normalne koordinate, uvijek popraćen vezanim korištenim propisima, za željeznička vozila, da bi se definirao maksimalan slobodni profil vozila.
C.2.2.3. Geometrijski pad
Izraz geometrijski pad znači, za element vozila smješten na polumjeru R luka, razliku između udaljenosti od tog elementa do središnjice kolosijeka i udaljenost koja bi postojala na ravnom kolosijeku, pri čemu su osovine, u oba slučaja, smještene u srednjem položaju na kolosijeku, a gibanje je isto tako jednakomjerno raspoređeno, vozilo je simetrično i nije nagnuto na ogibljenjima; drugim riječima, to je onaj dio protuteže elementa vozila koji ovisi o zavojnici kolosijeka.
Na istoj strani središnjice kolosijeka sve točke na presjeku istog sanduka vozila imaju isti geometrijski pad.
Slika C2.
C.2.2.4. Središte kotrljanja C
Kada je sanduk vozila izložen bočnoj sili paralelnoj s voznom površinom (sastavnica gravitacije, vidjeti sliku 3.a, ili centrifugalnoj sili, vidjeti sliku 3.b) ono se nagiba na svojem ogibljenju.
Ako su bočno gibanje vozila i učinak njegovih prigušivača dostigli svoje granice u ovim uvjetima, središnjica XX' bočnog odsjeka dolazi u položaj X1X'1.
U rutinskim slučajevima bočnih gibanja vozila, položaj točke C je neovisan o uključenoj bočnoj sili. Točka C je poznata kao središte kotrljanja vozila i njezina udaljenost hc od vozne površine poznata je kao visina središta kotrljanja.
Vrijednost hc može se izmjeriti ili izračunati. U slučaju ekstremnih položaja vozila/okretnih postolja za izračun maksimalnog slobodnog profila, ova visina hc mora se uzeti na jednom od branika dotičnog sanduka/okretnog postolja vozila (središnji ili rotacijski graničnici); u slučaju kada se ne može ni izmjeriti niti izračunati, uzet će se da hc iznosi 0,5 m.
Slika C3.
C.2.2.5. Asimetrija
Asimetrija vozila definira se kao kut ηo koji će se formirati između vertikale i središnjice sanduka vozila koje stoji na kolosijeku u razini kada nema trenja (vidjeti sliku 3.c).
Do asimetrije može doći radi konstrukcijskih nedostataka, nejednako prilagođenog ogibljenja (urezi, bočni nosači, pneumatski ventili za niveliranje itd.) i radi tereta izvan središta.
2.2.6 Koeficijent savitljivosti s (vidjeti sliku C3.)
Kadgod je vozilo u mirovanju položeno na kolosijek s nadvisivanjem čija vozna površina leži pod kutom δ s obzirom na horizontalu, njegov se sanduk oslanja na ogibljenja i čini kut η s okomicom na razinu tračnice. Koeficijent savitljivosti vozila s definira se omjerom:
Ovaj omjer može se izračunati ili izmjeriti (vidjeti UIC-ovu brošuru 505-5). On posebno ovisi o stanju opterećenja vozila.
Motorne jedinice stalne težine: lokomotive itd.: prazno stanje u voznom položaju
Vozila koja nemaju stalnu težinu: višestruke jedinice, putnički vagoni, vagoni za prtljagu, putnički vagoni s upravljačicom itd.
Prazno stanje u voznom položaju i izvanredno utovareno stanje (stanje maksimalne utovarenosti)
Vozila koja nemaju stalnu težinu: vagoni: neutovareno stanje u voznom položaju i stanju maksimalne natovarenosti
C.2.2.6. Maksimalni slobodni profil željezničkih vozila
Maksimalni slobodni profil je maksimalni profil dobiven primjenom pravila koja daju smanjenja u odnosu na referentni profil koja moraju uvažavati različiti dijelovi željezničkih vozila. Ta smanjenja ovise o geometrijskim karakteristikama dotičnog željezničkog vozila, položaju presjeka u odnosu na stožer okretnog postolja ili u odnosu na osovine, visinu točke koja se razmatra u odnosu na voznu površinu, konstrukcijski hod, maksimalnu dopuštenu istrošenost i elastične karakteristike ogibljenja.
Općenito, učinkoviti slobodni profil koristi samo djelomično nepriljubljena područja unutar maksimalnog slobodnog profila za postavljanje stepenica, rukohvata itd.
Slika C4.
C.2.2.7. Kinematički profil
Ovo pokriva najdalji položaj u odnosu na središta normalnih koordinata koja će se vjerojatno uzeti za različite dijelove željezničkih vozila, uzimajući u obzir najnepovoljnije položaje osovina na kolosijeku, bočno gibanje i polustatičko gibanje koje se može pripisati željezničkom vozilu i kolosijeku.
Kinematički profil ne uzima u obzir određene slučajne čimbenike (oscilacije, asimetriju, ako je ηo ≤ 1°): ogibljeni dijelovi vozila mogu stoga prekoračivati kinematički profil u slučaju oscilacije. Takva gibanja u obzir uzimaju odjeli za putove i radove.
C.2.2.8. Polustatička gibanja z
„z” je dio bočnoga gibanja koje se može pripisati željezničkim vozilima (kada postoji manjak nadvisivanja od 50 mm) i proizlazi iz tehnologije i savitljivosti ogibljenja (koeficijent savitljivosti s) pod utjecajem centrifugalne sile koja se ne kompenzira nadvisivanjem niti viškom nadvisivanja (vidjeti Sliku 3.a ili 3.b), a pod utjecajem asimetrije ηo (vidjeti sliku 3.c). Ova vrijednost ovisi o visini h dotične točke.
C.2.2.9. S projekcije (slika C5.)
Dio izvan referentnog profila kada je vozilo u luku i/ili na kolosijeku širine veće od 1,435 ms.
Poluširina vozila plus D gibanja minus poluširina referentnog profila u istoj razini je jednako stvarnoj projekciji S u odnosu na referentni profil.
Vidjeti i odjeljak 2.3. „Dopuštene projekcije”.
C.2.2.10. Ei ili Ea smanjenja
Kako bi se osiguralo da vozilo kada je na kolosijeku ne prekoračuje „granični položaj vozila” u odnosu na D gibanja, dimenzije poluširine moraju se podvrgnuti Ei ili Ea smanjenju u odnosu na referenti profil, tako da:
Ei ili Ea ≥ D — So.
Pravi se sljedeća razlika:
— |
Ei |
: vrijednost smanjenja za referenti profil dimenzija poluširine za odsjeke smještene između krajnjih osovina vozila koja nisu montirana na okretna postolja ili između stožera vozila montirana na okretna postolja |
— |
Ea |
: vrijednost smanjenja za referenti profil dimenzija poluširine za odsjeke iza krajnjih osovina vozila koja nisu montirana na okretna postolja ili stožera vozila montirana na okretna postolja. |
C.2.2.11. Slobodni profil pruge
Profil u odnosu na osi koordinata normalnih na kolosijek unutar kojih nikakva konstrukcija ne može ulaziti bez obzira na elastično ili neelastično gibanje kolosijeka.
C.2.3. Opće primjedbe na metode dobivanja maksimalnog slobodnog profila željezničkih vozila
Studija maksimalnog slobodnog profila u obzir uzima i bočna i vertikalna gibanja željezničkih vozila, postavljenih na osnovi geometrijskih karakteristika i karakteristika ogibljenja vozila u različitim uvjetima opterećenja.
Općenito, maksimalni slobodni profil vozila određuje se za ni ili na vrijednosti koje odgovaraju sredini vozila i glavne opreme. Naravno da je neophodno provjeriti sve projektne točke kao i one koje će, u pogledu njihovog smještaja, vjerojatno biti vrlo blizu maksimalnom slobodnom profilu vozila unutar odsjeka koji se razmatra.
Poprečno, uzimajući u obzir kretanje sanduka vozila dobiveno za točku smještenu u ni ili na odsjeku na visini h u odnosu na voznu površinu, poluširine maksimalnog slobodnog profila vozila bit će barem jednake odgovarajućim poluširinama referentnog profila specifičnog za svaki tip vozila, umanjen smanjenjima Ei ili Ea.
Ta smanjenja moraju zadovoljiti odnos Ei ili Ea ≥ D — So u kojem:
— |
D predstavlja kretanja čije se vrijednosti izračunavaju formulom danom u odjeljku 1.4.2. |
— |
So predstavlja maksimalne projekcije čije su vrijednost dane u odjeljku 2.3. „Dozvoljene projekcije”. |
C.2.3.1. Relativni položaji različitih profila
Slika C5. prikazuje položaj različitih profila u međusobnom odnosu, kao i glavne elemente uključene u određivanje maksimalnog slobodnog profila željezničkog vozila.
Slika C5.
C.2.4. Propisi za referentni profil za određivanje maksimalnog slobodnog profila željezničkih vozila
Kako bi se odredio maksimalni slobodni profil vozila, propisi za referentne profile moraju uzeti obzir:
— |
vertikalna kretanja, |
— |
poprečna kretanja. |
Konstrukcijske tolerancije se djelomično uzimaju u obzir u izračunu asimetrije.
Nazivna vrijednost širine vozila dobiva se iz dimenzija maksimalnog slobodnog profila.
Vrijednosti tolerancija ne smiju se koristiti sistematično da bi se povećale dimenzije vozila.
C.2.4.1. Vertikalna gibanja
Danom vozilu ili danom dijelu, ovo gibanje omogućava određivanje minimalne visine i maksimalne visine iznad vozne površine; to je posebno slučaj za:
— |
dijelove smještene prema donjem odsjeku širine (niski dijelovi), |
— |
stepenice na 1 170 mm od vozne površine referentnog profila, |
— |
dijelove smještene na gornjem dijelu vozila. |
Treba napomenuti da za sve dijelove smještene na visini većoj od 400 mm iznad vozne površine, vertikalna sastavnica polustatičkih gibanja nije uzeta u obzir.
C.2.4.1.1.
Minimalne visine iznad vozne površine za dijelove smještene prema donjem dijelu širine (1 170 mm i ispod) određene su uzimajući u obzir vertikalna kretanja opisana u sljedećim stavcima.
Kada se proučava uleknuće sanduka vozila (vidjeti Dodatak 2.) treba razmotriti raspodjelu prikazanu u donjem dijagramu.
Slika C6.
Uleknuća neovisna o stanju natovarenosti i o stanju ogibljenosti
Ti će se otkloni razmatrati za sva područja sanduka vozila A, B, C i D, a odnose se na sljedeće dijelove:
— |
: |
kotači |
: |
maksimalno trošenje za sve tipove vozila |
— |
: |
različiti dijelovi |
: |
maksimalno trošenje — primjeri: bočni držači, kočni ovjes itd., za sva vozila i za svaku posebnu montažu |
— |
: |
ležišta |
: |
trošenje zanemareno |
— |
: |
okvir okretnog postolja |
: |
proizvodne tolerancije omogućavaju otklon u odnosu na nazivne dimenzije: zanemareno |
— |
: |
konstrukcije sanduka |
: |
proizvodne tolerancije omogućavaju otklon u odnosu na nazivne dimenzije: zanemareno za sva vozila uključujući konvencionalne i posebne vagone. |
Otklon ovisan o stanju natovarenosti vozila i o stanju njihovih ogibljenja
1 — konstrukcijska izobličenja: uleknuća za sva područja sanduka vozila A, B, C i D.
|
izobličenje zanemareno |
|
||
|
izobličenje zanemareno |
|
||
|
poprečno izobličenje |
zanemareno |
||
|
vitopernost |
zanemarena |
||
|
Uzdužno izobličenje |
zanemareno za sva vozila osim vagona za koje se mora u obzir uzeti uzdužno uleknuće pri učinku maksimalnog opterećenja povećanog za 30 % kako bi se u obzir uzela dinamička naprezanja. |
2 — Otklon ogibljenja
Tipovi opruga:
Primarna i sekundarna ogibljenja sačinjena od različitih tipova opruga za koja se otklon mora uzeti u obzir:
|
otklon pri statičnom opterećenju, |
||
|
dodatni otklon uslijed dinamičkog naprezanja, |
||
|
otklon radi tolerancija savitljivosti. |
||
|
isti otkloni kao za čeličnu oprugu |
||
|
ukupni otklon s ispražnjenim jastucima (uključujući rezervno ogibljenje kada postoji) |
— |
Uvjeti otklona ogibljenja
|
C.2.4.1.2.
(a) Vozila s referentnim profilom (dio ispod 130 mm) u skladu s odjeljkom C.3.2.3.
Normalne vrijednosti za ei ili ea vertikalna smanjenja koje se moraju uzeti u obzir za prazne putničke vagone, prazne ili natovarene vagone za prtljagu i vagone.
Ta vozila kada se mogu ranžirati uz pomoć gravitacije moraju imati mogućnost prolaženja preko aktiviranih tračničkih kočnica i drugih uređaja za ranžiranje ili zaustavljanje smještenih na kolosijeku u luku koji nije vertikalan i koji dosižu dimenzije od 115 i 125 mm iznad vozne površine do 3 m od kraja konveksnog prijelaznog luka polumjera Fv ≥ 250 m (dimenzija d).
Isto tako moraju imati mogućnost prolaska preko takvih uređaja smještenih unutar ili blizu konkavnog prijelaznog luka polumjera Fv ≥ 300 m.
Pri primjeni ovih uvjeta, niže dimenzije ovih vozila, kada se u obzir uzmu vertikalna gibanja, ocijenjene kako je navedeno u točki 1.4.1. moraju u odnosu na voznu površinu biti barem jednaki povećanju od 115 ili 125 mm sljedećih ei ili ea količina:
Slika C7.
ei ili ea |
: |
vertikalno smanjenje na nižem dijelu opreme željezničkih vozila u odnosu na dimenzije od 115 ili 125 mm. |
ev |
: |
spuštanje tračničkih kočnica u odnosu na dimenzije od 115 ili 125 mm. |
Za odsjeke između krajnjih osovina ili stožera okretnih postolja (normalne vrijednosti izražene u metrima). Svrha numeričkog indeksa koji je primijenjen na ei i E'i vrijednosti je razlikovanje normalnih vrijednosti od smanjenih vrijednosti:
kada je i
kada je i (1)
kada je i
kada je i (1)
NAPOMENE
(1) |
Ova formula za daje smanjenja veća ili jednaka onima koja proizlaze iz formule za
|
Kada se prazni putnički vagoni i prazni ili natovareni vagoni i vagoni za poštu mogu ranžirati gravitacijom, oni moraju imati mogućnost prolaska preko konveksnih prijelaznih lukova polumjera ≥ 250 m, a da pri tom niti jedan dio osim grebena kotača nije ispod vozne površine.
Ovaj uvjet koji se odnosi na središnji dio vozila dodan je onima koji proizlaze iz ei formule za dugačka vozila.
Slika C8.
Za odsjeke smještene iza krajnjih osovina ili stožera okretnih postolja (vrijednosti u metrima)
Slika C9.
Smanjene vrijednosti za ei povećanje (odsjeci između krajnjih osovina ili stožera okretnih postolja) koje se moraju razmotriti za određena vozila radi prijelaza preko prijelaznih lukova u nagibu uključujući ranžirne spuštalice.
Te smanjene vrijednosti toleriraju se isključivo za odrađene tipove vagona, budući da oni zahtijevaju veći prostor od onog koji je određen korištenjem normalnih vrijednosti. To su, na primjer, udubljeni vagoni korišteni u kombiniranom cestovnom/željezničkom prijevozu, te drugi isti ili slični projekti.
Korištenje tih smanjenih vrijednosti može zahtijevati da se poduzmu posebne mjere opreza u određenim ranžirnim kolodvorima s kolosiječnim kočnicama na spuštalicama na osnovi ranžirnog nagiba.
Za ta vozila vrijednost dimenzije d postaje 5 m.
Slika C10.
kada je i
kada je i
kada je i
kada je i (1)
NAPOMENE
(1) |
Ova formula za daje smanjenja veća ili jednaka onima za koja se koristi formula za
|
Kada se vagoni mogu ranžirati gravitacijom, oni moraju imati mogućnost prolaska preko konveksnih prijelaznih lukova polumjera većeg ili jednakog 250 m, a da pri tom niti jedan dio osim grebena kotača nije ispod vozne površine.
Ovaj uvjet koji se odnosi na centralni dio vozila dodan je onima koji proizlaze iz formule ei za dugačke vagone.
Slika C11.
Za okretna postolja a = p.
Tabela C1. prikazuje vrijednosti Ei i E’i izražene u mm s a i n izraženim u m.
(b) Vozila kojima nije dopušten pristup na ranžirne spuštalice radi njihove duljine
Prazni putnički vagoni, vagoni pogodni za međunarodni promet i prazni ili natovareni vagoni za prtljagu kojima nije dopušteno ranžiranje na ranžirnim spuštalicama radi njihove duljine, moraju bez obzira na to poštivati profil iz odjeljka C.3.2.3. kada su postavljeni na kolosijek bez vertikalnih lukova, tako da se dopušta korištenje uređaja za ranžiranje ili zaustavljanje.
(c) Sva vozila
Sva vozila moraju imati mogućnost prolaska preko konveksnih ili konkavnih prijelaznih lukova polumjera Rv ≥ 500 m, a da pri tom niti jedan dio osim grebena kotača nije ispod vozne površine.
To se može ticati vozila za glavne pruge čija je:
— |
osnova kotača veća od 17,8 m, |
— |
izbočenje veće od 3,4 m. |
(d) Posebni slučajevi:
U obzir se moraju uzeti sljedeći posebni slučajevi:
— |
Vertikalni prijelazni lukovi za vozila opremljena automatskim kvačilom. |
— |
Kut nagiba za vozila koja se koriste na trajektima. |
C.2.4.1.3.
Vrijednost vertikalnih gibanja koja se mora uzeti u razmatranje s obzirom na gornje dijelove željezničkih vozila gdje je h ≥ 3 250 mm, određuje se uzimajući u obzir dinamička gibanja prema gore za prazno željezničko vozilo u voznom smjeru bez trošenja.
U ovom dijelu, vozila dolaze blizu referentnog profila pod utjecajem:
(1) |
oscilacija prema gore; |
(2) |
vertikalne sastavnice polustatičkog nagiba; |
(3) |
dijagonalnih gibanja. |
Kao posljedica, vertikalne dimenzije referentnog profila moraju se umanjiti za vrijednosti dobivene tim gibanjima ξ, ako se mogu izračunati, ili u suprotnom fiksnom vrijednošću od 15 mm po fazi ogibljenja.
Međutim, mora se primijetiti da kada je vozilo izloženo polustatičkom nagibu tračnice, stranice suprotne nagibu se podižu i istodobno se pomiču od referentnog profila na takav način da se ne treba bojati nikakve interferencije. Obrnuto, na strani nagiba, vozilo se spušta kompenzirajući na taj način dio gibanja prema gore.
Kao približna vrijednost za nagib veći ili manji od 50 mm, to vertikalno smanjenje ΔV(h) referentnog profila za nazivne visine veće od h = 3,25 m izraženo je kao:
gdje:
|
predstavlja poluširinu referentnog profila, |
|
Ei ili Ea dijagonalna smanjenja, |
|
S koeficijent savitljivosti vozila, |
|
ξ elastičnost vozila (stalni ili izračunati pojam). |
Primjer: za vozilo sa smanjenjem Ei ili Ea od 217 mm na temelju h = 3,25 m, dobivamo:
Smanjenje za odrezane stranice na gornjem dijelu referentnog profila.
Slika C12.
C.2.4.2. Bočna gibanja (D)
Ova su gibanja zbroj sljedećih gibanja:
— |
geometrijska gibanja koja proizlaze iz vožnje vozila kroz lukove i kolosijek u pravcu (projekcije, bočna gibanja itd.) kada se središnjica vozila smatra okomitom na voznu površinu, |
— |
polustatička gibanja koja proizlaze iz nagiba ogibljenih dijelova pod utjecajem gravitacije (nadvišeni kolosijek) ili centrifugalnog ubrzanja (kolosijek u luku); |
— |
bočno uleknuće sanduka vozila se obično odbacuje osim za one posebne tipove vagona ili teško natovarene vagone za koje su te vrijednosti posebno visoke. |
C.2.4.2.1.
Različiti vozni položaji vozila na kolosijeku ovise o bočnom gibanju različitih dijelova koji povezuju sanduk vozila s kolosijekom i o konfiguraciji voznog postolja (neovisne osovine, motorna okretna postolja, vučna okretna postolja itd.).
Stoga je neophodno razmotriti različite položaje koje može zauzeti vozilo na kolosijeku tako da se u obzir uzme bilo koji faktor pomaka A da bi se primijenio na određene pojmove u glavnim formulama korištenim za izračun Ei unutarnjih i Ea vanjskih smanjenja.
Faktor pomaka i položaj vozila u vožnji na kolosijeku dani su u donjoj tabeli. Za slučajeve konfiguracije osovina koji nisu predstavljeni u tabeli, uvjeti položaja u vožnji koji se moraju uzeti u obzir moraju biti oni najmanje povoljni.
Za zglobna vozila preporuča se uzimanje položaja u vožnji konvencionalnih vozila s dva okretna postolja.
Tabela 2. Faktor pomaka i položaj vozila na kolosijeku
Slika C13.
C.2.4.2.2.
Za ova željeznička vozila okretna su postolja klasificirana sukladno njihovom koeficijentu adhezije μ pri pokretanju.
Ako je μ ≥ 0,2 |
okretno je postolje označeno kao |
„motorno” |
Ako je 0 < μ < 0,2 |
okretno je postolje označeno kao |
„vučno” |
Ako je μ = 0 |
okretno postolje je |
„vučno”. |
C.2.4.2.3.
Ova se gibanja uzimaju u obzir pri izračunu Ei ili Ea ovisno o koeficijentu savitljivosti s, visini h iznad vozne površine točke koja se promatra i visine središta kotrljanja hc.
Odjel za putove i radove definirat će širinu zračnosti pruge za h > 0,5 m kada je učinkovito nadvisivanje manje ili veće od 0,05 m i izračunavanjem na konvencionalni način posebnog polustatičkog nagiba za željeznička vozila s koeficijentom savitljivosti od 0,4 i visinom središta kotrljanja od 0,5 m.
Odjel za željeznička vozila odredit će Ei i Ea uzimajući u obzir:
— |
nadvisivanje veće ili manje od 0,05 m, |
— |
kada je odgovarajuće nadvisivanje veće ili manje od 0,2 m, te kada dotične vrijednosti s i hc vode do povećanja širine u odnosu na širinu koju je definirao odjel za putove i radove (vidjeti sliku ispod i odjeljak 1.5.1.3.) |
— |
utjecaj veći od 1° asimetrije koja proizlazi iz projekta i prilagodbe (1) tolerancija (gibanje bočnih nosača) i iz bilo koje neravnomjernosti u rasporedu normalnog opterećenja. Utjecaj asimetrije manji od 1° uzima se u obzir za širinu zračnosti pruge, kao što su bočne oscilacije slučajno formiranje iz razloga koji se ne mogu pripisati ni željezničkim vozilima niti kolosijeku (posebno radi pojave rezonance). |
pruga u pravcu |
Jednadžba |
Iz suprotnog jednadžbi proizlaze donje duljine odsjeka čije se vrijednosti isto tako pojavljuju u „posebnim slučajevima” u stavku 8.1.3.: Nadvisivanje veće ili manje od 0,05 m |
CoN |
|
Nadvisivanje veće ili manje od = 0,05 m
|
|
|
|
|
|
|
CN′1 |
|
Nadvisivanje veće ili manje od = 0,05 m
|
CoP |
|
|
CQ CQ″} |
|
|
(u gornjoj su formuli dimenzije dane u metrima)
C.2.5. Određivanje smanjivanja izračunom
Smanjenja Ei i Ea određena su na temelju sljedećeg temeljnog odnosa:
Smanjenje Ei ili Ea = gibanje Di ili Da – Projekcija So
Unutarnja smanjenja
i vanjska smanjenja
U tim formulama:
— |
A, faktor pomaka, opisuje položaj osovina na kolosijeku. Vrijednosti za A dane su u točki (vidjeti odjeljak C.2.4.2.1.). |
— |
Di ili Da je zbroj gibanja definiranih u sljedećoj točki. |
— |
So je maksimalna projekcija. |
xi i xa su posebni izrazi za izračun za vozila s vrlo dugačkom osnovom za kotače.
C.2.5.1. Uvjeti uzeti u obzir pri izračunu gibanja (D)
U pogledu posebnih značajki svakog tipa vozila neophodni su sljedeći dodatni izrazi i neki parametri mogu izmijeniti sljedeće izraze:
C.2.5.1.1.
= geometrijski pad danog odsjeka prema unutrašnjosti luka polumjera R (problem odsjeka sanduka vozila smještenih unutar stožera okretnih postolja ili osovina).
= geometrijski pad danog odsjeka prema vanjskoj strani luka polumjera R (problem odsjeka sanduka vozila smještenih izvan stožera okretnih postolja ili osovina).
Napomena: za posebna vozila s posebnim konfiguracijama okretnih postolja, može doći do potrebe prilagođavanja ove formule.
C.2.5.1.2.
Vrijednost svih tih gibanja mjeri se na desnim kutovima prema osovinama ili stožerima sa svim dijelovima na granici trošenja.
Položaji vozila na kolosijeku u vožnji, kao što su prikazani u odjeljku 7.2.2. omogućavaju da se gibanja uzmu u obzir u formulama kao i određivanje vrijednosti primjenjivog koeficijenta pomaka kako bi se izračunao njihov utjecaj na promatrani odsjek.
= hod osovine na kolosijeku
q |
= hod između osovina i okvira sanduka i/ili između osovine i sanduka vozila. Drugim riječima, bočno gibanje između ležišta i rukavaca, plus ono gibanje između okvira sanduka i ležišta sa središnjeg položaja i na svakoj strani. |
w |
= hod stožera okretnog postolja ili podložnih jastuka. To je moguće bočno gibanje stožera okretnih postolja ili podložnih jastuka sa središnje položaja na svaku stranu, ili, za vozila bez stožera, moguće bočno gibanje sanduka vozila u odnosu na okvir okretnog postolja, sa središnjeg položaja i ovisno o polumjeru luka i smjeru gibanja. |
Ako vrijednost w varira s polumjerom luka:
— |
wi(R) znači da je w određen za polumjer R i unutrašnjost luka, |
— |
wa(R) znači da je w određen za polumjer R i vanjski dio luka, |
— |
w∞(R) znači da je w određen za kolosijek u pravcu. |
Prema posebnim značajkama svakog tipa vozila ovaj se izraz može rotirati: w’, wi, w’i itd. Može biti i jednak zbroju nekih od ovih izraza: wi + wa itd., a na svaki od tih izraza potencijalno može utjecati odgovarajući faktor pomaka.
C.2.5.1.3.
Odjeljak C.2.4.2.3. „Polustatička gibanja” navodi dijagram koji prikazuje različite dijelove sastavljajući izraz z
z = otklon od središnjeg položaja kolosijeka. Ovaj otklon je jednak zbroju dvaju izraza
— |
: izraz koji se odnosi na nagib uslijed ogibljenja (bočno gibanje radi savitljivosti ogibljenja pod utjecajem nadvisivanja većeg ili manjeg od 0,05 m), |
: izraz koji se odnosi na simetriju, (bočno gibanje radi asimetrije tog dijela koja prelazi 1)
Ovaj se zbroj može uvećati za:
: izraz koji integrira višak ili manjak nadvisivanja od 0,2 m i primjenjiv je u uvjetima definiranim u točki 1.4.2.3.
Za opružene dijelove smještene na visini h gornji izrazi daju, u formuli, vrijednost za:
(a) Posebni slučajevi
— gdje je |
h > hc i 0,5 m s ≤ 0,4 η0 ≤ 1 |
|
— gdje je |
h < 0,5 m η0 ≤ 1° i za bilo koju vrijednost za hc i s |
|
— gdje je h = hc |
|
z = 0 |
Za neopružene dijelove z = 0
(b) Utjecaj gibanja postraničnih nosača za vagone opremljene okretnim postoljima
— |
Za vagone opremljene okretnim postoljima kod kojih je gibanje bočnih nosača manje ili jednako 5 mm, smatra se da kut simetrije od 1° pokriva ovo gibanje i konvencionalno se koristi formula ηo = 1°. Izraz „z” uzimajući u obzir gibanje bočnih nosača manje ili jednako 5 mm dan je kao:
i u obzir se moraju uzeti posebni slučajevi opisani iznad. |
— |
Za vagone opremljene okretnim postoljima čije je gibanje bočnih nosača veće od 5 mm, u obzir treba uzeti dodatni nagib α sanduka vozila izražen kako slijedi:
Ovaj dodatni nagib α vodi do stlačivanja ogibljenja koje je, kada se pomnoži koeficijentom savitljivosti s, dan kao rotacija tijela vozila: αs (gdje je s koeficijent savitljivosti). Ukupni dodatni nagib može se izraziti kao: α (1 + s) Izraz z uzimajući u obzir gibanje bočnih nosača veće od 5 mm postaje:
|
Napomena: znači da se izraz u uglatim zagradama treba uzeti kao vlastita vrijednost ako je ta vrijednost pozitivna ili kao 0 ako je ta vrijednost negativna ili nula.
η’o = asimetrija u slučaju gibanja bočnih nosača od 5 mm.
(c) Posebni izrazi xi i xa
Izrazi koji predstavljaju korekciju koja se mora provesti na određenim formulama koje se koriste za izračun smanjenja Ei i Ea za dijelove udaljene od stožera vozila s vrlo dugačkom osnovom kotača i/ili vrlo dugačkim izbočenjima da bi se ograničili zahtjevi za prostorom u lukovima polumjera između 240 m i 150 m:
Treba obratiti pažnju da:
— |
xi ulazi u formulu isključivo ako je , tj. približna vrijednost za a od 20 m, |
— |
xa se primjenjuje isključivo ako (izvanredni slučaj). |
Posebni slučaj za xa:
Izraz xa se ne koristi u izračunima smanjenja primjenjivim na vozila čija izbočenja uvažavaju uvjete propisane za automatsko kvačilo.
C.3. ŠIRINA KOLOSIJEKA G1
1991. donijeta je odluka da se propisi za statičku širinu više ne koriste za izgradnju vagona.
Propisi za statičku širinu i dalje se primjenjuju isključivo na posebno definirane širine za terete, što je bio slučaj za primjere sa širinama GA, GB, GB1, GB2 i GC.
Propisi za statičku širinu navedeni dolje uključuju:
1. |
referentni profil (gornji odsjeci); |
2. |
formule za smanjenje vezane uz taj profil. |
C.3.1. Referentni profil za statičku širinu G1
Slika C14.
C.3.1.1. Formula za smanjenje
Odsjeci između krajnjih osovina ili stožera okretnih postolja
pri čemu je: care
Odsjeci koji su smješteni iza krajnjih osovina ili stožera okretnih postolja
pri čemu je
C.3.2. Referentni profil za kinematički profil G1
C.3.2.1. Zajednički dio za sva vozila
Slika C15.
Kinematički referentni profil G1 uzima u obzir najrestriktivnije položaje slobodnog profila pruge i udaljenosti središta kolosijeka u kontinentalnoj Europi.
Podijeljen je u 2 dijela kako slijedi, od čega je jedan iznad a drugi ispod visine od 400 mm koja predstavlja i ograničenje za izračun projekcija:
— |
gornji dio definiran kao onaj koji se nalazi iznad ravni smještene na 400 mm iznad vozne površine, zajedničke za sva vozila, |
— |
donji dio definiran kao onaj koji se nalazi ispod ravni smještene na 400 mm iznad vozne površine i koja se razlikuje prema tome mora li vozilo prolaziti preko branika, tračničkih kočnica i drugih aktiviranih uređaja za ranžiranje i zaustavljanje (dio niži od 130 mm) ili ne. |
Dio ispod 130 mm razlikuje se prema tipu vozila.
Utovareni putnički vagoni moraju poštivati odredbe odjeljka C.3.2.2. kada se nalaze na kolosijeku bez vertikalnih zavojnica.
Službeni vagoni i teretni vagoni, bilo da su prazni ili natovareni, osim „well” vagona i određenih vagona za kombinirani prijevoz, moraju udovoljavati odjeljku C.3.2.3.
U slučaju vagona namijenjenih vožnji u tranzitu na finskoj mreži, elementi donjih dijelova moraju poštivati širinu u skladu s posebnim standardima.
Vagonima koji ne smiju prolaziti preko ranžirnih spuštalica s polumjerom zavojnica od 250 m ili preko kolosiječnih kočnica i drugih uređaja za ranžiranje i zaustavljanje:
— |
neće biti dopušteno da nose RIV znak, ako nije izričito specificirano drugačije u standardima, |
— |
nameće se zahtjev da nose oznaku u tom smislu. |
C.3.2.2. Dio ispod 130 mm na vozilima koja ne smiju prolaziti preko ranžirnih spuštalica niti prelaziti tračničke kočnice i druge aktivirane ranžirne i zaustavne uređaje
Određena ograničenja profila moraju se promatrati na desnim kutovima u odnosu na osovine kada su vozila položena na tokarilicu za kotače smještenu ispod poda za reprofiliranje kotača.
Slika C16.
(a) |
područje za opremu udaljenu od kotača |
(b) |
područje za opremu u neposrednoj blizini kotača |
(c) |
područje za kontaktne četkice za rampu |
(d) |
područje za kotače i druge dijelove koji dolaze u kontakt s tračnicama |
(e) |
područje zauzeto isključivo kotačima |
(1) |
Ograničenja za dijelove smještene izvan krajeva osovina (željezni štitnici, naprave za pijesak itd.) ne smiju se prekoračiti za vožnju preko detonatora. Međutim, ovo se ograničenje može odbaciti za dijelove smještene između kotača pod uvjetom da ti dijelovi ostaju unutar kolosijeka kotača. |
(2) |
Maksimalna teoretska širina profila ovoja kotača u slučaju tračnica za provjeru. |
(3) |
Učinkoviti granični položaj vanjske površine kotača i dijelova vezanih uz taj kotač. |
(4) |
Kada je vozilo u bilo kojem položaju u luku polumjera R = 250 m (minimalni polumjer za instalaciju kontaktne rampe) i kolosijek širine od 1 465 mm, niti jedan dio vozila koji bi se mogao spustiti na manje od 100 mm od vozne površine, osim kontaktnih četkica, neće biti udaljen manje od 125 mm od središta kolosijeka. Za dijelove smještene unutar okretnih postolja ova je dimenzija 150 mm. |
(5) |
Učinkoviti granični smještaj unutrašnje površine kontakta kada je osovina nasuprot nasuprotne tračnice. Ova dimenzija varira s proširenjem profila. |
C.3.2.3. Dio ispod 130 mm za vozila koja mogu prolaziti preko ranžirnih spuštalica i prelaziti tračničke kočnice i druge aktivirane ranžirne i zaustavne uređaje
Slika C17.
(a) |
područje za opremu udaljenu od kotača |
(b) |
područje za opremu u neposrednoj blizini kotača |
(c) |
područje za izbacivanje standardiziranih otpornih papuča |
(d) |
područje za kotače i druge dijelove koji dolaze u kontakt s tračnicama |
(e) |
područje zauzeto isključivo kotačima |
(f) |
područje za tračničke kočnice u otpuštenom položaju |
(1) |
Ograničenja za dijelove smještene izvan krajeva osovina (željezni štitnici, naprave za pijesak itd.) ne smiju se prekoračiti za vožnju preko detonatora. |
(2) |
Maksimalna teoretska širina profila ovoja kotača u slučaju tračnica za provjeru. |
(3) |
Učinkoviti granični položaj vanjske površine kotača i dijelova vezanih uz taj kotač. |
(4) |
Ova dimenzija isto tako pokazuje maksimalnu visinu standardnih otpornih papuča korištenih za zaustavljanje ili usporavanje željezničkih vozila. |
(5) |
Nikakva oprema željezničkih vozila ne bi trebala ulaziti u ovo područje. |
(6) |
Učinkoviti granični položaj unutrašnje površine kada je osovina nasuprot nasuprotne tračnice. Ova dimenzija varira s proširenjem profila. |
(7) |
Vidjeti stavak o „Korištenju uređaja za ranžiranje na odsjeku kolosijeka u luku”. |
C.3.2.3.1.
Tračničke kočnice i drugi uređaji za ranžiranje i zaustavljanje, kada su aktivirani, mogu doseći dimenzije 115 ili 125 mm, a posebno otporne papuče visoke 125 mm mogu se smjestiti na luk polumjera R ≥ 150 m.
Slika C18.
Slijedi da je primijenjena granica za dimenzije 115 ili 125 mm, koji predstavlja stalnu udaljenost od unutarnjeg ruba tračnice (80 mm), na varijabilnoj udaljenosti D od središnjice vozila kao što je prikazano na gornjoj slici 17.
Uzmite sljedeće: (1) (vrijednosti dane u metrima)
NAPOMENA:
(1) U posebnim slučajevima koji uključuju korištenje uređaja za ranžiranje, utjecaj gibanja q + w može se smatrati zanemarivim.
C.3.3. Dopuštene projekcije So (S)
Učinkovite projekcije S ne smiju prekoračiti vrijednosti So dane u donjoj tabeli.
Vrijednosti projekcija So (1)
Tip vozila |
kolosijek |
Ei izračun (3) |
Ea izračun (3) |
||
Odsjeci između krajnjih osovina vozila koja nisu opremljena okretnim postoljima ili između stožera vozila s okretnim postoljima |
Odsjeci iza krajnjih osovina vozila koja nisu opremljena okretnim postoljima ili iza stožera vozila s okretnim postoljima |
||||
h ≤ 0,400 |
h > 0,400 |
h ≤ 0,400 |
h > 0,400 |
||
Sva pogonska ili vučna vozila |
u pravcu |
0,015 |
0,015 |
0,015 |
0,015 |
Pogonska vozila, vozila s vučnom osovinom, Okretno postolje uzeto samostalno i njihovi vezani dijelovi |
u luku xy 250 |
0,025 |
0,030 |
0,025 |
0,030 |
u luku xy 150 |
(2) |
(2) |
(2) |
(2) |
|
Vučno okretno postolje ili jednakovrijedno |
u luku xy 250 |
0,010 |
0,015 |
0,025 |
0,030 |
u luku xy 150 |
(2) |
(2) |
(2) |
(2) |
C.3.4. Formula za smanjenje
Primjedba: Donja se formula mora koristiti za izračun određivanja širine zglobnih vozila čiji se kolni slogovi ili središnjice stožera okretnih postolja poklapaju sa središnjicama zglobova njihovih sanduka. Za druge arhitekture zglobnih vozila formula se mora prilagoditi stvarnim geometrijskim uvjetima.
C.3.4.1. Formula za smanjenje primjenjiva na pogonska vozila (dimenzije u metrima)
Pogonska vozila za koja je gibanje w neovisno o položaju na kolosijeku ili varira linearno sa zavojnicom.
Unutarnja smanjenja Ei (gdje n = ni)
Odjeljci između krajnjih osovina pogonskih vozila koja nisu opremljena okretnim postoljima ili između stožera vozila s pogonskim okretnim postoljima.
Gdje je
položaj na kolosijeku pretežno u pravcu:
|
(101) |
Gdje je
položaj pretežno u luku:
|
(102) |
s
|
(103) |
Vanjska smanjenja Ea (gdje n = na)
Odjeljci iza krajnjih osovina pogonskih vozila koja nisu opremljena okretnim postoljima ili stožera vozila s pogonskim okretnim postoljima.
Gdje je
položaj na kolosijeku pretežno u pravcu:
|
(106) |
Gdje je
položaj pretežno u luku:
|
(107) |
s
|
(108) |
NAPOMENE
(1) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove koji nisu više od 0,400 m iznad vozne površine i one koji se mogu spustiti ispod te razine kao rezultat trošenja i vertikalnoga gibanja. |
(2) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove smještene više od 0,400 m iznad vozne površine, s iznimkom onih pokrivenih gornjom fusnotom (1). |
Pogonske jedinice za koje put w varira nelinearno ovisno o zavojnici (izvanredan slučaj)
— |
osim lukova polumjera R 150 i 250 m za koje su formule (104), (105) i (109), (110) identične formulama (101), (102) i (106), (107) za svaki pojedini slučaj, formule (104), (105), (109) i (110) moraju se primijeniti za vrijednost R za koju varijacija w kao funkcija pokazuje diskontinuitet; drugim riječima značajna postaje vrijednost R kao odakle završava varijabla, |
— |
Za svaki odsjek pogonske jedinice, smanjenje koje se mora uzeti je ono najveće od onih dobivenih primjenom formula, u kojima vrijednost R koja se mora koristitije ona koja daje najveću vrijednost za dio u uglatim zagradama. |
Unutarnja smanjenja Ei (gdje n = ni)
Kada je ∞ > R ≥ 250
|
(104) |
Kada je 250 > R ≥ 150
|
(105) (3) |
Vanjska smanjenja Ea (gdje n = na)
Kada je ∞ > R ≥ 250
|
(109) |
Kada je 250 > R ≥ 150
|
(110) (3) |
NAPOMENE
(1) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove koji nisu više od 0,400 m iznad vozne površine i one koji se mogu spustiti ispod te razine kao rezultat procijenjenog trošenja i vertikalnoga gibanja. |
(2) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove smještene više od 0,400 m iznad vozne površine, s iznimkom onih pokrivenih gornjom fusnotom (1). |
(3) |
U praksi formule (105) i (110) nemaju učinka, budući da varijacija puta w ima učinak kada je R > 250 kroz učinak varijabilnih zaustavljanja. |
C.3.4.2. Formula za smanjenje primjenjiva na višestruke jedinice (dimenzije u metrima)
Za višestruke jedinice s jednim motornim okretnim postoljem i jednim vučnim okretnim postoljem (vidjeti donju tablicu)
Višestruke jedinice opremljene: |
Vrijednosti μ za svako okretno postolje |
Položaji u vožnji § 2.4.2.2. |
Formule za smanjenje |
2 motorna okretna postolja |
μ ≥ 2 |
Slučajevi 2 i 5 |
§ 3.4.1. |
2 okretna postolja koja se smatraju „vučnim” okretnim postoljima |
0 < μ < 0,2 |
Slučajevi 2 i 7 |
§ 3.4.3. |
jedno okretno postolje koje se smatra „vučnim” okretnim postoljem i jedno vučno okretno postolje |
0 < μ < 0,2 |
|
|
|
μ = 2 |
|
|
1 motorno okretno postolje i jedno vučno okretno postolje ili koje se smatra „vučnim” okretnim postoljem |
μ ≥ 0,2 |
Slučajevi 3 i 6 |
§ 3.4.2. (3) |
|
μ = 2 |
|
ili |
|
0 < μ < 0,2 |
|
§ 3.4.1. (3) |
Unutarnja smanjenja Ei (4)
Odjeljci između stožera okretnih postolja
|
(101a) |
|
(102a) |
s
|
(103) (3) |
NAPOMENE
(3) |
Rezultati formula iz odjeljaka 3.4.1. i 3.4.2. vrlo su slični; kao rezultat tog obično se koriste formule iz odjeljka 2.4.1. dok su one iz odjeljka 3.4.2. rezervirane za slučajeve kada je uvećano smanjenje dobiveno na poluširini maksimalnog slobodnog profila posebno značajno (0 do 12,5 mm prema promatranom odsjeku vozila). |
(4) |
Smanjenje koje treba primijeniti za danu vrijednost n je najveće smanjenje dobiveno iz sljedećih formula:
|
Vanjska smanjenja Ea (4) kraj motornog okretnog postolja (sprijeda u smjeru vožnje)
Odjeljci iza stožera okretnih postolja (gdje je n = na)
|
(106a) |
|
(107a) |
s
|
(108a) |
Vanjska smanjenja Ea (4) kraj vučnog okretnog postolja (sprijeda u smjeru vožnje)
Odjeljci iza stožera okretnih postolja (gdje je n = na)
|
(106b) |
|
(107b) |
s
|
(108b) |
NAPOMENE
(4) |
Smanjenje koje treba primijeniti za danu vrijednost n je najveće smanjenje dobiveno iz sljedećih formula:
|
(1) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove koji nisu više od 0,400 m iznad vozne površine i one koji se mogu spustiti ispod te razine kao rezultat procijenjenog trošenja i vertikalnoga gibanja. |
(2) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove smještene više od 0,400 m iznad vozne površine, s iznimkom onih pokrivenih gornjom fusnotom (1). |
C.3.4.3. Formula za smanjenje primjenjiva na putničke vagone i putnička vozila (dimenzije u metrima)
(a) Za putničke vagone s okretnim postoljima s iznimkom samih okretnih postolja i njihovih vezanih dijelova
Putnički vagoni kod kojih je gibanje w neovisno od polumjera položaja kolosijeka ili linearno varira s krivuljama kolosijeka.
Napomena: Donje formule moraju se isto tako koristiti za izračun širine putničkih vagona s osovinama.
Unutarnja smanjenja E i
Odjeljci između stožera okretnih postolja (kada je n = ni)
Gdje je
položaj na kolosijeku pretežno u pravcu:
|
(201) |
Gdje je
položaj na kolosijeku pretežno u luku:
|
(202) |
s
|
(203) |
NAPOMENE
(1) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove koji nisu više od 0,400 m iznad vozne površine i one koji se mogu spustiti ispod te razine kao rezultat trošenja i vertikalnoga gibanja. |
(2) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove smještene više od 0,400 m iznad vozne površine, s iznimkom onih pokrivenih gornjom fusnotom (1). |
Vanjska smanjenja Ea
Odjeljci iza stožera okretnih postolja (gdje je n = na)
Gdje je
položaj na kolosijeku pretežno u pravcu:
Gdje je
položaj na kolosijeku pretežno u luku:
s
NAPOMENE
(1) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove koji nisu više od 0,400 m iznad vozne površine i one koji se mogu spustiti ispod te razine kao rezultat procijenjenog trošenja i vertikalnoga gibanja. |
(2) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove smještene više od 0,400 m iznad vozne površine, s iznimkom onih pokrivenih gornjom fusnotom (1). |
Putnički vagoni za koje gibanje w varira nelinearno sa zavojnicom
Na kolosijeku u pravcu, smanjenja se izračunavaju korištenjem formula 201 i 206.
U lukovima, smanjenja se izračunavaju za R = 150 m i R = 250 m koristeći formule (204), (205), (209) i (210).
Treba primijetiti da su za polumjer od R = 250 m formule (204) i (209) identične, svaka zasebno, formulama (202) i (207).
Nadalje, formule (204), (205) i (209), (210) moraju se primijeniti za vrijednosti R za koje varijacije w u funkciji predstavljaju diskontinuitet (stepenastu promjenu), tj. vrijednost R iz koje varijabilno zaustavljanje dolazi u obzir.
Za svaki odsjek putničkog vagona, smanjenje koja se mora poduzeti je ono najveće od onih koje proizlaze iz primjene naprijed navedenih formula u kojima je vrijednost R koja se mora koristiti ta koja daje najvišu vrijednost dijela u uglatim zagradama.
Unutarnja smanjenja Ei (gdje n = ni)
Kada je ∞ > R ≥ 250
|
(204) |
Kada je 250 > R ≥ 150
|
(205) (3) |
Vanjska smanjenja Ea (gdje n = na)
Kada je ∞ > R ≥ 250
|
(209) |
Kada je 250 > R ≥ 150
|
(210)(3) |
NAPOMENE
(1) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove koji nisu više od 0,400 m iznad vozne površine i one koji se mogu spustiti ispod te razine kao rezultat procijenjenog trošenja i vertikalnoga gibanja. |
(2) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove smještene više od 0,400 m iznad vozne površine, s iznimkom onih pokrivenih gornjom fusnotom (1). |
(3) |
U praksi formule (205) i (210) nemaju učinka, budući da varijacija gibanja w koje proizlazi kada imaju učinka varijabilne zaustavljanja, počinju isključivo kada je R > 250. |
(b) Za okretna postolja i njihove vezane dijelove
Formule za smanjenje koje se primjenjuju su one dane u § 4.2.1.8.2. Bez obzira na udaljenost između krajnjih osovina okretnih postolja je u većini slučajeva takva da se primjenjuju formule (201) i (206) suprotno, identične formulama (101) i (106).
C.3.4.4. Formula za smanjenje primjenjiva na vagone (dimenzije u metrima)
(a) Za vagone s neovisnim osovinama i za sama okretna postolja i njihove vezane dijelove (w = 0)
Za 2-osovinske vagone i isključivo za one dijelove smještene ispod 1,17 m iznad vozne površine, izraz Z u formulama (301) do (307) može se smanjiti za 0,005 m kada je (z-0,005) > 0. Može se razmotriti nula kada je (z-0,005) ≤ 0.
(1) |
Unutarnja smanjenja Ei – Odjeljci između osovina (kada je n = ni) Gdje je , položaj na kolosijeku pretežno u pravcu:
Gdje je , položaj na kolosijeku pretežno u luku:
|
(2) |
Vanjska smanjenja Ea – Odjeljci iza krajnjih osovina (gdje je n = na) Gdje je , položaj na pretežno ravnom kolosijeku:
Gdje je , položaj na kolosijeku pretežno u pravcu:
|
NAPOMENE
(1) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove koji nisu više od 0,400 m iznad vozne površine i one koji se mogu spustiti ispod te razine kao rezultat procijenjenog trošenja i vertikalnoga gibanja. |
(2) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove smještene više od 0,400 m iznad vozne površine, s iznimkom onih pokrivenih gornjom fusnotom (1). |
(b) Za vagone s okretnim postoljima
Za vagone s okretnim postoljima gibanje se smatra konstantnim, osim za sama okretna postolja i njihove vezane dijelove.
Posebne napomena za izračun z: vidjeti § 1.5.1.3.
(1) |
Unutarnja smanjenja Ei – Odjeljci između STOŽERA okretnih postolja (kada je n = ni) Gdje je , položaj na kolosijeku pretežno u pravcu:
Gdje je , položaj na kolosijeku pretežno u luku:
|
(2) |
Vanjska smanjenja Ea – Odjeljci iza stožera okretnih postolja (gdje je n = na) Gdje je , položaj na p kolosijeku pretežno u pravcu:
Gdje je , položaj na kolosijeku pretežno u luku:
|
NAPOMENE
(1) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove koji nisu više od 0,400 m iznad vozne površine i one koji se mogu spustiti ispod te razine kao rezultat procijenjenog trošenja i vertikalnoga gibanja. |
(2) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove smještene više od 0,400 m iznad vozne površine, s iznimkom onih pokrivenih gornjom fusnotom (1). |
C.3.5. Referenti profil za pantografe i neizolirane dijelove na krovu koji su pod naponom
Slika 19.
Napomena: Za vozila koja obavljaju promet na elektrificiranim prugama, zasjenjena područja mogu se koristiti za određivanje širine zgloba pantografa u donjem položaju.
Na neelektrificiranim prugama, ista je mogućnost pružena, ali je podložna posebnim razmatranjima željeznica.
C.3.6. Propisi za referentni profil za određivanje maksimalnog slobodnog profila željezničkih vozila
C.3.6.1. Pogonske jedinice opremljene pantografima
Pantograf u položaju oduzimanja struje
Sadašnji standard temelji se na karakteristikama pantografa za pogonske jedinice standardne širine.
Da bi pogonske jedinice s pantografima poštivale krajnji položaj koji proizlazi iz referentnog profila, karakteristike tih vozila (gibanje i koeficijent savitljivosti nosećeg odsjeka pantografa) i položaj pantografa u odnosu na osovine mora biti takav da su veličine E’i i E’a (s pantografima podignutim do 6,5 m iznad vozne površine) i E”i i E”a (pantografi podignuti do 5 m iznad vozne površine) negativne ili nula.
Ovom je uvjetu udovoljeno ako je odsjek na kojem radi luk pantografa smješten blizu dijagonalne središnjice okretnih postolja, tj. ako je n vrlo mali ili nula.
Krajnji položaj se stoga definira referentnim profilom za opremu montiranu na krovu u točki 2.5. To odgovara maksimalnom geometrijskom padu luka pantografa od .
(a) |
Preliminarni izračuni Da bi se odredili E’i, E’a, E”i i E”a potrebni su sljedeći preliminarni izračuni (4) 1): (5) (2) kada je s ≤ 0,225 (opći slučaj)
ali ako je s > 0,225, to uključuje vrijednost od
Kada je ≤ 0,225 (opći slučaj)
ali ako je s > 0,225, to uključuje vrijednost od
|
(b) |
Za odsjeke između krajnjih osovina ili stožera okretnih postolja Izrazi za E’i i E”i (kada je n = ni) Kada je položaj na kolosijeku pretežno u pravcu:
Kada je položaj na kolosijeku pretežno u luku:
|
(c) |
Za odsjeke iza krajnjih osovina ili stožera okretnih postolja Izrazi za E’a i E”a (kada je n = na) Kada je položaj na kolosijeku pretežno u pravcu:
Kada je položaj na kolosijeku pretežno u luku:
|
C.3.6.2. Motorni vlakovi opremljeni pantografima
Granični položaj pantografa na motornim vlakovima s jednim motornim okretnim postoljem i jednim vučnim okretnim postoljem određivat će se ako su oba okretna postolja identična okretnom postolju iznad kojeg je smješten pantograf.
C.3.6.3. Pantografi u spuštenom položaju
Podložno, ako je potrebno, primjeni izoliranih uvjeta, pantograf dok je spušten mora u potpunosti padati unutar definirane širine.
C.3.6.4. Granica zračnosti izolacije za 25kV
Na vozilima koja mogu koristiti napajanje od 25 kV, svi neizolirani dijelovi za koje postoji mogućnost da će ostati pod naponom moraju biti raspoređeni na takav način da dobro padaju unutar 0,170 m referentnog profila.
C.4. PROFIL VOZILA GA, GB, GC
U usporedbi s profilom G1, profili GA, GB i GC veći su u gornjem dijelu.
Opterećenja i vozila koja udovoljavaju proširenim profilima GA, GB ili GC dopuštat će se isključivo na prugama proširenim za te profile. Dotične pruge pobrojane su u Registru infrastrukture. Sva GA, GB i GC kretanja na prugama koja nisu prikazana na navedenom popisu smatrat će se specijalnim teretom.
Vagoni i putnički vagoni izgrađeni za profil GA, GB ili GC bit će označeni oznakama specificiranim u Prilogu B.32.
C.4.1. Referentni profil statičkog profila i vezani propisi
Referenti profili za statičke profile GA, GB i GC (vidjeti sliku 20.) zajedno s njihovim vezanim propisima, primjenjuju se isključivo na određivanje maksimalnih profila opterećenja i na uvjet da koeficijent savitljivosti vagona + njegov teret nisu veći od onog za tipičan teret koji se razmatra i koji ima sljedeće karakteristike:
q+w = 0,023 m; p = 1,8 m; d = 1,41 m;
J = 0,005 m ηo < 1° hc = 0,5 m
s = 0,3
vertikalne oscilacije 0,03 m (GA, GB); 0,05 m (GC)
U pogledu tolerancija na centriranje, poluširine bi trebale biti barem jednake onima iz referentnih profila smanjene za sljedeće vrijednosti Ei i Ea.
REFERENTNI PROFILI ZA STATIČKE PROFILE GA, GB i GC (krcajni profil)
Slika C20.
Napomena: Do visine od 3 220 mm, referentni profili profila GA, GB i GC identični su onom za profil G1.
C.4.1.1. Statički profil GA i GB
— |
Visina h ≤ 3,22 m. Formule za smanjenje Ei i Ea koje se primjenjuju su formule vezane uz statički profil G1. |
— |
Visina h > 3,22 m. Formule za smanjenje Ei i Ea koje se primjenjuju su sljedeće:
|
C.4.1.2. Statički profil GC
Formule za smanjenje Ei i Ea koje se trebaju primijeniti na one vezane uz statički profil G1 bez obzira na vrijednost h.
C.4.2. Referentni profil kinematičkog profila i vezani propisi
Referentni profili kinematičkih profila GA, GB i GC (vidjeti sliku 21.) uzeti zajedno s njima vezanim propisima omogućavaju određivanje maksimalnog slobodnog profila za vozila na isti način kao i kad se koristi profil G1.
Propisi za kinematičke izračune mogu se primjenjivati na jasno definirane terete.
Izraz „jasno definirani teret” treba razumjeti sa sljedećim značenjem: prenosiva opterećenja jedinice poznate geometrije, tj. kontejneri i zamjenjivi sanduci prevoženi na prijevozničkim vagonima opremljenim uređajima za postavljanje tereta, te poluprikolice s ispuštenim zračnim ogibljenjem ili mehaničkim ogibljenjem poznatog koeficijenta savitljivosti pri kotrljanju i prevoženi na udubljenim vagonima.
Pod ovim uvjetima, kombinacija vagona i njihovih tereta trebala bi se tretirati kao normalan jednostavni vagon.
Referenti profili za kinematičke profile GA, GB i GC
Slika C21.
Napomena: Do visine od 3 220 mm, referentni profili profila GA, GB i GC identični su onom za profil G1.
C.4.2.1. Vučne jedinice (osim motornih vlakova i motornih putničkih vagona s višestrukim jedinicama)
C.4.2.1.1.
— |
Visina h ≤ 3,25 m. Formule koje se primjenjuju su formule vezan uz profil G1. |
— |
Visina h > 3,25 m. Formule koje se primjenjuju su one vezane uz profil G1 s iznimkom formula danih za donje slučajeve (a) i (b).
|
C.4.2.1.2.
Formule koje se primjenjuju su one vezane uz profil G1 bez obzira na vrijednost h.
C.4.2.2. Motorni vlakovi i motorni putnički vagoni višestrukih jedinica
Napomena: Karakteristike profila motornih vlakova i višestrukih jedinica motornih putničkih vagona čija se okretna postolja mogu smatrati motornim ili vučnim okretnim postoljima opisani su u odjeljku 3.4.2.
C.4.2.2.1.
— |
Visina h ≤ 3,25 m. Formule koje se primjenjuju su formule vezan uz profil G1. |
— |
Visina h > 3,25 m. Formule koje se primjenjuju su one vezane uz profil G1 s iznimkom sljedećih formula: |
— |
Motorni vlakovi i motorni putnički vagoni MU kod kojih se sva okretna postolja smatraju pogonskim: formule su dane u § 3.4.1. (Vučne jedinice), |
— |
Motorni vlakovi i motorni putnički vagoni MU za koje se smatra da imaju isključivo vučna okretna postolja: formule su dane u § 3.4.3. (Putnički vagoni i vagoni za prtljagu), |
— |
Motorni vlakovi s motornim okretnim postoljem i vučnim okretnim postoljem: formule za smanjenje dane u 3.4.1 mogu se ili primijeniti takve kakve jesu ili zamijeniti sljedećim formulama koje proizvođačima nude male prednosti u središnjem dijelu i na krajevima sanduka vozila. |
(a) |
Između stožera (6)
s k i z = (vidjeti tabelu 2.) |
(b) |
ispod stožera na strani okretnih postolja (6)
s k i z = (vidjeti tabelu 2.) |
NAPOMENE
(1) |
Ova vrijednost primjenjuje se na one dijelove koji nisu više od 0,400 m iznad vozne površine i one koji se mogu spustiti ispod te razine kao rezultat trošenja i vertikalnoga gibanja. |
C.4.2.2.2.
Formule koje se primjenjuju su one vezane uz profil G1 bez obzira na vrijednost h.
C.4.2.3. Putnički vagoni i vagoni za prtljagu
C.4.2.3.1.
— |
Visina h ≤ 3,25 m. Formule koje se primjenjuju su formule vezan uz profil G1. |
— |
Visina h > 3,25 m. Formule koje se primjenjuju su one vezane uz profil G1 s iznimkom formula danih za donje slučajeve (a) i (b):
|
C.4.2.3.2.
Formule koje se primjenjuju su one vezane uz profil G1 bez obzira na vrijednost h.
C.4.2.4. Vagoni
C.4.2.4.1.
— |
Visina h ≤ 3,25 m. Formule koje se primjenjuju su formule vezan uz profil G1. |
— |
Visina h > 3,25 m. Formule koje se primjenjuju su one vezane uz profil G1 s iznimkom formula danih za donje slučajeve (a) i (b). |
(a) |
Vozila koja nisu montirana na okretna postolja Za odsjeke između krajnjih osovina gdje je
gdje je
k i z = (vidjeti tabelu 4.) Za odsjeke iza krajnjih osovina gdje je
gdje je
s k i z = (vidjeti tabelu 4.) |
(b) |
Vozila s okretnim postoljima Za odsjeke između stožera okretnih postolja gdje je
gdje je
s k i z = (vidjeti tabelu 4.) Za odsjeke iza stožera okretnih postolja gdje je
gdje je
s k i z = (vidjeti tabelu 4.) TABELA 4: PROFIL GA ako je ako je h ≥ 3,88 m, k = 1 PROFIL GB ako je ako je h ≥ 4,11 m, k = 1 |
C.4.2.4.2.
Formule koje se primjenjuju su one vezane uz profil G1 bez obzira na vrijednost h.
C.5. PROFILI KOJI KOJI ZAHTIJEVAJU BILATERALNE ILI MULTILATERALNE SPORAZUME
Upravitelji infrastruktura različitih zemalja slobodni su zaključiti bilateralne ili multilateralne ugovore između sebe kako bi dopustili vožnju preko cjelokupnih ili preko dijela njihovih dotičnih pruga vozilima koja nisu izgrađena za profile G1, GA, GB ili GC.
Da bi se takvi sporazumi sklopili dostatno je definirati kinematički referentni profil i vezane propise.
C.5.1. Profil G2
C.5.1.1. Referentni profil statičkog profila G2
Određene željeznice (7) izdaju potvrdu za vlakove da voze na njihovim prugama s opterećenjem koje odgovara dolje prikazanom referentnom profilu, na što se primjenjuju propisi definirani za statičku širinu G1.
Slika C22.
Primjenjuju se propisi za statičku širinu G1.
C.5.1.2. Referentni profil kinematičkog profila G2
Sljedeći će se kinematički referentni profil smatrati jednakovrijednim u svrhu primjene standarda koji se odnose na kinematičke profile.
Slika C23.
C.5.2. Profili GB1 i GB2
C.5.2.1. Općenito
Profili GB1 i GB2 oformljeni su na temelju određenih zahtjeva za kombinirani prijevoz koji su se pojavili na početku 1989.
Korištenje profila GB1 i GB2 podložno je bilateralnim i multilateralnim sporazumima koji se sklapaju između upravitelja infrastruktura.
C.5.2.2. Referentni profil statičkog profila GB1 i GB2 (krcajni profil)
Referentni statički profil GB1
Slika C24.
Napomena: Do visine 3 220 mm referentni profil za profil GB1 identičan je profilu G1.
Referentni statički profil GB2
Slika C25.
Napomena: Do visine 3 220 mm referentni profil za profil GB2 identičan je profilu G1.
C.5.2.3. Propisi za statičke referentne profile GB1 i GB2
Propisi koji se primjenjuju su propisi za profil GB, osim za koeficijent k dan u tabeli 1. čija se vrijednost mora primijeniti i dana je u donjoj tabeli.
PROFIL GB1 i GB2
ako je
ako je h ≥ 4,18 m, k = 1
C.5.2.4. Referentni profil kinematičkog profila GB1 i GB2
Kinematički referentni profil GB1
Slika C26.
Napomena: Do visine 3 220 mm referentni profil za profil GB1 identičan je profilu G1.
Kinematički referentni profil GB2
Slika C27.
Napomena: Do visine 3 220 mm referentni profil za profil GB2 identičan je profilu G1.
C.5.2.5. Propisi za kinematičke referentne profile GB1 i GB2
Propisi koji se primjenjuju su propisi za profil GB, osim za koeficijent k dan u tabelama 2., 3. i 4. čija se vrijednost mora primijeniti i dana je u donjoj tabeli.
PROFILI GB1 i GB2
ako je
ako je h ≥ 4,21 m, k = 1
C.5.3. Profil 3.3
C.5.3.1. Općenito
Kinematički profil 3.3. može se koristiti za vožnju radi obavljanja prometa na francuskoj mreži (Réseau Ferré National – RFN).
Ovaj profil pruža dodatni prostor prema vrhu u usporedbi s profilom G1. To je primjenjivo na vozila (na primjer, putnički vagoni na dva kata) koji voze isključivo na širinama zračnosti 3.3.
Širina 3.3. odnosi se isključivo na gornji dio referentnog profila, iznad 3,25 m, dok je donji dio zajednički s profilom G1. Kao i bilo koji drugi profil, i ovaj je profil vezan za referentni profil i za vezane propise.
C.5.3.2. Referentni profil kinematičkog profila 3.3
Slika C28.
C.5.3.3. Propisi za referentne profile za određivanje maksimalnog slobodnog profila
Propisi za referentni profil profila 3.3 identični su propisima za profil G1 osim u sljedećim posebnim detaljima:
— |
Dozvoljene projekcije So (S) |
— |
Polustatički pomaci z. |
C.5.3.3.1.
— |
Za dijelove smještene više od 3 500 m od vozne površine, vrijednost So projekcije koja se uzima u obzir kao funkcija luka za izračun smanjenja Ei i Ea je bez obzira na tip vozila. |
— |
Prema tome, učinkovite projekcije S ne smiju prekoračiti sljedeće vrijednosti So:
Nadalje, na (tangentnom) kolosijeku u pravcu, So je postavljen kao jednak 0,015 m. |
— |
Za dijelove smještene više od 3 250 m i niže od 3 500 m iznad vozne površine, odnosno dijelove između razine A i razine B referentnog profila, ne postoje propisi za postavljanje vrijednosti maksimalne projekcije So. Određivanje maksimalnog slobodnog profila između te dvije razine provedeno je spajanjem točke maksimalnog slobodnog profila koja odgovara razini A, te koja je nađena izračunom smanjenja projekcija u skladu s propisima za profil G1, s točkom maksimalnog slobodnog profila koja odgovara razini B, te koja je nađena izračunom smanjenja naprijed navedenih projekcija. |
— |
Za dijelove smještene na visinu manju od 3 250 m iznad vozne površine primjenjuju se opći propisi za profil G1. |
C.5.3.3.2.
Za ogibljene sastavnice smještene na visinu h, vrijednost z dana je formulom:
C.5.3.4. Formula za smanjenje
Formule za smanjenje primjenjive na:
|
točka C.5.3.4.1. |
||
|
točka C.5.3.4.2. |
||
|
točka C.5.3.4.3. |
C.5.3.4.1.
Vučne jedinice za koje je gibanje w neovisno o polumjeru položaja kolosijeka ili varira linearno sa zavojnicom kolosijeka
Unutarnja smanjenja Ei (gdje n = ni)
Odjeljci između krajnjih osovina vučnih vozila koja nisu montirana na okretna postolja ili između stožera okretnih postolja.
Gdje je , položaj na kolosijeku pretežno u pravcu:
|
(101) |
Gdje je , položaj na kolosijeku pretežno u luku:
|
(102) |
s
|
(103) |
Vanjska smanjenja Ea (gdje n = na)
Odsjeci iza krajnjih osovina pogonskih vozila koja nisu montirana na okretna postolja ili stožera vučnih vozila s okretnim postoljima.
Gdje je , položaj na kolosijeku pretežno u pravcu:
|
(106) |
Gdje je , položaj na kolosijeku pretežno u luku:
|
(107) |
s
|
(108) |
Vučna vozila za koje gibanje w varira nelinearno ovisno o zavojnici kolosijeka (izvanredan slučaj)
Za svaki odsjek vučnog vozila, smanjenje koja se mora uzeti je ono najveće od onih dobivenih primjenom naprijed danih formula u kojima se vrijednost R mora koristiti, je ona koja daje najveću vrijednost za dio u uglatim zagradama, te formula (101) ili (106).
Unutarnja smanjenja Ei (gdje n = ni)
Kada je ∞ > R ≥ 250
|
(104) |
Kada je 250 > R ≥ 150
|
(105) |
U praksi, formule (105) i (110) nemaju učinka, budući da varijacija gibanja w koja proizlazi iz učinka varijabilnih zaustavljanja, počinje samo kada je R > 250 m.
Kada je ∞ > R ≥ 250
Kada je 250 > R ≥ 150
Vanjska smanjenja Ea (gdje n = na)
Kada je ∞ > R ≥ 250
|
(109) |
Kada je 250 > R ≥ 150
|
(110) |
C.5.3.4.2.
Za višestruke jedinice koje imaju jedno motorno okretno postolje i vučno okretno postolje (vidjeti tabelu za širinu G1):
Unutarnja smanjenja Ei (1)
Odsjeci između stožera okretnih postolja
|
(101a) |
|
(102a) |
s
|
(103a) |
Vanjska smanjenja Ea(2) kraj motornog okretnog postolja (sprijeda u smjeru vožnje)
Odsjeci iza stožera okretnih postolja (gdje je n = na)
|
(106a) |
|
(107a) |
s
|
(108a) |
(1), (2) |
Smanjenje koje treba primijeniti za danu vrijednost n je najveće smanjenje dobiveno iz sljedećih formula:
|
Vanjska smanjenja Ea (1) kraj vučnog okretnog postolja (sprijeda u smjeru vožnje)
Odsjeci iza stožera okretnih postolja (gdje je n = na)
|
(106b) |
|
(107b) |
|
(108b) |
(1) |
Smanjenje koje treba primijeniti za danu vrijednost n je najveće smanjenje dobiveno iz sljedećih formula: (106 b) ili (107 b) i (108 b). |
C.5.3.4.3.
Za putničke vagone s okretnim postoljima, osim samih okretnih postolja i njihovih vezanih dijelova.
Putnički vagoni kod kojih je gibanje w neovisno od polumjera položaja kolosijeka ili linearno varira sa zavojnicom kolosijeka.
Unutarnja smanjenja E i
Odjeljci između stožera okretnih postolja (kada je n = ni)
Gdje je
položaj na kolosijeku pretežno u pravcu:
|
(201) |
Gdje je
položaj na kolosijeku pretežno u luku:
|
(202) |
s
|
(203) |
Vanjska smanjenja Ea
Odjeljci iza stožera okretnih postolja (gdje je n = na)
Gdje je
položaj na kolosijeku pretežno u pravcu:
|
(206) |
Gdje je
položaj kolosijeku pretežno u luku:
|
(207) |
s
|
(208) |
Putnički vagoni za koje gibanje w varira nelinearno sa zavojnicom.
Za svaki odjeljak putničkog vagona, smanjenje koja se mora uzeti je ono najveće od smanjenja koja proizlaze iz primjene gore navedenih formula u kojima je vrijednost R koja se uzima ona vrijednost koja daje najveću vrijednost u uglatim zagradama,te formula (201) ili (206).
Unutarnja smanjenja Ei (gdje n = ni)
Kada je ∞ > R ≥ 250
|
(204) |
Vanjska smanjenja Ea (gdje n = na)
Kada je ∞ > R ≥ 250
Kada je 250 > R ≥ 150
C.5.4. Profil GB-M6
C.5.4.1. Općenito
Kinematički profil GB-M6 može se koristiti za vožnju u svrhu obavljanja prometa na belgijskoj mreži (SNCB).
Kinematički profil GB-M6 temelji se na istim načelima kao profil G1, prilagođen je na infrastrukturu SNCB-a i njegove su formule za smanjivanje prilagođene na isti način budući da se odnose na provjeru polumjera i projekcije dozvoljene u lukovima.
Dozvoljene projekcije su veće od onih za profil G1 pa je stoga omogućen promet širim vozilima.
Što se tiče pantografa, povrh propisa UIC 505-1 koji omogućavaju vožnju vozilima opremljenim pantografima širine 1 950 mm, SNCB-ova infrastruktura isto tako prihvaća pantografe širine 1 760 mm montirane na fleksibilnijim vozilima sljedećih karakteristika: s ≤ 0,4 i (q + w) ≤ 0,065 m.
Okretna postolja kao i njihove pomoćne sastavnice montirane na vozila izgrađena za taj profil strogo slijede propise za profil G1.
Ogibljeni dijelovi smješteni u razini, ili koji se mogu spustiti na razinu manju od 100 mm iznad vozne površine radi vertikalnih pomaka, izračunavaju se u skladu s propisima za G1.
Kada se, radi vertikalnih gibanja, točka koja je smještena blizu razine od 1 170 mm, može izdići izvan ili pasti ispod te razine, potrebno je razmotriti minimalnu dozvoljenu širinu, korištenjem formula koje uređuju dijelove iznad 1 170 mm ili formula koje uređuju dijelove ispod ili na razini 1 170 mm.
Izbor između formula za smanjenje za vučne jedinice ili za tegljene jedinice vrši se na isti način kao i za širinu G1 na temelju koeficijenta adhezije pri pokretanju.
C.5.4.2. Referentni profil kinematičkog profila GB-M6
Slika C29.
C.5.4.3. Formula za smanjenje
C.5.4.3.1.
(a) |
Formule za smanjenje za h > 1 170 mm. Odsjeci između stožera okretnih postolja gdje je
Gdje je
s s Odsjeci iza stožera okretnih postolja gdje je
Gdje je
s s |
(c) |
Formule za smanjenje za visine 100 < h ≤ 1 170 mm. Odsjeci između stožera okretnih postolja Gdje je
gdje je
s Odsjeci iza stožera okretnih postolja Gdje je
gdje je
s |
C.5.4.3.2.
(a) |
Formule za smanjenje za h > 1 170 mm. Odsjeci između stožera okretnih postolja Gdje je
gdje je
s s Odsjeci iza stožera okretnih postolja Gdje je
gdje je
s s |
(b) |
Formule za smanjenje za visine 100 < h ≤ 1 170 mm.
Odsjeci između stožera okretnih postolja Gdje je
gdje je
s Odsjeci iza stožera okretnih postolja gdje je
gdje je
s
|
C.6. DODATAK 1.
C.6.1. Krcajni profil željezničkih vozila
C.6.1.1. Uvjeti koji se odnose na vrata, stepenice i nogostupe
1. Vrata vagona
(a) |
U otvorenom položaju vrata vagona čiji je najniži dio barem 1 050 mm iznad vrha tračnice, kada je vozilo u najnižem dopuštenom položaju za odbojnike, može se projicirati ispod smanjene širine zračnosti vozila barem 200 mm. Na vozilima izgrađenim poslije 1.1.1986., vrata vagona moraju udovoljiti ovom zahtjevu čak i tijekom otvaranja vrata. Ovaj se zahtjev ne primjenjuje na vrata sa šarkama koja su postavljena na vagone prije 1.1.1980. |
(b) |
Pri ranžirnim brzinama do oko 30 km/h, bočno gibanje obično ne prekoračuje 0,02 m. Za vrata na stranama sanduka iza stožera okretnih postolja i čiji su donji rubovi smješteni manje od 1 050 mm iznad vrha tračnice, potrebno smanjenje profila, u najnižem dopustivom položaju odbojnika od 980 mm može se smanjiti
za barem To se primjenjuje isključivo ako je wa > 0,02 m. Dopustit će se korištenje vrata koja udovoljavaju zahtjevima iz gornjih stavaka (a) i (b). U tom se slučaju zahtjevima pod (a) mora udovoljiti tijekom otvaranja vrata. |
2. Stepenice i nogostupi
Kada se najniža stepenica može povući, potrebno smanjenje krcajnog profila za vožnju sa spuštenom stepenicom može se umanjiti najviše za vrijednost:
C.7. DODATAK 2.
C.7.1. Krcajni profil željezničkih vozila
C.7.1.1. Stlačivanje ogibljenja za područja izvan potpornog poligona B, C i D
1. |
Za sva vozila, a posebno za vagone, može biti neophodno u obzir uzeti dodatna vertikalna gibanja fz radi nagiba sanduka vozila (kotrljanje, podizanje) radi, na primjer, tereta izvan središta ili ispuštanja pneumatskog ogibljenja. Sljedeće se pojednostavljene formule mogu koristi za ta dodatna stlačivanja:
Otklon (u početnom pristupu).
Legenda: Level 1: Razina 1 Minimum load state: Stanje minimalnog opterećenja Bottoming of primary/secondary suspension spring: Dosizanje dna opruge primarnog/sekundarnog sekundarnog ogibljenja Approximate formula: Približna formula |
C.8. DODATAK 3. KRCAJNI PROFIL ŽELJEZNIČKIH VOZILA
C.8.1. Izračun krcajnog profila nagibnih vozila
C.8.1.1. Općenito
Prihvat željezničkog vozila opremljenog nagibnim sustavima sanduka u međunarodni promet bit će predmet bilateralnih ili multilateralnih sporazuma između dotičnih željeznica.
C.8.1.2. Opseg
Ovaj se Dodatak bavi metodom izračuna krcajnog profila vozila s nagibnim sandukom ovdje i ovime označenih oznakom TBV.
Stavci 2., 3. i 4. bave se tehničkom analizom izračuna krcajnog profila TBV-a.
Stavak 5. daje primjedbe na uvjete nagibanja i brzinu TBV-a.
C.8.1.3. Područje primjene
TBV je definiran kao vozilo čiji sanduk može izvesti kotrljajuće gibanje u odnosu na vozno postolje kada vozilo prolazi kroz luk, s ciljem kompenziranja centrifugalnog ubrzanja.
Pojava i uvođenje kompozicija vlakova sastavljenih od vozila opremljenih sustavima nagibnih sanduka u međunarodni promet zahtijevala je poduzimanje određenih izmjena propisa koji se odnose na izračun krcajnog profila za konvencionalna vozila.
Ovaj Dodatak se bavi propisima za izračun za TBV-e kako bi se dobio maksimalan krcajni profil za izgradnju vozila.
C.8.1.4. Pozadina
Koncept TBV-a počeo se razvijati 1970-ih i 1980-ih u nekoliko europskih zemlja kako bi se vozilo većim brzinama na postojećim prugama bez smanjivanja komfora putnika.
Brzina željezničkih vozila u luku ograničena je radi bočnog ubrzanja koje djeluje na putnike: to ograničenje nekompenziranog ubrzanja je u omjeru 1 do 1,3 ms-2.
TBV jedinice, posebno one opremljene aktivnim sustavima, mogu voziti s višim vrijednostima nekompenziranog ubrzanja (na primjer 1,82 ms-2 za vlak FIAT ETR 450 jednakovrijedan manjku nadvisivanja od 278 mm) jer nagibanje sanduka omogućava da se vrijednosti bočnog ubrzanja koje osjećaju putnici smanji.
C.8.1.5. Uvjeti koji se odnose na sigurnost
Graditelji TBV jedinica pružit će dokaze da vozila udovoljavaju krcajnom profilu u svim različitim slučajevima vožnje koji su planirani.
Povrh izračuna krcajnog profila, graditelj će predati i izvješće o usvojenim kriterijima i o uređajima o kojima ovisi sigurnost, odnosno uređajima koji moraju biti „sigurnosni”.
Graditelj će istražiti slučajeve ispada koji mogu rezultirati prekoračenjem referentnog profila TBV jedinice. Ovisno o ozbiljnosti njihovih učinaka, željeznice će poduzeti posebne mjere koje se mogu odnositi na rad željeznice, alarme, upozorenja strojovođama itd.
Graditelj će isto tako jamčiti da je nagibni sustav projektiran na takav način da jedinica ne može voziti bez vrijednosti nekompenziranog ubrzanja veće od vrijednosti dopuštene konvencionalnim vozilima ako nagibni sustav zakaže.
C.8.1.6. Korišteni simboli
Sljedeći dodatni simboli koriste se u ovom Dodatku:
IP |
= |
vrijednost manjka nadvisivanja koja se razmatra za TBV |
IC |
= |
vrijednost maksimalnog manjka nadvisivanja koju dopušta Odjel za gornji ustroj željezničke pruge (8) (1) |
E |
= |
vrijednost nadvisivanja |
zP |
= |
polustatički pomaci određeni prema potrebama TBV jedinica |
C.8.2. Osnovni uvjeti za određivanje krcajnog profila TBV jedinica
Za izračun utovarnog profila TBV jedinica svi uvjeti vožnje ispitat će se i s aktivnim i s neaktivnim nagibnim sustavom.
Ispitat će se najgori slučajevi, posebno:
SITUACIJA (1) |
slučaj kada vozilo vozi kroz luk maksimalnog manjka nadvisivanja (maksimalan nagib sanduka); |
SITUACIJA (2) |
slučaj kada vozilo stoji u luku. Kada se aktivna TBV jedinica zaustavi u luku, njezin se položaj ne razlikuje od položaja konvencionalnog vozila, pa se zato možemo baviti nagibom korištenjem principa i formula primjenjivih na konvencionalno vozilo. |
Isto tako treba primijetiti da za određene tipove pasivnih TBV jedinica, kao što je TALGO, ne postoji polustatički nagib z radi savitljivosti, tj. s = 0.
C.8.2.1. Tipovi sanduka nagibnih sustava
Bez obzira na gore rečeno, različiti projekti nagibnih sustava mogu se grupirati prema metodi nagiba sanduka. Taj se nagib može postići ili prirodnim ili jednakovrijednim nagibnim gibanjem (pasivni nagib) kada je središte rotacije sanduka iznad položaja središta gravitacije sanduka, kao što je to kod TALGO sustava, ili uz pomoć regulacionih dizalica koje nagibaju sanduk ovisno o polumjeru zavojnice i brzini (aktivnim nagibnim gibanjem kao što je to u sustavu FIAT).
U daljnjem tekstu ispitujemo nagib sanduka koji dopuštaju različit sustavi nagiba sanduka:
U slučaju TBV-a opremljenih AKTIVNIM sustavima, sanduci su podvrgnuti polustatičkom nagibu uzrokovanom nekompenziranim ubrzanjem. To dakako nije isto kao što je nagib tijela koji pruža sustav odvojeno. Slika 1.a pokazuje princip nagibanja vozila s aktivnim nagibnim sustavom.
Slika C30.
Stvarno gibanje može se rastaviti na rotaciju radi kotrljanja (gibanje 1.) i rotaciju koju je nametnuo taj aktivni sustav (gibanje 2.).
U slučaju PASIVNIH sustava sanduk se nagiba prirodno pod učinkom primijenjene centrifugalne sile koja je razmjerna manjku nadvisivanja pruge.
Slika 1.b pokazuje princip nagiba vozila s prirodnim ili pasivnim nagibom.
Slika C31.
C.8.3. Analiza formula
C.8.3.1. Osnovne formule
Ovisno o različitim tipovima TBV-a koji će se analizirati (putnički vagoni, pogonski vlakovi ili višestruki vagoni s motornim jedinicama) koristit će se odgovarajuće formule za profil G1 kojima će se dodati modifikacije iznijete u ovom Dodatku.
C.8.3.2. Izmjene koje se moraju načiniti na formulama za TBV-e
Za maksimalan nagib sanduka TBV-a koji odgovara maksimalnom manjku nadvisivanja pruge mora se razmotriti IP. Uzimajući u obzir ovaj zahtjev, moraju se ponovno razmotriti sljedeći uvjeti formula za smanjenje:
(a) |
Bočna gibanja: (1,465-d)/2, q i w (9) Znak bočnih pomaka bi općenito trebao uzimati u obzir centrifugalni učinak. Zahtijevane izmjene razmotrene su u § 8.3.2.1. |
(b) |
Polustatički pomaci „‚z” Izraz z je valjan pod uvjetom da vozila ne premašuju, u vožnji, vrijednost manjka nadvisivanja IP = 200 mm. Budući da TBV-i mogu prekoračiti tu vrijednost, te općenito, radi činjenice da mogu voziti uz vrijednost manjka nadvisivanja IP većeg od onog koji je specificirao odjel za gornji ustroj pruge (IC), formuli su potrebne neke izmjene koje su objašnjenje u § 8.3.2.2. |
(c) |
Za određene tipove TBV-a, posebno za aktivne, daljnji uvjeti koji uzimaju u obzir nagib sanduka potaknut sustavom moraju se dodati formulama za izračun smanjenja (vidjeti 8.3.2.3.). |
C.8.3.2.1.
Uvjet maksimalne nagnutosti sanduka pojavljuje se isključivo kada vozilo vozi u luku maksimalne vrijednosti IP-a.
Kako je vozilo izloženo vrlo velikoj centrifugalnoj sili prema vanjskoj strani luka, razmotrit će se uvjeti bočnih pomaka.
— |
Gibanje w bit će uzeto prema vanjskoj strani luka. |
— |
Za gibanja (1,465 – d)/2 i q, neophodno je razlikovati između vozila s okretnim postoljima i vozila s neovisnim kotačima. |
Vozila s okretnim postoljima, izračun gibanja unutar luka:
Testiranja na pruzi pokazala su da se kod vozila s okretnim postoljima neke osovine kreću po luku s grebenom u kontaktu s vanjskom tračnicom, dok druga održavaju taj kontakt neprestano. Kao rezultat navedenog, te iz sigurnosnih razloga, gore navedena gibanja uzet će se kao jednaka nuli.
Vozila s okretnim postoljima, izračun gibanja na vanjskoj strani luka:
U obzir će se uzeti gibanja (1,465 – d)/2 i q na isti način radi sigurnosnih razloga na vanjskoj stani luka.
Vozila s neovisnim kotačima:
Testiranja su potvrdila da se gibanja (1,465 – d)/2 i q pojavljuju prema vanjskoj strani luka.
C.8.3.2.2.
Da bi dobili zračnosti struktura, odjel za gornji ustroj željezničkih pruga mora dodati određene uvjete dimenzijama referentnog profila. Polustatički pomaci vozila izračunavaju se uz pomoć donje formule:
Maksimalna dopustiva vrijednost za E ili I je 200 mm.
Svaki upravitelj infrastrukture postavlja za svoje pruge svoju vlastitu maksimalnu vrijednost za I. Vrijednosti koje se općenito koriste su između 90 i 180 mm.
Vozila ne smiju prekoračiti tu maksimalnu vrijednost za I u vožnji.
S druge strane, TBV-i dosežu veće vrijednosti. To znači da se njihove dimenzije moraju provjeravati različitim izračunima za polustatičke pomake.
Upravo kao i kod konvencionalnih vozila, učinak manjka nadvisivanja potiče kod TBV jedinica nagibanje sanduka oko uzdužne osi, rotaciju do koje dolazi zahvaljujući fleksibilnosti sustava ogibljenja. U formulama, polustatički pomaci koji odgovaraju toj rotaciji uzimaju se u obzir u izrazu „z”. Budući da TBV-i mogu voziti s manjkom nadvisivanja do Ip, neophodno je revidirati izračun ovog izraza (zP).
Prikladno je uvesti taj novi izraz zP, čija formulacija uzima u obzir ukupni polustatički nagib uslijed IP-a, u odnosu na onaj kojeg je razmotrio odjel za gornji ustroj željezničkih pruga, IC (vidjeti točke 3.2.2.1. i 3.2.2.2.).
Nadalje, za aktivne nagibne sustave neophodno je razmotriti dopunski izraz (vidjeti 3.2.3.) budući da je nagibanje sanduka radi kompenziranja centrifugalnog ubrzanja neovisno o nagibanju uslijed kotrljanja.
C.8.3.2.2.1.
Pod učinkom bočnog ubrzanja vezanog uz vrijednosti IP-a većih od 0, sanduk vozila se, radi fleksibilnosti njegovih ogibljenja, nagiba prema vanjskoj strani luka kada se koristi aktivno nagibanje i prema unutarnjoj strani luka kada se koristi pasivno nagibanje. Sljedeće brojke pokazuju ovaj tip pomaka iz položaja I = 0. Radi različitih načina nagibanja, s aktivnim su sustavima pomaci veći na gornjem dijelu sanduka vozila, dok su s pasivnim sustavima veći na donjem dijelu sanduka vozila.
Slika C32.
AKTIVNI sustav
Napomena: Nagib uzorkovan sustavom ovdje nije predstavljen.
— |
Budući da se referentni profil razmatra s točke gledišta unutar luka, dijelovi vozila smješteni na visini h>hc pomiču se od profila. Vrijednost ovog pomaka u izračunu dat će znak za minus. Suprotno vrijedi za dijelove smještene na visini h < hc. |
Slika C33.
PASIVNI sustav
— |
Budući da se referentni profil razmatra s točke gledišta unutar luka, dijelovi vozila smješteni na visini h<hc pomiču se od profila. Vrijednost ovog pomaka u izračunu donijet će znak za minus. |
— |
Suprotno važi za dijelove smještene na visini h > hc. |
Pomaci koji odgovaraju različitim nagibima prikazani na slikama 2.a i 2.b su dolje naznačeni.
Za TBV jedinicu s aktivnim sustavom koja se kreće u luku s manjkom nadvisivanja IP polustatički pomaci su:
Za TBV jedinicu s pasivnim sustavom podvrgnutim manjku nadvisivanja IP polustatički pomaci su:
Potrebno je obratiti pozornost na činjenicu da je vrijednost s specifična za izračunatu situaciju i da zato na nju može utjecati aktivnost sustava nagiba sanduka.
C.8.3.2.2.2.
Pod utjecajem bočnog ubrzanja (koje odgovara vrijednostima IP> 0) sanduk aktivne TBV jedinice nagiba se prema vanjskoj stani luka radi fleksibilnosti sustava ogibljenja, a pasivna TBV jedinica prema unutarnjoj stani luka.
Jednako kao na slikama 2.a i 2.b, slike 3.a i 3.b predstavljaju taj tip pomaka, sa stajališta I = 0.
Slika C34.
AKTIVNI sustav
Napomena: Nagib uzorkovan sustavom ovdje nije predstavljen.
— |
Budući da se referentni profil razmatra s točke gledišta izvan luka, dijelovi vozila smješteni na visini h>hc primiču se bliže profilu. Vrijednost ovog pomaka u izračunu imat će znak za plus. |
— |
Suprotno vrijedi za dijelove smještene na visini h < hc. |
Slika C35.
PASIVNI sustav
— |
Budući da se referentni profil razmatra s točke gledišta izvan luka, dijelovi vozila smješteni na visini h<hc primiču se bliže profilu. Vrijednost ovog pomaka u izračunu imat će znak za plus. |
— |
Suprotno vrijedi za dijelove smještene na visini h > hc. |
Kada vozila voze u luku, primiču se bliže referentom profilu (na vanjskoj strani) razmjerno vrijednosti IP; ako je prisutan uvjet IP > IC udaljenosti koje razmatra Odjel za gornji ustroj željezničke pruge za smještaj prepreka neće biti dostatan. Budući da smještaj prepreka ne može biti upitan, ova smanjenja izračunata za vozila bi trebala, ako je potrebno, biti smanjena za vrijednost koja odgovara razlici između polustatičkih pomaka uslijed IP-a i onih koje u obzir uzima odjel za gornji ustroj željezničke pruge ili:
Aktivni sustav
Pasivni sustav
Treba zapamtiti da:
— |
formule se primjenjuju kada je IP > IC, |
— |
bit će neophodno pronaći u primjeni faze koja odgovara realnom slučaju, kombinaciju vrijednosti IP i IC koja daju vrijednost zP koja daje najveću vrijednost smanjenja, |
— |
nagibni sustav vozila mora osigurati sljedeće za srednje vrijednosti IP-a (označene kao IP’) kojima odgovaraju srednje vrijednosti manjka nadvisivanja Ic’:
|
Nadalje, mora se udovoljiti uvjetima danim u 5.1.
C.8.3.2.3.
Kada TBV s aktivnim sustavom vozi u luku takvom brzinom da je IP> 0, na temelju mjerenja vrijednosti određenih parametara (brzina, stupanj nagiba kolosijeka, polumjer luka) nagibni sustav uspostavlja kut nagiba sanduka β.
Kut β je neovisan o nagibu radi fleksibilnosti ogibljenja.
Slika C36.
Na slici 4. su predstavljene sljedeće vrijednosti:
ho |
: |
visina središta rotacije sanduka nametnutog sustavom |
β |
: |
vrijednost kuta nagiba sanduka u odnosu na noseću ravan sustava; ovaj kut koji nameće sustav je funkcija manjka nadvisivanja IP. |
Budući da kut β može doseći veličinu i do 10°, ne smije se zanemariti vertikalna sastavnica pomaka koja će se uzeti u obzir i u izračunu stvarnih slučajeva.
Ako se razmatraju samo bočni pomaci, približne se vrijednosti mogu naći u sljedećoj formuli:
Ovaj izraz, u smislu smjera rotacije kojeg nameće sustav:
— |
imat će pozitivan predznak u izračunu na unutrašnjoj strani luka, |
— |
imat će negativan predznak u izračunu na vanjskoj strani luka. |
C.8.4. Vezani propisi
— |
Formule koje se primjenjuju za IP > IC. |
— |
Izrazi za zP detaljno će se objasniti, slučaj po slučaj, kada se formule primjenjuju na svaki tip sustava imajući u vidu različita zaustavljanja, središta kotrljanja itd. |
— |
Treba naglasiti da parametri s, hc i w u skladu s tehničkim principima TBV jedinica za bilo koje dano vozilo imaju različite vrijednosti ovisno o izračunu uključenih slučajeva. |
— |
Maksimalne vrijednosti smanjenja izračunat će se ovisno o različitim vrijednostima koje će se vjerojatno uzimati za IP, IC (i za kut β za aktivne TBV-e, vidjeti § 3.2.3). U ovu svrhu, graditelj TBV-a trebao bi voditi računa o najizbočenijim mjestima dopuštenim na sanducima tijekom vožnje preko različitih odsjeka pruge (kolosijek u pravcu, prijelazi, lukovi) i mogućim tolerancijama u odnosu na učinkoviti položaj vozila (radi kašnjenja u aktivaciji sustava, inercije, trenja itd.). |
— |
Dijelovi TBV-a koji nisu spojeni za sanduk, pa se stoga ne nagibaju, uvijek ostaju predmetom vrijednosti nekompenziranog ubrzanja većeg od uobičajeno prihvaćenog. Za te stavke (kao što su okretna postolja i ponekad pantografi) koristit će se dopunski izraz koji u obzir uzima smanjenje pri provjeri nagibnog sanduka. Taj izraz ima sljedeći oblik: Nadalje, neće se uzimati u obzir izraz tan β (h – h0) za te dijelove (vidjeti § 3.2.3.). |
— |
Ovaj Dodatak razvijen je na temelju podataka primjenjivih na TBV jedinice koje su danas u prometu. Druge hipoteze i izmjene formula mogu se dodavati u budućnosti nakon razvoja novih TBV jedinica. |
— |
Kada se završi ispitivanje svih slučajeva za koje se smatralo da su kritični napravit će se usporedba između različitih dopuštenih dimenzija poluširina i odabrat će se najmanja vrijednost za svaku razmotrenu visinu h. |
C.8.5. Primjedbe
C.8.5.1. Uvjeti za prilagodbu nagiba (TBV jedinice s aktivnim sustavima)
Za formule koje su navedene u ovom Dodatku kako bi izračun krcajnog profila TBV jedinica bio valjan neophodno je da nagibni sustav jamči da se sanduk naginje na način koji je razmjeran varijaciji manjka nadvisivanja.
Za pasivne sustave ovaj je uvjet očigledno ispunjen budući da je nagib sanduka uzrokovan niskim nadvisivanjem.
Za TBV jedinice s aktivnim nagibnim sustavom s druge strane, vrijednosti koje sustav nameće sanducima su fiksne i određene projektom ili prilagodbom sustava.
Vrijednosti će udovoljavati sljedećim uvjetima kako sanduci ne bi prekoračili specificirani profil:
(a) |
Među vrijednosti I’P, I’C i E’ između 0 i maksimalne vrijednosti odnosnih veličina, udovoljavat će, sa stanovišta regulacije nagibnog sustava sljedećim uvjetima: |
(b) |
Nadalje, u slučaju provjere vanjske strane luka u pogledu činjenice da centrifugalna sila naginje sanduk prema vanjskoj strani (polustatički pomak zP) u obzir će se uzimati sljedeći uvjet u vezi vrijednosti β za prilagodbu: Drugim riječima, učinak sustava mora biti veći ili jednak polustatičkom učinku. |
C.8.5.2. Uvjeti koji se odnose na brzinu TBV jedinica
Za TBV-e je dopušteno izračunavati maksimalnu brzinu s točke gledišta krcajnog profila za razliku od ostalih vozila.
Pozivat ćemo se na izraz koji povezuje manjak nadvisivanja s brzinom.
Brzine vP i vC su svaka zasebno vrijednosti koje uzima TBV i odgovarajuće vrijednosti dozvoljene za kolosijek u skladu s propisanom brzinom za prugu.
Tako je:
Iz ove formule je moguće izlučiti vrijednost maksimalne brzine koju TBV ne smije prijeći koristeći sljedeću formulu:
C.8.6. Dodatak 4. Krcajni profil željezničkih vozila
Postojeće zračnosti infrastrukture koje koriste vozila s unaprijed određenim parametrima
Za primjenu ovog Dodatka trebat će bilateralni sporazumi.
Primjer:
Na kolosijeku u pravcu koji je u dobro održavanom stanju s uobičajenim nedostacima u geometriji kolosijeka, odlučujući će kriterij biti maksimalna udaljenost između središta kolosijeka; to je jednako širini referentnog profila plus granice za slučajna gibanja vozila radi nedostataka u geometriji kolosijeka (D).
t1 |
= |
bočni pomak kolosijeka |
t2 |
= |
utjecaj manjka nadvisivanja ili nedostatka presjeka od 0,015 m |
t3i,a |
= |
oscilacije prema unutra ili prema van |
t4 i t5 |
= |
utjecaj neizbalansiranosti opterećenja i asimetrija |
Sljedeći će se parametri koristiti za određivanje granica (zračnosti) koje će se dodati referentnom profilu G1.
h = 3,25 m
hc = 0,5 m
s = 0,4 m
Tijekom pregleda vozila mogu se koristiti predodređeni parametri, na primjer:
h = 1,8 m (visina iznad vozne površine određenog odsjeka sanduka)
hc = 0,7 m
s = 0,24 m
Na temelju gornjih parametara mogu se dobiti sljedeće vrijednosti:
|
D = 0,113 m |
||
|
D’ = 0,058 m |
Razlika D – D’ = 0,055 m može se koristiti kao osnova za proširenje vozila s unaprijed određenim parametrima.
Ako dodatna zračnost koja pokriva slučajna kretanja nije izračunata kao što je opisano, već je definirana ukupna paušalna vrijednost, te ako su ti rezultati u manjim dimenzijama,to se mora uzeti u obzir pri izračunu D – D’.
Primjer: SNCF, V ≤ 120 km/h: DSNCF = 0,05 + 0,03 = 0,08 m.
Vozila s unaprijed definiranim parametrima može se proširiti za 0,022 m na visini od 1,8 m.
(1) Te su vrijednosti izračunate sa širinom kolosijeka 1 koja vodi do najrestriktivnijeg E smanjenja. Ova vrijednost je L = lmax = 1,465 m u svim slučajevima osim za Ei međunarodno smanjenje za vučna okretna postolja ili jednakovrijedna vozila za koja je neophodno uzeti lmin = 1,435 m. Nadalje, za sve pogonske jedinice i motorne vlakove s jednim označenim „motornim” okretnim postoljem i jednim vučnim okretnim postoljem ili okretnim postoljem koje se smatra „vučnim” (vidjeti točku 7.2.2.1.), širina razmatranog kolosijeka u međunarodnoj formuli za umanjenje Ei je 1,435 m za vučno okretno postolje i 1,465 m za motorno okretno postolje. Međutim, radi jednostavnosti u izračunu umanjenja u grafičkom obliku slijedeće se vrijednosti mogu uzimati za oba okretna postolja: l = 1,435 m na kolosijeku u pravcu i 1, 465 m u luku 250 m. U potonjem slučaju širina sanduka vozila je smanjena na desnim kutovima vučnog okretnog postolja.
(2) Izraz xi ili xa u formuli za smanjenje.
(3) Ove vrijednosti se ne primjenjuju na referenti profil za dijelove na krovu.
(4) Za jedinice pod naponom bez fiksnih stožera okretnih postolja, vidjeti napomenu u odjeljku 1.1.
(5) Ako gibanje varira sukladno polumjeru položaja kolosijeka, maksimalna vrijednost wi na razini stožera (stvarnog ili teoretskog) uzet će se iz j’i, a maksimalna vrijednost wa i odgovarajuća vrijednost wi uzet će se iz j’a.
(6) Smanjenje koje se primjenjuje za istu vrijednost n je najveće dobiveno formulama (603a) i (604a)
(7) Željeznice koje izdaju potvrde za vožnju: HSH, GySEV, BHEV, PKP, BDZ, CFR, CD, ZSR, MAV, JZ, CH, TCDD, DB. ÖBB, CFL, NS, DSB, CFS, BV i IRR, osim u sljedećim kolodvorima:
JZ |
: |
Divača, Sežana, Hrpelje-Kozina, Koper, Kiovce, Ilirska Bistrica, Šapljane, Jurdani, Opatija – Matulji, Rijeka, |
MAV |
: |
Budimpešta–Deli pu.–Budimpešta.Kelenföld |
(8) Dokazivanje potrebe da se u obzir uzme ovaj parametar, koji je postavio Odjel za željezničke pruge željeznice, pri izračunu dimenzija željezničkog vozila dan je u odjeljku 3.2.2. ovog Dodatka.
(9) Za izračun za TBV ovaj uvjet mora se mjeriti na visini hc iznad vozne površine tračnice. Može imati različite vrijednosti za isto dano vozilo ovisno o konfiguraciji i u skladu s nagibnom tehnologijom i mogućeg ponovnog centriranja sanduka.
PRILOG D.
INTERAKCIJA IZMEĐU VOZILA I KOLOSIJEKA I ODREĐIVANJE PROFILA
Statičko osovinsko opterećenje, dinamičko opterećenje kotača i linearno opterećenje
D.1. OGRANIČENJA OPTEREĆENJA ZA VAGONE PREMA KATEGORIZACIJI PRUGA
Dijagram vagona koji se mora razmotriti za određivanje kategorije pruge
a |
= |
udaljenosti između osovina okretnih postolja |
b |
= |
udaljenost od prve osovine do kraja najbližeg odbojnika |
c |
= |
udaljenost između dvije unutarnje osovine |
Kategorija |
Masa po osovini |
masa po jedinici duljine |
|
||||
A |
P=16 t |
p=5,0 t/m |
1,50 |
1,80 |
6,20 |
1,80 |
1,50 |
|
|
|
|
|
12,80 |
|
|
B1 |
P=18 t |
p=5,0 t/m |
1,50 |
1,80 |
7,80 |
1,80 |
1,50 |
|
|
|
|
|
14,40 |
|
|
B2 |
P=18 t |
p=6,4 t/m |
1,50 |
1,80 |
4,65 |
1,80 |
1,50 |
|
|
|
|
|
11,25 |
|
|
C2 |
P=20 t |
p=6,4 t/m |
1,50 |
1,80 |
5,90 |
1,80 |
1,50 |
|
|
|
|
|
12,50 |
|
|
C3 |
P=20 t |
p=7,2 t/m |
1,50 |
1,80 |
4,50 |
1,80 |
1,50 |
|
|
|
|
|
11,10 |
|
|
C4 |
P=20 t |
p=8,0 t/m |
1,50 |
1,80 |
3,40 |
1,80 |
1,50 |
|
|
|
|
|
10,00 |
|
|
D2 |
P=22,5 t |
p=6,4 t/m |
1,50 |
1,80 |
7,45 |
1,80 |
1,50 |
|
|
|
|
|
14,05 |
|
|
D3 |
P=22,5 t |
p=7,2 t/m |
1,50 |
1,80 |
5,90 |
1,80 |
1,50 |
|
|
|
|
|
12,50 |
|
|
D4 |
P=22,5 t |
p=8,0 t/m |
1,50 |
1,80 |
4,65 |
1,80 |
1,50 |
|
|
|
|
|
11,25 |
|
|
Otvoreno za E, F i G pruge i za kategorije 5. i 6.
D.2. OGRANIČENJA OPTEREĆENJA ZA VAGONE PREMA KATEGORIZACIJI PRUGA
VAGONI S DVA DVOOSOVINSKA OKRETNA POSTOLJA |
Dopuštena maksimalna masa po Pr na prugama različitih kategorija u odnosu na dimenzije a i b |
Vrijednosti dimenzija |
Kategorije pruga |
||||
A |
b |
D4 D3 D2 |
C4 C3 C2 |
B2 B1 |
A |
M |
m |
t |
t |
T |
t |
1,80 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
22,5 21,5 20,5 20 |
20 19 18,5 18 |
18 17 16,5 16 |
16 15 15 14 |
1,70 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
22 21 20 19,5 |
19,5 19 18 17,5 |
17,5 17 16 15,5 |
15,5 15 14 14 |
1,60 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
21 20 19 18,5 |
19 18,5 17,5 17 |
17 16,5 15,5 15 |
15 14,5 14 13,5 |
1,50 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
20 19,5 19 18 |
18,5 18 17,5 17 |
16,5 16 15,5 14,5 |
14,5 14 13,5 13 |
1,40 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
19 18 18,5 17,5 |
17 17 16,5 15,5 |
15,5 15,5 15 14 |
13,5 13,5 13 12 |
1,30 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
18,5 18,5 18 17 |
16,5 16,5 16,5 15,5 |
15 15 14,5 13,5 |
13 13 12,5 11,5 |
VAŽNA NAPOMENA: Masa po osovini prikazana u gornjoj tabeli valjana je isključivo ako je duljina između odbojnika vagona L takva da masa po jedinici duljine p pada unutar kategorije pruge koja se razmatra. U suprotnom dopuštena masa po osovinskom opterećenju je manja i bit će jednaka .
Otvoreno za E, F i G pruge i za kategorije 5. i 6.
D.3. OGRANIČENJA OPTEREĆENJA ZA VAGONE PREMA KATEGORIZACIJI PRUGA
VAGONI S DVA TROOSOVINSKA OKRETNA POSTOLJA |
Dopuštena maksimalna masa po Pr na prugama različitih kategorija u odnosu na dimenzije a i b |
Vrijednosti dimenzija |
Kategorije pruga |
|||||||||
A |
b |
D 4 |
D 3 |
D 2 |
C 4 |
C 3 |
C 2 |
B 2 |
B 1 |
A |
M |
m |
t |
t |
t |
t |
t |
t |
T |
t |
t |
1,80 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
18 18 18 18 |
18 18 17,5 17 |
18 17,5 17 16 |
16,5 16 16 16 |
16,5 16 16 16 |
16,5 16 15,5 15 |
15 14,5 14,5 14,5 |
14,5 14 13,5 13 |
13 12,5 12 12 |
1,70 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
17,5 17,5 17,5 17,5 |
17,5 17,5 17 16,5 |
17,5 17 16 16 |
16 15,5 15,5 15,5 |
16 15,5 15,5 15,5 |
16 15,5 15 14,5 |
14,5 14 14 14 |
14 13,5 13 13 |
12,5 12 12 12 |
1,60 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
17 17 17 17 |
17 17 16,5 16 |
17 16 16 15,5 |
15,5 15 15 15 |
15,5 15 15 15 |
15,5 15 14,5 14 |
14 13,5 13,5 13,5 |
13,5 13 13 12,5 |
12 12 11,5 11,5 |
1,50 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
16,5 16,5 16,5 16,5 |
16,5 16,5 16,5 16 |
16 16 15,5 15,5 |
15 14,5 14,5 14,5 |
15 14,5 14,5 14,5 |
15 14,5 14,5 14 |
13,5 13 13 13 |
13 13 12,5 12,5 |
12 11,5 11,5 11,5 |
1,40 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
15,5 15,5 15,5 15,5 |
15,5 15,5 15,5 15,5 |
15,5 15,5 15,5 15,5 |
14 14 14 14 |
14 14 14 14 |
14 14 14 14 |
12,5 12,5 12,5 12,5 |
12,5 12,5 12,5 12,5 |
11,5 11,5 11,5 11,5 |
1,30 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
15 15 15 15 |
15 15 15 15 |
15 15 15 15 |
13,5 13,5 13,5 13,5 |
13,5 13,5 13,5 13,5 |
13,5 13,5 13,5 13,5 |
12 12 12 12 |
12 12 12 12 |
11 11 11 11 |
VAŽNA NAPOMENA: Masa po osovini prikazana u gornjoj tabeli valjana je isključivo:
(1) |
ako je dimenzija c > 2b. U suprotnom dimenzija b se neće uzimati kao vrijednost b, već kao vrijednost ili najbliža manja vrijednost prikazana u tabeli; |
(2) |
ako je duljina između odbojnika vagona L takva da masa po jedinici duljine p pada unutar kategorije pruge koja se razmatra. U suprotnom je dopuštena masa po osovinskom opterećenju manja i bit će jednaka . |
Otvoreno za E, F i G pruge i za kategorije 5. i 6.
D.4. OGRANIČENJA OPTEREĆENJA ZA VAGONE PREMA KATEGORIZACIJI PRUGA
VAGONI S DVA ČETVEROOSOVINSKA OKRETNA POSTOLJA |
Dopuštena maksimalna masa po Pr na prugama različitih kategorija u odnosu na dimenzije a i b |
Vrijednosti dimenzija |
Kategorije pruga |
|||||||||
A |
b |
D 4 |
D 3 |
D 2 |
C 4 |
C 3 |
C 2 |
B 2 |
B 1 |
A |
M |
m |
t |
t |
t |
t |
t |
t |
T |
t |
t |
1,80 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
17,5 17 17 16,5 |
16,5 16,5 16 15 |
15,5 15 15 14,5 |
16 16 16 16 |
16 15,5 15 15 |
15 14,5 14 13,5 |
14,5 13,5 13,5 13 |
13 12,5 12 11,5 |
11,5 11 10,5 10,5 |
1,70 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
17,5 17 16,5 15,5 |
16 16 15 15 |
15 15 14,5 14 |
15,5 15,5 15,5 15,5 |
15,5 15 14,5 14,5 |
14,5 14 13,5 13,5 |
14 13,5 13 12,5 |
12,5 12 11,5 11 |
11 10,5 10,5 10 |
1,60 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
16,5 16 15,5 15 |
15,5 15 14,5 14,5 |
15 14,5 14 14 |
15 15 14,5 14,5 |
15 14,5 14 14 |
14 13,5 13 13 |
13,5 13 12,5 12 |
12 11,5 11 11 |
10,5 10 10 10 |
1,50 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
16 15,5 15 15 |
15 14,5 14 14 |
14,5 14 13 13 |
14,5 14,5 14 14 |
14,5 14 13,5 13 |
13,5 13 12,5 12,5 |
13 12,5 12 12 |
11,5 11 10,5 10,5 |
10,5 10 9,5 9,5 |
1,40 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
15 15 15 14,5 |
14,5 14 13,5 13 |
13 13 12,5 12,5 |
13 13 13 13 |
13 13 13 12,5 |
13 12,5 12 11,5 |
12 12 12 11,5 |
10,5 10,5 10 10 |
10 10 9,5 9,5 |
1,30 |
1,50 1,40 1,30 1,20 |
14,5 14,5 14,5 14 |
14 13,5 13 13 |
13 13 12,5 12,5 |
12,5 12,5 12,5 12,5 |
12,5 12,5 12,5 12 |
12,5 12 11,5 11,5 |
11,5 11,5 11,5 11 |
10,5 10,5 10 10 |
9,5 9,5 9 9 |
VAŽNA NAPOMENA: Masa po osovini prikazana u gornjoj tabeli valjana je isključivo:
(1) |
ako je dimenzija c > 2b. U suprotnom dimenzija b se neće uzimati kao vrijednost b, već kao vrijednost ili najbliža manja vrijednost prikazana u tabeli (1); |
(2) |
ako je duljina između odbojnika vagona L takva da masa po jedinici duljine p pada unutar kategorije pruge koja se razmatra. U suprotnom dopuštena masa po osovinskom opterećenju je manja i bit će jednaka . |
Otvoreno za E, F i G pruge i za kategorije 5. i 6.
D.5. OGRANIČENJA OPTEREĆENJA ZA VAGONE PREMA KATEGORIZACIJI PRUGA
VAGONI S TRI ILI ČETIRI OKRETNA POSTOLJA, SVAKO S DVIJE OSOVINE |
Dopuštena maksimalna masa po Pr na prugama različitih kategorija u odnosu na dimenzije a, b i c |
D.5.1. Vagoni s tri dvoosovinska okretna postolja
Ako je c ≥ 2b: uzet će se vrijednosti dane u D.2.
Ako je c < 2b: uzet će se vrijednosti dane u D.2 a dimenzija b se neće uzimati kao vrijednost za b, već vrijednost ili najbliža manja vrijednost koja se nalazi u tabeli (2).
D.5.2. Vagoni s četiri dvoosovinska okretna postolja
Ako je 2,40 ≤ c < 2b: uzet će se vrijednosti dane u D.2. a dimenzija b neće se uzimati kao vrijednost za b, već c/2 ili najbliža manja vrijednost koja se nalazi u D.2
Ako je c < 2,40 m: uzet će se vrijednosti dane u D.4 a manja od dimenzija a ili c će se uzeti kao vrijednost za a.
VAŽNA NAPOMENA: Masa po osovini prikazana u gornjoj tabeli valjana je isključivo ako je duljina između odbojnika vagona L takva da masa po jedinici duljine p pada unutar kategorije pruge koja se razmatra. U suprotnom dopuštena masa po osovini jednaka je:
za vagone s tri dvoosovinska okretna postolja,
za vagone s četiri dvoosovinska okretna postolja.
Otvoreno za E, F i G pruge i za kategorije 5. i 6.
D.6. OGRANIČENJA OPTEREĆENJA ZA VAGONE PREMA KATEGORIZACIJI PRUGA
OGRANIČENJA OPTEREĆENJA ZA DVOOSOVINSKE VAGONE
Donja tabela prikazuje rezultate usporedbi koje se odnose na duljinu preko odbojnika L za vagone u zajedničkoj upotrebi, tj. za maksimalno osovinsko opterećenje od 22,5, 20, 18 i 16 t.
Međutim kada se, kako je iznijeto u ovoj brošuri, zahtijevaju posebna ograničenja radi specifičnih karakteristika vagona ili opterećenja ili kao rezultat uvjeta brze otpreme, primjenjivat će se strože vrijednosti umjesto ovih prikazanih u donjoj tabeli.
Ograničenja opterećenja za dvoosovinske vagone
Karakteristike vagona |
Kategorije pruga |
|||||
L (m) |
P (t) |
A |
B1 |
B2 |
C |
D |
L>7,20 |
22,5 |
32-T |
36-T |
40-T |
45-T |
|
20 |
32-T |
36-T |
40-T |
|||
18 |
32-T |
36-T |
||||
16 |
32-T |
Otvoreno za E, F i G pruge i za kategorije 5. i 6.
Napomena: Zahtjevi za vagonima duljine manje od 7,2 m su izbrisani jer se ti vagoni više ne grade.
D.7. OGRANIČENJA OPTEREĆENJA ZA VAGONE PREMA KATEGORIZACIJI PRUGA
OGRANIČENJA OPTEREĆENJA ZA VAGONE S DVOOSOVINSKIM OKRETNIM POSTOLJIMA
Donja tabela prikazuje rezultate usporedbi koje se odnose na duljinu preko odbojnika L za vagone u zajedničkoj upotrebi, tj. za maksimalno osovinsko opterećenje od 22,5, 20, 18 i 16 t.
Međutim kada se, kako je iznijeto u ovoj brošuri, zahtijevaju posebna ograničenja radi specifičnih karakteristika vagona ili opterećenja ili kao rezultat uvjeta brze otpreme, primjenjivat će se strože vrijednosti umjesto ovih prikazanih u donjoj tabeli.
Ograničenja opterećenja za vagone s dvoosovinskim okretnim postoljima
Karakteristike vagona |
Kategorije pruga |
|||||||||
L |
P |
A |
B1 |
B2 |
C2 |
C3 |
C4 |
D2 |
D3 |
D4 |
L>14,40 |
22,5 |
64-T |
72-T |
80-T |
90-T |
|||||
20 |
64-T |
72-T |
80-T |
|||||||
18 |
64-T |
72-T |
||||||||
16 |
64-T |
|||||||||
14,06<L<14,40 |
22,5 |
64-T |
5L-T |
72-T |
80-T |
90-T |
||||
20 |
64-T |
5L-T |
72-T |
80-T |
||||||
18 |
64-T |
5L-T |
72-T |
|||||||
16 |
64-T |
|||||||||
12,80<L<14,06 |
22,5 |
64-T |
5L-T |
72-T |
80-T |
6,4L-T |
90-T |
|||
20 |
64-T |
5L-T |
72-T |
80-T |
||||||
18 |
64-T |
5L-T |
72-T |
|||||||
16 |
64-T |
|||||||||
12,50<L<12,80 |
22,5 |
5L-T |
5L-T |
72-T |
|
80-T |
6,4L-T |
90-T |
||
20 |
5L-T |
5L-T |
72-T |
80-T |
||||||
18 |
5L-T |
5L-T |
72-T |
|||||||
16 |
5L-T |
5L-T |
64-T |
|||||||
11,25 <L<12,50 |
22,5 |
5L-T |
5L-T |
72-T |
6,4L-T |
80-T |
6,4L-T |
7,2L-T |
90-T |
|
20 |
5L-T |
5L-T |
72-T |
6,4L-T |
80-T |
6,4L-T |
80-T |
|||
18 |
5L-T |
5L-T |
72-T |
|||||||
16 |
5L-T |
5L-T |
64-T |
|||||||
11,10<L<11,25 |
22,5 |
5L-T |
5L-T |
6,4L-T |
80-T |
6,4L-T |
7,2L-T |
8L-T |
||
20 |
5L-T |
5L-T |
6,4L-T |
80-T |
6,4L-T |
80-T |
||||
18 |
5L-T |
5L-T |
6,4L-T |
72-T |
6,4L-T |
72-T |
||||
16 |
5L-T |
5L-T |
64-T |
Karakteristike vagona |
Kategorije pruga |
|||||||||
L |
P |
A |
B1 |
B2 |
C2 |
C3 |
C4 |
D2 |
D3 |
D4 |
10,00<L<11,10 |
22,5 |
5L-T |
5L-T |
6,4L-T |
7,2L-T |
80-T |
6,4L-T |
7,2L-T |
8L-T |
|
20 |
5L-T |
5L-T |
6,4L-T |
7,2L-T |
80-T |
6,4L-T |
7,2L-T |
80-T |
||
18 |
5L-T |
5L-T |
6,4L-T |
72-T |
6,4L-T |
72-T |
||||
16 |
5L-T |
5L-T |
64-T |
NAPOMENA: Vagoni s okretnim postoljima duljine preko odbojnika manje od 10 m u stvarnosti ne postoje i stoga nisu uzeti u obzir.
Otvoreno za E, F i pruge i za kategorije 5. i 6.
(1) Ako je , potrebna je posebna studija.
(2) Ako je , potrebna je posebna studija.
PRILOG E.
INTERAKCIJA IZMEĐU VOZILA I KOLOSIJEKA I ODREĐIVANJE PROFILA
Dimenzije kolnih slogova i tolerancije za standardni profil
Tabela E1.
Naziv |
Promjer kotača (mm) |
Minimalna vrijednost (mm) |
Maksimalna vrijednost (mm) |
Udaljenost između kontaktnih lica grebena (SR) SR = AR + Sd(lijevi kotač) + Sd(desni kotač); |
≥ 840 |
1 410 |
1 426 |
< 840 i ≥ 330 |
1 415 |
1 426 |
|
Udaljenost između stražnjih strana (AR) |
≥ 840 |
1 357 |
1 363 |
< 840 i ≥ 330 |
1 359 |
1 363 |
|
Širina vijenca (BR) |
≥ 330 |
133 |
140 (1) |
Debljina grebena (Sd) |
≥ 840 |
22 |
33 |
< 840 i ≥ 330 |
27,5 |
33 |
|
Visina grebena (Sh) |
≥ 760 |
28 |
36 |
< 760 i ≥ 630 |
30 |
36 |
|
< 630 i ≥ 330 |
32 |
36 |
|
Lice grebena (qR) |
≥ 330 |
6,5 |
|
Nedostaci ovoja kotača, npr. ravni dijelovi na kotaču, ovoj koji se ljušti, pukotine, užljebljenja, rupice itd. |
Primjenjuju se nacionalni propisi dok se ne objavi EN |
Dimenzije Sr i AR mjerene su na vrhu površine tračnice i udovoljavat će im teretni vagoni u natovarenom i tara stanju te labavi kolni slogovi. Za specifična vozila isporučitelj vozila može specificirati manje tolerancije unutar gornjih ograničenja.
Slika E1. - Simboli
(1) Vrijednost hrapavog ruba je uključena
PRILOG F.
VEZE
Mogućnost vozila da prenosi podatke između stabilnih postrojenja i vozila
Slika F1.
Položaj natpisne pločice na vagonu
Na slici F1. (iznad) A1. i A2. su svako zasebno minimalna i maksimalna visina iznad tračnice za postavljanje središta natpisnih pločica u svim uvjetima opterećenja vagona i gibanja ogibljenja.
A1 = 500 mm
A2 = 1 100 mm
Slika F2.
Ograničenja instalacije za čitače natpisnih pločica
PRILOG G.
OKOLIŠNI UVJETI
Vlažnost zraka
Slika G1.
Slika G2.
PRILOG H.
REGISTAR INFRASTRUKTURE I REGISTAR ŽELJEZNIČKIH VOZILA
Registar željezničkih vozila
Zahtjevi za registar teretnih vagona
Podatak/stavka |
Kritično za interoperabilnost |
Kritično za sigurnost |
Učestalost ažuriranja |
Osnovni podaci |
|
|
godišnje |
Broj vozila |
√ |
√ |
|
Vlasnik |
|
|
|
Posjednik |
√ |
√ |
|
Tip vozila (UIC 438-2) |
√ |
√ |
|
|
|
|
|
Tehnički podaci |
|
|
|
Duljina preko odbojnika |
√ |
√ |
|
Tara težina |
√ |
√ |
|
Tip kvačila |
√ |
√ |
|
Profil vozila |
√ |
√ |
|
Širina kolnog sloga |
√ |
√ |
|
Promjer kotača |
√ |
√ |
|
Broj i raspored osovina |
√ |
√ |
|
Položaj kolnih slogova/unutarnja udaljenost kolnih slogova/hod stožera |
√ |
√ |
|
Hod okretnog postolja (osnova kotača okretnog postolja) |
√ |
√ |
|
|
|
|
|
Podaci kritični za sigurnost |
|
|
|
Tip kočenja |
√ |
√ |
|
Težina kočnice/kočna težina % |
√ |
√ |
|
Krivulja usporavanja |
√ |
√ |
|
Tip ručne kočnice |
√ |
√ |
|
Maksimalna brzina (opterećeno) |
√ |
√ |
|
Maksimalna brzina (prazno) |
√ |
√ |
|
Maksimalno opterećenje |
√ |
√ |
|
Maksimalno osovinsko opterećenje |
√ |
√ |
|
Podaci o opasnim tvarima (nekoliko polja) |
√ |
√ |
|
|
|
|
|
Podaci potrebni za utovar vozila |
|
|
|
Tabela utovara |
√ |
√ |
|
Visina utovarne platforme (za plitke vagone i kombinirani prijevoz) |
√ |
√ |
|
Ograničenja opterećenja (npr. distribucija težine) |
√ |
√ |
|
|
|
|
|
Podaci o registraciji |
|
|
|
Država registracije |
√ |
|
|
Datum puštanja u promet |
√ |
|
|
Datum izjave EZ-a o provjeri i prijavljeno tijelo Popis interoperabilnih sastavnih dijelova montiranih na vagon, identifikacija IC-a i EZ provjera IC-a i datum izjave EZ-a o provjeri i prijavljena tijela. |
√ √ |
(√) |
|
Dodatne potvrde potrebne za posebne slučajeve |
|
(√) |
|
Svi prethodni brojevi vozila i pripadajući datumi registracije |
√ |
√ |
|
|
|
|
|
Podaci o održavanju |
|
|
|
Upućivanje na program održavanja |
√ |
√ |
|
|
|
|
|
Ograničenja |
|
|
|
Geografska ograničenja |
√ |
√ |
|
Okolišna ograničenja – raspon temperature T(n), T(s), T (RIV), T(n) + T(s) |
√ |
√ |
|
Ograničenja ranžiranja sa spuštalicom |
√ |
√ |
|
Minimalan polumjer luka |
√ |
√ |
|
Ograničenja vertikalnog luka |
√ |
√ |
|
Dopušteno korištenje trajekta |
√ |
√ |
|
Vremenska ograničenja |
√ |
√ |
|
Natpisne pločice |
|
|
|
Ako je postavljena |
√ |
√ |
|
Napomena: Tražit će se posebna baza (baze) podataka upravitelja/vlasnika/željeznica, koji će se identificirati iz registra željezničke infrastrukture uz pomoć brojeva šifri.
PRILOG I.
SUČELJA KOČNIH INTEROPERABILNIH SASTAVNIH DIJELOVA
1.1. RAZDJELNIK
Specifikacija interoperabilnih sastavnih dijelova razdjelnika opisana je u 4.2.4.1.2.2. Kočna sila i 4.2.4.1.2.7. Dovod zraka
1.1.1. Sučelja razdjelnika
1.1.1.1. Ventil razdjelnika
Razdjelnik je pneumatski kontrolni ventil. Ima funkciju kontrole izlaznog tlaka kao inverzne funkcije varijacije njegovog ulaznog tlaka. Vidjeti slike I.1. i I.2. Funkcioniranje razdjelnika specificirano je sljedećim:
— |
postupna primjena i otpuštanje kočnica, |
— |
vrijeme primjene kočnica, |
— |
vrijeme otpuštanja kočnica, |
— |
ručni ventil za otpuštanje razdjelnika, |
— |
automatski rad, |
— |
osjetljivost i neosjetljivost. |
Slika I.1.
Slika I.2.
Razdjelnikom upravlja tlak iz zračnog voda. Normalni radni tlak u zračnom vodu vlaka bit će 5 bara s kontrolorom kočnice strojovođe u položaju „otpuštena”; međutim, razdjelnik će normalno raditi s tlakom zračnog voda od 4 do 6 bara. Pad tlaka u zračnom vodu za postizanje potpune primjena mora biti 1,5 bara ± 0,1. Maksimalan izlazni tlak dobiven tim padom je 3,8 bara ± 0,1. Izlazni je tlak obično ograničen na maksimalnu vrijednost. Normalni radni tlak zračnog voda je 5 bara, ali razdjelnik mora imati mogućnost normalnog rada kada je tlak zračnog voda između 4 i 6 bara. Stopa izmjene izlaznog tlaka razdjelnika odredit će se stopom izmjene ulaznog tlaka. (vidjeti sliku I.3.).
Slika I.3.
Razdjelnik će osloboditi kočnice vagona odzračujući zračni vod kočnog cilindra u atmosferu kao odgovor na povećanje tlaka zračnog voda nakon primjene kočnice, vidjeti sliku I.4.
Slika I.4.
Postojat će mogućnost malih primjena i otpuštanja izlaznog tlaka variranjem ulaznog tlaka i promjenom od 0,1 bara na ulazu što će uzrokovati izmjenu na izlazu. Varijacija izlaznog tlaka s istim ulaznim tlakom neće varirati više od 0,1 bara između primjene i otpuštanja.
Razdjelnik neće spajati zračni vod i odnosni kontrolni spremnik dok je izlazni tlak manji od 0,3 bara. Ovaj spoj će se dopustiti kada zračni vod naraste do unutar 0,15 bara radnog tlaka.
Vrijeme primjene kočnice je vrijeme za povećavanje izlaznog tlaka od trenutka kad se počne dizati od 0 bara do 95 % maksimalnog izlaznog tlaka, kada se ulazni tlak smanji na 0 bara u manje od 2 sekunde. To iznosi 3 do 5 sekundi u jednostavnoj „P” fazi ili 3 do 6 sekundi u „P” s mjenjačem sile kočenja ili kočnicom razmjernom opterećenju, te 18 do 30 sekundi u „G” u jednostavnom radu zračnog voda.
Vrijeme otpuštanja je vrijeme za smanjivanje izlaznog tlaka od trenutka kada počne padati od maksimuma prema dolje do 0,4 bara, kada se ulazni tlak povećava do radnog tlaka počevši od 1,5 bara ispod njega, u manje od 2 sekunde. To je 15 do 20 sekundi u „P” i 45 do 60 sekundi u „G” načinu. Za teretne vagone ukupne težine veće od 70 tona, vrijeme „P” može biti 15 do 25 sekundi.
Razdjelnik će se moći koristi ili kao „G”, „P” ili „G/P” ili će u posljednjem slučaju postojati uređaj za prebacivanje koji će omogućavati prebacivanje između vremena.
Postojat će i funkcija ručnog otpuštanja koja zahtijeva promišljenu i namjernu manualnu aktivnost da bi se zaustavila primjena kočnice (i da se otpusti razdjelni ventil).
Razdjelnik mora biti automatski i imati mogućnost osiguranja maksimalnog izlaznog tlaka u slučaju gubitka ulaznog tlaka.
Razdjelnik mora biti neiscrpan i imati kapacitet davanja najmanje 85 % maksimalnog izlaznog tlaka primjenom kočnice u opasnosti u svim radnim uvjetima. Razdjelnik će održavati izlazni tlak kompenzirajući curenje izlaznih volumena dok ima zraka u pomoćnim spremnicima.
Punjenje pomoćnih i upravljačkih spremnika na jednom vozilu bit će takvo da ispuštanje i punjenje spremnika sa stražnje strane vlaka ne bude zapriječeno. Mora biti i takvo da nema znatnih varijacija u tlaku zračnog voda koje bi mogle prouzročiti rad kočnica na susjednim vozilima.
Razdjelnik mora raditi normalno kao odgovor na ulazni tlak kada su susjedni razdjelnici izolirani ili kada ne rade.
Osjetljivost razdjelnika bit će takva da počne raditi u roku od 1,2 sekunde pri smanjenju ulaznog tlaka od 0,6 bara za 6 sekundi od normalnog radnog tlaka.
Neosjetljivost razdjelnika je takva da neće proraditi pri ulaznom smanjenju od normalnog radnog tlaka od 0,3 bar 60 sekundi.
Slika I.5.
Postojat će funkcija brze prorade (ubrzivač) u razdjelom ventilu koja omogućava, kada se kočnica prvi put primjenjuje iz otpuštenog položaja, lokalno brzo odzračivanje tlaka zračnog voda od maksimalno 0,4 bara kada tlak zračnog voda na početku vlaka padne za 0,3 bara. Do toga dolazi kako bi se omogućio prijenos signala pneumatske kočnice kroz vlak.
Može se ugraditi i preopterećenje radnog tlaka koje omogućava izgradnju tlaka u zračnom vodu preko normalnog radnog tlaka od 6 bara kako bi se smanjilo vrijeme otpuštanja i može biti prisutno do 40 sekundi u „G” načinu i 10 sekundi u „P” načinu. Razdjelnik neće prebacivati upravljački spremnik tijekom ovog perioda prekomjernog opterećenja zračnog voda. Nakon potpunog otpuštanja kočnica razdjelnik neće raditi kada tlak zračnog voda naraste do 6 bara za 2 sekunde, te se zatim smanji na 5,2 bara u jednoj sekundi nakon čega slijedi povratak na normalni radni tlak.
Razdjelnik će imati funkciju ubrizgavanja koja omogućava pri radu u načinu kočenja „G” brži porast izlaznog tlaka na početku primjene kočnice. To će biti oko 10 % maksimalnog izlaznog tlaka. Svrha je brza izgradnja potrebnog tlaka za iniciranje tarnog kočnog procesa.
Slika I.6.
1.2. RELEJNI VENTIL ZA KOČNICU S PREBACIVANJEM ZA VARIJABILNA OPTEREĆENJA/AUTOMATSKIM MJENJAČEM KOČNE SILE PRAZAN – NATOVAREN
1.2.1. Relejni ventil za varijabilno opterećenje
Relejni ventil je uređaj koji varira primijenjenu silu kočnog sustava prema masi vagona. Promjene u masi vagona će automatski i neprestano uzrokovati variranje kočne sile bez znatnog kašnjenja. Neće reagirati na kratke udarce niti na kratke izmjene opterećenja na kotačima. Neće mijenjati radne karakteristike zračne kočnice (vidjeti TSI, poglavlje 5.3.3.1.) osim u slučaju kočnica s pneumatski vođenim uređajima za varijaciju kočne snage, vrijeme otpuštanja je vrijeme koje mora proteći prije nego što se tlak od 0,4 bara može vidjeti na upravljačkoj komori releja (pilot tlak). Tijekom kočenja ovaj uređaj neće mijenjati uspostavljenu kočnu silu uslijed zahtjeva za kočenjem. Pružit će minimalno 5 koraka kočenja u radnom rasponu između minimalne i maksimalne kočne sile u svim slučajevima od praznog do natovarenog vagona. Bilo kakav utrošak zraka ovog uređaja bit će najniži mogući i neće imati nikakvog učinka na kočenje vozila.
I.2.2. Relejni ventil za automatsko prebacivanje prazan/natovaren
Relejni ventil prazan/natovaren je uređaj koji varira primjenu sile kočnog sustava u jednoj točki prema rasponu mase vagona. Položaj prazan ili utovaren ovog relejnog ventila postizat će se automatski kada masa vagona postane manja ili veća od mase prebacivanja. Na njegov rad neće utjecati udarci i vibracije. Relejni ventil prazan/natovaren ne smije mijenjati radne karakteristike zračne kočnice (vidjeti TSI, poglavlje 5.3.3.1.).
I.3. UREĐAJ ZA ZAŠTITU KOTAČA OD PROKLIZAVANJA
Uređaj za zaštitu kotača od proklizavanja (WSP) dio je sustava projektiranog za najbolje moguće korištenje raspoložive adhezije kontroliranim smanjenjem i ponovnim dobivanjem kočne sile radi sprečavanja kolnih slogova od nekontroliranog proklizavanja, te time optimiranjem zaustavnog puta. WSP uređaj neće mijenjati funkcionalne karakteristike kočnica.
Brzina rotacije kolnih slogova izračunava se na temelju podataka koje dojavljuju senzori, te se prati automatskim sustavom upravljanja. On prenosi komande na WSP-ove ispusne ventile kako bi se smanjila ili ponovno uspostavila kočna sila u potpunosti ili djelomično.
Pri procjeni brzine sustav će u obzir uzeti razlike dopuštenih promjera kotača na danom vozilu.
Napajanje WSP-a projektirat će se da osigura pokretanje WSP-a i da napajanje bude raspoloživo dok se vozilo kreće. WSP sustavi za svoj rad zahtijevaju napajanje koje mogu pružati vozila ili sam WSP.
WSP sustavi će se projektirati da ispravno rade omogućavajući fluktuaciju napona od ± 30 %. Ako fluktuacija napona prekorači ovo ograničenje, WSP će se isključiti bez utjecaja na kočni sustav. Čim se napojni napon vrati u dopušteni raspon WSP će se automatski vratiti u normalan rad.
Instalacija WSP-a imat će svoj vlastiti zaštićeni strujni krug. Osigurači i prekidači za WSP bit će odvojeni od drugih na vozilu tako da se ne mogu pobrkati s njima, niti da mogu raditi na isti način. Kada god je napajanje prisutno, napajat će se WSP. Automatsko isključivanje napajanja je dopustivo isključivo u slučaju ako postoji način mirovanja ili zaštite baterije radi sigurnosnih razloga za bateriju (situacija smanjene kvalitete baterije ili niski napon uzrokovan dugotrajnim izostankom napajanja).
WSP će se projektirati tako da se minimalizira potrošnja zraka.
Daljnje specifikacije interoperabilnog sastavnog dijela, uređaja za zaštitu od proklizavanja kotača, opisane su u 4.2.4.1.2.6. i 4.2.4.1.2.7. u ovom TSI-ju.
I.4. REGULATOR NEZATEGNUTOSTI
Regulatori nezategnutosti potrebni su za automatsko održavanje stalne zračnosti između tarnog para (kotača i kočnog bloka ili diska i kočne papuče) da bi se održale kočne karakteristike i da bi se zajamčio rad kočenja.
Regulator nezategnutosti neće apsorbirati više od 2 kN primijenjene kočne sile. Karakteristike rada regulatora nezategnutosti neće se mijenjati pod utjecajem uvjeta okoliša (vibracija, zimskih uvjeta itd.).
Ne zahtijeva se zamjenjivost regulatora nezategnutosti, ali ako se moraju zamijeniti primjenjuju se sljedeći prostorni omotači (potrebne su isključivo vrijednosti iz tabele).
Zamjenjivi regulatori nezategnutosti koji su smješteni u okvir sanduka neće prekoračivati sljedeći prostorni omotač:
— |
za opterećenja do maksimuma od 75 kN. Slika I.7.
|
— |
za opterećenja veća od 75 kN. Slika I.8.
|
I.5. KOČNI CILINDAR/POKRETAČ
Ne zahtijeva se zamjenjivost kočnih cilindara/pokretača, ali ako se moraju zamijeniti primjenjuju se sljedeće odredbe (potrebne su isključivo vrijednosti iz tabele).
Zamjenjivi kočni cilindri za korištenje s ovojnom kočnicom koji su smješteni na okviru sanduka moraju imati sljedeće spojne dimenzije prikazane na slici I.9.1.:
Slika I.9.1.
Promjeri zatika i četkica zglobnih spojeva zamjenjivih kočnih cilindara bit će u skladu sa sljedećom slikom I.9.2.
Slika I.9.2.
I.6. PNEUMATSKA POLUSPOJKA
Pneumatske poluspojke za automatski zračni vod kočnice bit će usklađene sa slikama I.10., I.12. te I.13. ili I.15. Nazuvak za spajanje na završni ventil bit će prema prikazu na slici I.10 i imat će krnji unutarnji Whitworth (BSPP) G 1 1/4″ cijevni navoj.
Pneumatske poluspojke za vod glavnog spremnika bit će usklađene sa slikama I.10., I.14. te I.13. ili I.15. Nazuvak za spajanje na završni ventil bit će prema prikazu na slici I.10 i imat će krnji unutarnji Whitworth (BSPP) G 1 1/4″ cijevni navoj.
Unutrašnji promjer spojenih crijeva za obje cijevi bit će između 25 i 30 mm. Duljina je prikazana na slikama I.10 i I.11. Duljina tih crijeva kada se koriste s automatskom spojkom s pomičnom glavom povećat će se na 1 080 mm za vod automatske zračne kočnice i 930 mm za vod glavnog spremnika umjesto dimenzija prikazanih na slici I.10 i I.11. Općenito će se za ove spojke koristiti gumena crijeva, ali se mogu koristiti i metalna crijeva ako su dovoljno savitljiva.
Glave spojki za crijeva automatske zračne kočnice bit će usklađene sa slikom I.12. Glava spojke za vod glavnog spremnika bit će usklađena sa slikom I.13. Obje slike prikazuju obvezne dimenzije koje moraju imati spojke, dok oblik i druge dimenzije mogu varirati pod uvjetom da su glave projektirane da imaju najmanji mogući otpor zraka. Spojne glave mogu biti jednodijelne ili dvodijelne kao što je prikazano * na slikama I.12 i I.14. Ako je spojna glava jednodijelna koristit će se brtva prikazana na I.13, dok će se u protivnom koristiti brtva prikazana na slici I.15.
Slika I.10.
Slika I.11.
Pneumatska polu spojka – vod glavnog spremnika
Slika I.12.
Spojna glava – kočna cijev
Slika I.13.
Brtva – jednodijelna spojna glava
Slika I.14.
Spojna glava – vod glavnog spremnika
Slika I.15.
Brtva – dvodijelna spojna glava
I.7. ZAVRŠNI VENTIL.
Završni ventil je uređaj montiran na cijevi i omogućava protok zraka kroz cijev kada je završni ventil u otvorenom položaju. Kada se pomakne u zatvoreni položaj, sprečava protok kroz cijev i s jedne strane završnog ventila je odzračuje.
Sljedeći su funkcionalni zahtjevi definirani za završni ventil kako bi se osigurao protok zraka kroz zračni vod kočnice i vod glavnog spremnika. Sveukupne dimenzije završnih ventila bit će usklađene sa slikama I.17. i I.18. ili I.19. i I.20. ovisno o primjeni na vozilo sa ili bez automatskog kvačila.
Otvoreni i zatvoreni položaj: položaj ručice bit će isti na bilo kojem vozilu tako da se otvaranje ili zatvaranje ventila postiže okretanjem vretena za najmanje 90° i ne više od 100° iako dopušteni kut rotacije za ventile koji se ugrađuju na vagone bez automatskih kvačila iznosi 125°. Graničnici će se postavljati na krajevima rotacije, tako da se otvoreni i zatvoreni položaj postižu pozitivno. Zatvoreni je položaj kada je put protoka između priključaka za ulaz i izlaz zatvoren, a prolaz za odušivanje otvoren i spojen na vod i na crijevo kao i na priključnu stranu ventila. Ručica ventila je zatvorena kada je u uspravnom položaju na vozilu okrenuta prema gore. Otvoreni je položaj kada je put protoka između priključaka za ulaz i izlaz potpuno otvoren, a prolaz za odušivanje zatvoren. Ručica ventila je u otvorena kada je u gotovo vodoravnom položaju.
Kada se koristi upravljačko vratilo za upravljanje završnim ventilom, mora postojati mogućnost umetanja klina rašljastom polugom na takav način da je rotacija kuta između krajnjih stanja ventila simetrična u odnosu na liniju koja je okomita na uzdužnu središnjicu ventila (vidjeti sliku I.20.).
Priključak za odušivanje: završni će ventil imati i priključak za odušivanje s minimalnom površinom od 80 mm2, postavljen tako da se, kada je ventil zatvoren, stlačeni zrak s kraja crijeva spojenog na ventil (ulazni spoj s vozilom) može isprazniti u atmosferu. Odušivanje će početi kada rad završnog ventila smanji presjek površine provrta završnog ventila za jednu trećinu. Priključak za odušivanje neće se moći zapriječiti kada je ventil montiran na kraj vozila.
Zakretni moment: niti jedan se završni ventili s mehaničkim popuštanjem ili s korištenim zasunom neće moći pokrenuti vibracijama ili udarcima. Završni će ventil imati mogućnost manualnog rada tako da zakretni moment dosegne vrijednost u rasponu od 9 Nm do 20 Nm za završne ventile s popuštanjem i maksimalno 6 Nm za ventile sa zasunom.
Vretenasta ručica završnog ventila: kada se ručica može odvojiti i kada jedinstveni kutni odnos između ručice i vretena nije uspostavljen konstrukcijski, neće se moći montirati ručica na vreteno osim kada je os ručice i oznaka poprečnog vretena u jednoj liniji, a vreteno će se označavati u skladu sa slikom I.16. ili na drugačiji način kojeg je specificirao dobavljač. Relativni položaj ručice i vretena kada su montirani ostat će u svim uvjetima rada i u svim okolišnim uvjetima. Ako se ručica završnog ventila može odvojiti od vretena, bit će postavljena pozitivno.
Slika I.16.
Oznaka na kraju vretena
Vrijeme padanja: prolazi za zrak bit će projektirani da minimaliziraju gubitke unutar ventila, a površina presjeka neće biti manja od površine presjeka ravne cijevi od 25 mm unutrašnjeg promjera. Vrijeme padanja tlaka pri otvaranju završnog ventila neće biti dulje od vremena za potpuno jednaku cijev istog nazivnog promjera.
Pneumatski udari: sastavnice će moći izdržati pneumatske udare kojima je ventil izložen kada se brzo otvara.
Spajanje: tijelo završnog ventila imat će unutarnji Whitworth (BSPP) G1″ ili G1.1/4″ narez za spajanje sa zračnim vodom ili vodom glavnog spremnika. Kraj tijela pokraj unutrašnjeg nareza imat će šesterokutan oblik ili će imati zaravnanja (vidjeti sliku I.17.). Ako kupac traži, kraj tijela može imati zaravnano lice za brtvljenje pripremljeno za tip spoja s prirubnicom. Tijelo završnog ventila imat će vanjski narez za spajanje s crijevom kvačila u skladu sa slikom I.18.
Slika I.17.
Shema koja prikazuje sveukupne dimenzije završnog ventila
(Jedinica dimenzije duljine u milimetrima)
Slika I.18.
Završni ventil opremljen uređajem za zaključavanje s oprugom u krajnjem položaju
(Jedinica dimenzije duljine u milimetrima)
Slika I.19.
Shema koja prikazuje sveukupne dimenzije završnog ventila na vozilima opremljenim automatskim kvačilom
(Jedinica dimenzije duljine u milimetrima)
Slika I.20.
Dimenzija spoja za završni ventil na vozilima opremljenim automatskim kvačilom
(Jedinica dimenzije duljine u milimetrima)
I.8. UREĐAJ ZA IZOLACIJU RAZDJELNIKA
Ručica za uređaj za izolaciju mora biti u uspravnom položaju okrenuta prema dolje kada je kočnica u upotrebi. Rotiranjem ručice za maksimalan kut od 90° izolirat ćemo kočnicu. Oblik ručice za ventil bit će usklađen sa slikom I.21.
Slika I.21
Uređaj za izolaciju bit će postavljen na vozilo na takav način da izolirani (zatvoreni) i aktivni (otvoreni) položaj budu jasno vidljivi i da se uređajem može lako upravljati s jedne strane vozila.
Preporuča se da se ventil postavi na razdjelnik ili u njegovu neposrednu blizinu.
I.9. KOČNI UMETAK
I.9.1. Svrha
Umetak se koristi kao dio tarne kočnice vozila koje ima mogućnost ostvarivanja unaprijed definiranih razina kočenja koje definira kupac primijenjenim na tarno lice diskovne kočnice. Umetak će ispunjavati sljedeće zahtjeve:
— |
dopustit će stvaranje kočnog momenta ili zakretnog momenta, |
— |
dopustit će tarnim djelovanjem na tarno lice diskovne kočnice pretvaranje kinetičke i potencijalne energije u toplinu pri usporavanju jednog ili više vozila koja se pripisuje korištenju diskovne kočnice, |
— |
djelovat će kao dio ručne ili parkirne kočnice tarnim djelovanjem na tarno lice diskovne kočnice. |
I.9.2. Rad
Projekt i proizvodnja umetka će za sve namjeravane uvjete rada u obzir uzeti sljedeće kriterije:
Djelovanje
— |
Maksimalno specificirano usporenje mora se ostvariti u uvjetima pune vožnje i kočenja u slučaju opasnosti, |
— |
Raspon okretne brzine kočnog diska, |
— |
Posebni zahtjevi za bilo koji ručni ili parkirni kočni uređaj, |
— |
Raspon specifičnog tlaka tarne površine umetka na tarno lice diska, |
— |
Tip materijala korišten u proizvodnji tarnog lica kočnog diska, |
— |
Količina kočne energije koja se mora pretvoriti i njezina stopa pretvaranja i rasipanja, |
— |
Temperatura tarnog lica diskovne kočnice. |
Troškovi radnog i životnog vijeka
— |
Cjelovitost i stopa trošenja materijala tarnog umetka i tarnog lica diskovne kočnice, |
— |
Potreba za sprečavanjem odvajanja bilo kojeg dijela tarnog materijala od umetka kroz njegovu cjelokupnu iskoristivu debljinu, |
— |
Potreba za sprečavanjem deformacije stražnje ravni umetka u bilo kojoj ravni kroz kompletnu iskoristivu debljinu tarnog materijala. |
I.9.3. Projekt umetka
Dimenzije sučelja za interoperabilni sastavni dio kočni umetak moraju biti usklađene sa slikama I.9.3.1 i I.9.3.2 za kočne umetke od 200 cm2 i 175 cm2.
Slika 9.3.1.
Slika 9.3.2.
I.9.4. Karakteristike rada trenja
Opći zahtjevi
Umeci iste veličine, uz isti nazivni koeficijent trenja i korišteni u istoj primjeni, mogu proizvesti različite karakteristike trenja ovisno o materijalu, tipu i sastavu umetka.
U najvećoj mogućoj mjeri koeficijent trenja mora biti neovisan o početnoj brzini kočenja, specifičnom pritisku na tarno lice kočnog diska, temperaturi tarnog lica i okolišnim uvjetima. Koeficijent trenja isto bi tako trebao biti neovisan o stupnju nalijeganja tarne površine umetka na tarno lice kočnog diska.
Posebni zahtjevi
Kupac će dostaviti detalje o rasponu razine rada (maksimalna brzina/kočno opterećenje po disku/usporenje/tip i materijal diska/bilo koji drugi posebni zahtjev) kojem će umetak moći udovoljavati.
I.10. KOČNI BLOKOVI
I.10.1. Svrha
Blok će se koristiti kao dio tarne kočnice vozila koji ima mogućnost pružanja unaprijed definiranih razina kočenja koje će specificirati kupac i koje će se primjenjivati na ovoj kotača. Blok će udovoljavati sljedećim zahtjevima:
— |
dopustit će stvaranje kočnog momenta ili zakretnog momenta, |
— |
dopustit će tarnim djelovanjem na ovoj kotača pretvaranje kinetičke i potencijalne energije koja je prisutna pri kočenju jednog ili više vozila u toplinu koja se pripisuje korištenju ovojne kočnice, |
— |
djelovat će kao dio ručne ili parkirne kočnice tarnim djelovanjem na ovoj kotača. |
I.10.2. Materijali
Kočni će se blok, u slučaju održavanja koje se odnosi isključivo na zamjenu, proizvoditi iz lijevanog željeza, kompozitnog ili sinteriranog materijala. Za sinterirane blokove u najvećoj mogućoj mjeri koeficijent trenja mora biti neovisan o početnoj brzini kočenja, specifičnom pritisku na ovoj kotača i temperaturu tarne površine u okolišnim uvjetima. Koeficijent trenja trebao bi isto tako biti neovisan od nalijeganja tarne površine bloka na ovoj kotača.
Ovaj Prilog ne daje nikakve specifikacije koje se odnose na kompozitne blokove.
I.10.3. Sučelje s držačem bloka
Dimenzije sučelja za format jednostavnog bloka i dvostrukog bloka, te ključ za osiguranje bit će usklađeni sa slikom I.10.3.1. za lijevane željezne blokove duge 320 mm i slikom I.10.3.2. za dvostruke blokove dugačke 250 mm. Slika I.10.3.3. prikazuje posebne značajke koje se trebaju uvažiti da bi se osigurala mogućnost međusobne zamjene kompozitnih blokova istim tipom i nemogućnost međusobne zamjene s blokovima od lijevanog željeza dugačkim 320 mm. Slika I.10.3.4. prikazuje jednakovrijedne značajke za dvostruke kompozitne blokove dugačke 250 mm.
Vidjeti donje slike.
Slika I.10.3.1.
Dio 1.
Slika I.10.3.1.
Dio 2.
Slika I.10.3.2.
Dio 1.
Slika I.10.3.2.
Dio 2.
Slika I.10.3.3.
Sve druge dimenzije kao na slici I.10.3.1.
Slika I.10.3.4.
Sve druge dimenzije kao na slici I.10.3.2.
I.11. VENTIL AKCELERATORA PRAŽNJENJA ZRAČNOG VODA
Ventil akceleratora pražnjenja zračnog voda je uređaj spojen na zračni vod vozila koji radi kao odgovor na brzi pad tlaka zračne cijevi kako bi osigurao kontinuirani pad do ispod 2,5 bara.
Akceleratori pražnjenja zračnih vodova moći će raditi sa svim interoperabilnim razdjelnicima i postojećim interoperabilnim akceleratorima pražnjenja zračnih vodova. Akcelerator pražnjenja zračnih vodova bit će spreman za rad kada zračni vod dostigne svoj radni tlak. Sljedeći radni uvjeti definirani su u odnosu na zračni vod s radnim tlakom od 5 bara, međutim do funkcionalnih grešaka u radu akceleratora pražnjenja zračnog voda neće dolaziti pri radnom tlaku od između 4 i 6 bara.
Kada se primijeni kočnica u slučaju opasnosti, akceleratori pražnjenja zračnih vodova stvorit će dostatno brzo smanjenje tlaka zračnog voda da se osigura brzo povećanje tlaka u kočnom cilindru na svakom vozilu u kompoziciji vlaka. Kada tlak u zračnom vodu brzo padne na ispod 2,5 bara i tijekom ne više od 4 sekunde nakon što akcelerator počne raditi, akcelerator će prestati ispuštati zrak na takav način da se zračni vod može brzo ponovno napuniti.
Akcelerator pražnjenja zračnih vodova ispuštat će zrak iz zračnog voda da pri tome ne potakne nikakav negativni utjecaj na ponašanje vozila/vlaka.
Akcelerator pražnjenja zračnih vodova neće se pokrenuti uslijed učinka na promjenu radnog tlaka, što omogućava izgradnju tlaka zračnog voda iznad normalnog radnog tlaka do 6 bara što može biti prisutno do 40 sekundi u „G” načinu i 10 sekundi u „P” načinu. Akcelerator pražnjenja zračnih vodova neće početi raditi nakon potpunog otpuštanja ako se tlak zračnog voda popne na 6 bara tijekom 2 sekunde, a zatim se smanji na 5,2 bara tijekom 1 sekunde nakon čega slijedi povratak na normalni radni tlak.
Na rad akceleratora pražnjenja zračnih vodova neće utjecati pojedino vozilo na koje nije montiran akcelerator pražnjenja zračnih vodova ili na kojima je kočnica izolirana. To će se primjenjivati bez obzira na položaj tog vozila i vlaka u kojem se nalazi.
Akceleratori pražnjenja zračnih vodova neće proraditi kada se primijeni kočnica za slučaj opasnosti nakon potpune primjene radne kočnice.
Akceleratori pražnjenja zračnih vodova proradit će najkasnije 2 sekunde nakon što je tlak u zračnom vodu pao s 5 na 3,2 bara tijekom 3 sekunde.
Akceleratori pražnjenja zračnih vodova neće proraditi kada tlak kočne cijevi pada nejednako od 5 do 3,2 bara tijekom 6 sekundi kada kočnica ne radi. Kada kočnica radi, zračni vod mora padati po istoj stopi (od 5 do 3,2 bara tijekom 6 sekundi), ali do 2,5 bara bez prorade akceleratora pražnjenja zračnog voda.
Akcelerator pražnjenja zračnog voda neće raditi tijekom početne faze radnog kočenja radi rada akceleratora ventila unutarnjeg razdjelnika. Ovo testiranje provedeno je na ispitnoj opremi na kojoj je zračni vod imao pad kao što je prikazano na slici I.22. Ispitna će oprema smanjiti zračni vod s 5 na 4,5 bara tijekom 1 sekunde i početnom stopom od 2 bara/sekunda s 5 na 4,7 bara. Akcelerator pražnjenja zračnog voda neće tijekom ovog ispitivanja proraditi.
Ako je akcelerator pražnjenja zračnog voda ugrađen u razdjelnik, on ne može proraditi nakon izoliranja kočnice.
Slika I.22.
Uvjeti ispitivanja neosjetljivosti
I.12. UREĐAJ ZA AUTOMATSKO OTKRIVANJE OPTEREĆENJA I UREĐAJ ZA PREBACIVANJE PRAZAN/UTOVAREN
I.12.1. Uređaj za kontinuirano otkrivanje opterećenja
Prijenos varijacije opterećenja na sustav upravljanja kočenjem (relej varijabilnog opterećenja) može biti čisto mehanički ili pneumatski. Metoda generiranja pneumatskog signala može biti pneumatski uređaj na mehanički pogon, uređaj za pretvaranja hidrauličkog u pneumatski ili uređaj za pretvaranje od elastomernog do pneumatskog. Maksimalni kontrolni tlak koji proizvodi pneumatski sustav kada je vagon potpuno natovaren neće prijeći 4,6 bara.
I.12.2. Uređaj za prebacivanje prazan/utovaren
Prijenos varijacije opterećenja (prazan ili utovaren) na sustav upravljanja kočenjem (relej prazan/utovaren) može biti čisto mehanički ili pneumatski. Metoda generiranja pneumatskog signala može biti pneumatski uređaj na mehanički pogon, uređaj za pretvaranja hidrauličkog u pneumatski ili uređaj za pretvaranje od elastomernog do pneumatskog. Ako je pneumatski uređaj taj koji proizvodi korak u signalnom tlaku između praznog i natovarenog, automatski uređaj za prebacivanje prazan/utovaren će raditi sigurno – ispravno s minimalnim kontrolnim tlakom od 3 bara u položaju „natovaren”.
PRILOG J.
MEĐUSOBNO DJELOVANJE VOZILA I KOLOSIJEKA I ODREĐIVANJE PROFILA
Okretno i vozno postolje
J.1. STATIČKO ISPITIVANJE S POSEBNIM OPTEREĆENJIMA U VOŽNJI
Definicija primijenjenih opterećenja
Primijenjena opterećenja sastoje se od:
— |
vertikalnih i poprečnih opterećenja, |
— |
opterećenja uslijed kotrljanja, |
— |
opterećenja uslijed kočenja, |
— |
torzijskih opterećenja. |
Vertikalna i poprečna opterećenja
Vertikalna i poprečna opterećenja izračunata su pozivanjem na nazivno opterećenje okretnog postolja (na primjer: postolje za 20 t ili 22,5 t osovinskog opterećenja na tračnicu).
Da bismo u obzir uzeli maksimalno dinamičko opterećenje:
— |
Vertikalno opterećenje koje se mora primijeniti na stožerni ležaja bit će: |
— |
Fz max. = 1,5 Fz, sa Fz = 4Qo – m+g (za 2-osovinska okretna postolja) |
— |
Fz max. = 1,5 Fz, sa Fz = 6Qo – m+g (za troosovinska okretna postolja) |
Ako se treba simulirati isključivo vertikalno opterećenje radi poskakivanja, primijenit će se isključivo opterećenje od 2 Fz isključivo na stožerni ležaj.
Poprečno opterećenje koje će se primijeniti na okretno postolje bit će:
— |
(za dvoosovinska okretna postolja) |
— |
(za troosovinska okretna postolja) |
Napomena: poprečna opterećenja za troosovinska okretna postolja dana su na temelju distribucije opterećenja zabilježene tijekom probnih vožnji za kvalifikaciju okretnog postolja tipa 714. Za neki drugi tip okretnog postolja koristi će se distribucija opterećenja zabilježena tijekom pokusnih vožnji.
Opterećenja uslijed kotrljanja
Uzet je koeficijent kotrljanja α jednak 0,3 za udaljenost između tarnih umetaka od 1 700 mm (standardna dvoosovinska okretna postolja).
Ako je udaljenost između tarnih umetaka (2 bg) različita od 1 700 mm vrijednost α bit će:
Opterećenja uslijed kočenja
Opterećenja uslijed kočenja FB odgovaraju iznosu od 120 % sile koja je dobivena kočenjem u slučaju opasnosti.
Na okretnom postolju koje se ispituje ta opterećenja uslijed kočenja FB rezultiraju:
— |
opterećenjima usporenja, |
— |
kontaktnim opterećenjima, |
— |
opterećenjima primijenjenim na kočne obloge. |
Torzijska opterećenja
Opterećenja okvira okretnog postolja, kada je okretno postolje s ogibljenjem izloženo maksimalno izvitoperenom kolosijeku od 10 ‰.
Postupci ispitivanja
Ekstenziometri i rozete za mjerenje dužinske deformacije ugrađuju se na okvir okretnog postolja na sve točke izložene visokom naprezanju, a posebno u područjima koncentracija naprezanja. Postavljanje mjerača odredit će se na primjer uz pomoć vlaka za određivanje duljinske deformacije.
Ispitivanje će se provesti u skladu sa slikom 1. i tabelom J.5. (za dvoosovinska okretna postolja) ili slikom 2. i tabelom J.6. (za troosovinska postolja).
Ispitna opterećenja primijenit će se postupno. Opterećenja koja imaju vrijednosti koje odgovaraju 50 % i 75 % maksimalnih vrijednosti primjenjivat će se prije primjene konfiguracije potpunog opterećenja.
Rezultati koje treba dobiti
Elastično ograničenje materijala neće se prekoračiti niti za jedan slučaj opterećenja.
Nakon otklanjanja ispitnog opterećenja neće biti nikakvih znakova trajne deformacije.
Statičko ispitivanje s iznimnim opterećenjima u vožnji– dvoosovinska okretna postolja
Slika J.1.
Tabela J.5.
primjer opterećenja |
opterećenja |
iskrivljenje kolosijeka g+ |
kočne sile |
|||
vertikalna |
poprečna |
|||||
|
tarni umetak 2 Fz2 |
stožerni ležaj Fzc |
kočne sile 1 Fz1 |
Fy |
|
|
1 |
|
2Fz |
|
|
|
|
2 |
0 |
(1-α) Fz max |
α Fz max |
|
10 ‰ |
|
3 |
0 |
(1-α) Fz max |
α Fz max |
Fy max |
|
|
4 |
α Fz max |
(1-α) Fz max |
0 |
-Fy max |
|
|
5 |
0 |
1,2 Fz |
0 |
|
|
FB |
|
FB = kočne sile |
Statičko ispitivanje s iznimnim opterećenjima u vožnji– troosovinska okretna postolja
Slika J.2.
Tabela J.6.
primjer opterećenja |
opterećenja |
iskrivljenje kolosijeka g+ |
kočne sile |
|||
vertikalna |
poprečna |
|||||
tarni umetak 2 Fz2 |
stožerni ležaj Fzc |
kočne sile 1 Fz1 |
Fy |
|||
1 |
|
2Fz |
|
|
|
|
2 |
0 |
(1-α) Fz max |
α Fz max |
|
10 ‰ |
|
3 |
0 |
(1-α) Fz max |
α Fz max |
Fy max |
|
|
4 |
α Fz max |
(1-α) Fz max |
0 |
-Fy max |
|
|
5 |
0 |
1,2 Fz |
0 |
|
|
FB |
|
FB = kočne sile |
J.2. STATIČKO ISPITIVANJE S NORMALNIM OPTEREĆENJIMA U VOŽNJI
Definicija primijenjenih opterećenja
Primijenjena opterećenja sastoje se od:
— |
vertikalnih opterećenja na stožerni ležaja i tarne umetke, |
— |
poprečnih opterećenja, |
— |
opterećenja uslijed kočenja, |
— |
torzijskih opterećenja. |
Vertikalna opterećenja i opterećenja uslijed kotrljanja
Vertikalna opterećenja na stožerni ležaja i tarne umetke izračunavaju se upućivanjem na nazivno opterećenje okretnog postolja. Ona ovise o:
— |
Fz, statičkom opterećenju sanduka vagona na svako okretno postolje, |
— |
α, koeficijentu kotrljanja, |
— |
β, koeficijentu poskakivanja. |
Uzima se da je koeficijent kotrljanja α jednak 0,2 za udaljenost između tarnih umetaka od 1 700 mm (standardna dvoosovinska okretna postolja).
Ako je udaljenost između tarnih umetaka (2bg) različita od 1 700 mm vrijednost α bit će:
Uzima se da je koeficijent poskakivanja β koji predstavlja vertikalno dinamičko opterećenje okretnog postolja jednak 0,3 (normalna vrijednost za vagonska okretna postolja).
Poprečno opterećenje
Poprečno će opterećenje biti jednako:
— |
Fy = 0,4 × 0,5 (Fz + m+g) (za dvoosovinska okretna postolja) |
— |
Fy = 0,53 × 0,5 (Fz + m+g) (za troosovinska okretna postolja) |
Opterećenja uslijed kočenja
Opterećenja uslijed kočenja odgovaraju iznosu od 100 % sila koja su dobivene kočenjem u slučaju opasnosti.
Na okretnom postolju koje se ispituje ta opterećenja uslijed kočenja rezultiraju primjenom sljedećih opterećenja:
— |
opterećenja usporenja, |
— |
kontaktnih opterećenja, |
— |
opterećenja primijenjenih na kočne obloge. |
Torzijska opterećenja
Uzima se da je vitoperni kolosijek na koji se poziva kolni slog okretnog postolja jednak 5 ‰.
Ova izvitoperenost g + simulirat će se otklanjanjem potpornja ili primjenom odgovarajućih izračunatih reaktivnih sila.
Postupci ispitivanja
Ekstenziometri i rozete za mjerenje dužinske deformacije ugrađuju se na okvir okretnog postolja na sve točke izrazito izložene naprezanju, a posebno u područjima koncentracija naprezanja.
Ispitivanje se sastoji od primjene različitih konfiguracija naprezanja na okvir okretnog postolja koje simuliraju:
— |
vožnju na kolosijeku u pravcu, |
— |
vožnju u luku, |
— |
varijacije dinamičkih opterećenja uslijed kotrljanja i poskakivanja, |
— |
kočenje, |
— |
izvitopereni kolosijek. |
Slučajevi različitih opterećenja primjenjivat će se kao što je opisano na slici 3. i u tabeli 7. (za dvoosovinska okretna postolja) i na slici 4. i u tabeli 8. (za troosovinska postolja).
Nakon primjene prvih sedam slučajeva opterećenja bez simulacije izvitoperenog kolosijeka, četiri daljnja ispitivanja provest će se ponavljanjem slučajeva opterećenja 4., 5., 6. i 7. s postavljanjem na izvitopereni kolosijek (vrijednost kao što je specificirana za okretno postolje s ogibljenjem).
Za svaki od ta četiri nova slučaja opterećenja, opterećenja uslijed izvitoperenosti primijenit će se prvo u jednom smjeru, a zatim u drugom.
Uvođenje izvitoperenog kolosijeka neće izmijeniti zbroj vertikalnih sila.
Ispitivanja primjenom opterećenja koja odgovaraju opterećenjima uslijed kočenja izvest će se ako rezultati ispitivanja u skladu s Prilogom A. pokažu da su neophodna (prekoračeno elastično ograničenje tijekom tih ispitivanja).
Rezultati koje treba dobiti
Za svaku će se točku mjerenja opterećenja σ1…σn bilježiti za svaki od slučajeva opterećenja definiranih iznad.
Od tih n vrijednosti uzima se minimalna vrijednost σmin. i maksimalna vrijednost σmax. da bi se odredilo
Ponašanje materijala, uključujući zavarene spojeve i druge tipove pričvršćivanja, pod opterećenjem koje uzrokuje zamor materijala, temeljit će se na važećim međunarodnim ili nacionalnim standardima ili alternativnim jednakovrijednim izvorima kao što je onaj koji se temelji na Izvješću Odbora RP17 ERRI B12, kada god je takav izvor dostupan.
Odgovarajući podaci će općenito pokazivati sljedeće karakteristike:
visoku vjerojatnost preživljavanja (tj. najbolje 97,5 %, a najmanje 95 %);
klasifikaciju detalja prema sastavnici ili geometriji spajanja (uključujući koncentraciju naprezanja);
derivaciju graničnih vrijednosti iz primjera najmanje skale korištenjem tehnika ispitivanja i prethodnih iskustava kako bi se zajamčila njihova primjenjivost na sastavnice normalnih veličina.
Ako ograničenja naprezanja koja se moraju uvažavati su ona dana u dijagramima zamorne čvrstoće u Izvješću Odbora RP17 ERRI B12, bit će dopustivo prekoračiti ta ograničenja naprezanja za do 20 % u ograničenom broju mjernih mjesta, koja će se zatim pratiti posebnom pažnjom tijekom ispitivanja zamora. Ako se tijekom testiranja ne pronađu nikakve početne pukotine, naprezanja koja prekoračuju ograničenja zabilježena tijekom statičkog ispitivanja će se prihvatiti i okretno će se postolje odobriti.
Statičko ispitivanje s normalnim opterećenjima u vožnji– dvoosovinska okretna postolja
Slika J.3.
Tabela J.7.
primjer opterećenja |
opterećenja |
|
|||
vertikalna |
poprečna |
kočne sile |
|||
tarni umetak 2 Fz2 |
stožerni ležaj Fzc |
tarni umetak 1 Fz1 |
Fy |
||
1 |
0 |
Fz |
0 |
|
|
2 |
0 |
(1 + β)Fz |
0 |
|
|
3 |
0 |
(1-β)Fz |
0 |
|
|
4 |
0 |
(1-α)(1 + β) Fz |
α(1 + β)Fz |
Fy |
|
5 |
α(1 + β)Fz |
(1-α)(1 + β) Fz |
0 |
-Fy |
|
6 |
0 |
(1-α)(1-β) Fz |
α(1-β)Fz |
Fy |
|
7 |
α(1-β)Fz |
(1-α)(1-β) Fz |
0 |
-Fy |
|
8 |
0 |
Fz |
0 |
|
FB |
|
β = 0,3 |
|
|
Statičko ispitivanje normalnim opterećenjima u vožnji– troosovinska okretna postolja
Slika J.4.
Tabela J.8.
primjer opterećenja |
opterećenja |
|
|||
vertikalna |
poprečna |
kočne sile |
|||
tarni umetak 2 Fz2 |
stožerni ležaj Fzc |
tarni umetak 1 Fz1 |
Fy |
||
1 |
0 |
Fz |
0 |
|
|
2 |
0 |
(1 + β)Fz |
0 |
|
|
3 |
0 |
(1-β)Fz |
0 |
|
|
4 |
0 |
(1-α)(1 + β) Fz |
α(1 + β)Fz |
Fy |
|
5 |
α(1 + β)Fz |
(1-α)(1 + β) Fz |
0 |
-Fy |
|
6 |
0 |
(1-α)(1-β) Fz |
α(1-β)Fz |
Fy |
|
7 |
α(1-β)Fz |
(1-α)(1-β) Fz |
0 |
-Fy |
|
8 |
0 |
Fz |
0 |
|
FB |
|
β = 0,3
|
J.3. ISPITIVANJE ZAMORA
Definicija primijenjenih opterećenja
Primijenjena opterećenja sastoje se od:
— |
vertikalnih opterećenja na stožerni ležaj i tarne umetke |
— |
poprečnih opterećenja, |
— |
opterećenja uslijed kočenja, |
— |
torzijskih opterećenja. |
Vertikalna opterećenja i opterećenja uslijed kotrljanja
— |
Vertikalna opterećenja na stožerni ležaj i tarne umetke izračunavaju se upućivanjem na nazivno opterećenje okretnog postolja. Ona ovise o: |
— |
Fz, statičkom opterećenju sanduka vagona na svako okretno postolje |
— |
α, koeficijentu kotrljanja = 0,2; |
— |
β, koeficijentu poskakivanja = 0,3. |
Fz je statičko opterećenje. Opterećenja uslijed koeficijenta α smatraju se „polustatičkim”. Opterećenje uslijed koeficijenta β smatraju se „dinamičkim”.
Uzima se da je koeficijent kotrljanja α jednak 0,2 za udaljenost između tarnih umetaka od 1 700 mm (standardna dvoosovinska okretna postolja). Ako je udaljenost između tarnih umetaka (2bg) različita od 1 700 mm vrijednost α bit će:
Poprečna opterećenja
Poprečna se opterećenja sastoje od dvije sastavnice:
— |
dvoosovinska okretna postolja:
|
— |
troosovinska okretna postolja:
|
Opterećenja uslijed kočenja
Opterećenja uslijed kočenja odgovaraju iznosu od 100 % sila koja su dobivene kočenjem u slučaju opasnosti.
Na okretnom postolju koje se ispituje ta opterećenja uslijed kočenja rezultiraju primjenom sljedećih opterećenja:
— |
opterećenja usporenja, |
— |
kontaktnih opterećenja, |
— |
opterećenja primijenjenih na kočne obloge. |
Torzijska opterećenja
Uzima se da je vitoperni kolosijek na koji se upućuje kolni slog okretnog postolja jednak 5 ‰.
Postupci ispitivanja
Ispitivanja zamora sastoje se od izmjenjivanja sekvenci polustatičkih i dinamičkih opterećenja koje predstavljaju vožnju po desnom i lijevom luku.
Ako su statička ispitivanja definirana u Dodatku B. pokazala da je izvitopereni kolosijek izazvao naprezanja isključivo na ograničenim područjima okvira okretnog postolja, tamo gdje su naprezanja uzrokovana vertikalnim i poprečnim opterećenjima minorna, ispitivanja zamora u prvoj će se fazi provoditi isključivo s vertikalnim i poprečnim opterećenjima.
U tom slučaju, vertikalna i poprečna polustatička i dinamička opterećenja će varirati s vremenom kao što je prikazano u dijagramima na slikama 3., 5., 6. i 7. (za dvoosovinska okretna postolja), te na slikama 5., 6., 7. i 8. (za troosovinska okretna postolja).
U svakoj sekvenci koja odgovara luku u desno ili u lijevo, broj dinamičkih ciklusa, vertikalnih ili poprečnih, bit će 20.
Dinamičke varijacije vertikalnih i poprečnih opterećenja imat će istu frekvenciju i bit će u fazi, kao što je prikazano na dijagramima. Broj sekvenci koje simuliraju lukove u desnu stranu i lukove u lijevu stranu pri ispitivanju bit će isti.
U ovoj prvoj fazi ispitivanja, broj ciklusa varijacija dinamičkog oštećenja bit će 6 × 106.
Druga faza testiranja sastojat će se od 2 × 106 ciklusa, s nepromijenjenim statičkim silama i polustatičkim i dinamičkim silama pomnoženim s 1,2.
Treća faza testiranja isto će se tako sastojati od 2 × 106 ciklusa i provest će se kao i druga faza, ali s faktorom 1,4 umjesto faktora 1,2.
Ispitivanja primjenom opterećenja koja odgovaraju opterećenjima uslijed kočenja provest će se ako rezultati ispitivanja u skladu s odjeljkom 2. pokažu da su ona neophodna (prekoračena elastična ograničenja tijekom tih ispitivanja).
Torzijska opterećenja
Primijenit će se ukupno 106 ciklusa opterećenja naizmjence:
— |
6 × 105 tijekom prve faze ispitivanja, |
— |
2 × 105 tijekom svake od drugih dviju faza. |
Kada se specificiraju torzijska ispitivanja, u obzir se moraju uzeti rezultati ispitivanja i mogućnosti postojećih ispitnih poligona.
Ako su statička ispitivanja pokazala da na okvir okretnog postolja nije utjecala izvitoperenost kolosijeka, ona se više neće uzimati u obzir.
Ako statička ispitivanja iz Dodatka B. pokažu da su utjecaji opterećenja uslijed izvitoperenog kolosijeka jasno različiti od onih koji su rezultirali vertikalnim i poprečnim silama (npr. radi naprezanja do kojih je došlo u različitim područjima), 6 × 105 plus dva puta 2 × 105 ciklusa torzijskog opterećenja primijenit će se odvojeno od vertikalnih i poprečnih opterećenja. U protivnom će se prilagoditi postavke ispitivanja kako bi se primijenila vertikalna i poprečna opterećenja, te opterećenja uslijed izvitoperenog kolosijeka istodobno.
Opterećenja koja simuliraju učinak izvitoperenog kolosijeka odgovarat će onima do kojih dolazi kada ogibljenje radi zajedno s prigušivanjem.
Rezultati koje treba dobiti
Nikakve se pukotine neće pojaviti nakon primjene 6 × 106 ciklusa prve faze ispitivanja. To će se dokazati nedestruktivnim ispitivanjem (magnetske čestice ili ispitivanje penetracijom boje) nakon svakog ciklusa 1 × 106.
Na kraju druge faze ispitivanja, prihvatljiva će biti isključivo pojava malih pukotina koje ne bi zahtijevale momentalne popravke da je do njih došlo u prometu.
Razvoj naprezanja i mjesta najviših naprezanja pronađena tijekom statičkog ispitivanja (odjeljak 6.1.1.2.1.3.) pratit će se uz pomoć ekstenziometra tijekom ispitivanja zamora, a posebno kada su se prihvatila naprezanja koja su prekoračila ispitna ograničenja sukladno odjeljku 6.1.1.2.1.3.
Ispitivanje zamora na dvoosovinskim okretnim postoljima
Upućuje se na sliku J3.
Opterećenje na stožernom ležaju
Slika J.5.
|
|
|
|
β = 0,3 |
|
|
Opterećenje na tarnim umecima
Slika J.6.
{Fz1 = αFz±βαFz
{Fz2 = αFz±βαFz
Poprečno opterećenje koje djeluje na stožerni ležaj
Slika J.7.
troosovinska okretna postolja
Slika J.8.
Opterećenje na stožerni ležaj
Upućuje se na sliku J.5.
|
|
|
|
β = 0,3 |
|
|
Opterećenje na tarne umetke
Upućuje se na sliku J.6.
|
Fz1 = αFz ± βαFz |
Fz2 = αFz ± βαFz |
Poprečno opterećenje koje djeluje na stožerni ležaj
Upućuje se na sliku J.7.
J.4. OZNAKE
Qo = statička vertikalna sila na razini kotača natovarenog vagona (kN)
m* = masa okretnog postolja (t)
Fz = statička vertikalna sila koja djeluje na okretno postolje natovarenog vagona (kN)
Fz = 4Qo- m + g (za dvoosovinska okretna postolja)
Fz = 6Qo – m + g (za troosovinska okretna postolja)
g = ubrzanje uslijed gravitacije (9,8 m/s2)
Fy = poprečna sila (kN)
FB = kočne sile (kN)
g* = izvitoperenost kolosijeka koja se primjenjuje na osovine okretnog postolja (‰)
α = koeficijent koji odgovara učinku kotrljanja
Koeficijent je funkcija razmaka 2bg
β = koeficijent koji odgovara učinku poskakivanja
2bg = razmak tarnog umetka (mm)
J.5. PREGLED/SMJERNICE
Ispitivanja se trebaju podijeliti u tri grupe:
— |
Statistička ispitivanja s posebnim opterećenjima u vožnji Ta ispitivanja dokazuju da nema rizika od stalne i vidljive deformacije okvira okretnog postolja radi primjene maksimalnih opterećenja do kojih može doći u vožnji. |
— |
Statistička ispitivanja koja simuliraju normalna dinamička opterećenja u vožnji Ta ispitivanja dokazuju da nema rizika od pukotina uslijed zamora materijala do kojih dolazi radi primjene opterećenja u vožnji. |
— |
Ispitivanja zamora Svrha tih ispitivanja je određivanje radnog vijeka okvira okretnog postolja, otkrivanje mogućih skrivenih slabih točaka – posebno na mjestima na koja nije moguće postaviti ekstenziometre – te procjena sigurnosne granice. |
Zajednički uvjeti za ispitivanja na ispitnoj opremi
Ispitivanja će se provoditi uz korištenje postavki za ispitivanje koje omogućavaju primjenu i distribuciju opterećenja na potpuno istim mjestima na kojima se javljaju u vožnji, dok se istodobno ispravno simulira gibanje i stupnjevi slobode vezani uz ogibljenje i elemente povezivanja okretnog postolja sa sandukom.
Ispitivanja će se provoditi sa ili bez ogibljenja.
Uređaji za prigušivanje ogibljenja bit će deaktivirani tako da se spriječi trenje.
Konstrukcijske karakteristike okretnog postolja uzet će se u obzir pri određivanju načina na koji se opterećenja i rezultirajuće reaktivne sile primjenjuju na okvir okretnog postolja. Donja skica prikazuje primjer primjene opterećenja na dvoosovinska okretna postolja.
Opterećenja koja će se primjenjivati detaljno su opisna u dodacima A., B. i C.
PRILOG K.
MEĐUSOBNO DJELOVANJE VOZILA I KOLOSIJEKA I ODREĐIVANJE PROFILA
Kolni slog
K.1. |
MONTAŽA SASTAVNICA |
K.1.1. |
Općenito |
K.1.2. |
Međusobno djelovanje između kolnog sloga i glavčine provrta kotača |
K.1.3. |
Shema postavljanja prešom |
K.2. |
KARAKTERISTIKE KOLNOG SLOGA |
K.2.1. |
Mehanička otpornost sklopova |
K.3. |
DIMENZIJE I TOLERANCIJE |
K.3.1. |
Općenito |
K.3.2. |
Karakteristike montiranih kotača |
K.3.3. |
Izbočenje kotača |
K.4. |
ZAŠTITA OD KOROZIJE |
K.1. MONTAŽA SASTAVNICA
K.1.1. Općenito
Prije montaže, svi elementi koji sadrže kolni slog bit će usklađeni s geometrijskim zahtjevima dokumenata koji ih definiraju. Kotači i osovine će biti pripremljeni za montažu.
Dopušteno je sastavljati elemente kolnih slogova tehnologijom navlačenja i skupljanja ili navlačenjem prešom. Osovinski ležajevi kolnih slogova postavit će se na kolni slog prema uputama proizvođača.
Statička neizbalansiranost dvaju kotača na svakom kolnom slogu bit će na istoj dijametralnoj ravni i na istoj strani osovine.
K.1.2. Međusobno djelovanje između kolnog sloga i glavčine provrta kotača
Ako nije specificirana nikakva posebna montaža obzirom na međusobno djelovanje, međusobno djelovanje „j” u mm bit će:
— |
montaža navlačenjem i sakupljanjem: 0,0009 dm ≤ j ≤ 0,0015 dm |
— |
montaža prešom: 0,0010 dm ≤ j ≤ 0,0015 dm + 0,06 gdje dm znači promjer kolnog sloga u mm. |
K.1.3. Shema postavljanja prešom
Za montažu prešom, krivulja pomak–sile dokazuje da montirane površine nisu oštećene i da je postignuto specificirano međusobno djelovanje.
Raspon krajnje montažne sile ovisi od sili F definiranoj u K.2.1 i bit će:
0,85 F < krajnje montažna sila < 1,45 F
K.2. KARAKTERISTIKE KOLNOG SLOGA
K.2.1. Mehanička otpornost sklopova
Kolni slogovi će se ispitati da se dokaže da su kotači ispravno montirani korištenjem preše koja ima uređaj za bilježenje sile. Osiguravajući potisak F primjenjivat će se postepeno i jednakomjerno oko kotača i zadržat će se tijekom perioda od 30 sekundi. Osim ako projektant nije specificirao drugačije, vrijednost sile F bit će:
gdje je 0,8 dm < L < 1,1 dm
a dm je prosječan promjer dosjeda kotača (mm); L je duljina glavčine kotača (mm).
Rezultati koji se trebaju postići.
Neće biti pomaka kotača u odnosu na osovinu nakon primjene dokazujućeg potiska.
K.3. DIMENZIJE I TOLERANCIJE
K.3.1. Općenito
Dimenzije kolnih slogova bit će u skladu s projektnim nacrtima. Dimenzionalne i geometrijske tolerancije koje će se primjenjivati na montažu različitih dijelova sastavnica na kolnim slogovima dane su u sljedećim točkama.
Mjerenja će se provoditi bez ikakvih opterećenja na kolnom slogu.
K.3.2. Karakteristike montiranih kotača
Slika K.6.
Tabela K.18.
Opis |
Simbol |
Tolerancije (mm) |
|
|
|
≤ 120 km/h |
> 120 km/h |
Udaljenost između unutarnjih lica kotača (1) (Udaljenost od stražnje strane prema stražnjoj strani) |
a1 |
+ 2 (2) 0 |
|
Udaljenost stražnje strane grebena i ravni koja pokazuje na strani rukavca odgovarajući obruč ležaja |
c — c1 ili c1 — c |
≤ 1 |
|
Razlika u promjeru kruga ovoja |
d — d1 ili d1 — d |
≤ 0,5 |
≤ 0,3 |
Radijalno odstupanje na ovoju kotača |
h |
≤ 0,5 |
≤ 0,3 |
Aksijalno odstupanje stražnjih strana grebena (1) |
g |
≤ 0,8 |
≤ 0,5 |
K.3.3. Izbočenje kotača
Duljine kolnih slogova i glavčine kotača odabrat će se tako da glavčina lagano preklapa kolni slog, posebno na osovinskoj strani sanduka. Duljina preklopa će biti između 2 i 7 mm.
K.4. ZAŠTITA OD KOROZIJE
Sastavnice kolnih slogova zaštitit će se u skladu sa zahtjevima projektne specifikacije.
Dopustivo je da šupljine koje proizlaze iz izbočenja glavčine kotača na dosjedu kotača budu napunjene antikorozivnim sredstvom.
(1) Mjereno 60 mm ispod vrha grebena
(2) Tolerancije se mogu promijeniti za poseban projekt kolnih slogova
PRILOG L.
MEĐUSOBNO DJELOVANJE VOZILA I KOLOSIJEKA I ODREĐIVANJE PROFILA
Kotači
L.1. |
Ocjena projekta |
L.1.1. |
Općenito |
L.1.2. |
Parametri projekta koji se ocjenjuju |
L.1.2.1. |
Parametri geometrijske kompatibilnosti |
L.1.2.2. |
Parametri za termomehaničku kompatibilnost |
L.1.2.3. |
Parametri za mehaničko ocjenjivanje |
L.1.3. |
Ocjena geometrijske kompatibilnosti |
L.1.4. |
Ocjena termomehaničke kompatibilnosti |
L.1.4.1. |
Opći postupci |
L.1.4.2. |
Prvi korak: Ispitivanje kočenja na ispitnoj klupi |
L.1.4.2.1 |
Postupci ispitivanja |
L.1.4.2.2. |
Kriteriji za donošenje odluke |
L.1.4.3. |
Drugi korak: Ispitivanje loma kotača na ispitnoj klupi |
L.1.4.3.1. |
Općenito |
L.1.4.3.2. |
Postupci ispitivanja loma kotača na ispitnoj klupi |
L.1.4.3.3. |
Kriterij za donošenje odluke |
L.1.4.4. |
Treći korak: Ispitivanje kočenja na pruzi |
L.1.4.4.1. |
Općenito |
L.1.4.4.2. |
Postupci ispitivanja |
L.1.4.4.3. |
Kriteriji za donošenje odluke |
L.1.5. |
Ocjena mehaničke kompatibilnosti |
L.1.5.1. |
Opći postupci |
L.1.5.2. |
Prvi korak: Izračun |
L.1.5.2.1. |
Primijenjene sile |
L.1.5.2.2. |
Postupci izračuna |
L.1.5.2.3. |
Kriteriji za donošenje odluke |
L.1.5.3. |
Drugi korak: Ispitivanje na ispitnoj klupi |
L.1.5.3.1. |
Općenito |
L.1.5.3.2. |
Definiranje opterećenja na klupi i postupci ispitivanja |
L.1.5.3.3. |
Kriteriji za donošenje odluke |
L.2. |
OCJENJIVANJE PROIZVODA |
L.2.1. |
Mehaničke karakteristike vezane uz trošenje |
L.2.1.1. |
Karakteristike ispitivanja na vlak |
L.2.1.2. |
Karakteristike tvrdoće u vijencu |
L.2.1.3. |
Homogenost obrade zagrijavanjem |
L.2.2. |
Mehaničke karakteristike vezane uz sigurnost |
L.2.2.1. |
Karakteristike ispitivanja udarnim opterećenjem |
L.2.2.2. |
Karakteristike žilavosti vijenca |
L.2.3. |
Čistoća materijala |
L.2.3.1. |
Mikrografička čistoća |
L.2.3.2. |
Unutrašnja cjelovitost |
L.2.4. |
Stanje površine |
L.2.4.1. |
Karakteristike koje se trebaju postići |
L.2.5. |
Cjelovitost površine |
L.2.6. |
Geometrijske tolerancije |
L.2.7. |
Statička neravnoteža |
L.2.8. |
Zaštita od korozije |
L.1. OCJENA PROJEKTA
L.1.1. Općenito
Ovo poglavlje opisuje metode ocjene projekta kotača kako bi se udovoljilo zahtjevima radnih karakteristika. Postoje tri glavna aspekta radnih karakteristika kotača, od kojih svaki ima različiti cilj:
— |
Geometrijski:
|
— |
Termomehanički:
|
— |
Mehanički:
|
L.1.2. Parametri projekta koji se ocjenjuju
L.1.2.1. Parametri geometrijske kompatibilnosti
Postoje tri kompleta parametara koji su vezani uz funkcionalne i montažne ciljeve, te održavanje.
— |
Funkcionalni ciljevi
|
— |
Montaža
|
— |
Održavanje
|
L.1.2.2. Parametri za termomehaničku kompatibilnost
Kotači će imati mogućnost apsorpcije toplinske energije koja se rasipa tijekom vožnje. Ovaj iznos proizvedene energije ovisi o:
— |
Energiji dobivenoj trenjem kočnih blokova na ovoj kotača. |
— |
Tipu kočnih blokova (narav, dimenzija i broj). |
L.1.2.3. Parametri za mehaničko ocjenjivanje
— |
Maksimalno osovinsko opterećenje kolnog sloga |
— |
Narav radnog ciklusa
|
— |
Udaljenost putovanja tijekom cjelokupnog vijeka kotača |
L.1.3. Ocjena geometrijske kompatibilnosti
Nacrt kotača bit će usklađen sa zahtjevima koji su definirani u skladu s gornjim stavkom: parametri za geometrijsku kompatibilnost.
L.1.4. Ocjena termomehaničke kompatibilnosti
L.1.4.1. Opći postupci
Svi novi projekti kotača cjelovito će se ocijeniti korištenjem metoda koje su odgovarajuće za primjenu sa svrhom dokazivanja da udovoljavaju zahtjevima propisanim u ovom Prilogu.
Ovo će se ocjenjivanje sastojati od tri koraka. Ako se položi prvi korak, daljnje ocjenjivanje nije potrebno. Ako se na prvom koraku padne, primijenit će se 2. korak. Ako se položi 2. korak, daljnja ispitivanja nisu potrebna. Korakom 3. ocjenjuje se granično padanje u koracima 1. i 2. Ako se u trećem koraku padne smatrat će se da kotač nije usklađen. Za svaki korak će se provesti ispitivanja na kotaču s novim vijencem (ovoj s nazivnim promjerom) i na kotaču s istrošenim vijencem (ovoj s graničnim promjerom trošenja).
U svakom slučaju, kotači odabrani za ispitivanje imat će najgori slučaj geometrije vijenca za termodinamičko ponašanje; procijenjena numerička simulacija potvrdit će odabir. Kada nije moguće ispitati najgori slučaj kotača, rezultati će se ekstrapolirati na najgori slučaj istom numeričkom simulacijom.
L.1.4.2. Prvi korak: Ispitivanje kočenja na ispitnoj klupi
L.1.4.2.1.
Sila koja će se primjenjivati 45 minuta tijekom ovog ispitivanja bit će jednaka 1,2 Pa.
gdje je
m |
= |
masa vozila na tračnici po kotaču (kg) |
g |
= |
gravitacijsko ubrzanje (m/s2) |
nagib |
= |
prosječni nagib na pruzi (nagib u ‰/1 000) |
γ |
= |
usporenje vlaka (m/s2) |
va |
= |
brzina vlaka (m/s) |
Upućivanje na isti nagib kao u 4.2.4.1.2.5. nagib South Gothard, jedan izračun kočenja na Gothardu pri brzini od 80 kmh.
L.1.4.2.2.
Istodobno će se zadovoljiti tri kriterija za novi kotač i za istrošeni kotač.
Za novi kotač:
1. |
maksimalni bočni pomak vijenca tijekom kočenja + 3/-1 mm |
2. |
preostala naprezanja u vijencu nakon hlađenja:
|
3. |
maksimalni bočni pomak vijenca nakon hlađenja + 1,5/- 0,5 mm. |
Bočni pomak smatra se pozitivnim kada se udaljenost između stražnjih dijelova grebena povećava.
Za istrošeni kotač:
1. |
maksimalni bočni pomak vijenca tijekom kočenja + 3/-1 mm |
2. |
preostala naprezanja u vijencu nakon hlađenja:
|
3. |
maksimalni bočni pomak vijenca nakon hlađenja + 1,5/- 0,5 mm. |
Vrijednost Σr odredit će se u skladu sa zahtjevima stupnja čelika vijenca kotača. Za ER6 i ER7 stupnjevi EN13262, Σr = 200 N/mm2.
Za druge stupnjeve čelika dogovorit će se druga vrijednost za Σr.
L.1.4.3. Drugi korak: Ispitivanje loma na ispitnoj klupi
L.1.4.3.1.
Ovaj će se drugi korak primijeniti ako je preostalo naprezanje izmjereno u prvom koraku iznad kriterija za donošenje odluke.
L.1.4.3.2.
Postupci ispitivanja loma kotača na ispitnoj kupi bit će usklađeni s Prilogom A.3. standarda EN13979-1.
L.1.4.3.3.
Ispitani će kotač ostati nepolomljen.
L.1.4.4. Treći korak: Ispitivanje kočenja na pruzi
L.1.4.4.1.
Treći će se korak primijeniti ako je jedan rezultat prvog koraka iznad kriterija za donošenje odluke i ako kotač nije odbačen nakon drugog koraka.
L.1.4.4.2.
Snaga koja će se primijeniti tijekom ovog ispitivanja definirat će se u koraku 1. ovog ocjenjivanja.
L.1.4.4.3.
Ovim će se kriterijima udovoljit istodobno za novi kotač i za istrošeni kotač.
Za novi kotač:
1. |
maksimalni bočni pomak vijenca tijekom kočenja + 3/-1 mm |
2. |
preostala naprezanja u vijencu nakon hlađenja:
|
3. |
maksimalni bočni pomak vijenca nakon hlađenja + 1,5/- 0,5 mm. |
Za istrošeni kotač:
1. |
maksimalni bočni pomak vijenca tijekom kočenja + 3/- 1 mm |
2. |
preostala naprezanja u vijencu nakon hlađenja:
|
3. |
maksimalni bočni pomak vijenca nakon hlađenja + 1,5/- 0,5 mm. |
Vrijednost Σr odredit će se u skladu sa zahtjevima stupnja čelika vijenca kotača.
Za ER6. i ER7. stupnjevi EN13262, Σr = 200 N/mm2.
Za druge stupnjeve čelika dogovorit će se druga vrijednost za Σr.
L.1.5. Ocjena mehaničke kompatibilnosti
L.1.5.1. Opći postupci
Ovo će se ocjenjivanje sastojati od dva koraka. Ako se položi prvi korak, daljnje ocjenjivanje nije potrebno. Ako se u prvom koraku padne, primijenit će se 2. korak. Ako se u drugom koraku padne smatrat će se da kotač nije usklađen. Svrha ovog ocjenjivanja je potvrda da neće biti pojave nikakvih pukotina radi zamora na obruču tijekom cjelokupnog životnog vijeka kotača.
Ocjenjivat će se mehaničko ponašanje na najgorem slučaju geometrije kotača. Kada kotač koji se ispituje na klupi za ispitivanje ne predstavlja najgori slučaj, parametri ispitivanja će se ekstrapolirati na najgori slučaj vrednovanom numeričkom simulacijom.
L.1.5.2. Prvi korak: Izračun
L.1.5.2.1.
Sile koje će se primijeniti koristit će silu P kao osnovu.
P je pola uspravne sile po kotaču na tračnici.
Razmatrat će se tri slučaja opterećenja (vidjeti sliku L1.):
— |
Slučaj 1.: kolosijek u pravcu
|
— |
Slučaj 2.: puni lukovi
P za kolni slog koji nije vodeći P za vodeći kolni slog |
— |
Slučaj 3.: prijelaz preko skretnica i križišta
za kolne slogove koji nisu vodeći
za vodeće kolne slogove
|
Slika L1.
L.1.5.2.2.
Koristit će se program za analizu vrednovanog konačnog elementa za izračun naprezanja u kotaču.
L.1.5.2.3.
Raspon dinamičkih naprezanja Δσ bit će niži od dopustivih naprezanja na svim točkama vijenca.
Dopustivi raspon dinamičkih naprezanja A je sljedeći:
— |
za kotače sa strojno obrađenim vijencem, A = 360 N/mm2 |
— |
za kotače čija vijenac nije strojno obrađivana, A = 290 N/mm2 |
L.1.5.3. Drugi korak: Ispitivanje na ispitnoj klupi
L.1.5.3.1.
Ovaj će se drugi korak koristiti ako su rezultati prvog koraka iznad kriterija za donošenje odluke.
L.1.5.3.2.
Ugovorit će ih projektant kotača i prijavljeno tijelo.
L.1.5.3.3.
Ispitat će se četiri kotača.
Nikakva napuknuća uslijed zamora ≥ 1 mm neće postojati nakon ispitivanja.
L.2. OCJENJIVANJE PROIZVODA
L.2.1. Mehaničke karakteristike vezane uz trošenje
L.2.1.1. Karakteristike ispitivanja na vlak
Karakteristike vijenaca i ovoja bit će sukladne navedenima u tabeli L1.
Tabela L.1.
Stupanj čelika |
Vijenac |
Ovoj |
|||
ReH (N/mm2) (1) |
Rm (N/mm2) |
A5 % |
Rm smanjenje ≥ (N/mm2) (2) |
A5 % |
|
ER6 |
≥ 500 |
780/900 |
≥ 15 |
≥ 100 |
≥ 16 |
ER7 |
≥ 520 |
820/940 |
≥ 14 |
≥ 110 |
≥ 16 |
ER8 |
≥ 540 |
860/980 |
≥ 13 |
≥ 120 |
≥ 16 |
Položaji uzoraka za ispitivanje dani su na slici L.2.
Slika L.2.
Slika L.2. – smještaj uzoraka za ispitivanje
L.2.1.2. Karakteristike tvrdoće u vijencu
Minimalne vrijednosti tvrdoće po Brinellu u cjelokupnom području trošenja vijenca bit će ≥ od vrijednosti u tabeli L.3. za svako očitavanje. Te će se vrijednosti postizati do maksimalne dubine od 35 mm ispod nazivnog ovoja, čak i kada je dubina trošenja veća od 35 mm.
Vrijednosti tvrdoće prijelaza vijenac/ovoj bit će barem 10 bodova niže od graničnih vrijednosti trošenja.
Tabela L.3.
Stupanj čelika |
Minimalna vrijednost tvrdoće po Brinellu |
ER6 |
225 |
ER7 |
235 |
ER8 |
245 |
L.2.1.3. Homogenost obrade zagrijavanjem
Vrijednosti tvrdoće izmjerene na vijencu bit će unutar raspona od 30 HB.
L.2.2. Mehaničke karakteristike vezane uz sigurnost
L.2.2.1. Karakteristike ispitivanja udarnim opterećenjem
Provest će se dva kompleta ispitivanja udarnim opterećenjem; jedan komplet s uzorcima za ispitivanje na + 20 °C, te drugi komplet s uzorcima za ispitivanje na – 20 °C. U svakom kompletu ispitivanja ispitat će se tri uzorka (označena kao uzorak 3 na slici L.2.). Tabela 4. daje vrijednosti koje treba postići. Označivanje uzoraka za testiranje udarnim opterećenjem omogućit će identifikaciju uzdužnih površina koje su paralelne s odjeljkom A – A. Uzorci za ispitivanje pripremit će se u skladu s EN-om 10045-1. Os s dna zareza bit će paralelna s odjeljkom A – A na slici L.1. Na + 20 °C koristit će se uzorci s U zarezom. Na – 20 °C koristit će se uzorci s V zarezom.
Tabela L.4.
Stupanj čelika |
KU (u džulima) na + 20 °C |
KV (u džulima) na – 20 °C |
||
|
Prosječno |
Minimalno |
Prosječno |
Prosječno |
ER6 |
17 |
12 |
12 |
8 |
ER7 |
17 |
12 |
10 |
7 |
ER8 |
17 |
12 |
10 |
5 |
L.2.2.2. Karakteristike žilavosti vijenca
Ova se karakteristika treba samo potvrditi na kotačima kod kojih se koči ovojem (radna kočnica ili parkirna kočnica). Tabela L.6. daje minimalne vrijednosti koje treba postići.
Tabela L.6.
Stupanj čelika |
Prosječno (na 6 ispitanih uzoraka) |
Minimum za jedan uzorak |
|
N/mm2√m |
N/mm2√m |
ER6 |
100 |
80 |
ER7 |
80 |
70 |
ER8 |
70 |
60 |
L.2.3. Čistoća materijala
L.2.3.1. Mikrografička čistoća
Čistoća materijala mjerit će se mikrografičkim ispitivanjem (ISO 4967 metoda A). Položaj s kojeg će se uzimati uzorci prikazan je na slici L.3.
Slika L.3.
Vrijednosti koje treba postići dane su u tabeli L.6.
Tabela L.6.
Tip sastojaka |
Debela serija (maksimum) |
Tanka serija (maksimum) |
A (sulfidi) |
1,5 |
2 |
B (aluminati) |
1,5 |
2 |
C (silikati) |
1,5 |
2 |
D (okrugli oksidi) |
1,5 |
2 |
B + C + D |
3 |
4 |
L.2.3.2. Unutrašnja cjelovitost
Unutrašnja cjelovitost svih kotača određivat će se automatskim ultrazvučnim ispitivanjem. Standardni nedostaci su rupe s ravnim dnom različitih promjera.
Vijenac neće imati unutarnjih nedostataka koji bi dovodili do jeke veličine više ili jednake od onih koje se dobivaju standardnim nedostatkom, smještene na istoj dubini. Promjer standardnog nedostatka je 3 mm.
Neće biti nikakvih prigušenja povratne jeke više od 4dB tijekom osovinskog pregleda.
L.2.4. Stanje površine
L.2.4.1. Karakteristike koje se trebaju postići
U skladu s njihovim korištenjem, kotači mogu biti potpuno ili djelomično strojno obrađeni. Njihova površina neće pokazivati nikakvih znakova osim onih koji su ovdje propisani.
Dijelovi koji ostaju strojno neobrađeni bit će pjeskareni za Ra < 25 μm, potpuno očišćeni i glatko stopljeni sa strojno obrađenim površinama.
Prosječna hrapavost površine (Ra) „gotovih” kotača ili kotača „spremnih za montažu” dana je u tabeli L8.
Tabela L.8.
Područje kotača |
Stanje pri isporuci |
Hrapavost Ra (μm) |
Provrt |
gotova roba |
≤ 12,5 |
|
spremno za montažu (3) |
0,8 do 3,2 |
Ovoj i glavčina |
gotova roba (4) |
≤ 12,5 |
Grbina vijenca |
gotova roba |
≤ 12,5 (5) |
Lica vijenca |
gotova roba |
≤ 12,5 (5) |
L.2.5. Cjelovitost površine
Cjelovitost površine ovoja potvrdit će se ispitivanjem magnetskim česticama ili alternativnim procesom koji ima barem jednakovrijednu osjetljivost. Ograničenja nedostataka bit će jednaka 2 mm u slučaju strojno obrađenog ovoja.
L.2.6. Geometrijske tolerancije
Geometrija i dimenzije kotača definirat će se nacrtom. Geometrijske tolerancije bit će usklađene s onima iz tabele L.9. Korišteni simboli su prikazani na slici L.4.
Slika L.4.
Simboli
Tabela L.9.
Tolerancije (mm) |
|||||
Opis |
Simboli (vidjeti sliku L.4.) |
Vrijednosti |
|||
|
Dimenzije |
Geometrijske (6) |
Strojno neobrađene |
Strojno obrađene |
|
Vijenac |
Vanjski promjer |
a |
|
|
0/+ 4 |
Unutarnji promjer (vanjski) |
b1 |
|
|
0/- 4 |
|
Unutarnji promjer (unutarnji) |
b2 |
|
0/- 6 |
0/- 4 |
|
Širina |
d |
|
|
± 1 |
|
Profil ovoja (8) |
|
V |
|
≤ 0,5 |
|
Okruglost ovoja |
|
S |
|
≤ 0,2 |
|
Ukupan oplet u osovinskom smjeru |
|
T |
|
≤ 0,3 |
|
Ukupan oplet u radijalnom smjeru držača vilice |
|
J |
|
≤ 0,2 |
|
Vanjski promjer utora (tj. linije trošenja) |
w |
|
|
0/+ 2 |
|
Glavčina |
Unutarnji promjer (vanjski) |
f1 |
|
0/+ 10 |
0/+ 5 |
Unutarnji promjer (unutarnji) |
t2 |
|
0/+ 10 |
0/+ 5 |
|
Unutarnji promjer provrta: |
|
|
|
|
|
„gotov” |
g1 |
|
|
0/- 2 |
|
„gotov i spreman za montažu” |
g2 |
|
vidjeti PRILOG K. ili u skladu s nacrtom |
||
Cilindričnost unutarnjeg promjera provrta |
|
|
|
|
|
„gotov” |
|
x1 |
|
≤ 0,2 |
|
„gotov i spreman za montažu” |
|
x2 |
|
≤ 0,02 (7) |
|
Duljina |
h |
|
|
0/+ 2 |
|
Glavčina na izbočenost kotača |
r |
|
|
0/+ 2 |
|
Ukupan oplet promjera provrta |
|
|
|
|
|
„gotov” |
|
q1 |
|
≤ 0,2 |
|
„gotov i spreman za montažu” |
|
q2 |
|
≤ 0,1 |
|
Ovoj |
Položaj ovoja na spoju s vijencem i glavčinom |
|
k |
≤ 8 |
≤ 8 |
Debljina spoja s vijencem |
m |
|
+ 8/0 |
+ 5/0 |
|
Debljina spoja s glavčinom |
n |
|
+ 10/0 |
+ 5/0 |
L.2.7. Statička neravnoteža
Maksimalna statička neravnoteža završenog kontakta u stanju spremnom za isporuku definirana je u tabeli L.10.
Načine i metode mjerenja definirat će međusobno kupac i dobavljač.
Tabela L.10.
Za vozila koja voze brzinom v km/h |
statička neravnoteža g. m |
simbol |
v ≤ 120 |
≤ 125 |
E3 |
120 > v ≤ 200 |
≤ 75 |
E2 |
L.2.8. Zaštita od korozije
Zaštita će se provesti u skladu s projektnom specifikacijom kotača.
(1) Ako razlikovna granica tečenja nije prisutna, odredit će se dokazno naprezanje Rp 0,2
(2) Smanjenje vlačne čvrstoće u usporedbi s vlačnom čvrstoćom vijenca na istom kotaču
(3) Ako se kotač treba montirati na šuplju osovinu, mogu se tražiti druge vrijednosti u svrhu ultrazvučnog ispitivanja u prometu.
(4) Ako je tako definirano, ovo područje kotača može ostati strojno neobrađeno pod uvjetom da su postignute tolerancije navedene u ovoj tabeli.
(5) ≤ 6,3 ako se traži za standardni nedostatak od 2 mm.
(6) Vidjeti ISO 1101.
(7) Bilo koje lagano smanjenje unutar dopuštenih tolerancija bit će takvo da je „veći” promjer na onom kraju provrta sklopa gdje ulazi osovina.
(8) Od vrha ovoja do vanjskog žlijeba.
PRILOG M
MEĐUSOBNO DJELOVANJE VOZILA I KOLOSIJEKA I ODREĐIVANJE PROFILA
Osovina
M.1. OCJENJIVANJE PROJEKTA
M.1.1. Općenito
Sljedeće su glavne faze definiranja osovine:
(a) |
Određivanje sila koje će se uzimati u obzir i izračun momenata na različitim odsjecima osovine. |
(b) |
Odabir promjera za tijelo osovine i rukavce. Izračun promjera drugih odsjeka na osnovi odabranih promjera. |
(c) |
Uzete opcije provjerit će se:
|
M.1.2. Određivanje sila i izračun momenata
Obradit će se dvije vrste sila:
— |
mase u gibanju, |
— |
kočenje. |
M.1.3. Geometrijske i dimenzionalne tolerancije
M.1.3.1. Odabir promjera za rukavce i tijelo osovine
Pri odabiru promjera rukavaca i tijela osovine, prvo ćemo se pozivati na postojeće veličine vezanih sastavnica, npr. ležajeva.
Odabir promjera će se provjeravati uspoređivanjem izračunatih naprezanja s maksimalnim dopustivim naprezanjima. Načinit će se vrlo plitki utor (0,1 do 0,2 mm) tako da kraj unutrašnjeg ležajnog prstena ne prouzroči nikakav učinak zareza na rukavcu.
M.1.3.2. Odabir promjera različitih dosjeda u odnosu na promjer tijela osovine ili rukavaca
M.1.3.2.1.
Kako bi se postigla standardizacija gdje god je to moguće, promjer površine ležajnog obruča bit će 30 mm veći od promjera površine rukavca. Prijelaz između rukavca i površine ležajnog obruča riješit će se kao što je prikazano na slici M.3. (detalj V).
M.1.3.2.2.
Kako bi se postigla standardizacija gdje god je to moguće, ovaj prijelaz imat će isključivo jedan polumjer od 25 mm.
Ako se ta vrijednost ne može postići, odabrat će se najveća moguća vrijednost kako bi se minimalizirala koncentracija naprezanja u ovom području.
M.1.3.2.3.
Omjer između dosjeda kotača i promjera tijela osovine bit će barem jednak 1,12 na granici trošenja dosjeda kotača. Preporuča se da ovaj omjer bude barem 1,15 za novu osovinu.
Prijelaz između tih dvaju područja realizirat će se na takav način da koncentracija naprezanja ostane na najmanjoj mogućoj razini.
Kako bismo dobili najnižu vrijednost faktora koncentracije naprezanja na prijelazu između tijela osovine i dosjeda kotača, vrijednost najvećeg polumjera na tijelu osovine bit će barem 75 mm.
M.1.4. Maksimalna dopustiva naprezanja.
Maksimalna dopustiva naprezanja derivirat će se iz:
— |
Granice zamora u rotirajućem savijanju za različita područja osovine. |
— |
Vrijednosti faktora sigurnosti „S” koji varira sa stupnjem čelika. |
M.1.4.1. Stupanj čelika EA1N
Koristit će se sljedeće vrijednosti:
— |
Za punu osovinu:
|
— |
Za šuplju osovinu:
|
Za pune i šuplje osovine, vrijednost koeficijenta sigurnosti „S” prema kojem će se dijeliti granice zamora kako bi se dobila maksimalna dopustiva naprezanja je 1,2.
Za šuplje osovine ta su dopustiva naprezanja primjenjiva ako je omjer promjera rukavca i promjera provrta < 3 ili je omjer promjera dosjeda kotača i promjera provrta < 4.
M.1.4.2. Stupnjevi čelika osim EA1N
Granica zamora će se određivati za sljedeća područja osovine:
— |
Površina tijela osovine. |
— |
Površina ležaja u istom stanju pričvršćenja kao i dosjedi kotača. |
U slučaju šupljih osovina, granica zamora će se isto tako određivati za površinu ležaja uz jednako stanje međusobnog utjecaja ležaj/osovina.
— |
Površina provrta. |
Vrijednost faktora sigurnost „S” određivat će se s obzirom na osjetljivost stupnja čelika na učinak zareza.
M.2. OCJENJIVANJE PROIZVODA
M.2.1. Mehaničke karakteristike:
M.2.1.1. Karakteristike dobivene ispitivanjem vlačnosti
Vrijednosti koje se trebaju dobiti na srednjem polumjeru punih osovina ili na srednjoj udaljenosti između vanjskih i unutarnjih površina šupljih osovina dane su u tabeli M.1.
Tabela M.1.
ReH (N/mm2) (1) |
Rm (N/mm2) |
A5 % |
≥ 320 |
≥ 550 |
≥ 22 |
M.2.1.2. Karakteristike ispitivanja udarnim opterećenjem
Karakteristike udarnim opterećenjem odredit će se na 20 °C u uzdužnom i poprečnom smjeru. Uzet će se tri ispitna uzorka sa susjednih položaja sa svakog ispitnog odsjeka. Ispitni će se uzorci uzimati s položaja označenih na slici M.1. Vrijednosti koje se trebaju postići na srednjem polumjeru solidnih osovina ili na srednjoj udaljenosti između vanjskih i unutarnjih površina šupljih osovina dane su u tabeli M.1.
Niti jedna pojedinačna vrijednost neće biti manja od 70 % vrijednosti iz tabele M.2.
Slika M.1.
Tabela M.2.
KU uzdužno (J) |
KU poprečno (J) |
≥ 30 |
≥ 20 |
M.2.2. Karakteristike mikrostrukture
Mikrostuktura će biti feritna i perlitna. Veličina zrna neće biti veća od navedene u pozivanom dijagramu tipa V ISO-a 643.
M.2.3. Mikrografska čistoća materijala
Čistoća materijala mjerit će se mikrografskim ispitivanjem (ISO 4967, metoda A). Mjesta s kojih će se uzimati uzorci prikazana su na slici M.2. Maksimalne vrijednosti sastojaka debele serije koje se trebaju dobiti dane su u tabeli M.3.
Tabela M.3.
Tip sastojka |
debela serija (maksimalno) |
|
A (sulfidi) |
1,5 |
|
B (aluminati) |
1,5 |
|
C (silikati) |
1,5 |
|
D (okrugli oksidi) |
1,5 |
|
B + C + D |
3 |
|
Slika M.2.
M.2.4. Unutrašnja cjelovitost
Unutrašnja će se cjelovitost odrediti ultrazvučnim ispitivanjem.
Osovine neće imati unutrašnjih nedostataka koji bi dovodili do jeke veličine više ili jednake onima koje se dobivaju standardnim nedostatkom, smještene na istoj dubini. Za svrhu ovog ispitivanja, standardni nedostatak će biti rupa ravnog dna promjera 3 mm.
Neće biti nikakvih prigušenja povratne jeke više od 4dB radi sastojaka ili unutarnjih nedostataka.
M.2.5. Propusnost za ultrazvuk
Osovine će biti propusne za ultrazvuk. Ovo će se provjeriti zabilježenim ultrazvučnim ispitivanjem svake osovine.
Jeka dobivena na osovinama koje se testiraju imat će amplitudu veću ili jednaku 50 % visine cijelog ekrana, nakon preliminarnog kalibriranja aparata na standardnom klinu. Visina pozadinske buke bit će manja od 10 % visine punog ekrana.
M.2.6. Karakteristike površine
M.2.6.1. Završna obrada površine
Površina osovina neće pokazivati nikakvih znakova osim na mjestima propisanim u ovom Prilogu.
Dopustiva hrapavost površine (Ra) gotovih dijelova ili dijelova spremnih za montažu dana je u tabeli M.4. Simboli su prikazani na slici M.3.
Tabela M.4.
Opis |
simbol |
hrapavost površine (2) Ra (μm) |
|
grubo strojno obrađena |
gotova ili spremna za montažu |
||
Kraj osovine |
|
|
|
Kraj osovine i utor |
a |
— |
6,3 |
Lice središta osovine (puna i šuplja osovina) |
Vidjeti detalje R1 i R2 |
— |
3,2 |
Rukavac |
|
|
|
Promjer rukavca |
b |
12,5 |
0,8 |
Utori koji otpuštaju napetost |
c (detalj V) |
|
0,8 |
Uporište |
d |
12,5 |
1,6 |
Promjer uporišta |
|
|
|
Dosjed kotača |
e |
12,5 |
0,8/1,6 (4) |
Promjer dosjeda kotača |
|
|
|
Vodi u smanjenje |
f (detalj U) |
|
1,6 |
Tijelo |
|
|
|
Unutarnji prijelazni polumjeri prema dosjedu kotača |
g (detalj T) |
— |
1,6 |
Promjer tijela osovine |
l |
12,5 |
3,2 (3) |
Promjer dosjeda kočnog diska |
h |
12,5 |
0,8/1,6 (4) |
Promjer ležajnog dosjeda i dosjeda brtve |
j |
|
0,8 |
Prijelazni polumjeri između dva dosjeda |
k (detalj S) |
|
1,6 |
Provrt |
m |
|
3,2 |
Promjer |
(detalj R1) |
|
|
Slika M.3.
Simboli hrapavosti
M.2.6.2. Cjelovitost površine
Cjelovitost površine odredit će se ispitivanjem magnetskim česticama svih osovina na vanjskim površinama i dodatno na šupljim osovinama ultrazvučnom metodom ili jednakovrijednom metodom za površine provrta. Na vanjskim površinama osovine poprečni nedostaci nisu dopušteni.
M.2.6.3. Geometrijske i dimenzionalne tolerancije
Tražene geometrijske tolerancije dane su u tabeli M.5. Simboli su prikazani na slici M.4.
Tražene dimenzionalne tolerancije dane su u tabeli M.6. Simboli su prikazani na slici M.5.
Tabela M.5.
Opis |
Simbol |
||
gruba strojna obrada |
gotov proizvod ili spreman za montažu |
||
Rukavac i uporište |
|
|
|
Cilindričnost rukavca |
n |
|
0,015 |
Oplet uspravnog lica uporišta koji se odnosi na upućivanje na Y-Z |
o1 |
|
0,03 |
Oplet uporišta koji se odnosi na upućivanje na Y-Z |
o2 |
|
0,03 |
Dosjed kotača |
|
|
|
Oplet koji se odnosi na upućivanje na Y-Z |
p |
1,5 |
0,03 |
Cilindričnost |
|
0,1 |
0,015 |
Tijelo osovine |
|
|
|
Oplet koji se odnosi na upućivanje na Y-Z |
t |
|
0,5 |
Provrt |
|
|
|
Koncentričnosti koja se odnosi na upućivanje na Y-Z |
u |
|
0,5 |
Otvori za pričvršćivanje krajnjih kapa osovina |
|
|
|
Koncentričnosti koja se odnosi na upućivanje na Y-Z |
v |
|
0,5 |
Oplet centra strojne obrade koji se odnosi na upućivanje na Y-Z (detalji R1/R2) |
w1 w2 |
|
0,02 0,03 |
Slika M.4.
Geometrijski simboli
Tabela M.6.
Opis |
Simbol |
Dimenzionalne tolerancije (7) (mm) |
Spremno za montažu |
||
Duljinske veličine |
|
|
Duljina osovine (8) |
A |
± 1 |
Duljina kolnog sloga (uključujući obruč) |
B |
0/- 0,5 |
Duljina preko uporišta (između referentnih ravni) |
C |
± 0,5 (11) |
Duljina dosjeda osovinskog ležaja |
D |
|
Duljina uporišta |
E |
+1/0 |
Dubina utora rukavca |
|
vidjeti detalj V |
Duljina utora rukavca |
G |
detalj V (9) |
Promjeri |
|
|
Promjer rukavca |
H |
|
Promjer dosjeda kotača |
I |
|
Promjer uporišta |
N (9) |
|
Promjer tijela |
P |
+2/0 |
Veličine drugih dijelova osovina |
|
|
Središta strojne obrade osovina |
|
|
Pune osovine |
|
vidjeti detalj R2 (10) |
Šuplje osovine |
|
vidjeti detalj R1 (10) |
Otvori za pričvršćivanje krajnjih kapa osovina |
Vidjeti detalj R1 (10) |
|
Koncentričnosti bušenja |
|
0,5 |
Dubina bušenja |
|
+2/0 |
Dubina ovoja kotača |
|
+2/0 |
Varijacija između bušenja i ovoja kotača |
|
≥ 10 |
Vodeće sužavanje |
|
|
Konična duljina dosjeda kotača |
K (detalj U) (9) |
0/- 3 |
Duljina sužavanja dosjeda kotača |
L (detalj U) (9) |
0,1 |
Promjer provrta |
O (detalj R1) |
1 |
Prijelazni polumjeri – dosjed kotača/sanduk |
|
vidjeti detalj T (9) |
Slika M.5.
Dimenzionalni simboli
M.2.7. Krajnja zaštita od korozije
M.2.7.1. Općenito
Sve izložene površine osovine zaštitit će se kao što je definirano u projektnoj specifikaciji kolnih slogova.
M.2.7.2. Otpornost na posebne korozivne proizvode
Sustav zaštite primijenjen na površine osovina razmotrit će: okolišne čimbenike, korozivne materijale, terete vozila, mehanička oštećenja itd.
(1) Ako razlikovna granica tečenja nije prisutna, odredit će se dokazno naprezanje Rp0,2
(2) Za stare tipove osovina s ravnim ležajnim rukavcima zahtjevi su u standardima koji se bave ovim proizvodima.
(3) 6,3 se može dogovoriti ako su postignute i granice zamora F1 ili F2 definirane u 5.5.2.1.4. i osjetljivost tražena za ultrazvučno ispitivanje u vožnji.
(4) Nedestruktivno ispitivanje osovina u vožnji može tražiti manje vrijednosti završenih površina.
(5) Za parametre koji nemaju tolerancija definiranih u ovoj tabeli primjenjivat će se opće tolerancije EN-a 22768-2.
(6) Za stare tipove osovina s ravnim ležajnim rukavcima zahtjevi se nalaze u standardima koji se bave tim proizvodima.
(7) Za parametre koji nemaju toleranciju definiranu u ovoj tabeli primjenjivat će se opće tolerancije EN-a 22768-2.
(8) Treba obratiti pažnju na činjenicu da usklađenost s tolerancijama preko ukupne duljine „A” neće dopustiti primjenu svih pojedinačnih tolerancija kumulativno za određene dimenzije.
(9) U skladu sa zahtjevima nacrta ili dokumentacije koja prati narudžbu.
(10) U narudžbi se mogu predložiti i definirati druge geometrije.
(11) Za posebne se primjene mogu dogovoriti druge vrijednosti.
PRILOG N.
KONSTRUKCIJSKI I MEHANIČKI DIJELOVI
Dopustiva naprezanja za metode statičkog ispitivanja
N.1. METODE STATIČKIH ISPITIVANJA
N.1.1. Granične vrijednosti za statička ispitivanja radi dokazivanja zamorne čvrstoće
Definicija slučajeva zareza
Granična naprezanja koja će se koristiti za ispitivanje sanduka vagona su navedena, za tri čelika s minimalnim otporom na vlak od 370, 420 i 570 MPa, te za pet slučajeva zareza definiranih na općeniti način, kako slijedi:
— |
Slučaj A: Osnovni metal, |
— |
Slučaj B: Čeoni zavar, |
— |
Slučaj C: Čeoni zavar s promjenom inercije, |
— |
Slučaj D: Kutni zavar, |
— |
Slučaj E: Bradavičasti zavar. |
Ovih pet slučaja zareza ne pokriva potpuni raspon struktura u praksi, ali je neophodno odabrati odgovarajući slučaj zareza za svako zavareno područje koje se ispituje.
Kako bi se olakšao i standardizirao izbor, slike u tabeli Nx daju praktične primjere zavarenih spojeva koji se često javljaju u strukturi sanduka vozila i na okvirima okretnih postolja.
Slika N.1.
Slučaj |
Skica |
Opis |
Primjedbe |
A |
|
dalje od zavara |
dalje od zavara |
|
čeoni strojno obrađeni zavar |
čeoni strojno obrađeni zavar |
|
B |
|
čeoni zavar |
čeoni zavar |
|
čeoni zavar s kosom plohom |
|
|
B |
|
strojno obrađeni i zavareni spoj |
|
C |
|
kutni spoj s umetnutim pločicama |
čeoni zavar između dijelova položenih pod kutom u odnosu jednog na drugi |
C |
|
nakošeni spoj |
|
D |
|
kutni spoj |
čeoni zavar pod 90 ° |
D |
|
armirana pločica |
spojevi s preklopom |
D |
|
čeoni zavareni spoj s preklopom |
|
D |
|
kutni spoj |
bradavičasti zavari |
D |
|
spoj između cijevi i ravnog dijela |
|
D |
|
spoj između ploče i cijevi |
|
D |
|
spoj između cijevi i ovoja |
|
E |
|
zavareni osigurani držač; zavareni osigurani svornjak |
|
Tabela N.1.
|
2σΑlim [N/mm2] |
Σmlim [N/mm2] |
σmaxlim [N/mm2] |
|||||||||
čelik (1) |
|
K = 0,3 |
K = 0,3 |
|||||||||
370 |
420 |
520 |
370 |
420 |
520 |
370 |
420 |
520 |
||||
slučaj zareza |
A |
110 |
118 |
166 |
183 |
197 |
277 |
238 |
258 |
360 |
||
B |
90 |
90 |
90 |
150 |
150 |
150 |
195 |
195 |
195 |
|||
C |
80 |
80 |
80 |
133 |
133 |
133 |
173 |
173 |
173 |
|||
D |
66 |
66 |
66 |
110 |
110 |
110 |
143 |
143 |
143 |
|||
E |
54 |
54 |
54 |
90 |
90 |
90 |
117 |
117 |
117 |
|||
|
(1) Karakteristike vlačne čvrstoće Rm u skladu sa standardima za materijal.
(2) |
Naprezanje je određeno granicom elastičnosti Rp ili Rp′ |
PRILOG O.
OKOLIŠNI UVJETI
Zahtjevi TRIV-a
Razina projekta za temperaturnu klasu TRIV
Ova tabela specificira raspone temperatura za sastavnice korištene na interoperabilnim teretnim vagonima u vožnji prije primjene ovog TSI-ja.
Sastavnica |
Specifikacija |
Odbojnici s hodom od 105 mm |
U temperaturnom rasponu od - 25 do + 50 °C tehničke vrijednosti ne smiju varirati za više od 20 % od vrijednosti na „sobnoj temperaturi” |
Odbojnici s hodom od 130 i 150 mm |
U temperaturnom rasponu od - 25 do + 50 °C tehničke vrijednosti ne smiju varirati za više od 20 % od vrijednosti na „sobnoj temperaturi” |
Kočnice – Propisi koji uređuju konstrukciju različitih tipova kočnih uređaja – jednostavne tlačne posude od čelika, nezapaljive, za opremu zračnih kočnica i pomoćnu pneumatsku opremu za željeznička vozila |
Temperaturni raspon za tlačne posude: - 40 do + 100 °C |
Kočnice – Propisi koji se odnose na proizvodnju različitih dijelova kočnica: Detektori iskliznuća iz tračnica za vagone |
Temperaturni raspon od - 40 do + 70 °C |
Dimenzije spojeva crijevima (kočna crijeva) i električnih kabela; tipovi pneumatskih i električnih spojeva i njihovo postavljanje na vagone i putničke vagone opremljene automatskih kvačilima, te željeznice članice UIC-a i OSJD-a |
Temperaturni raspon od - 40 do + 70 °C |
Tehnička specifikacija za službena ispitivanja i isporuku masti namijenjenih podmazivanju ležišta kugličnih ležajeva željezničkih vozila |
Minimalna temperatura za ispitivanje: - 20 °C |
PRILOG P.
RADNE KARAKTERISTIKE KOČENJA
Ocjena interoperabilnih sastavnih dijelova
P.1. OCJENA PROJEKTA
Sljedeći popis sadrži projekte kočnih sustava i projekte čimbenika kočnih sustava za koje se u vrijeme objave već smatra da udovoljavaju ovom TSI-ju za neke primjene. Ovaj popis nalazi se u Prilogu FF.
P.1.1. Razdjelnik
Otvoreno pitanje
Postupci ispitivanja za ocjenu projekta proizvoda koji će se koristiti kao interoperabilni sastavni dio razdjelnika uskladit će se s ovim TSI-jem.
P.1.2. Relejni ventil za varijabilno opterećenje i automatsku promjenu sile kočenja
Otvoreno pitanje
P.1.2.1. Relejni ventil za varijabilno opterećenje
Ocjena projekta interoperabilnog sastavnog dijela relejnog ventila varijabilnog opterećenja je opisana ovdje, dok se specifikacija opisuje u TSI-ju 4.2.4.1.2.2 Kočna sila i 4.2.4.1.2.7 Dovod zraka, a značajke su opisane u Prilogu I. poglavlju I.2.1.
Relej će se ispitivati kao zasebna jedinica za sljedeće značajke pri radu na temperaturama od – 25 do + 45 °C:
— |
primjena i vrijeme otpuštanja za cijeli opseg opterećenja u skladu s odjeljkom 4.2.4.1.2.2. ovog TSI-ja, |
— |
postepena primjena i otpuštanje kočnica (minimalno 5 koraka), |
— |
varijacije u izlaznom tlaku s varijacijama signala opterećenja, |
— |
vrijeme odgovora na promjenu u varijaciji signala opterećenja. Promjena unutar 1 minute, |
— |
bez gubitaka u radu na temperaturama od – 25 do + 45 °C. |
Rezultati ispitivanja na temperaturama od – 25 do + 45 °C ne smiju utjecati na vožnju vagona ili vlaka.
Relejni će se ventil ispitati kao zasebna jedinica za gornje značajke pri radu na ekstremnim temperaturama od – 40 do – 25 °C i + 45 do + 70 °C. Rezultati ispitivanja mogu na ovim ekstremnim temperaturama varirati u odnosu na rezultate rada na temperaturama između – 25 i + 45 °C, ali ne smiju utjecati na vozne karakteristike vlaka.
Ocjena relejnog ventila za varijabilno opterećenje u sustavu može se provesti kada je ventil ugrađen u kočni sustav koji ima interoperabilni sastavni dio razdjelnik.
Sljedeća će se ispitivanja provesti na pojedinačnim nasumice odabranim vagonima koji su opremljeni najmanje jednim relejnim ventilom varijabilnog opterećenja. Promjena u opterećenju bit će i kroz povećanje i kroz smanjenje tereta kroz cijeli opseg, a vozilo će biti pokrenuto prije sljedećeg niza mjerenja, nakon promjene opterećenja.
— |
Provjera postotka kočne mase za brzinu od 120 km/h. Progresivno smanjenje s postotka kočne mase od 100 % na 90 % dozvoljeno je za vagone s kočnim blokom s povećanjem tereta s 18 na 20 tona osovinskog opterećenja u skladu s ovim TSI-jem. |
— |
Provjera postotka kočne mase za brzinu od 100 km/h. Progresivno smanjenje s postotka kočne mase od 100 % na 65 % dozvoljeno je za vagone progresivno kako se opterećenje povećava s 65 % maksimalnog dozvoljenog opterećenja vagona (14,5 t osovinskog opterećenja za vagone projektirane za 22,5 t osovinskog opterećenja) na maksimalnu težinu u skladu s ovim TSI-jem. Kočna masa za vagone opremljene kočnim blokom od lijevanog željeza neće premašivati 18 t u skladu s međunarodnim tehničkim propisima koji su u tom trenutku na snazi i koji se odnose na sve države članice. |
— |
Vrijeme primjene i otpuštanja za cijeli opseg opterećenja. |
— |
Postepena primjena i otpuštanje kočnica (minimalno 5 koraka). |
— |
Varijacije u izlaznom tlaku s varijacijama signala opterećenja. |
— |
Vrijeme odgovora na promjenu u varijaciji signala opterećenja. |
— |
Utjecaj i kratkoročne varijacije opterećenja koji ne utječu na prilagodbu opterećenja. |
— |
Curenje. |
Ispitivanja u prometu provest će se kako bi se provjerilo sljedeće:
— |
Oprema je neosjetljiva na nasumične varijacije opterećenja zbog kretanja vlaka. |
— |
Postotak kočne mase s i. praznim, ii. polupraznim vozilom, iii. vozilom s teretom koji odgovara postotku kočne mase od 100 %, te iv. punim opterećenjem. Postotak kočne mase ne smije prijeći 130 % bez obzira na vrijednost opterećenja, a za vagone s kočnim blokom pri brzini od 120 km/h pod uvjetima punog opterećenja ne smije prijeći 105 %. |
P.1.2.2. Relejni ventil za automatsku promjenu sile kočenja
Ovdje je opisana ocjena projekta interoperabilnog sastavnog dijela relejnog ventila za automatsku promjenu sile kočenja, dok je specifikacija opisana u TSI-ju 4.2.4.1.2.2. Kočna sila, te 4.2.4.1.2.7 Dovod zraka, a svojstva su opisana u Prilogu I. poglavlju I.2.2.
Relej će se ispitivati kao zasebna jedinica za sljedeća svojstva pri radu na temperaturama od – 25 do + 45 °C:
— |
vrijeme primjene i otpuštanja za cijeli opseg opterećenja, |
— |
postepena primjena i otpuštanje kočnica (minimalno 5 koraka), |
— |
varijacije u izlaznom tlaku s varijacijama signala opterećenja, |
— |
vrijeme odgovora na promjenu u varijaciji signala opterećenja, |
— |
bez curenja u radu na temperaturama od – 25 do + 45 °C. |
Rezultati ispitivanja na temperaturama od – 25 do + 45 °C ne smiju utjecati na vožnju vlaka.
Relejni ventil će se ispitivati kao zasebna jedinica za gornja svojstva u radu na ekstremnim temperaturama od – 40 do – 25 °C i od + 45 do + 70 °C. Rezultati ispitivanja mogu na ovim ekstremnim temperaturama varirati u odnosu na rezultate na temperaturama između – 25 i + 45 °C, ali ne smiju utjecati na mogućnost obavljanja prometa vlaka.
Ocjena relejnog ventila za automatsku promjenu sile kočenja u sustavu mora se provesti kada je ventil ugrađen u kočni sustav koji ima interoperabilni sastavni dio kao razdjelnik. Sljedeća će se ispitivanja provesti na pojedinačnim vagonima koji su opremljeni najmanje jednim relejnim ventilom za promjenu sile kočenja. Ispitivanja će se provesti u uvjetima sa i bez opterećenja. Na vozilu će se progresivno povećavati i smanjivati opterećenje kako bi se utvrdilo da automatski mehanizam za promjenu sile vrši promjenu s načina „pun” na način „prazan”, podizanjem i spuštanjem, unutar opsega prijenosa težine ± 5 %. Kada je oprema projektirana za rad s varijabilnim opterećenjem s opremom za prebacivanje načina rada pun/prazan, ispitivanja će se provoditi s teretom koji varira oko težine promjene kako bi se osiguralo da nasumične varijacije opterećenja tijekom normalnog rada ne utječu na mehanizam. Ispitivanja će se provesti statistički na zasebnim vagonima i u kompoziciji od maksimalno 15 vagona opremljenih s 4 osovine koje su opremljene interoperabilnim sastavnim dijelovima kao razdjelnicima. Ako ispitivanja potvrde gornje zahtjeve, testiranja će se potom provesti dinamički na zasebnim vagonima. Ispitivanja će uključiti:
— |
vrijeme primjene i otpuštanja u oba načina, |
— |
postepenu primjenu i otpuštanje kočnica (minimalno 5 koraka), |
— |
vrijeme primjene kočenja u oba načina, |
— |
vrijeme otpuštanja kočnice u oba načina, |
— |
varijacije u izlaznom tlaku s varijacijama signala opterećenja, |
— |
vrijeme odgovora na promjenu u varijaciji signala opterećenja, |
— |
curenje. |
Ispitivanja se mogu provesti ako to zahtijeva prijavljeno tijelo.
P.1.3. Uređaj za zaštitu kotača od proklizavanja kotača
Otvoreno pitanje
Ovdje je opisana ocjena projekta interoperabilnog sastavnog dijela uređaja za zaštitu kotača od proklizavanja, dok je specifikacija opisana u TSI-ju 4.2.4.1.2.6. Zaštita kotača od proklizavanja, te 4.2.4.1.2.7 Dovod zraka, a svojstva su opisana u Prilogu I. poglavlju I.3.
Ispitivanja s WSP-om će se provesti ili na suvremenom četveroosovinskom vozilu ili na kalibriranom ispitnom poligonu koji vjerno prikazuje geometriju pruge, uvjete adhezije, parametre vozila itd., i provjerit će se na suvremenom četveroosovinskom vozilu.
Ako je ispitno vozilo opremljeno bilo kakvim kočnicama koje su neovisne o adheziji, kočnice će se izolirati. Kada se ove kočnice aktiviraju, WSP će ispravno raditi: ispitivanja su potrebna da se to dokaže. Ispitno vozilo imat će kočni sustav koji predstavlja sustav za koji je projektiran WSP (sastavljen od diska i/ili bloka).
Mjerit/bilježit će se barem sljedeće veličine tijekom svih ispitivanja WSP-a:
— |
brzina vozila, |
— |
brzina pojedinačnih osovina, |
— |
tlak u kočnom cilindru, |
— |
usporavanje vozila, |
— |
tlak pomoćnog spremnika, |
— |
vrijeme, |
— |
početak kočenja, |
— |
aktivacija ispusnih ventila, |
— |
duljina zaustavnog puta, |
— |
vrijeme zaustavljanja. |
Ispitivanja će biti povedena u skladu s ovim TSI-jem.
P.1.4. Regulator opuštenosti
Ocjena projekta interoperabilnog sastavnog dijela regulatora opuštenosti provest će se osiguravajući odgovarajuću mehaničku čvrstoću za prijenos opterećenja. Zamjenjivi regulatori opuštenosti prikazani su u Prilogu I. odjeljku I.4, s njihovim maksimalnim dozvoljenim opterećenjem. Ocjena će također osigurati da se udaljenost tarnog para održava unutar osjetljivih ograničenja tako da se tarni par međusobno ne dodiruje kada se ne koči, da se održe kočna svojstva, te da se zajamče radne karakteristike kočenja.
Provest će se ispitivanje na pruzi da bi se dokazala primjerenost jedinice za rad na željezničkim vozilima, te da bi se provjerili zahtjevi za održavanjem za projektirani radni vijek. To će se izvršiti uz ciklus maksimalnog nazivnog opterećenja kroz cijeli raspon prilagodbi.
P.1.5. Kočni cilindar/pokretač
Ovdje je opisana ocjena projekta interoperabilnog sastavnog dijela kočnog cilindra/pokretača, dok je specifikacija opisana u 4.2.4.1.2.2. Kočna sila, 4.2.4.1.2.8 Parkirna kočnica, 4.2.4.1.2.5 Energetska ograničenja, te 4.2.4.1.2.7 Dovod zraka, a svojstva su opisana u Prilogu I. poglavlju I.5.
Mehanička će se čvrstoća ocijeniti kako bi se osigurala prikladnost za prijenos mehaničkog opterećenja, za mehaničku opremu i za korišteni tlak zraka, uključujući situacije prevelikog tlaka zbog ispada. Provest će se potpuna dimenzionalna provjera. Zamjenjivi kočni cilindri prikazani su u Prilogu I. poglavlju I.5. sa svojim dozvoljenim dimenzijama.
Kočni će se cilindar/pokretač ispitati. Svojstva koja će se ispitivati su:
— |
nez curenja pri minimalnom i maksimalnom hodu pri niskom ulaznom tlaku (otprilike 0,35 bara) za temperature od – 25 do + 45 °C, |
— |
bez curenja pri minimalnom i maksimalnom hodu pri visokom ulaznom tlaku (barem 3,8 bara) za temperature od – 25 do + 45 °C, |
— |
maksimalni projektirani hod, |
— |
tlak potreban za pomicanje polužja opterećenja kada gibanje počne i u točki punog hoda. |
Ispitni rezultati na temperaturama od – 25 do + 45 °C ne smiju utjecati na vožnju vlaka.
Kočni cilindar/pokretač ispitat će se kao zasebna jedinica za gornja svojstva pri radu na ekstremnim temperaturama od – 40 do – 25 °C i od + 45 do + 70 °C. Rezultati ispitivanja mogu na ovim ekstremnim temperaturama varirati u odnosu na rezultate na temperaturama između – 25 i + 45 °C, ali ne smiju utjecati na vožnju vlaka.
Ako kočni cilindar ili pokretač imaju regulator opuštenosti, tada će se ocjenjivati svojstva navedena u P.1.4.
Provest će se ispitivanje na pruzi da bi se dokazala prikladnost kočnog cilindra ili pokretača za rad na željezničkim vozilima, te da se provjere zahtjevi za održavanjem za projektirani radni vijek. To će se izvršiti uz maksimalno nazivno opterećenje, prolazeći kroz cijeli niz hoda (i kroz raspon prilagodbi za kočne cilindre opremljene regulatorima opuštenosti).
P.1.6. Pneumatska poluspojka
Pneumatska će se poluspojka potpuno dimenzionalno provjeriti kako bi bila usklađena s detaljima iz Priloga I. odjeljka I.6., kao i s nacrtima proizvođača. Ispitat će se spajanje na reprezentativnom uzorku od 10 komada iz serije od najmanje 25 komada, kao i curenje na 10 bara pri radnoj temperaturi od – 25 do + 45 °C.
Pneumatska poluspojka će se ispitati kao zasebna jedinica za gornja svojstva pri radu na ekstremnim temperaturama od – 40 do – 25 °C i od + 45 do + 70 °C. Rezultati ispitivanja mogu na ovim ekstremnim temperaturama varirati u odnosu na rezultate na temperaturama između – 25 i + 45 °C, ali ne smiju utjecati na vožnju vlaka.
P.1.7. Završni ventili
Otvoreno pitanje
Ovdje je opisana ocjena projekta čimbenika interoperabilnosti završnog ventila, dok su svojstva opisana u Prilogu I. poglavlju I.7.
Provjera fizičkih i geometrijskih svojstava: provjerit će se zahtjevi Priloga I., I.7.4, I.7.7 te slika I.7.2 do I.7.5 ako su primjenjive.
Ispitivanja će biti provedena u skladu s ovim TSI-jem.
P.1.8. Izolacijski uređaj za razdjelnik
Ovdje je opisana ocjena projekta interoperabilnog sastavnog dijela izolacijskog uređaja za razdjelnik, dok su svojstva opisana u Prilogu I. poglavlju I.8.
Izolacijski će se uređaj ispitati i provjeriti kako slijedi:
— |
pokretanje ručice, |
— |
bez curenja kroz zatvoreni ventil pri radu na temperaturama od – 25 do + 45 °C, |
— |
bez curenja iz ventila u atmosferu kada je ventil otvoren ili zatvoren pri niskom ulaznom tlaku od 0,35 bara, |
— |
bez curenja iz ventila u atmosferu kada je ventil otvoren ili zatvoren pri visokom ulaznom tlaku od 7 bara. |
Izolacijski uređaj bit će testiran kao zasebna jedinica za gornja svojstva pri radu na ekstremnim temperaturama od – 40 do – 25 °C i/ili od + 45 do + 70 °C. Rezultati ispitivanja mogu na ovim ekstremnim temperaturama varirati u odnosu na rezultate na temperaturama između – 25 i + 45 °C, ali ne smiju utjecati na vožnju vlaka.
P.1.9. Kočni umeci
Postupci ispitivanja za ocjenu projekta koji će se koristiti za interoperabilne sastavne dijelove, kočne umetke i diskove moraju se provesti u skladu s ovim TSI-jem.
P.1.10. Kočni blokovi
Postupci ispitivanja za ocjenu projekta koji će se koristiti za interoperabilne sastavne dijelove i kočne blokove moraju se provesti u skladu sa specifikacijama u Prilogu I. odjeljku I.10.2. Ova specifikacija je još uvijek otvoreno pitanje za kompozitne blokove.
Kompozitni kočni blokovi koji su već u uporabi uspješno su prošli procjenu prema P.2.10.:
Međunarodna željeznička unija (UIC) održava popis odobrenih kompozitnih kočnih blokova (uključujući geografska ograničenja korištenja, te uvjete korištenja, u skladu s P.1.10. i P.2.10.).
P.1.11. Ventil akceleratora
Otvoreno pitanje
Postupci ispitivanja za ocjenu projekta koji će se koristiti za interoperabilni sastavni dio ventila akceleratora moraju se provesti u skladu s ovim TSI-jem.
P.1.12. Uređaj za automatsku promjenu opterećenja i promjenu sile kočenja
Otvoreno pitanje
P.1.12.1. Uređaj za automatsku promjenu opterećenja
Ovdje je opisana ocjena projekta uređaja za automatsku promjenu opterećenja, dok su svojstva ventila opisana u Prilogu I. odjeljku I.12.1. Ispitivanja za utvrđivanje sukladnosti navedena su niže:
— |
statičko ispitivanje opterećenja nasuprot izlaznog tlaka s povećanjem i smanjenjem opterećenja, |
— |
ispitivanje u vožnji s ciljem dokazivanja da udarci ili varijacije ne utječu na izlaznu kočnu silu, |
— |
ispitivanje u vožnji s ciljem dokazivanja da potrošnja zraka nije pretjerana i da neće utjecati na normalan rad zračnog kočnog sustava. |
Ispitivanja će biti provedena u skladu s ovim TSI-jem.
P.1.12.2. Uređaj za promjenu sile kočenja
Ovdje je opisana ocjena projekta uređaja za promjenu sile kočenja, dok su svojstva ventila opisana u Prilogu I. odjeljku I.12.2. Ispitivanja za utvrđivanje sukladnosti navedena su niže:
— |
statičko ispitivanje da se dokaže promjena izlaza uz gibanje mjernog uređaja ili promjenom opterećenja, |
— |
statičko ispitivanje kako bi se pokazalo kašnjenje izlaznog signala uzrokovano pomicanjem mjernog uređaja, koje bi uzrokovalo promjenu izlaza, za veća kašnjenja od 3 sekunde, |
— |
iIspitivanje u vožnji s ciljem dokazivanja da udarci ili varijacije ne utječu na izlazni signal, |
— |
ispitivanje u vožnji s ciljem dokazivanja da potrošnja zraka nije pretjerana i neće utjecati na normalan rad zračnog kočnog sustava. |
Ispitivanja će biti provedena u skladu s ovim TSI-jem.
P. OCJENA PROIZVODA
P.2.1. Razdjelnik
Svaki će se razdjelnik ispitati. Svojstva su opisana u Prilogu I. odjeljku I.1., a svojstva koja će se ispitivati navedena su niže:
— |
postepena primjena i otpuštanje kočnica, |
— |
vrijeme primjene kočnice, |
— |
vrijeme otpuštanja kočnice, |
— |
ispusni ventil manualnog razdjelnika, |
— |
automatski rad, |
— |
osjetljivost i neosjetljivost, |
— |
curenje, |
— |
vrijeme punjenja (pomoćnog) spremnika za napajanje kočnica, |
— |
vrijeme punjenja upravljačkog spremnika (u nekim slučajevima se ne može primijeniti na razdjelnik kojim se upravlja električki/elektronički). |
P.2.2. Relejni ventil za promjenjivo opterećenje i promjenu kočne sile
Svaki će se relejni ventil ispitati. Svojstva su opisana u Prilogu I. odjeljku I.2., a ona koja će se ispitati navedena su dolje:
— |
postepena primjena i otpuštanje kočnica (minimalno 5 koraka), |
— |
vrijeme primjene kočnice, |
— |
vrijeme otpuštanja kočnice, |
— |
varijacije u izlaznom tlaku s varijacijama signala opterećenja, |
— |
vrijeme odgovora na promjenu u varijaciji signala opterećenja, |
— |
bez promjene u izlaznom tlaku uslijed varijacija signala opterećenja tijekom primjene (isključivo promjenjivo opterećenje), |
— |
curenje. |
P.2.3. Uređaj za zaštitu kotača od proklizavanja
Testirat će se svaka upravljačka jedinica WSP-a, senzori i ispusni ventili. Svojstva uređaja za zaštitu kotača od proklizavanja opisana su u 4.2.4.1.2.6. Zaštita kotača od proklizavanja i 4.2.4.1.2.7 Dovod zraka, te navedena u Prilogu I. odjeljku I.3. Svojstva će biti ispitana samoispitnim programom s prikazom dijagnostike kvara kako bi se vidjeli bilo kakvi ispadi. Uvest će se nasumični ispadi kako bi se ispitalo samoispitivanje.
P.2.4. Regulator opuštenosti
Ispitat će se svaki regulator opuštenosti. Svojstva koja će se ispitivati su:
— |
maksimalno podizanje, |
— |
održavanje zračnosti kompleta, |
— |
povećano podizanje, |
— |
izbacivanje kada nema zračnosti kako bi se dobila zračnost kompleta (isključivo dvostrukog rada), |
— |
mogućnost ponovnog postavljanja na minimalnu duljinu (skraćivanje regulatora opuštenosti) ili maksimalnu duljinu (produljivanje regulatora opuštenosti). |
P.2.5. Kočni cilindar/pokretač
Svaki će se kočni cilindar/pokretač ispitati. Svojstva koja će se ispitivati su:
— |
bez curenja pri minimalnom i maksimalnom hodu pri niskom ulaznom tlaku, |
— |
bez curenja pri minimalnom i maksimalnom hodu pri visokom ulaznom tlaku, |
— |
maksimalan hod, |
— |
tlak potreban za pomicanje polužja opterećenja. |
Ako kočni cilindar ili pokretač ima regulator opuštenosti, tada se moraju ispitati svojstva navedena pod P.2.4.
P.2.6. Pneumatska poluspojka
Svaka će se pneumatska poluspojka ispitati kako bi se osiguralo da nema curenja na 10 bara.
P.2.7. Završni ventili
Svaki će se završni ventil ispitati. Svojstva su navedena u Prilogu I. odjeljku I.7., a ispitat će se niže navedena svojstva:
— |
pokretanje ručice, |
— |
zakretni moment, |
— |
bez curenja kad je ventil zatvoren, |
— |
bez curenja iz ventila u atmosferu kada je ventil otvoren ili zatvoren pri niskom ulaznom tlaku, |
— |
bez curenja iz ventila u atmosferu kada je ventil otvoren ili zatvoren pri visokom ulaznom tlaku od 10 bara, |
— |
odušivanje crijeva na strani ventila. |
P.2.8. Izolacijski uređaj za razdjelnik
Ispitat će se svaki izolacijski uređaj. Svojstva su navedena u Prilogu I. odjeljku I.8., a niže su navedena svojstva koja će se ispitati:
— |
pokretanje ručice, |
— |
bez curenja kroz zatvoreni ventil, |
— |
bez curenja iz ventila u atmosferu kada je ventil otvoren ili zatvoren pri niskom ulaznom tlaku, |
— |
bez curenja iz ventila u atmosferu kada je ventil otvoren ili zatvoren pri visokom ulaznom tlaku. |
P.2.9. Kočni umeci
Uzorci iz svake serije umetaka dimenzionalno će se provjeriti.
P.2.10. Kočni blokovi
— |
Geometrijska ocjena Uzorci iz svake serije blokova dimenzionalno će se provjeriti. |
— |
Postupci ocjenjivanja kompozitnih kočnih blokova. Postupci ispitivanja su otvoreno pitanje. Tijekom prijelaznog razdoblja ispitivanja radi ocjenjivanja koja provodi UIC sadržavat će barem: Ispitivanje i analiza na poligonu Kompozitni kočni blokovi ocijenit će se pomoću standardiziranih postupaka ispitivanja i standardizirane ispitne opreme (ERRI B126/RP 18, 2. verzija, ožujak 2001.). Ispitivat će se sljedeći kriteriji:
|
Ocjena ispitivanjem u klimatskoj komori
Prije prijelaza na ispitivanje radnih karakteristika kočenja na vozilu, kompozitni kočni blok će morati uspješno završiti program ispitivanja na ispitnoj opremi kao što je opisano iznad.
Ispitivanje radnih karakteristika kočnica na podsustavu:
Kompozitni kočni blok će biti:
— |
ocijenjen u skladu s Prilogom S. ovog TSI-ja, |
— |
dokazan u obavljanju prometa u sjevernoj Europi tijekom jednog cijelog zimskog razdoblja, |
— |
ocijenjen u smislu hrapavosti kotača u skladu s TSI-jem buke, |
— |
ocijenjen za učinke na električnu otpornost kolnih slogova. |
Vrednovanje rada za nove proizvode osim kompozitnih blokova provest će se u skladu sa odjeljkom 6. i Prilogom Q.
P.2.11. Ventil akceleratora
Svaki će se ventil akceleratora ispitati. Svojstva su navedena u Prilogu I. odjeljku I.11.
P.2.12. Uređaj za automatsku promjenu opterećenja i promjenu sile kočenja
P.2.12.1. Uređaj za automatsku promjenu opterećenja
Svaki će se senzorski uređaj ispitati. Svojstva su navedena u Prilogu I. odjeljku I.12.1, a niže su navedena svojstva koja će se ispitati:
— |
opterećenje nasuprot izlaznog tlaka s povećanjem i smanjenjem opterećenja, |
— |
Bez curenja. |
P.2.12.2. Uređaj za promjenu sile kočenja
Svaki će se uređaj za promjenu sile kočenja ispitati. Svojstva su navedena u Prilogu I. odjeljku I.12.2., a niže su navedena svojstva koja će se ispitati:
— |
promjena izlaza uz pomicanjem IC mjernog uređaja/promjenu opterećenja, |
— |
kašnjenje do izlaznog signala uzrokovano pomicanjem mjernog uređaja, koje bi uzrokovalo promjenu izlaza, za više od 3 sekunde, |
— |
bez curenja. |
P.3. SVOJSTVA ISPITNOG POSTUPKA
Svojstva ispitnog postupka |
||
Br. |
Svojstvo |
Granična vrijednost |
|
Prvi hod u postotku maksimalnog tlaka kočne papučice za „teretnu” kočnicu |
Oko 10 % |
|
Preopterećenje visokom tlakom do 6 bara u zračnom vodu kočnice nakon potpune primjene u vožnji neće potaknuti primjenu kočnice ako je zadržana radi: |
Postavke za putnički prijevoz Do 40 sekundi Postavke za robni prijevoz: Do 10 sekundi |
|
Prijenosne brzine u slučaju kočenja u slučaju opasnosti |
Više ili jednako 250 m/s |
|
Vrijeme otpuštanja vlaka nakon potpune primjene |
Postavke za putnički prijevoz Do 25 sekundi Postavke za robni prijevoz: Do 70 sekundi |
|
Nejednako punjenje, dok je kočnica otpuštena |
6 bara tijekom perioda od 2 s (minimalno). Povratak sa 6 bara na 5,2 bara u 1 s: kočnica ne smije proraditi tijekom ovog ispitivanja |
|
Neiscrpnost. Postotak smanjenja prosječnog tlaka u kočnom cilindru |
Maksimalno 15 % |
|
Rad kočnice bez smetnji i u skladu s ovim TSI-jem: primjena u slučaju opasnosti, puna primjena, postupna primjena, prilagodljivost pri otpuštanju. |
Ispitivanje se mora provesti da se pokaže da nema smetnji i da je kočnica usklađena s različitim kočnim konfiguracijama. |
|
Automatska kompenzacija za curenje na kočnim cilindrima |
Tijekom radnog kočenja i kočenja u slučaju opasnosti, curenje od 1 mm promjera mora se kompenzirati bez odgađanja. |
PRILOG Q.
POSTUPCI OCJENJIVANJA
Interoperabilni sastavni dijelovi
Moduli za interoperabilne sastavne dijelove:
— |
Karakteristike |
— |
Modul A: Unutarnja proizvodna kontrola |
— |
Module A1: Unutarnja kontrola projekta s provjerom proizvodnje |
— |
Modul B: Tipsko ispitivanje |
— |
Modul C: Sukladnost s tipom |
— |
Modul D: Sustav upravljanja kvalitetom proizvodnje |
— |
Modul F: Provjera proizvoda |
— |
Modul H1: Potpuni sustav upravljanja kvalitetom |
— |
Modul H2: Potpuni sustav upravljanja kvalitetom s ispitivanjem projekta |
— |
Modul V: Tipsko vrednovanje na temelju radnog iskustva (prikladnost za korištenje) |
Karakteristike
Karakteristike interoperabilnih sastavnih dijelova koje se moraju ocijeniti u različitim fazama projektiranja i proizvodnje označeni su znakom „X” u Tablici Q.1.
Tablica Q.1
Svojstva koja se ocjenjuju |
Ocjena u sljedećoj fazi: |
|||||||
Faza projektiranja i razvoja |
Faza proizvodnje |
Moduli |
||||||
Pregled projekta |
Pregled proizvodnog procesa |
Tipsko ispitivanje |
Iskustvo u praksi (Modul V) |
(serije) |
|
|||
Odbojnici konvencionalni |
|
|
|
|
X |
A, H1 |
||
Odbojnici novi projekt |
X |
X |
X |
|
X |
B + F, B + D, H1 |
||
Navojno kvačilo konvencionalno |
|
|
X |
|
X |
A, H1 |
||
Naljepnice za označivanje |
|
|
X |
|
X |
A, B + C, H1 |
||
Okretno postolje i vozno postolje konvencionalno |
|
|
|
|
X |
A1, H1 |
||
Okretno postolje i vozno postolje novi projekt |
X |
X |
X |
X |
X |
B + D, B + F, H2, V |
||
Kolni slogovi konvencionalni |
|
|
|
|
X |
A1, H1 |
||
Kolni slogovi novi projekt |
X |
X |
X |
X |
X |
B + D, B + F, H2, V |
||
Kotači konvencionalni |
|
|
|
|
X |
A1, H1 |
||
Kotači novi |
X |
X |
X |
X |
X |
B + D, B + F, H2, V |
||
Osovine konvencionalne |
|
|
|
|
X |
A1, H1 |
||
Osovine nove |
X |
X |
X |
X |
X |
B + D, B + F, H2, V |
||
Kuglični ležajevi konvencionalni |
|
|
|
|
X |
A1, H1 |
||
Kuglični ležajevi novi |
X |
X |
X |
X |
X |
B + D, B + F, H2 |
||
Razdjelni ventil (1) |
X |
X |
X |
12 mjeseci nakon preinake postojećeg modela ili 24 mjeseca za ostale slučajeve |
X |
B + D, B + F, H2, V (2) |
||
Relejni ventil za varijabilno opterećenje (1) |
X |
X |
X |
12 mjeseci |
X |
B + D, B + F, H2, V (2) |
||
Uređaj za zaštitu kotača od proklizavanja (1) |
X |
X |
X |
12 mjeseci |
X |
B + D, B + F, H2, V (2) |
||
Regulator opuštenosti (1) |
X |
X |
X |
12 mjeseci |
X |
B + D, B + F, H2, V (2) |
||
Kočni cilindar/pokretač (1) |
X |
X |
X |
12 mjeseci |
X |
B + D, B + F, H2, V (2) |
||
Relejni ventil za automatsku prilagodbu sile kočenja (1) |
X |
X |
X |
12 mjeseci |
X |
B + D, B + F, H2, V (2) |
||
Pneumatska poluspojka (1) |
X |
X |
X |
12 mjeseci |
X |
B + D, B + F, H2, V (2) |
||
Završni ventil (1) |
X |
X |
X |
12 mjeseci |
X |
B + D, B + F, H2, V (2) |
||
Izolacijski uređaj za ventil razdjelnika (1) |
X |
X |
X |
12 mjeseci |
X |
B + D, B + F, H2, V (2) |
||
Kočni umetak i disk (1) |
X |
X |
X |
18 mjeseci |
X |
B + D, B + F, H2, V (2) |
||
Kočni blokovi (1) |
X |
X |
X |
18 mjeseci |
X |
B + D, B + F, H2, V (2) |
||
Ventil akceleratora pražnjenja zračnog voda (1) |
X |
X |
X |
12 mjeseci |
X |
B + D, B + F, H2, V (2) |
||
Uređaj za automatsku promjenu opterećenja (1) |
X |
X |
X |
12 mjeseci |
X |
B + D, B + F, H2, V (2) |
||
Uređaj za promjenu kočne sile (1) |
X |
X |
X |
12 mjeseci |
X |
B + D, B + F, H2, V (2) |
||
|
MODULI ZA INTEROPERABILNE SASTAVNE DIJELOVE
Modul A: Unutarnja proizvodna kontrola
1. |
U ovom se modulu opisuje postupak prema kojem proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik, s poslovnim nastanom u Zajednici, koji izvršava dužnosti navedene u točki 2., osigurava i izjavljuje da dotični interoperabilni sastavni dio zadovoljava zahtjeve TSI-ja koji se na njega primjenjuju. |
2. |
Proizvođač mora izraditi tehničku dokumentaciju opisanu u točki 3. |
3. |
Tehnička dokumentacija mora osigurati sukladnost interoperabilnih sastavnih dijelova koji će se ocjenjivati sa zahtjevima TSI-ja. Dokumentacija, u mjeri u kojoj je važna za takvu ocjenu, mora pokriti projektiranje, proizvodnju, održavanje i rad interoperabilnih sastavnih dijelova. U mjeri u kojoj je važno za ocjenu, dokumentacija mora sadržavati:
|
4. |
Proizvođač mora provesti sve mjere neophodne kako bi se proizvodnim procesom osigurala sukladnost svakog proizvedenog interoperabilnog sastavnog dijela s tehničkom dokumentacijom koja je navedena u točki 3. te sa zahtjevima TSI-ja koji se na njega primjenjuju. |
5. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik, s poslovnim nastanom u Zajednici moraju sastaviti pisanu izjavu o sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova. Sadržaj ove izjave mora uključiti barem podatke navedene u Prilogu IV. točki 3. i u članku 13. stavku 3. Direktive 01/16/EZ. Izjava EZ-a o sukladnosti i popratni dokumenti moraju imati naznačen datum i moraju biti potpisani. Izjava mora biti napisana na istom jeziku kao tehnička dokumentacija i mora sadržavati sljedeće:
|
6. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik moraju zadržati primjerak izjave EZ-a o sukladnosti s tehničkom dokumentacijom tijekom 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg interoperabilnog sastavnog dijela. Ako ni proizvođač niti njegov ovlašteni predstavnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, obveza čuvanja raspoložive tehničke dokumentacije odgovornost je osobe koja je interoperabilni sastavni dio uvela na tržište Zajednice. |
7. |
Ako povrh izjave EZ-a o sukladnosti TSI zahtijeva i izjavu EZ-a o prikladnosti korištenja interoperabilnih sastavnih dijelova, ova se izjava mora dodati nakon što je izda proizvođač pod uvjetima modula V. |
MODULI ZA INTEROPERABILNE SASTAVNE DIJELOVE
Modul A1: Unutarnja kontrola projekta s provjerom proizvodnje
1. |
Ovaj modul opisuje postupak u kojem proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici koji izvršava obveze propisane u točki 2. osigurava i izjavljuje da dotični interoperabilni sastavni dio zadovoljava zahtjeve TSI-ja koji se na njega primjenjuje. |
2. |
Proizvođač mora izraditi tehničku dokumentaciju opisanu u točki 3. |
3. |
Tehnička dokumentacija mora osigurati sukladnost interoperabilnog sastavnog dijela koji će se ocjenjivati sa zahtjevima TSI-ja. Tehnička dokumentacija mora također pružiti dokaz da je projekt interoperabilnog sastavnog dijela već prihvaćen prije primjene sadašnjeg TSI-ja, da je usklađen s TSI-jem, te da se interoperabilni sastavni dio koristi u radu unutar istog područja primjene. Ona mora, u mjeri u kojoj je bitno za takvu ocjenu, pokriti projektiranje, proizvodnju, održavanje i rad interoperabilnog sastavnog dijela. U mjeri u kojoj je važno za ocjenu, dokumentacija mora sadržavati:
|
4. |
Proizvođač mora provesti sve mjere koje su neophodne kako bi se proizvodnim procesom osigurala sukladnost svakog interoperabilnog sastavnog dijela s tehničkom dokumentacijom navedenom u točki 3. te sa zahtjevima TSI-ja koje se na njega primjenjuju. |
5. |
Prijavljeno tijelo, koje je izabrao proizvođač, mora provesti odgovarajuća ispitivanja i testiranja kako bi se provjerila sukladnost proizvedenih interoperabilnih sastavnih dijelova s tehničkom dokumentacijom koje je navedena u točki 3. i sa zahtjevom TSI-ja. Proizvođač (5) može izabrati jedan od sljedećih postupaka: |
5.1. |
Provjera ispitivanjem i testiranjem svakog interoperabilnog sastavnog dijela |
5.1.1. |
Svaki će se proizvod pojedinačno ispitati i na njemu će se provesti odgovarajuća testiranja kako bi se provjerila sukladnost proizvoda s tehničkom dokumentacijom i zahtjevima TSI-ja. Ako ispitivanje nije opisano u TSI-ju (ili u europskom standardu navedenom u TSI-ju), primjenjuju se odgovarajuće europske specifikacije ili jednakovrijedna ispitivanja. |
5.1.2. |
Prijavljeno tijelo mora sastaviti pisanu potvrdu o sukladnosti za odobrene proizvode koja se odnosi na provedena ispitivanja. |
5.2. |
Statistička provjera |
5.2.1. |
Proizvođač mora predstaviti svoje interoperabilni sastavne dijelove u obliku homogenih partija i mora poduzeti sve neophodne mjere kako bi proizvodni proces osigurao homogenost svake proizvedene partije. |
5.2.2. |
Svi interoperabilni sastavni dijelovi moraju biti raspoloživi za provjeru u obliku homogenih partija. Iz svake će se partije uzorak izabrati nasumice. Svaki će se interoperabilni sastavni dio u uzorku ispitati zasebno i na njemu će se provesti odgovarajuća testiranja kako bi se osigurala sukladnost proizvoda s tehničkom dokumentacijom i zahtjevima TSI-ja koji se primjenjuje, te da se odredi prihvaća li se partija ili odbacuje. Ako testiranje nije opisano u TSI-ju (ili u europskom standardu navedenom u TSI-ju), primjenjuju se odgovarajuće europske specifikacije ili jednakovrijedna ispitivanja. |
5.2.3. |
Statistički postupak mora koristiti odgovarajuće elemente (statistička metoda, plan uzimanja uzoraka itd.), ovisno o svojstvima koja se ocjenjuju kao što je navedeno u TSI-ju. |
5.2.4. |
U slučaju prihvaćanja partija, prijavljeno će tijelo sastaviti potvrdu o sukladnosti koja se odnosi na provedena ispitivanja. Svi se interoperabilni sastavni dijelovi iz partije mogu plasirati na tržište osim onih interoperabilnih sastavnih dijelova iz uzorka za koje je utvrđeno da nisu usklađeni. |
5.2.5. |
Ako je partija odbijena, prijavljeno tijelo ili nadležne vlasti moraju provesti odgovarajuće mjere da spriječe plasman te partije na tržište. U slučaju učestalog odbijanja partija, prijavljeno tijelo može privremeno obustaviti statističku provjeru. |
6. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik utemeljen s poslovnim nastanom u Zajednici mora sastaviti izjavu EZ-a o sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela. Sadržaj ove izjave uključivat će barem podatke navedene u Prilogu IV. točki 3. direktiva 96/48/EZ ili 01/16/EZ. Izjava EZ-a o sukladnosti i popratni dokumenti moraju imati naznačen datum i moraju biti potpisani. Izjava mora biti napisana na istom jeziku kao tehnička dokumentacija i mora sadržavati sljedeće:
Potvrda na koju će se upućivati je potvrda o sukladnosti kao što je navedena u točki 5. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici mora osigurati dostavu potvrda o sukladnosti prijavljenom tijelu na zahtjev. |
7. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik moraju čuvati primjerak izjave EZ-a o sukladnosti s tehničkom dokumentacijom 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg interoperabilnog sastavnog dijela. Ako ni proizvođač niti njegov ovlašteni predstavnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, obveza čuvanja raspoložive tehničke dokumentacije odgovornost je osobe koja je interoperabilni sastavni dio stavila na tržište Zajednice. |
8. |
Ako se osim izjave EZ-a o sukladnosti s TSI-jem traži i izjava EZ-a o prikladnosti korištenja interoperabilnog sastavnog dijela, ova se izjava mora dodati nakon što je izda proizvođač pod uvjetima modula V. |
MODULI ZA INTEOPERABILNE SASTAVNE DIJELOVE
Modul B: Tipsko ispitivanje
1. |
Ovaj modul opisuje onaj dio postupka kojim prijavljeno tijelo osigurava i utvrđuje da tip, predstavnik predviđene proizvodnje, zadovoljava odredbe TSI-ja koji se na njega primjenjuje. |
2. |
Prijavu za EZ ispitivanje tipa mora podnijeti proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici. Prijava mora uključiti:
Kandidat mora prijavljenom tijelu na raspolaganje dati uzorak koji predstavlja predviđenu proizvodnju i koji se u daljnjem tekstu naziva „tip”. Tip može obuhvatiti nekoliko verzija interoperabilnog sastavnog dijela pod uvjetom da razlike između verzija ne utječu na odredbe TSI-ja. Prijavljeno tijelo može zahtijevati daljnje uzorke ako su potrebni za provođenje programa ispitivanja. Ako se tipska testiranja ne traže u postupku tipskih ispitivanja, a tip je dostatno definiran u tehničkoj dokumentaciji, kao što je opisano u točki 3., prijavljeno tijelo može se usuglasiti kako mu se nikakav uzorak ne treba staviti na raspolaganje. |
3. |
Tehnička dokumentacija mora omogućiti sukladnost interoperabilnog sastavnog dijela koji se ocjenjuje sa zahtjevima TSI-ja. Dokumentacija, u mjeri u kojoj je bitna za to ocjenjivanje, mora pokriti projektiranje, proizvodnju, održavanje i rad interoperabilnog sastavnog dijela. Tehnička dokumentacija mora sadržavati:
|
4. |
Prijavljeno tijelo mora: |
4.1. |
pregledati tehničku dokumentaciju; |
4.2. |
provjeriti je li bilo koji uzorak (uzorci) zatražen za testiranje proizveden sukladno tehničkoj dokumentaciji i provesti ili dati provesti tipska ispitivanja tipa u skladu s odredbama TSI-ja i/ili odgovarajućih europskih specifikacija; |
4.3. |
kada TSI zahtijeva pregled projekta, provesti ispitivanje projektnih metoda, projektnih alata i projektnih rezultata kako bi se procijenila njihova mogućnost ispunjavanja zahtjeva sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela po završetku procesa projektiranja; |
4.4. |
kada TSI zahtijeva pregled proizvodnog procesa, provesti ispitivanje proizvodnog procesa izrađenog za proizvodnju interoperabilnog sastavnog dijela kako bi se procijenio njihov doprinos sukladnosti proizvoda i/ili ispitati provedeni pregled koji je izvršio proizvođač po završetku procesa projektiranja; |
4.5. |
označiti elemente koji su projektirani u skladu s odgovarajućim odredbama TSI-ja i europskih specifikacija, kao i elemenata koji su projektirani bez primjene odgovarajućih odredbi tih europskih specifikacija; |
4.6. |
provesti ili dati provesti odgovarajuća ispitivanja i neophodna testiranja u skladu s točkama 4.2., 4.3. i 4.4. kako bi se utvrdilo jesu li, tamo gdje je proizvođač odlučio primijeniti odgovarajuće europske specifikacije, one doista primijenjene; |
4.7. |
provesti ili dati provesti odgovarajuća ispitivanja i neophodna testiranja u skladu s točkama 4.2., 4.3. i 4.4. kako bi se utvrdilo udovoljavaju li, tamo gdje odgovarajuće europske specifikacije nisu primijenjene, rješenja koja je prihvatio proizvođač zahtjevima TSI-ja; |
4.8. |
dogovoriti s kandidatom mjesto na kojem će se provesti ispitivanja i neophodna testiranja. |
5. |
Kada tip zadovoljava odredbe TSI-ja, prijavljeno tijelo mora kandidatu izdati potvrdu o tipskom ispitivanju. Potvrda mora sadržavati ime i adresu proizvođača, zaključke ispitivanja, uvjete njegove valjanosti i neophodne podatke za identifikaciju odobrenog tipa. Razdoblje valjanosti ne može biti dulje od 5 godina. Popis bitnih dijelova tehničke dokumentacije mora se priložiti potvrdi, dok presliku zadržava prijavljeno tijelo. Ako se proizvođaču ili njegovom ovlaštenom predstavniku s poslovnim nastanom u Zajednici odbije izdavanje potvrde o tipskom ispitivanju, prijavljeno tijelo mora dati detaljne razloge za to odbijanje. Mora se sastaviti odredba za žalbeni postupak. |
6. |
Kandidat mora obavijestiti prijavljeno tijelo koje je u posjedu tehničke dokumentacije koja se odnosi na potvrdu o tipskom ispitivanju o svim promjenama na odobrenom proizvodu za koje se mora izdati dodatno odobrenje ako takve preinake mogu utjecati na sukladnost sa zahtjevima TSI-ja ili propisanih uvjeta korištenja proizvoda. U tom slučaju, prijavljeno će tijelo provesti samo ona ispitivanja i testiranja koja su bitna i potrebne za preinake. Dodatno se odobrenje može izdati ili u obliku dodatka izvornoj potvrdi o tipskom ispitivanju ili izdavanjem nove potvrde nakon povlačenja stare. |
7. |
Ako nisu provedene nikakve preinake u smislu točke 6., valjanost certifikata koji istječe može se produljiti za još jedno razdoblje valjanosti. Kandidat će zatražiti takvo produljenje uz pisanu potvrdu da takve preinake nisu napravljene, a prijavljeno će tijelo izdati produljenje za još jedno razdoblje valjanosti u smislu točke 5., ako ne postoje oprečni podaci. Ovaj se postupak može ponavljati. |
8. |
Svako prijavljeno tijelo mora obavijestiti druga prijavljena tijela o bitnim podacima koji se odnose na potvrde o tipskom ispitivanju, te o dodacima koji su izdani, povučeni ili odbijeni. |
9. |
Druga prijavljena tijela mogu na zahtjev dobiti preslike izdanih potvrda o tipskom ispitivanju i/ili njihovih priloga. Prilozi potvrdama (vidjeti § 5.) moraju biti na raspolaganju drugim prijavljenim tijelima. |
10. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici moraju uz tehničku dokumentaciju čuvati i preslike potvrda o tipskom ispitivanju i njihove priloge 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg interoperabilnog sastavnog dijela. Ako ni proizvođač niti njegov ovlašteni predstavnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, obveza čuvanja raspoložive tehničke dokumentacije odgovornost je osobe koja je interoperabilni sastavni dio stavila na tržište Zajednice. |
MODULI ZA INTEROPERABILNE SASTAVNE DIJELOVE
Modul C: Sukladnost s tipom
1. |
U ovom se modulu opisuje dio postupka kojim proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici osigurava i izjavljuje da je dotični interoperabilni sastavni dio sukladan tipu kao što je opisano u potvrdi o tipskom ispitivanju i da zadovoljava zahtjeve TSI-ja koji se na njega primjenjuje. |
2. |
Proizvođač mora provesti sve mjere koje su neophodne kako bi proizvodni proces osigurao sukladnost svakog interoperabilnog sastavnog dijela s tipom kako je opisano u potvrdi EZ-a o tipskom ispitivanju, te sa zahtjevima TSI-ja koji se na njih primjenjuju. |
3. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici moraju sastaviti pisanu izjavu EZ-a o sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela. Sadržaj ove izjave mora uključiti barem podatke navedene u Prilogu IV. točki 3. direktiva 96/48/EZ ili 01/16/EZ. Izjava EZ-a o sukladnosti i popratni dokumenti moraju imati naznačen datum i moraju biti potpisani. Izjava mora biti napisana na istom jeziku kao tehnička dokumentacija i mora sadržavati sljedeće:
|
4. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici moraju čuvati primjerak izjave EZ-a o sukladnosti 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg interoperabilnog sastavnog dijela. Ako ni proizvođač niti njegov ovlašteni predstavnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, obveza čuvanja raspoložive tehničke dokumentacije odgovornost je osobe koja je interoperabilni sastavni dio stavila na tržište Zajednice. |
5. |
Ako se osim izjave EZ-a o sukladnosti TSI-jem traži i izjava EZ-a o prikladnosti korištenja interoperabilnog sastavnog dijela, ova se izjava mora dodati nakon što je izda proizvođač pod uvjetima modula V. |
MODULI ZA INTEROPERABILNE SASTAVNE DIJELOVE
Modul D: Sustav upravljanja kvalitetom proizvodnje
1. |
U ovom se modulu opisuje dio postupka u kojem proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici osigurava i izjavljuje da je dotični interoperabilni sastavni dio sukladan tipu kao što je opisano u potvrdi o tipskom ispitivanju i da zadovoljava zahtjeve TSI-ja koji se na njega primjenjuje. |
2. |
Proizvođač mora provoditi odobreni sustav upravljanja kvalitetom za proizvodnju, ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda kao što je navedeno u točki 3. i to predstavlja predmet praćenja specificiranog u točki 4. |
3. |
Sustav upravljanja kvalitetom |
3.1. |
Proizvođač mora podnijeti prijavu za ocjenu njegovog sustava upravljanja kvalitetom prijavljenom tijelu po svom izboru za dotične interoperabilne sastavne dijelove. Prijava mora uključiti:
|
3.2. |
Sustav upravljanja kvalitetom mora osigurati sukladnost interoperabilnih sastavnih dijelova s tipom kako je to opisano u potvrdi o tipskom ispitivanju, te sa zahtjevima TSI-ja koji se na njih primjenjuju. Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje je usvojio proizvođač bit će dokumentirani na sustavan i uredan način u obliku pisanih politika, postupaka i uputa. Dokumentacija koja se odnosi na sustav upravljanja kvalitetom mora omogućavati dosljedna tumačenja programa, planova, priručnika i zapisa kvalitete. Posebno mora sadržavati odgovarajući opis:
|
3.3. |
Prijavljeno tijelo ocjenjuje sustav upravljanja kvalitetom kako bi odredilo zadovoljava li zahtjeve iz točke 3.2. Pretpostavlja se sukladnost s ovim zahtjevima ako proizvođač provodi sustav kvalitete za proizvodnju, ispitivanje gotovog proizvoda i testiranje u smislu standarda EN/ISO 9001-2000 koji u obzir uzima specifičnost interoperabilnog sastavnog dijela za koji je uveden. Kada proizvođač primjenjuje potvrđeni sustav upravljanja kvalitetom, prijavljeno tijelo će to uzeti u obzir u svojoj ocjeni. Inspekcijski pregled mora biti specifičan za kategoriju proizvoda koja predstavlja određeni interoperabilni sastavni dio. Grupa zadužena za inspekcijski pregled mora imati najmanje jednog člana s iskustvom ocjenjivača u dotičnoj proizvodnoj tehnologiji. Postupak vrednovanja mora uključiti posjet proizvođačevim prostorima sa svrhom ispitivanja. Odluka se mora priopćiti proizvođaču. Priopćenje mora sadržavati zaključke ispitivanja i objašnjenu odluku o ocjeni. |
3.4. |
Proizvođač mora poduzeti korake da ispuni obveze proizašle iz sustava upravljanja kvalitetom u obliku u kojem je sustav odobren i pridržavati se tih obveza kako bi sustav i dalje bio odgovarajući i učinkovit. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici redovito će obavještavati prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav upravljanja kvalitetom o svakom planiranom osuvremenjivanju sustava upravljanja kvalitetom. Prijavljeno tijelo mora procijeniti predložene promjene i odlučiti hoće li izmijenjeni sustav upravljanja kvalitetom i dalje zadovoljavati zahtjeve iz točke 3.2. ili je potrebno novo ocjenjivanje. Tijelo mora odluku priopćiti proizvođaču. Priopćenje mora sadržavati zaključke ispitivanja i objašnjenje odluke o ocjeni. |
4. |
Za nadzor nad sustavom upravljanja kvalitetom odgovorno je prijavljeno tijelo. |
4.1. |
Svrha nadzora je osigurati da proizvođač valjano ispunjava obveze proizašle iz odobrenog sustava upravljanja kvalitetom. |
4.2. |
Proizvođač mora prijavljenom tijelu, za potrebe ispitivanja, dozvoliti ulazak u prostore gdje se obavlja proizvodnja, ispitivanje i testiranje, te skladištenje, i dati mu sve potrebne podatke, a posebno:
|
4.3. |
Prijavljeno tijelo mora povremeno obavljati inspekcijske preglede kako bi osiguralo da proizvođač održava i primjenjuje sustav upravljanja kvalitetom, a izvješće o inspekcijskom pregledu mora predati proizvođaču. Učestalost inspekcijskih pregleda bit će najmanje jednom godišnje. Kada proizvođač provodi odobreni sustav upravljanja kvalitetom, prijavljeno će tijelo to uzeti u obzir prilikom provođenja nadzora. |
4.4. |
Povrh toga, prijavljeno tijelo može provesti nenajavljene posjete proizvođaču. Tijekom takvih posjeta prijavljeno tijelo može provesti, ili dati provesti, testiranje kako bi, u slučaju potrebe, provjerilo ispravnost rada sustava upravljanja kvalitetom. Prijavljeno tijelo mora proizvođaču predati izvješće o posjeti i, ako je provedeno testiranje, izvješće o testiranju. |
5. |
Svako prijavljeno tijelo mora obavijestiti druga takva tijela o bitnim podacima koji se odnose na odobravanje, izdavanje, povlačenje ili odbijanje sustava upravljanja kvalitetom. Druga prijavljena tijela mogu na zahtjev dobiti preslike izdanih odobrenja sustava upravljanja kvalitetom. |
6. |
10 godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda, proizvođač mora na raspolaganju državnim tijelima čuvati:
|
7. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici mora sastaviti izjavu EZ-a o sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela. Sadržaj ove izjave uključivat će barem podatke navedene u Prilogu IV. točki 3. direktiva 96/48/EZ ili 01/16/EZ. Izjava EZ-a o sukladnosti i popratni dokumenti moraju imati naznačen datum i moraju biti potpisani. Izjava mora biti napisana na istom jeziku kao tehnička dokumentacija i mora sadržavati sljedeće:
Potvrde na koje će se upućivati su:
|
8. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici moraju čuvati primjerak izjave EZ-a o sukladnosti s tehničkom dokumentacijom 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg interoperabilnog sastavnog dijela. Ako ni proizvođač niti njegov ovlašteni predstavnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, obveza čuvanja raspoložive tehničke dokumentacije odgovornost je osobe koja je interoperabilni sastavni dio stavila na tržište zajednice. |
9. |
Ako se osim izjave EZ-a o sukladnosti s TSI-jem traži i izjava EZ-a o prikladnosti korištenja interoperabilnog sastavnog dijela, ova se izjava mora dodati nakon što je izda proizvođač pod uvjetima modula V. |
MODULI ZA INTEROPERABILNE SASTAVNE DIJELOVE
Modul F: Provjera proizvoda
1. |
Ovaj modul opisuje postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici provjerava i potvrđuje da je dotični interoperabilni sastavni dio koji je predmet odredbi točke 3. sukladan tipu opisanom u potvrdi EZ-a o tipskom ispitivanju i da zadovoljava zahtjeve TSI-ja koji se na njega primjenjuju. |
2. |
Proizvođač mora provesti sve mjere neophodne kako bi proizvodni proces osigurao sukladnost svakog interoperabilnog sastavnog dijela s tipom kako je opisano u potvrdi EZ-a o tipskom ispitivanju, te sa zahtjevima TSI-ja koji se na njih primjenjuju. |
3. |
Prijavljeno tijelo mora provesti odgovarajuća ispitivanja i testiranja radi provjere sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela s tipom kao što je opisano u potvrdi EZ-a o tipskom ispitivanju i zahtjevima ovog TSI-ja. Proizvođač (9) može izabrati ispitivanje i testiranje svakog interoperabilnog sastavnog dijela kako je navedeno u točki 4. ili ispitivanje i testiranje interoperabilnih sastavnih dijelova na statističkoj osnovi kao što je navedeno u točki 5. |
4. |
Provjera ispitivanjem i testiranjem svakog interoperabilnog sastavnog dijela |
4.1. |
Svaki proizvod će se pojedinačno ispitati i na njemu će se provesti odgovarajuća testiranja kako bi se provjerila sukladnost proizvoda s tipom kao što je opisano u potvrdi o tipskom ispitivanju i sa zahtjevima TSI-ja koji se na njega primjenjuju. Kada ispitivanje nije opisano u TSI-ju (ili u europskom standardu navedenom u TSI-ju), primjenjuju se odgovarajuće europske specifikacije (10) ili jednakovrijedna ispitivanja. |
4.2. |
Prijavljeno tijelo mora sastaviti pisanu potvrdu o sukladnosti za odobrene proizvode na kojima je provedeno ispitivanje. |
4.3. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik moraju, na zahtjev, osigurati predaju potvrda o sukladnosti prijavljenom tijelu. |
5. |
Statistička provjera |
5.1. |
Proizvođač mora predati svoje interoperabilne sastavne dijelove u obliku homogenih partija i mora poduzeti sve neophodne mjere kako bi proizvodni proces osigurao homogenost svake proizvedene partije. |
5.2. |
Svi interoperabilni sastavni dijelovi moraju biti raspoloživi za provjeru u obliku homogenih partija. Iz svake će se partije uzorak izabrati nasumice. Svaki interoperabilni sastavni dio u uzorku bit će zasebno ispitan i na njemu će se provesti odgovarajuća testiranja kako bi se osigurala sukladnost proizvoda s tipom kao što je opisano u potvrdi o tipskom ispitivanju i sa zahtjevima TSI-ja koji se na njih primjenjuju, te da se odredi prihvaća li se partija ili odbija. Kada ispitivanje nije opisano u TSI-ju (ili u europskom standardu navedenom u TSI-ju), primjenjuju se odgovarajuće europske specifikacije ili jednakovrijedna ispitivanja. |
5.3. |
Statistički postupak mora koristiti odgovarajuće elemente (statistička metoda, plan uzimanja uzoraka itd.), ovisno o svojstvima koja će se ocjenjivati kao što je navedeno u TSI-ju. |
5.4. |
U slučaju prihvaćanja partija, prijavljeno tijelo će sastaviti pisanu potvrdu o sukladnosti koji se odnosi na provedena ispitivanja. Svi se interoperabilni sastavni dijelovi iz partije mogu staviti na tržište osim onih čimbenika interoperabilnosti iz uzoraka za koje je pronađeno da nisu usklađeni. Ako je partija odbijena, prijavljeno tijelo ili nadležno tijelo moraju provesti odgovarajuće mjere kako bi spriječile stavljanje takve partije na tržište. U slučaju učestalog odbijanja partija, prijavljeno tijelo može ukinuti statističku provjeru. |
5.5. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici moraju, na zahtjev, osigurati predaju potvrda o sukladnosti prijavljenom tijelu. |
6. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici moraju sastaviti pisanu izjavu EZ-a o sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela. Sadržaj ove izjave mora uključiti barem podatke navedene u Prilogu IV. točki 3. direktiva 96/48/EZ ili 01/16/EZ. Izjava EZ-a o sukladnosti i popratni dokumenti moraju imati naznačen datum i moraju biti potpisani. Izjava mora biti napisana na istom jeziku kao tehnička dokumentacija i mora sadržavati sljedeće:
Potvrde na koje će se upućivati su:
|
7. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici moraju čuvati primjerak izjave EZ-a o sukladnosti 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg interoperabilnog sastavnog dijela. Ako ni proizvođač niti njegov ovlašteni predstavnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, obveza čuvanja raspoložive tehničke dokumentacije odgovornost je osobe koja je interoperabilni sastavni dio stavila na tržište Zajednice. |
8. |
Ako se osim izjave EZ-a o sukladnosti s TSI-jem traži i izjava EZ-a o prikladnosti korištenja interoperabilnog sastavnog dijela, ova se izjava mora dodati nakon što je izda proizvođač pod uvjetima modula V. |
MODULI ZA INTEROPERABILNE SASTAVNE DIJELOVE
Modul H1: Potpuni sustav upravljanja kvalitetom
1. |
Ovaj modul opisuje postupak u kojem proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici koji izvršava obveze navedene u točki 2. osigurava i izjavljuje da dotični interoperabilni sastavni dio zadovoljava zahtjeve TSI-ja koji se na njega primjenjuju. |
2. |
Proizvođač mora primjenjivati odobreni sustav upravljanja kvalitetom na projektiranje, proizvodnju, te ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda kao što je navedeno u točki 3., a primjena će se nadzirati kao što je navedeno u točki 4. |
3. |
Sustav upravljanja kvalitetom |
3.1. |
Proizvođač mora podnijeti prijavu za ocjenu njegovog sustava upravljanja kvalitetom za dotične interoperabilne sastavne dijelove prijavljenom tijelu po svom izboru. Prijava mora uključiti:
|
3.2. |
Sustav upravljanja kvalitetom mora osigurati sukladnost interoperabilnog sastavnog dijela sa zahtjevima TSI-ja koji se na njih primjenjuju. Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje je usvojio proizvođač moraju se dokumentirati na sustavan i uredan način u obliku pisanih politika, postupaka i uputa. Dokumentacija koja se odnosi na sustav upravljanja kvalitetom mora omogućavati jedinstveno razumijevanje politika i postupaka kao što su programi, planovi, priručnici i zapisi kvalitete. Posebno mora sadržavati odgovarajući opis:
Politike i postupci kvalitete će posebno pokrivati faze ocjenjivanja kao što su pregled projektiranja, pregled proizvodnih procesa i tipskih ispitivanja kao što je navedeno u TSI-ju, za različita svojstva i radne karakteristike interoperabilnog sastavnog dijela. |
3.3. |
Prijavljeno tijelo ocjenjuje sustav upravljanja kvalitetom kako bi odredilo zadovoljava li zahtjeve iz točke 3.2. Pretpostavlja se sukladnost s ovim zahtjevima ako proizvođač provodi sustav kvalitete za projektiranje, proizvodnju, ispitivanje gotovog proizvoda i testiranje u smislu standarda EN/ISO 9001-2000 koji u obzir uzima specifičnost interoperabilnog sastavnog dijela za koji je uveden. Ako proizvođač primjenjuje potvrđeni sustav upravljanja kvalitetom, prijavljeno tijelo će to uzeti u obzir u svojoj ocjeni. Inspekcijski pregled mora biti specifičan za kategoriju proizvoda koja predstavlja određeni interoperabilni sastavni dio. Grupa zadužena za nadzorni pregled mora imati najmanje jednog člana s iskustvom ocjenjivača u dotičnoj proizvodnoj tehnologiji. Postupak vrednovanja mora uključiti posjet proizvođačevim prostorima sa svrhom ispitivanja. Odluka se mora priopćiti proizvođaču. Priopćenje mora sadržavati zaključke ispitivanja i objašnjenu odluku o ocjeni. |
3.4. |
Proizvođač mora poduzeti korake da ispuni obveze proizašle iz sustava upravljanja kvalitetom u obliku u kojem je sustav odobren i pridržavati se tih obveza kako bi sustav i dalje bio odgovarajuć i učinkovit. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici redovito će obavještavati prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav upravljanja kvalitetom o svakom planiranom osuvremenjivanju sustava upravljanja kvalitetom. Prijavljeno tijelo mora procijeniti predložene promjene i odlučiti hoće li izmijenjeni sustav upravljanja kvalitetom i dalje zadovoljavati zahtjeve iz točke 3.2. ili je potrebno novo ocjenjivanje. Tijelo mora odluku priopćiti proizvođaču. Priopćenje mora sadržavati zaključke ispitivanja i objašnjenje odluke o ocjeni. |
4. |
Za nadzor nad sustavom upravljanja kvalitetom odgovorno je prijavljeno tijelo. |
4.1. |
Svrha je nadzora osigurati da proizvođač valjano ispunjava obveze proizašle iz odobrenog sustava upravljanja kvalitetom. |
4.2. |
Proizvođač mora prijavljenom tijelu, za potrebe ispitivanja, dozvoliti ulazak u prostore gdje se obavlja projektiranje, proizvodnja, ispitivanje i testiranje, te skladištenje, i dati mu sve potrebne podatke, a posebno:
|
4.3. |
Prijavljeno tijelo mora povremeno obavljati inspekcijske preglede kako bi osiguralo da proizvođač održava i primjenjuje sustav upravljanja kvalitetom, a izvješće o inspekcijskom pregledu mora predati proizvođaču. Ako proizvođač provodi odobreni sustav upravljanja kvalitetom, prijavljeno će tijelo to uzeti u obzir prilikom provođenja nadzora. Učestalost inspekcijskih pregleda bit će najmanje jednom godišnje. |
4.4. |
Povrh toga, prijavljeno tijelo može provesti nenajavljene posjete proizvođaču. Tijekom takvih posjeta prijavljeno tijelo može provesti, ili dati provesti, testiranje kako bi, u slučaju potrebe, provjerilo radi li sustav upravljanja kvalitetom ispravno. Prijavljeno tijelo mora proizvođaču predati izvješće o posjeti i, ako je provedeno testiranje, izvješće o testiranju. |
5. |
10 godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda, proizvođač mora na raspolaganju nacionalnim vlastima čuvati:
|
6. |
Svako prijavljeno tijelo mora obavijestiti druga takva tijela o bitnim podacima koji se odnose na odobravanje, izdavanje, povlačenje ili odbijanje sustava upravljanja kvalitetom. Druga prijavljena tijela mogu na zahtjev dobiti preslike izdanih odobrenja sustava upravljanja kvalitetom. |
7. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici mora sastaviti izjavu EZ-a o sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela. Sadržaj ove izjave uključivat će barem podatke navedene u Prilogu IV. točki 3. direktiva 96/48/EZ ili 01/16/EZ. Izjava EZ-a o sukladnosti i popratni dokumenti moraju imati naznačen datum i moraju biti potpisani. Izjava mora biti napisana na istom jeziku kao tehnička dokumentacija i mora sadržavati sljedeće:
Potvrda na koju će se upućivati je:
|
8. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici moraju čuvati primjerak izjave EZ-a o sukladnosti s tehničkom dokumentacijom 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg interoperabilnog sastavnog dijela. Ako ni proizvođač niti njegov ovlašteni predstavnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, obveza čuvanja raspoložive tehničke dokumentacije odgovornost je osobe koja je interoperabilni sastavni dio stavila na tržište zajednice. |
9. |
Ako se osim izjave EZ-a o sukladnosti s TSI-jem traži i izjava EZ-a o prikladnosti korištenja interoperabilnog sastavnog dijela, ova se izjava mora dodati nakon što je izda proizvođač pod uvjetima modula V. |
MODULI ZA INTEROPERABILNE SASTAVNE DIJELOVE
Modul H2: Potpuni sustav upravljanja kvalitetom s ispitivanjem projekta
1. |
Ovaj modul opisuje postupak kojim prijavljeno tijelo provodi ispitivanje projekta interoperabilnog sastavnog dijela, a proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici koji izvršava obveze iz točke 2. provjerava i potvrđuje da dotični interoperabilni sastavni dio udovoljava zahtjevima TSI-ja koji se na njega primjenjuje. |
2. |
Proizvođač mora primjenjivati odobreni sustav upravljanja kvalitetom na projektiranje, proizvodnju, te ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda kao što je navedeno u točki 3., a primjena će se nadzirati kao što je navedeno u točki 4. |
3. |
Sustav upravljanja kvalitetom |
3.1. |
Proizvođač mora podnijeti prijavu za ocjenu njegovog sustava upravljanja kvalitetom za dotičnog interoperabilnog sastavnog dijela prijavljenom tijelu po svom izboru. Prijava mora uključiti:
|
3.2. |
Sustav upravljanja kvalitetom mora osigurati sukladnost interoperabilnog sastavnog dijela sa zahtjevima TSI-ja koji se na njih primjenjuju. Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje je usvojio proizvođač moraju se dokumentirati na sustavan i uredan način u obliku pisanih politika, postupaka i uputa. Dokumentacija koja se odnosi na sustav upravljanja kvalitetom mora omogućavati jedinstveno razumijevanje politika i postupaka kao što su programi, planovi, priručnici i zapisi kvalitete. Posebno mora sadržavati odgovarajući opis:
Politike i postupci kvalitete će posebno pokrivati faze ocjenjivanja kao što su pregled projektiranja, pregled proizvodnih procesa i tipskih ispitivanja kao što je navedeno u TSI-ju, za različita svojstva i radne karakteristike interoperabilnog sastavnog dijela. |
3.3. |
Prijavljeno tijelo ocjenjuje sustav upravljanja kvalitetom kako bi odredilo zadovoljava li zahtjeve iz točke 3.2. Pretpostavlja se sukladnost s ovim zahtjevima ako proizvođač provodi sustav kvalitete za projektiranje, proizvodnju, ispitivanje gotovog proizvoda i testiranje u smislu standarda EN/ISO 9001-2000 koji u obzir uzima specifičnost interoperabilnog sastavnog dijela za koji je uveden. Ako proizvođač primjenjuje potvrđeni sustav upravljanja kvalitetom, prijavljeno tijelo će to uzeti u obzir u svojoj ocjeni. Inspekcijski pregled mora biti specifičan za kategoriju proizvoda koja predstavlja određeni interoperabilni sastavni dio. Grupa zadužena za inspekcijski pregled mora imati najmanje jednog člana s iskustvom ocjenjivača u dotičnoj proizvodnoj tehnologiji. Postupak vrednovanja mora uključiti posjet proizvođačevim prostorima sa svrhom ispitivanja. Odluka se mora priopćiti proizvođaču. Priopćenje mora sadržavati zaključke ispitivanja i objašnjenu odluku o ocjeni. |
3.4. |
Proizvođač mora poduzeti korake da ispuni obveze proizašle iz sustava upravljanja kvalitetom kao što su je sustav odobren i pridržavati se tih obveza kako bi sustav i dalje bio odgovarajući i učinkovit. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici redovito će obavještavati prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav upravljanja kvalitetom o svakom planiranom osuvremenjivanju sustava upravljanja kvalitetom. Prijavljeno tijelo mora procijeniti predložene promjene i odlučiti hoće li izmijenjeni sustav upravljanja kvalitetom i dalje zadovoljavati zahtjeve iz točke 3.2. ili je potrebno novo ocjenjivanje. Tijelo mora odluku priopćiti proizvođaču. Priopćenje mora sadržavati zaključke ispitivanja i objašnjenje odluke o ocjeni. |
4. |
Za nadzor nad sustavom upravljanja kvalitetom odgovorno je prijavljeno tijelo. |
4.1. |
Svrha nadzora je osigurati da proizvođač valjano ispunjava obveze proizašle iz odobrenog sustava upravljanja kvalitetom. |
4.2. |
Proizvođač mora prijavljenom tijelu, za potrebe ispitivanja, dozvoliti ulazak u prostore gdje se obavlja projektiranje, proizvodnja, ispitivanje i testiranje, te skladištenje, i dati mu sve potrebne podatke, a posebno:
|
4.3. |
Prijavljeno tijelo mora povremeno obavljati inspekcijske preglede kako bi osiguralo da proizvođač održava i primjenjuje sustav upravljanja kvalitetom, a izvješće o inspekcijskom pregledu mora predati proizvođaču. Ako proizvođač provodi odobreni sustav upravljanja kvalitetom, prijavljeno će tijelo to uzeti u obzir prilikom provođenja nadzora. Učestalost inspekcijskih pregleda bit će najmanje jednom godišnje. |
4.4. |
Povrh toga, prijavljeno tijelo može provesti nenajavljene posjete proizvođaču. Tijekom takvih posjeta prijavljeno tijelo može provesti, ili dati provesti, testiranje kako bi, u slučaju potrebe, provjerilo radi li sustav upravljanja kvalitetom ispravno. Prijavljeno tijelo mora proizvođaču predati izvješće o posjeti i, ako je provedeno testiranje, izvješće o testiranju. |
5. |
10 godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda, proizvođač mora na raspolaganju nacionalnim vlastima čuvati:
|
6. |
Ispitivanje projekta |
6.1. |
Proizvođač mora podnijeti prijavu za ispitivanje projekta interoperabilnog sastavnog dijela prijavljenom tijelu po svom izboru. |
6.2. |
Prijava mora omogućiti razumijevanje projekta, proizvodnje, održavanja i rada interoperabilnog sastavnog dijela koji će se ocjenjivati, te će omogućiti sukladnost sa zahtjevima TSI-ja. Prijava mora sadržavati:
|
6.3. |
Kandidat će predati rezultate ispitivanja (14), uključujući i tipska ispitivanja kada se to traži, koja su provedena u njegovom odgovarajućem laboratoriju ili koja su provedena u njegovo ime. |
6.4. |
Prijavljeno tijelo mora pregledati zahtjev i ocijeniti rezultate ispitivanja. Kada projekt udovoljava odredbama TSI-ja koji se na njega primjenjuju, prijavljeno tijelo mora kandidatu izdati potvrdu EZ-a o ispitivanju projekta. Potvrda mora sadržavati zaključke pregleda, uvjete njegove valjanosti, podatke neophodne za identifikaciju odobrenog projekta i, ako je bitno, opis načina rada proizvoda. Razdoblje valjanosti ne može biti dulje od 5 godina. |
6.5. |
Kandidat mora obavijestiti prijavljeno tijelo koje je izdalo potvrdu EZ-a o ispitivanju projekta o svim promjenama na odobrenom projektu. Prijavljeno tijelo koje je izdalo potvrdu EZ-a o ispitivanju projekta mora dodatno odobriti izmjene odobrenog projekta, ako takve izmjene mogu utjecati na sukladnost sa zahtjevima TSI-ja ili propisanih uvjeta korištenja proizvoda. U tom će slučaju prijavljeno tijelo provesti samo ona ispitivanja i testiranja koja su važna i potrebna s obzirom na promjene. Dodatno odobrenje izdat će se u obliku dodatka izvornoj potvrdi EZ-a o ispitivanju projekta. |
6.6. |
Ako nisu učinjene nikakve promjene u smislu točke 6.4., valjanost potvrde koja istječe može se produljiti za još jedno razdoblje valjanosti. Kandidat će predati zahtjev za takvim produljenjem uz pisanu potvrdu da takve promjene nisu provedene, a prijavljeno tijelo izdaje produljenje za još jedno razdoblje valjanosti kao što je navedeno u točki 6.3. ako oprečni podaci ne postoje. Ovaj se postupak može ponavljati. |
7. |
Svako prijavljeno tijelo mora obavijestiti druga prijavljena tijela o bitnim podacima koji se odnose na odobravanje, izdavanje, povlačenje ili odbijanje sustava upravljanja kvalitetom i potvrda EZ-a o ispitivanju projekta. Druga prijavljena tijela mogu na zahtjev dobiti preslike:
|
8. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici mora sastaviti izjavu EZ-a o sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela. Sadržaj ove izjave uključivat će barem podatke navedene u Prilogu IV. točki 3. direktiva 96/48/EZ ili 01/16/EZ. Izjava EZ-a o sukladnosti i popratni dokumenti moraju imati naznačen datum i moraju biti potpisani. Izjava mora biti napisana na istom jeziku kao tehnička dokumentacija i mora sadržavati sljedeće:
Potvrde na koje će se upućivati su:
|
9. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici moraju čuvati primjerak izjave EZ-a o sukladnosti s tehničkom dokumentacijom 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg interoperabilnog sastavnog dijela. Ako ni proizvođač niti njegov ovlašteni predstavnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, obveza čuvanja raspoložive tehničke dokumentacije odgovornost je osobe koja je interoperabilni sastavni dio stavila na tržište zajednice. |
10. |
Ako se osim izjave EZ-a o sukladnosti s TSI-jem traži i izjava EZ-a o prikladnosti korištenja interoperabilnog sastavnog dijela, ova se izjava mora dodati nakon što je izda proizvođač pod uvjetima modula V. |
MODULI INTEROPERABILNIH SASTAVNIH DIJELOVA
Modul V: Tipsko vrednovanje na temelju radnog iskustva (prikladnost za korištenje)
1. |
Ovaj modul opisuje onaj dio postupka kojim prijavljeno tijelo osigurava i potvrđuje da uzorak, predstavnik predviđene proizvodnje, udovoljava odredbama TSI-ja koji se primjenjuje na prikladnost njegovog korištenja tipskim vrednovanjem koje se dokazuje kroz rad u praksi (15). |
2. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici mora predati prijavu za tipsko vrednovanje na temelju radnog iskustva u praksi prijavljenom tijelu po svom izboru. Prijava mora uključiti:
Kandidat mora poduzeću (poduzećima) koje stavlja u rad u praksi interoperabilni sastavni dio na raspolaganje staviti uzorak ili dovoljan broj uzoraka koji predstavljaju predviđenu proizvodnju, a koji se u daljnjem tekstu nazivaju „tip”. Tip može pokriti nekoliko verzija interoperabilnog sastavnog dijela ako su sve razlike između verzija pokrivene izjavama EZ-a o sukladnosti, te potvrdama kao što je navedeno iznad. Prijavljeno tijelo može zatražiti daljnje uzorke ako ih je potrebno staviti u rad u praksi radi provođenja vrednovanja rada u praksi. |
3. |
Tehnička dokumentacija mora omogućiti ocjenu proizvoda prema zahtjevima TSI-ja. U mjeri u kojoj je bitno za ocjenjivanje, dokumentacija mora pokriti rad interoperabilnog sastavnog dijela, te isto tako projekt, proizvodnju i održavanje. Tehnička dokumentacija mora sadržavati:
i, u mjeri bitnoj za ocjenjivanje,
Ako TSI zahtijeva daljnje podatke za tehničku dokumentaciju, oni će biti uključeni. Priložit će se i popis europskih specifikacija na koje upućuje tehnička dokumentacija, te koje se primjenjuju u cijelosti ili djelomično. |
4. |
Program za procjene rada u praksi mora uključivati:
|
5. |
Prijavljeno tijelo mora: |
5.1. |
Pregledati tehničku dokumentaciju i program vrednovanja rada u praksi, |
5.2. |
Provjeriti predstavlja li tip proizvod i je li proizveden sukladno tehničkoj dokumentaciji, |
5.3. |
Provjeriti je li program za vrednovanja rada u praksi dobro prilagođen za ocjenjivanje traženih radnih karakteristika i ponašanja u praksi interoperabilnog sastavnog dijela, |
5.4. |
Dogovoriti s kandidatom program i mjesto gdje će se provesti ispitivanja i neophodni testiranja, te tijelo koje će provesti ispitivanja (prijavljeno tijelo ili drugi nadležni laboratorij), |
5.5. |
Pratiti i ispitivati napredovanje ispitivanja u praksi, rada i održavanja interoperabilnog sastavnog dijela, |
5.6. |
Procijeniti izvješće koje će izdati poduzeće (poduzeća) (upravitelji infrastrukture i/ili željeznička poduzeća) u čiji je rad uvršten interoperabilni sastavni dio i svu ostalu dokumentaciju i podatke dobivene tijekom postupka (izvješća o testiranju, iskustvo s održavanjem itd.), |
5.7. |
Ocijeniti zadovoljava li ponašanje u praksi zahtjeve TSI-ja. |
6. |
Kada tip udovoljava odredbama TSI-ja, prijavljeno tijelo mora kandidatu izdati potvrdu o prikladnosti korištenja. Potvrda mora sadržavati ime i adresu proizvođača, zaključke vrednovanja, uvjete njegove valjanosti i sve neophodne podatke za identifikaciju odobrenog tipa. Razdoblje valjanosti ne može biti dulje od 5 godina. Popis bitnih dijelova tehničke dokumentacije mora se priložiti potvrdi dok presliku zadržava prijavljeno tijelo. Ako se kandidatu odbije izdavanje potvrde o prikladnosti korištenja, prijavljeno tijelo mora dati detaljne razloge za takvo odbijanje. Mora se odrediti žalbeni postupak. |
7. |
Kandidat mora obavijestiti prijavljeno tijelo, koje je u posjedu tehničke dokumentacije koja se odnosi na potvrdu o prikladnosti korištenja, o svim promjenama na odobrenom proizvodu za koje se mora izdati dodatno odobrenje ako takve promjene mogu utjecati na prikladnost korištenja ili na propisane uvjete za korištenje proizvoda. U tom slučaju, prijavljeno će tijelo provesti samo ona ispitivanja i testiranja koja su bitna i potrebna s obzirom na promjene. Dodatno se odobrenje može dati u obliku dodatka izvornoj potvrdi o prikladnosti korištenja ili izdavanjem nove potvrde nakon povlačenja stare. |
8. |
Ako nisu napravljene nikakve promjene u smislu točke 7., valjanost potvrde koja istječe može se produljiti za još jedno razdoblje valjanosti. Kandidat će predati zahtjev za takvim produljenjem uz pisanu potvrdu da takve promjene nisu provedene, a prijavljeno tijelo izdaje produljenje za još jedno razdoblje valjanosti kao što je navedeno u točki 6. ako ne postoje oprečni podaci. Ovaj se postupak može ponavljati. |
9. |
Svako prijavljeno tijelo mora obavijestiti druga prijavljena tijela o bitnim podacima koji se odnose na potvrde o prikladnosti korištenja koji su izdani, povučeni ili odbijeni. |
10. |
Druga prijavljena tijela mogu na zahtjev dobiti preslike izdanih potvrda o prikladnosti korištenja i/ili njihovih priloga. Prilozi potvrdama moraju se čuvati i dati na raspolaganje drugim prijavljenim tijelima. |
11. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici moraju sastaviti pisanu izjavu EZ-a o prikladnosti korištenja interoperabilnog sastavnog dijela. Sadržaj ove izjave mora uključiti barem podatke navedene u Prilogu IV. točki 3. direktiva 96/48/EZ ili 01/16/EZ. Izjava EZ-a o prikladnosti korištenja i popratni dokumenti moraju imati naznačen datum i moraju biti potpisani. Izjava mora biti napisana na istom jeziku kao tehnička dokumentacija i mora sadržavati sljedeće:
|
12. |
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici moraju čuvati primjerak izjave EZ-a o prikladnosti korištenja 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg interoperabilnog sastavnog dijela. Ako ni proizvođač niti njegov ovlašteni predstavnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, obveza čuvanja raspoložive tehničke dokumentacije odgovornost je osobe koja je interoperabilni sastavni dio stavila na tržište Zajednice. |
(1) Za već prihvaćeni IC, ocjena je ograničena na „integracijski test” nakon instalacije na podsustav (novi vagon) i „serijsko” testiranje tijekom faze proizvodnje.
(2) Kada je rezultat jednog modula važan za drugi, nije potrebno ponavljati ispitivanje.
(3) |
Ocjena proizvodnog procesa nije neophodna za novi IC ili za drugu vrstu IC-a, ako postoje male ili nikakve razlike u odnosu na postojeći ocijenjeni proces, npr. razdjelnik i uređaj za promjenu kočne sile. |
(3) Definicija Europske specifikacije navedena je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. Smjernica za primjenu HS TSI-ja objašnjava način na koji se koriste Europske specifikacije.
(4) Definicija Europske specifikacije navedena je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. Smjernica za primjenu HS TSI-ja objašnjava način na koji se koriste Europske specifikacije.
(5) Kada je potrebno, diskrecijsko pravo proizvođača može se za određene čimbenike ograničiti. U tom slučaju odgovarajući proces provjere koji se traži za interoperabilni sastavni dio specificiran je u TSI-u (ili u njegovim prilozima).
(6) Definicija europske specifikacije navedena je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. Smjernica za primjenu HS TSI-ja objašnjava način na koji se koriste europske specifikacije.
(7) Definicija europske specifikacije navedena je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. Smjernica za primjenu HS TSI-ja objašnjava način na koji se koriste europske specifikacije.
(8) Definicija europske specifikacije navedena je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. Smjernica za primjenu HS TSI-ja objašnjava način na koji se koriste europske specifikacije
(9) Diskrecijsko pravo proizvođača može se ograničiti na određene TSI-je.
(10) Definicija europske specifikacije navedena je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. Smjernica za primjenu HS TSI-ja objašnjava način na koji se koriste europske specifikacije.
(11) Definicija europske specifikacije navedena je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. Smjernica za primjenu HS TSI-ja objašnjava način na koji se koriste europske specifikacije.
(12) Definicija europske specifikacije navedena je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. Smjernica za primjenu HS TSI-ja objašnjava način na koji se koriste europske specifikacije.
(13) Definicija europske specifikacije navedena je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. Smjernica za primjenu HS TSI-ja objašnjava način na koji se koriste europske specifikacije.
(14) Rezultati ispitivanja predat će se istodobno sa zahtjevom ili kasnije.
(15) Tijekom vremena rada u praksi, IC se ne može staviti na tržište i proizvođač ga ne može isporučivati kupcima.
PRILOG R.
MEĐUSOBNO DJELOVANJE VOZILA I KOLOSIJEKA I ODREĐIVANJE PROFILA
Uzdužne tlačne sile
R.1. UVJETI ISPITIVANJA
R.1.1. Kolosijek
Ispitni kolosijek sastojat će se od luka S-oblika R = 150 m. Lukovi su odvojeni odsjecima kolosijeka u pravcu duljine od 6 m.
Slika R.1.
Ispitni kolosijek imat će nadvisivanje – 0 –. Prosječna širina kolosijeka je između 1,450 i1,465 mm.
R.1.2. Ispitni vlak
— |
Standardna konfiguracija Korištenje podređenih vagona sa sljedećim karakteristikama:
Slika R.2. primjer je ispitnog vlaka gore navedene standardne konfiguracije. Podređeni vagon mora biti natovaren (20 t osovinskog opterećenja), dok će ispitni vagon biti prazan. |
— |
Cjelovita konfiguracija Po duljini dvoosovinskih teretnih vagona uz LoB ≥ 15,75 m posebno je ispitivanje na potrebnoj konfiguraciji od tri vagona u vlaku (ispitni vagon i dva podređena vagona s jednakim geometrijskim parametrima). |
Slika R.2.
Za izračun uzdužne tlačne sile upotrijebit će se dvoosovinski ili četveroosovinski srednji vagoni koji su na jednom kraju opremljeni sa spojkom centralnog odbojnika (s ugrađenim mjeračem naprezanja) (1).
R.1.3. Tip odbojnika
Podređeni vagoni moraju biti opremljeni odbojnicima bez stožera kategorije A (590 kN sila krajnjeg hoda) koji su već korišteni u javnom prometu. Odbojnici na podređenim vagonima imat će površine kugličnih ležaja R = 1 500 mm. Ispitni vagoni moraju biti opremljeni jednakim tipom odbojnika kao model koji će se koristiti u budućem radu.
Na početku testiranja, površine ležaja odbojnika ne smiju imati znakova istrošenosti.
R.1.4. Izvođenje ispitivanja
Navojne kvačila između ispitnog i podređenog vagona moraju se pritegnuti tako da se na kolosijeku u pravcu ploče odbojnika dodiruju bez predvlaka.
Vertikalni pomak središnjica odbojnika između podređenih i ispitnog vagona treba biti otprilike 80 mm (2).
Ploče odbojnika imat će površinu niskog trenja lagano podmazanog čelika. Bilo kakvo taloženje materijala kao rezultat ogrebotina mora se ukloniti poslije svakog testa. Parovi ploča odbojnika bit će zamijenjeni kada se, kao posljedica izgrebenosti ili deformacije, dobiveni rezultati budu znatno razlikovali od onih koji su već zabilježeni.
Ispitni će vlak voziti unatrag duž luka S-oblika brzinom od 4 do 8 km/h pri uzdužnoj tlačnoj sili koja praktički ostaje konstantna. Uzdužna će se tlačna sila neprestano povećavati dok se ne dostigne ili premaši jedan od kriterija vrednovanja navedenih u točki 4. Sve do 280 kN neće se dostići niti jedan kriterij vrednovanja, pa se stoga ne treba povećavati.
Kako bi se odredila linearna usporedba, za analizu će se provesti najmanje 20 testova, s različitim uzdužnim tlačnim silama. Tom prilikom, prosječna uzdužna tlačna sila (za dvoosovinske teretne vagone 200 kN, a za vagone s okretnim postoljem 240 kN) trebala bi biti prekoračena za oko 10 % u najmanje 10 testova.
Tijekom 20 testova, pet uzastopnih ispitivanja uzdužne tlačne sile mora se provesti bez promjene odbojnika ili bez održavanja ploča odbojnika. U skladu s točkom 4., niti jedan kriterij vrednovanja neće se prekoračiti.
R.2. OPSEG MJERENJA
R.2.1. Mjerenja tijekom ispitivanja
Tijekom ispitivanja mjerit će se i bilježiti barem sljedeće vrijednosti:
— |
Uzdužna tlačna sila (FLxi), |
— |
Podizanje kotača dzij kod svih kotača, |
— |
Bočne sile na ležišta Hyj svih kotača, |
— |
Deformacija osovinskih štitnika dAijy svih kotača (teretnih vagona opremljenih samo osovinskom zaštitom), |
— |
Bočni pomaci dyP1, dyP2 odbojnika između podređenih i ispitnog vagona, |
— |
Bilježenje kolosiječnih oznaka (Slika R.1.), |
— |
Pokrivena udaljenost (npr. oznaka od 1 m). |
Slika R.3.
R.2.2. Mjerenja/izračuni koje treba provesti
— |
Mjerenje krutosti pri uvijanju (ct*) podređenog vagona ispitnom vagonu. |
— |
Mjerenje karakterističnog statičnog luka na odbojnicima podređenih vagona i ispitnog vagona. |
— |
Mjerenja geometrije kolosijeka prije i nakon testova. |
— |
Mjerenja bočnog i uzdužnoga gibanja između ležišta i osovinskih štitnika na ispitnom vagonu prije i poslije ispitivanja. |
— |
Mjerenja visine odbojnika iznad vrha tračnica podređenih vagona i ispitnog vagona. |
R.3. KRITERIJI VREDNOVANJA KORIŠTENI ZA IZRAČUN DOPUŠTENE UZDUŽNE TLAČNE SILE
— |
Procjena kotača koji nije vodeći dzij ≥ 50 mm na udaljenosti ≥ 2 m. |
— |
Uspon vodećeg kotača dzij ≥ 5 mm za opterećenje kotača Qij < 0; vodeći kotači su kotači 11 i 12 u dvoosovinskim vagonima. Ovaj kriterij se mora provjeriti u slučaju cjelovite konfiguracije ispitnih vlakova (v. poglavlje R.1.2). |
— |
Deformacija osovinskih štitnika dyAij ≥ 22 mm (1), 380 mm mjereno od donjeg ruba potporne motke. |
— |
Stabilizirano naprezanje kolosijeka Hlim (2 m) = 25 + 0,6 × 2 × Qo (kN) Qo = srednja sila kotača na tračnicama |
— |
Minimalno horizontalno preklapanje ploča odbojnika ≥ 25 mm. |
R.4. ANALIZA
Za svaki test neophodno je izračunati:
— |
Hy, i Dz,i,j vrijednost na udaljenosti od 2 m, |
— |
dzij kao vrijednost uspona vodećeg kotača. Analiza će se provjeravati samo na ispitnim vlakovima cjelovite konfiguracije (v. poglavlje R.1.2), |
— |
FLx |
— |
dyAij (za 2-osovinske vagone sa štitnicima), |
— |
dyp. |
Izračunate vrijednosti bit će prikazane u grafičkom obliku kao funkcija uzdužne tlačne sile FLX.
Za izračun dopuštene uzdužne tlačne sile odredit će se jednadžbe pravocrtne regresije za količine koje će se mjeriti dzij, dyAi,j i Hyi
Dopuštena uzdužna tlačna sila odredit će se kao vrijednost pronađena na apscisi za sjecište između pravocrtne regresije i kriterija vrednovanja (v. sliku R.4.).
Slika R.4.
Kriterij vrednovanja koji daje najnižu vrijednost za FLert odredit će dopuštenu uzdužnu tlačnu silu. Sastavit će se izvješće s opisom provedenih ispitivanja i kratkim sažetkom o najvažnijim podacima u tabličnom obliku.
R.5. UVJETI ZA IZUZEĆE OD ISPITIVANJA
2-osovinski vagoni: ovisno o tara težini, duljini preko odbojnika i krutosti pri uvijanju prema sljedećem dijagramu:
Slika R.5.
4-osovinski vagoni:
— |
tara ≥ 16 t, |
— |
promjena tara težine/LOB ≥ 1,0 t/m, |
— |
duljina izbočenja u skladu s uvjetima na slici R.6. za vagone s upravljačkim osovinskim okretnim postoljima, te na slici R.7. za vagone s okretnim postoljem tipa Y25. |
Slika R.6.
Slika R.7.
(1) Mogu se koristiti i drugi sustavi mjerenja koji daju iste rezultate.
(2) Uvjetni tip tolerancija konstrukcije je odobren.
PRILOG S.
KOČENJE
Radne karakteristike kočenja
S.1. |
Određivanje kočne snage vozila opremljenih UIC-ovim zračnim kočnicama za putničke vlakove |
S.1.1. |
Općenito |
S.1.2. |
Određivanje kočne snage izračunom |
S.1.2.1. |
Određivanje kočne snage korištenjem faktora k |
S.1.2.2. |
Vagoni za koje traženi uvjet za izračun kočne snage u skladu sa stavkom S.1.2.1. nije određen |
S.1.3. |
Određivanje kočne mase ispitivanjem |
S.1.3.1. |
Vagoni s maksimalnom brzinom od ≤ 120 km/h |
S.1.3.1.1. |
Ispitivanja na pojedinačnim vozilima (ispitivanja proklizavanja kod kočenja) |
S.1.3.1.2. |
Kompozicija vozila pri ispitivanjima proklizavanja kod kočenja |
S.1.3.2. |
Vagoni s maksimalnom brzinom većom od 120 km/h, ali koja ne prelazi 160 km/h |
S.2. |
Određivanje kočne snage vagona opremljenih UIC-ovom zračnom kočnicom za teretne vlakove |
S.3. |
Izvođenje ispitivanja |
S.3.1. |
Metoda izvođenja ispitivanja |
S.3.1.1. |
Atmosferski uvjeti |
S.3.1.2. |
Broj ispitivanja |
S.3.1.3. |
Uvjeti tarnih sastavnica i diskova/kotača |
S.3.2. |
Metoda vrednovanja ispitnih rezultata |
S.3.2.1. |
Korekcija zaustavnog puta iz svakog ispitivanja |
S.3.2.2. |
Korekcija prosječnog kočnog puta s– |
S.4. |
Vrednovanje radnih karakteristika kočenja izračunom |
S.4.1. |
Izračun korak po korak |
S.4.2. |
Izračun po fazama usporavanja |
S.1. ODREĐIVANJE KOČNE SNAGE VOZILA OPREMLJENIH UIC-OVIM ZRAČNIM KOČNICAMA ZA PUTNIČKE VLAKOVE
S.1.1. Općenito
Kočna masa označena na vagonu pokazat će kočnu snagu tog vagona u vlaku duljine 500 m koji koči u položaju P.
Kočna masa vlaka sastavljenog od vagona je u načelu zbroj kočnih masa označenih na vozilima s aktivnom kočnicom.
Ova kočna masa primjenjuje se na tegljene nagibe koji su dugi ≤ 500 m i gdje se koči u položaju P.
S.1.2. Određivanje kočne snage izračunom
S.1.2.1. Određivanje kočne snage korištenjem faktora k
Kočna masa vagona bit će određena izračunom ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
— |
maksimalna brzina ≤ 120 km/h, |
— |
kočenje se vrši s obje strane na kotače nazivnog promjera od 920 do 1 000 mm, |
— |
kočne papuče izrađene su od P10 lijevanog željeza, |
— |
blokovi su tipa Bg (pojedinačni) ili Bgu (u tandemu), |
— |
sila koja se primjenjuje pomoću papuča 5 do 40 kN s Bg, te 5 do 55 kN s Bgu blokovima. |
Kočna masa izračunat će se pomoću sljedeće formule:
pri čemu je ΣFdyn zbroj svih sila koje su primijenjene papučama dok je vozilo u kretanju, a k je nedimenzionalni faktor koji ovisi o tipu papuče (Bg ili Bgu) te dodirnoj sili svake papuče.
ΣFdyn će se izračunati pomoću sljedeće formule:
Pri čemu je:
HUF |
= |
Učinkovita sila na kočnom cilindru UkNk, nakon oduzimanja učinka trzaja cilindara i ovjesa |
i |
= |
Ukupno povećanje za ovjes kočnice |
i* |
= |
Povećanje nakon središnjeg ovjesa (uobičajeno 4 za 2-osovinske te 8 za vagone s okretnim postoljima) |
ηdyn |
= |
Srednja učinkovitost ovjesa dok je vozilo u kretanju (srednja vrijednost između dva održavanja). ηdyn može iznositi do 0,91, ovisno o tipu ovjesa. |
FR |
= |
Suprotna sila koja se primjenjuje iz regulatora (obično 2 kN) |
Lukovi „k” koji se koriste za izračun kočne mase dani su matematičkom formulom sljedećeg tipa:
Jednadžba (S2):
pri čemu je:
|
a0 |
a1 |
a2 |
a3 |
kBg |
2,145 |
– 5,38 × 10-2 |
7,8 × 10-4 |
– 5,36 × 10-6 |
kBgu |
2,137 |
– 5,14 × 10-2 |
8,32 × 10-4 |
– 6,04 × 10-6 |
S.1.2.2. Vagoni za koje traženi uvjet za izračun kočne snage u skladu sa stavkom S.1.2.1. nije određen
Metoda izračuna navedena niže koristit će se za projektiranje kočne opreme vagona maksimalne brzine od ≤ 120 km/h. Kočna masa koja je označena na vagonu bit će određena na ispitivanju.
Kočna masa obično se izračunava u sljedeće dvije faze:
1. |
Izračun kočnog puta na temelju kočne snage primijenjene u različitim rasponima brzine. |
2. |
Određivanje postotka kočne mase iz izračunatog kočnog puta pomoću grafikona procjene na slici S.1. (izolirani vagon). |
slika S.1.
Grafikon ocjene
Kočni put izračunavat će se korak po korak (poglavlje S.4.1) ili prema fazama usporavanja (poglavlje S.4.2).
Metode izračunavanja koje su navedene načelno se primjenjuju na pojedinačni vagon.
Kočni put izračunavat će se za svaku od početnih brzina danih u poglavlju S.1.3.2., te za uvjete opterećenja iz poglavlja S.1.3.2. uzimajući u obzir:
— |
prosječnu dinamičku učinkovitost između dva održavanja, |
— |
vrijeme punjenja kočnog cilindra od 4s, |
— |
najniže prosječno svojstvo trenja za tarne materijale na takvom tipu vagona. |
Kada se izračunaju kočni putovi, unaprijed će se odrediti kočna masa pomoću postupaka iz poglavlja S.1.3.2., ali umjesto srednjeg kočnog puta izmjerenog u ispitivanjima, u obzir će se uzeti izračunati kočni put.
Za vagone, kako je to opisano u poglavlju S.1.2.1. koji imaju maksimalnu brzinu od 140 km/h, kočna masa izračunata za 120 km/h (v. poglavlje S.1.2.1.) može se također koristiti za maksimalne brzine od 140 km/h.
Kočna masa može se unaprijed odrediti pomoću ovog izračunskog postupka, uzimajući u obzir sljedeće dodatne napomene:
— |
kočni put izračunat će se za kočenje s brzina od 100, 120, 140 i 160 km/h do maksimalne brzine vagona, |
— |
kada se izračunaju kočni putovi, unaprijed će se odrediti kočna masa pomoću postupka iz poglavlja S.1.3.2., ali umjesto srednjeg kočnog puta izmjerenog u ispitivanjima, u obzir će se uzeti izračunati kočni put. |
Kočna masa koja je označena na vagonu odredit će se na ispitivanjima (poglavlje S.1.3.).
S.1.3. Određivanje kočne mase ispitivanjem
Ovaj postupak bit će obavezan kada god ne postoji odobrena metoda izračuna. Postupak se također može provesti za vagone, kako je to opisano u poglavlju S.1.2.1. (P10 Papuče). Ako ispitivanja daju kočnu masu veću od izračunate vrijednosti, tada se izračunata vrijednost neće mijenjati. Ako ispitivanja daju kočnu masu manju od izračunate vrijednosti, tada će se utvrditi razlozi za takav rezultat.
Ispitivanje se smije provesti:
— |
ispitivanja s pojedinačnim vagonima |
U tim ispitivanjima kočni put vlaka ili vagona izmjerit će se za korištenje kočnice u slučajevima opasnosti od v0 na kolosijeku u pravcu i razini. Kočni put mjerit će se od točke gdje se počela primjenjivati kočnica za slučaj opasnosti.
S.1.3.1. Vagoni s maksimalnom brzinom od ≤ 120 km/h
S.1.3.1.1.
Predmetno će se vozilo zakvačiti na lokomotivu i ubrzat će se do brzine od v0. Kada se postigne određena brzina, mehaničko će se kvačilo otkvačiti. Primijenit će se kočnica za slučaj opasnosti. Kočni put će se mjeriti od točke gdje se počela primjenjivati kočnica za slučaj opasnosti.
S.1.3.1.2.
— |
Jedan vagon u slučaju osnovnog tipa vagona s okretnim postoljem, |
— |
skupina od tri vagona u slučaju dvoosovinskih vagona, |
— |
skupina od dva vagona u slučaju zglobnih vagona bez okretnog postolja, |
— |
kompozicije vagona koji se ne mogu razdvojiti u prometu. |
Ispitivanja proklizavanja provest će se pri brzinama od 100 i 120 km/h.
Kada postoji uređaj za promjenu sile kočenja, ispitivanja proklizavanja kod kočenja izvest će se:
— |
u položaju „prazan”, oko prijelaznog opterećenja (ako je to moguće kod predmetnog tipa vozila). U slučaju automatskog uređaja za promjenu kočne sile, ispitivanja će se također provesti u položaju „prazan” oko prijelaznog opterećenja, ali pod opterećenjem koje je dovoljno manje od prijelaznog opterećenja, a da pri tom automatski uređaj ostane stabilan u poziciji „prazan”, |
— |
pod maksimalnim opterećenjem u poziciji „pun”. |
U slučaju vozila s automatskim uređajem za promjenu kočne sile koji su kontinuirano u funkciji, ispitivanja za proklizavanja kod kočenja izvest će se:
— |
na praznom vagonu (težina: tara), u poziciji za opterećenje „prazan” da se provjeri da maksimalno propisana vrijednost λ nije prekoračena, |
— |
s maksimalnim opterećenjem (koje će dati maksimalnu kočnu masu). |
— |
Ispitivanja za proklizavanja kod kočenja izvest će se također kako bi se potvrdila kočna masa u točki maksimalnog rasipanja energije. |
Opći uvjeti ispitivanja mogu se pronaći u poglavlju S.3.1.
Izmjerena udaljenost korigirat će se za nazivne uvjete (v0 nom) ispitivanja koristeći metodu navedenu u poglavlju S.3.2.
Od srednjeg kočnog puta s (srednja vrijednost dopuštenih korigiranih vrijednosti), postotak kočne mase vozila odredit će se iz lukova od 120 i/ili 100 km/h na slici S.1. ili iz formula u tablici S.1. Uzet će se minimalni postotak kočne mase.
Tablica S.1.
Izračun λ
V [km/h] |
C |
D |
100 |
52 840 |
10 |
120 |
83 634 |
19 |
140 |
119 179 |
19 |
160 |
161 280 |
19 |
Ove formule su valjane unutar ograničenja koja odgovaraju krajnjim točkama luka na slici S.1.
Kada je na ispitivanjima određena kočna masa koju treba navesti na vozilu, rezultat ispitivanja prilagodit će se „srednjoj” dinamičkoj učinkovitosti između dva održavanja (0,83 za vagone kako je opisano u poglavlju S.1.2.1.).
S papučama P10 kočna masa bit će ispravljena za dinamičku snagu na držačima umetaka pomoću sljedeće metode:
(a) |
Odrediti učinkovitost ovjesa kočnice što je moguće preciznije dok je vozilo u pokretu tijekom ispitivanja kako bi se odredio ηdyn test. Tamo gdje vrijednost nije izmjerena, za nove vagone s konvencionalnim ovjesom može se upotrijebiti ηdyn test = 0,91. Za ostala vozila, gdje ηdyn test nije izmjeren, može se upotrijebiti sljedeće: Ova se formula ne može upotrijebiti za ηdyn test vrijednosti manje od 0,6. ηdyn test ne smije biti veći od 0,91. |
(b) |
S Btest kao masom kočenja po držaču umetka na ispitivanju, gornje jednadžbe (1) i (2) mogu se koristiti za određivanje Fdyn test ili izravno iščitavanjem vrijednosti. |
(c) |
Korigirana dinamička snaga iznosi kako slijedi: |
(d) |
S ovom vrijednosti za Fdyn corr mogu se koristiti iste tablice kako bi se odredila ispravljena kočna masa po držaču umetka, Bcorr. |
S.1.3.2. Vagoni s maksimalnom brzinom većom od 120 km/h, ali koja ne prelazi 160 km/h
Metoda će biti identična onoj koja je navedena u poglavlju S.1.3.1. s dvije dodatne serije ispitivanja, jedna od 140 km/h, a druga od 160 km/h ako vagon može voziti brzinom od 160 km/h.
Izmjereni kočni putovi bit će ispravljeni za nominalne ispitne uvjete (v0 nom) korištenjem metode navedene u poglavlju S.3.2.
Ispravljeni srednji kočni putovi koristit će se za određivanje 4 vrijednosti za λ (λ100, λ120, λ140, λ160) iz luka na slici S.1. (ili iz formula za te lukove – vidjeti tablicu S.1.).
Iz λ100, λ120, λ140, λ160 će se uzimati minimalne vrijednosti.
S.2. ODREĐIVANJE KOČNE SNAGE VAGONA OPREMLJENIH UIC-OVOM ZRAČNOM KOČNICOM ZA TERETNE VLAKOVE
Kočna masa vagona u položaju G bit će određena kao identična kočnoj masi određenoj u položaju P.
Kočna snaga vagona u položaju G neće se posebno ocjenjivati.
S.3. IZVOĐENJE ISPITIVANJA
S.3.1. Metoda izvođenja ispitivanja
S.3.1.1. Atmosferski uvjeti
Kako bi se izbjeglo da loši vremenski uvjeti utječu na rezultate, ispitivanja će se provoditi uz minimalni vjetar i suhe tračnice.
S.3.1.2. Broj ispitivanja
Provest će se najmanje četiri valjana ispitivanja iz čega će se izračunati srednje vrijednosti. Svi izmjereni kočni putovi bit će korigirani u skladu s točkom 1., poglavljem S.3.2.
Srednja će se vrijednost prihvatiti ako zadovoljava sljedeće kriterije, što će se istodobno provjeravati:
1. |
|
pri čemu je se kočni put najudaljeniji od srednje vrijednosti.
Ako jedan od dvaju kriterija nije zadovoljen, tada će se provesti dodatna ispitivanja (odbacivanje ekstremne vrijednosti „se” ako kriterij 2. nije zadovoljen, a n ≥ 5).
S tako dobivenim novim vrijednostima, provjeravat će se kriteriji 1. i 2. pri čemu:
si |
= |
kočni put izmjeren na ispitivanju „i”, nakon korekcije, |
|
= |
srednji iznos kočnog puta, |
n |
= |
broj testova, |
σn |
= |
standardna devijacija od uzorka |
te
Broj valjanih ispitivanja mora iznositi najmanje 70 % ukupnog broja izvršenih ispitivanja. Ispitivanja provedena u skladu s poglavljem S.3.2., točkom 1.b, neće se ubrajati u ukupan broj ispitivanja.
Ako nakon ukupno 10 testiranja jedan od dvaju kriterija nije zadovoljen, serija testiranja bit će prekinuta, a kočni sustav provjeren. Prekid ispitivanja navest će se u ispitnom izvješću.
S.3.1.3. Uvjeti tarnih sastavnica i diskova/kotača
Prije početka ispitivanja, tarne sastavnice vozila (kočni umeci/papuče) bit će korišteni tijekom najmanje 70 % kočnog puta. Kraći kočni putovi dobivaju se s 3 do 5 mm trošenja na kočnim papučama od lijevanog željeza. Ako ispitivanja uključuju kočenje do potpunog zaustavljanja u vlažnim uvjetima, vodeći rub umetaka/papuča bit će umetnut u smjeru rotacije.
Preporuča se da se testiranja izvode na vozilima s kočnim blokom na kotačima (ili novim ili ponovno profiliranim) koje su korišteni najmanje 1 200 km.
Preporučljiva početna temperatura diskova/kotača iznosi između 50 °C i 60 °C.
S.3.2. Metoda vrednovanja ispitnih rezultata
S.3.2.1. Korekcija zaustavnog puta iz svakog ispitivanja
Kočni put dobiven ispitivanjem „j” bit će korigiran kako bi se u obzir uzeli sljedeći faktori:
— |
nazivna brzina u odnosu na početnu brzinu izmjerenu na testu, |
— |
nagib razinice ispitnog kolosijeka. |
Korekcija će se provesti primjenom sljedeće formule:
Transformacija daje sljedeće:
Pri čemu je:
sjcorr [m] |
= |
korigirani kočni put (koji odgovara nazivnoj brzini ispitivanja j), |
||||||
sjmeas [m] |
= |
kočni put izmjeren na ispitivanju j, |
||||||
vjnom [km/h] |
= |
nazivna početna brzina na ispitivanju j, |
||||||
vjmeas [km/h] |
= |
početna brzina izmjerena na ispitivanju j, |
||||||
ρ |
= |
koeficijent tromosti „rotirajuće mase” koja se definira: pri čemu je:
(Ako nije poznata točna vrijednost, koristit će se ρ = 1,15 za lokomotive i ρ = 1,04 za putničke vagone), |
||||||
i [mm/m] |
= |
srednji nagib razinice nad sjmeas na ispitnom kolosijeku koji je pozitivan (+) za višak nadvisivanja te negativan (-) za manjak nadvisivanja. |
Sljedeća dva kriterija bit će provjerena pri vrednovanju ispitivanja:
(a) |
3 mm/m (5 mm/m u iznimnim slučajevima) i |
(b) |
vjmeas - vjnom ≤ 4 km/h |
Srednji iznos kočnog puta , dobiven u skladu sa stavkom S.3.1. korigirat će se kako bi se u obzir uzeli sljedeći faktori:
(a) |
Dinamička učinkovitost ispitanog ovjesa kočnice u usporedbi sa srednjom vrijednosti u radu, te za kočne diskove, srednji promjer kotača na testiranim vozilima u usporedbi s promjerom napola istrošenih kotača. Za vagone s P10 kočnim blokovima i konvencionalnim ovjesom kočnica dinamička učinkovitost bit će korigirana pomoću metode navedene u S.1.3.1. Srednji kočni put bit će korigiran pomoću sljedeće formule: i pri čemu je:
|
(b) |
Stvarno vrijeme punjenja u odnosu prema nazivne 4 s. Ova korekcija primjenjivat će se jedino na ispitivanjima na izoliranim vozilima. Primjenjivat će se sljedeća formula: pri čemu je:
|
S.4. VREDNOVANJE RADNIH KARAKTERISTIKA KOČENJA IZRAČUNOM
S.4.1. Izračun korak po korak
Izračun kočnog puta može se provesti korak po korak, počevši s općom metodom koja se temelji na dinamičkoj formuli, a algoritam se definira na sljedeći način:
Korak 1.: |
|
pri čemu je:
ΣFi |
zbroj sila usporavanja svih aktivnih kočnica; |
Wi |
otpor usporavanja u vremenu i; |
me |
jednakovrijedna masa vozila (uključujući rotirajuće mase); |
ai |
usporavanje u vremenu i. |
Korak 2.: |
|
Korak 3.: |
|
pri čemu je:
Δt |
vrijeme izračunskog intervala (Δt ≤ 1s); |
vI |
početna brzina intervala Δt; |
vI + 1 |
konačna brzina intervala Δt; |
Korak 4.: |
|
pri čemu je:
Vmi |
srednja brzina u vremenskom intervalu Δt. |
Korak 5.: |
|
pri čemu je:
Δsi |
udaljenost prevaljena tijekom intervala Δt. |
Udaljenost Δsi može se također izračunati jednom od sljedećih formula:
Korak 5.a: |
|
Korak 5.b: |
|
Pod pretpostavkom da je kočna sila konstantna na intervalu, sve formule daju isti rezultat.
Korak 6.: |
|
pri čemu je:
s |
ukupni kočni put (sve do v = 0) |
S.4.2. Izračun po fazama usporavanja
U slučajevima kada su vozila opremljena kočnicama koje su utvrdile sile usporavanja kao konstantne po fazama u nekim brzinskim intervalima ili ako je poznata srednja vrijednost ove sile, moguća je sljedeća pojednostavljena metoda:
Korak 1.: |
|
pri čemu su:
Fmi, Wmi, ami konstantne vrijednosti ili srednje vrijednosti u intervalima brzine vi á vi + 1.
Korak 2.: |
|
pri čemu je:
Δsj |
prevaljeni put u ovom intervalu brzine |
Korak 3.: |
|
PRILOG T.
POSEBNI SLUČAJEVI
Kinematički profil
Velika Britanija
T.1. |
VAGONI NAMIJENJENI VOŽNJI NA BRITANSKIM PRUGAMA |
T.1.1. |
Uvod |
T.1.2. |
Odjeljak A. — Profil koji se odnosi na vagone u Velikoj Britaniji (W6) |
T.1.3. |
Odjeljak B. — Primjer izračuna za vozila profila W6-A |
T.1.4. |
Odjeljak C. — Profili W7 i W8 |
T.1.5. |
Odjeljak D. — Posebni teretni profil W9 |
T.1. VAGONI NAMIJENJENI VOŽNJI NA BRITANSKOJ MREŽI
T.1.1. Uvod
Sljedeći su profili teretnih vagona prisutni na prugama u Velikoj Britaniji: W6, W7, W8 i W9. Upravitelj infrastrukture upisuje u registar infrastrukture koji su profili dostupni na određenoj pruzi. Profili su opisani niže u Odjeljku A. – W6, Odjeljku B. – Primjer izračuna, Odjeljku C. – W7 i W8, te Odjeljku D. – W9. Primjena je ovih profila ograničena na vozila čije je bočno gibanje i zanošenje ogibljenja minimalno. Vozila s mekim bočnim ogibljenjem i/ili znatnim zanošenjem ocjenjuju se dinamički u skladu s objavljenim nacionalnim standardima.
Ispod 400 mm iznad razine tračnica vagoni moraju ispunjavati referentni profil, te profile G1 i W6, ovisno o tome koja je veličina profila više ograničena.
T.1.2. Odjeljak A. – Profil koji se odnosi na vagone u Velikoj Britaniji (W6)
Slika T1.
Napomena o jednadžbama za smanjenje i ostalim čimbenicima koji se uzimaju u obzir prilikom primjene profila W6 na teretna željeznička vozila
Područje iznad 1 000 mm iznad razine tračnica
Općenito
Ovaj se dio profila smatra statičkim, a na širinu profila ne utječu bočna gibanja.
Visina od 1 000 mm iznad razine tračnica
Visina od 1 000 mm iznad razine tračnica predstavlja apsolutni minimum. Niti jedan dio vagona ne smije okomito zadirati ispod ove razine te time utjecati na profil, bez obzira na stanje opterećenosti ili istrošenosti. Okomiti hod opruge utvrđuje se kao najveća duljina gibanja do položaja stabilizacije ili nepomičnog položaja opruge.
Utvrđivanje najveće širine vozila
Dopuštena je širina od 2 820 mm na pruzi u pravcu (jednako 3 024 mm u lukovima polumjera 200 m) bez primjene jednadžbi za smanjenje širine.
Dijagram za jednadžbe za smanjenje širine.
Slika T.2.
A |
= |
središnjica kolnog sloga/okretnog postolja u metrima. |
Ni i No |
= |
razmak u metrima između dotičnog odsjeka i najbliže osovine ili središta okretnog postolja. |
Formule koje se primjenjuju za utvrđivanje smanjenja iznad 1 000 mm iznad razine tračnica
(a) |
Smanjenje Ei (u metrima) koje je potrebno primijeniti s obje strane profila na odsjeku između osovina/okretnih postolja: |
(b) |
Smanjenje Eo (Eo u metrima) koje je potrebno primijeniti s obje strane profila na odsjeku iza osovina ili središta okretnog postolja: |
Napomena
— |
Negativna vrijednost dobivena pomoću jednadžbi iz točaka (a) ili (b) označava da je primjenjivo smanjenje jednako nuli. |
— |
Smanjenje u središtu vozila nije potrebno ako razmak između središta okretnih postolja ne prelazi 12,8 m. |
— |
Formule za smanjenje širine jednako se primjenjuju na sve koordinate širine gornjeg profila. |
— |
Nikakvo povećanje širine ovog profila nije dopušteno čak ni ako su pomaci u lukovima manji od gore opisanih. |
Područje ispod 1 000 mm iznad razina tračnica
Općenito
Ovaj dio profila je pojednostavljeni kinematički profil.
Potrebno je uzeti u obzir sve bočne pomake, bez obzira na njihov uzrok, odnosno:
(a) |
puni bočni hod ogibljenja; |
(b) |
puno bočno trošenje ogibljenja; |
(c) |
pomicanje u luku (Ei ili Eo). |
Ne uzimaju se u obzir:
(d) |
bočni nagib vozila; |
(e) |
otklon štitnika osovina; |
(f) |
zračnost između grebena ovoja kotača i tračnice; |
(g) |
trošenje grebena ovoja kotača i tračnica. |
Sve prikazane granične vrijednosti predstavljaju apsolutni minimum; niti jedan dio vagona ne smije okomito zadirati ispod ove vrijednosti te time utjecati na profil, bez obzira na stanje opterećenosti ili istrošenosti. Okomiti hod opruge utvrđuje se kao najveća duljina gibanja do položaja stabilizacije ili nepomičnog položaja opruge.
Nadalje, u gore navedenim uvjetima punog okomitog otklona i trošenja, vozilo ne smije prijeći granične vrijednosti profila u odnosu na ravnine 75, 100 i 135 mm iznad razine tračnica ako se nalazi na udubljenom ili izbočenom okomitom luku polumjera 500 m.
Utvrđivanje najveće širine vozila
U bilo kojoj točki vozila kombinacija njegove:
(1) |
najveće statičke širine; i |
(2) |
zbroja vrijednosti iz točke 1.2.1. (a), (b) i (c), |
ne smije prijeći niti jednu od dolje navedenih četiri vrijednosti:
Polumjer luka (R) |
Najveća širina (1) + (2) |
Pruga u pravcu (1) |
2 700 mm |
360 m |
2 700 mm |
200 m |
2 820 mm |
160 m |
2 900 mm |
Dijagram za formule za smanjenje širine
Slika T.3.
A |
= |
središnjica kolnog sloga/okretnog postolja u metrima. |
NI i No |
= |
razmak u metrima između dotičnog odsjeka i najbliže osovine ili središta okretnog postolja. |
R |
= |
polumjer luka. |
Formule koje se primjenjuju za utvrđivanje smanjenja ispod 1 000 mm iznad razine tračnica
(a) |
Smanjenje Ei (u metrima) koje je potrebno primijeniti s obje strane profila na odsjeku između osovina/ili okretnih postolja |
(b) |
Smanjenje Eo (u metrima) koje je potrebno primijeniti s obje strane profila na odsjeku iza osovina ili središta okretnog postolja. |
Napomena:
— |
Bilo koje smanjenje širine koje proizlazi iz gore navedenog jednako se primjenjuje na sve koordinate širine donjega profila. |
— |
Nikakvo povećanje širine ovog profila nije dopušteno. |
T.1.3. Odjeljak B. – Primjer izračuna za vozila profila W6-A
1. |
Primjer |
1.1. |
Dvoosovinski pokriveni vagon sljedećih dimenzija:
|
1.2. |
Područje iznad 1 000 mm iznad razine tračnica |
1.2.1. |
U sredini vozila
Za Ei dobivena je negativna vrijednosti, te smanjenje nije potrebno. |
1.3. |
Na glavnoj podlozi |
1.3.1. |
Za Eo dobivena je negativna vrijednost, te smanjenje nije potrebno. |
1.4. |
Područje ispod 1 000 mm iznad razine tračnica |
1.4.1. |
Ukupno bočno gibanje ogibljenja |
1.4.1.1. |
(0,020 + 0,003) m = 23 mm (smanjenje polovice širine) |
1.5. |
Na središnjici osovine |
1.5.1. |
Eo/Ei = nula Stoga je najveća širina preko sastavnica osovinskog ležišta: 2 700 – 2(23) = 2 654 mm |
1.6. |
U sredini vozila |
1.6.1. |
Iz gore navedenog vidljivo je kako je u primjeru i. dobivena najmanja vrijednost te je stoga najveća dopuštena širina u sredini vozila jednaka 2 598 mm. |
1.7. |
Na glavnoj podlozi vozila |
1.7.1. |
|
3. |
Izračun okomitih pomaka/graničnih vrijednosti |
3.1. |
Pomak sastavnice s oprugama |
3.1.1. |
Napomena: Ovaj se pomak može smanjiti za ukupnu debljinu podloške (pakne) stožastog bloka osovinskog ležišta ugrađenu radi kompenzacije trošenje kotača na vozilima koja imaju mogućnost ugradnje takvih podloški stožastog bloka. |
3.2. |
Pomak sastavnice bez opruge |
3.2.1. |
|
3.2.2. |
|
3.3. |
Granične vrijednosti u sredini vozila |
3.3.1. |
Okomiti pomak Hi vozila koje se nalazi na izbočenom okomitom luku polumjera 500 m dobiva se sljedećom formulom:
Hi = 20 mm. |
3.4. |
Granične vrijednosti na glavnoj podlozi vozila |
3.4.1. |
Okomiti pomak Ho vozila koje se nalazi na udubljenom okomitom luku polumjera 500 m dobiva se sljedećom formulom:
Ho = 21 mm. |
3.4.2. |
Napomena: Vrijednosti dobivene na način opisan u točkama 3.3. i 3.4. dodatne su vrijednosti u odnosu na vrijednosti izračunate u skladu s gornjim odredbama 3.1. i 3.2., ali samo za ravnine 75, 100 i 135 mm iznad razine tračnica. |
T.1.4. Odjeljak C. – Profili W7 i W8
Profil W7
Slika T.4.
Profil W8
Slika T.5.
T.1.5. Odjeljak D. – Posebni teretni profil W9
— |
Sanduk vozila i okretna postolja moraju se projektirati u skladu s profilom W6. |
— |
Pri utovaru u vagon, odstranjivi teret mora biti sukladan dolje opisanom profilu W9. |
1.1. |
Profil W9 čine dva različita dijela, te je potrebno oba poštivati: W9 (i) odnosi se na jedinice tereta postavljene između središta okretnih postolje [Napomena: (i) znači „unutarnji”]. W9 (o) odnosi se na jedinice tereta postavljene na izbočenje vagona, odnosno između krajnjeg okretnog postolja i odgovarajućeg korisnog krajnjeg dijela utovarne površine vagona [Napomena: (o) znači „vanjski”]. |
Referentne dimenzije profila W9 (i), unutarnji
Slika T.6.
Vagoni kontejneri imaju različite položaje za intermodalne jedinice različitih veličina. Intermodalne jedinice utovarene u vagone kontejnere nisu učvršćene ni poprečno ni uzdužno. Sva se poravnavanja i eventualno pomicanje tereta tijekom putovanja uzimaju u obzir za profile W9 (i) i W) (o).
2. |
Napomene o formulama za smanjenje i drugim čimbenicima koji se uzimaju u obzir pri primjeni profila W9. |
2.1. |
Profil W9 (i) je specificiran za vagone s razmakom između središta okretnih postolja od 13,5 m. Povećanje širine ovog profila nije dopušteno za vagone čiji je razmak između središta okretnih postolja manji od 13,5 m, no smanjenje se širine profila primjenjuje na vagone s razmakom između središta okretnih postolja većim od 13,5 m. |
2.1.1. |
Područje iznad 1 000 mm iznad razine tračnica |
2.1.1.1. |
Općenito |
2.1.1.2. |
Ovaj se dio profila W9 (i) smatra statičkim, a na širinu profila ne utječu bočna gibanja ogibljenja do granične vrijednosti od 13 mm (uključujući trošenje). Širina profila W9 (i) se smanjuje s obje strane središnjice za vrijednost koja odgovara bočnim gibanjima ogibljenja koja prelaze graničnu vrijednost od 13 mm. Područje od 1 000 mm iznad razine tračnica predstavlja za širinu od 2 796 mm apsolutni minimum. Nijedan dio jedinice tereta ne smije okomito zadirati ispod ove razine te time utjecati na profil, bez obzira na stanje opterećenosti ili istrošenosti. Okomiti hod opruge utvrđuje se kao najveća duljina gibanja do položaja stabilizacije ili krajnjeg položaja opruge. |
Područje između 1 000 mm i 780 mm iznad razine tračnica
Slika T.6.
Napomena: Obično se najveće smanjenje ostvaruje ako je Ni = A/2.
1.1.3. |
Smanjenje Ei (u metrima) koje je potrebno primijeniti s obje strane profila na odsjeku između osovina/okretnih postolja:
|
Napomena:
— |
Negativna vrijednost dobivena na temelju točke 1.1.3. označava da je primjenjivo smanjenje jednako nuli. |
— |
Nikakvo smanjenje u središtu vozila nije potrebno ako razmak između središta okretnih postolja prelazi 13,5 m. |
Formula za smanjenje širine jednako se primjenjuju na sve koordinate za širinu u području iznad 1 000 mm iznad razine tračnica.
Područje između 1 000 mm i 780 mm iznad razine tračnica
2.1. |
Općenito |
2.1.1. |
Ovaj dio profila W9 (i) je pojednostavljeni kinematički profil. Treba uzeti u obzir sve bočne pomake, bez obzira na njihov uzrok, odnosno:
Ne uzimaju se u obzir:
|
2.1.3. |
Područje ispod 780 mm iznad razine tračnice |
2.1.3.1. |
Nijedan dio jedinice tereta usklađen s profilom W9 (i) ne smije zadirati u ovo područje bez obzira na stanje opterećenosti ili istrošenosti, osim kada je taj dio jedinice tereta usklađen s profilom W6. |
2.1.4. |
Utvrđivanje širina profila W9 (i) |
Slika T.7.
2.1.5. |
U bilo kojoj točki vozila kombinacija njegove:
ne smije prijeći nijednu od dolje navedenih triju vrijednosti:
|
2.1.5.1. |
Smanjenje Ei (u metrima) koje je potrebno primijeniti s obje strane profila na odsjeku između okretnih postolja:
|
2.1.6.2. |
Napomena: Bilo koje smanjenje širine koje proizlazi iz gore navedene formule jednako se primjenjuju na sve koordinate u području između 1 000 mm i 780 mm iznad razine tračnica. Povećanje širine ovog profila nije dopušteno. |
3. |
Primjer izračuna |
3.1. |
Smanjenja širine izračunato u skladu s podacima o profilu W9 (i). |
3.1.1. |
Vagon s okretnim postoljima do sljedećih dimenzija:
|
3.2. |
Područje iznad 1 000 mm iznad razine tračnica |
3.2.1. |
U sredini vagona
Ei = - 0,00009, tj. bez smanjenja zbog pomicanja u luku. |
3.2.2. |
Sveukupno smanjenje profila = Ei + prekomjerni bočni hod ogibljenja + prekomjerno gibanje jedinice tereta = 0 + 0 + 6,5 mm. Stoga se sve vodoravne koordinate profila W9 (i) u području iznad 1 000 mm iznad razine tračnica smanjuju za 6,5 mm s obje strane profila. |
3.3. |
Područje između 1 000 mm i 780 mm iznad razine tračnica |
3.3.1. |
Ukupni bočni hod ogibljenja = 13 mm. Prekomjerni bočni hod jedinice tereta = 6,5 mm. |
3.3.2. |
U sredini vagona:
Iz gore navedenog vidljivo je kako je u primjerima i. i ii. dobivena najmanja vrijednost, te je stoga najveća dopuštena širina jedinice tereta u sredini duljine krcajne platforme jednaka 2 645 mm. |
4. |
Napomene o formulama za smanjenje i drugim čimbenicima koji se uzimaju u obzir prilikom primjene profila W9 (o) |
4.1. |
Profil W9 (o) specificiran je za vagone s razmakom između središta okretnih postolja od 13,5 m. Povećanje širine ovog profila nije dopušteno za vagone čiji je razmak između središta okretnih postolja manji od 13,5 m. Međutim, smanjenje širine profila se primjenjuje na vagone s razmakom između središta okretnih postolja većim od 13,5 m. |
4.1.1. |
Područje iznad 1 000 mm iznad razine tračnica |
4.1.1.1. |
Općenito Ovaj dio profila W9 (o) se smatra statičkim, a na širinu profila ne utječe bočni hod ogibljenja do granične vrijednosti od 13 mm. Međutim, širina profila W9 (o) se smanjuje s obje strane središnje crte za vrijednost koja odgovara ukupnom bočnom hodu ogibljenja koji prelazi graničnu vrijednost od 13 mm. Svako pomicanje jedinice tereta koje dopuštaju mehanizmi za njegovo učvršćivanje, npr. vranjevi širi od 6 mm, dodatno smanjuje širinu s obje strane središnjice. Područje od 1 000 mm iznad razine tračnica predstavlja za širinu od 2 796 mm apsolutni minimum. Nijedan dio jedinice tereta ne smije okomito zadirati ispod ove razine i time utjecati na profil, bez obzira na stanje opterećenosti ili istrošenosti. Okomiti hod opruge utvrđuje se kao najveća duljina gibanja do položaja stabilizacije ili graničnog položaja opruge. Dopuštena je širina od 2 796 mm na pruzi u pravcu (jednako 3 024 mm u lukovima polumjera 200 m) bez smanjenja širine. |
4.1.2.1. |
Dijagram za formulu za smanjenje širine |
Slika T.7.
Napomena: smanjenje je općenito najveće ako je No najveći.
4.1.3. |
Formula koja se primjenjuje za utvrđivanje smanjenja iznad 1 000 mm iznad razine tračnica |
4.1.3.1. |
Smanjenje Eo (u metrima) koje je potrebno primijeniti s obje strane profila na odsjeku između okretnih postolja i kraja krcajne platforme vagona.
|
4.1.3.2. |
Napomena
Formula za smanjenje širine jednako se primjenjuju na sve koordinate širine u području iznad 1 000 iznad razine tračnica. Područje ≤ 1 000 mm iznad razine tračnica |
4.2.2. |
Područje ispod 1 000 mm iznad razina tračnica |
4.2.2.1. |
Ovaj se dio profila W9 (o) smatra kinematičkim, a profil se točno utvrđuje u skladu s referentnim profilom W6, osim što se dopuštene širine moraju dodatno smanjiti ovisno o metodi učvršćivanja jedinice tereta. Područje od 1 000 mm iznad razine tračnica predstavlja za širinu od 2 796 mm apsolutni minimum. Nijedan dio jedinice tereta ne smije okomito zadirati ispod ove razine te time utjecati na profil, bez obzira na stanje opterećenosti ili istrošenosti. Okomiti hod opruge utvrđuje se kao najveća duljina gibanja do položaja stabilizacije ili krajnjeg položaja opruge. |
4.2.2.2. |
Utvrđivanje širina profila U bilo kojoj točki vozila kombinacija njegove:
|
4.2.2.3. |
|
Slika T.8.
A |
= |
razmak između središta okretnih postolja (u metrima) |
No |
= |
razmak između dotičnog odsjeka i najbližeg središta okretnog postolja (u metrima) |
Napomena: smanjenje je najveće ako je No = A/2
R |
= |
polumjer luka (u metrima) |
Formula koja se primjenjuje za utvrđivanje smanjenja ispod 1 000 mm iznad razine tračnica
Smanjenje Eo (u metrima) koje je potrebno primijeniti s obje strane profila na odsjeku između okretnog postolja i kraja teretne platforme vagona:
Napomena
— |
Bilo koje smanjenje širine koje proizlazi iz gore navedene formule jednako se primjenjuje na sve koordinate širine u području ispod 1 000 mm iznad razine tračnica. |
— |
Povećanje širine ovog profila nije dopušteno. |
Smanjenja širina izračunato u skladu s podacima o profilu W9 (o).
Primjer izračuna
Smanjenja širina izračunato u skladu s podacima o profilu W9 (o).
Vagon s okretnim postoljima do sljedećih dimenzija:
Razmak između središnjih zatika okretnih postolja (A) |
13,5 m |
Duljina krcajne platforme |
15,9 m |
Puni bočni hod ogibljenja, uključno s trošenjem sučelja |
13 mm (tj. ne smije prijeći standardnu vrijednost od 13 mm) |
Puno bočno gibanje jedinice tereta s obzirom na uređaj |
12,5 mm (tj. 6,5 mm više za učvršćivanje tereta u odnosu na standardnu vrijednost od 6 mm) |
Područje iznad 1 000 mm iznad razine tračnica
Na kraju jedinice tereta
unde
Eo = - 0,070 m
Ukupno smanjenje profila
= Eo + prekomjerni bočni hod ogibljenja + prekomjerno gibanje jedinice tereta
= - 70 + 0 + 6,5 = - 63,5 mm, što je negativna vrijednost, te stoga smanjenje nije potrebno.
Područje ispod 1 000 mm iznad razina tračnica
Ukupni bočni hod ogibljenja = 13 mm
Prekomjerni bočni hod jedinice tereta = 6,5 mm.
Na kraju jedinice tereta:
i. |
Stoga je najveća širina pri R = 360 m: 2 700 – (2 x 24,5) – (2 x 13) – (2 x 6,5) = 2 612 mm |
ii. |
Stoga je najveća širina pri R = 200 m: 2 820 – (2 x 44) – (2 x 13) – (2 x 65) = 2 693 mm |
iii. |
Stoga je najveća širina pri R = 160 m: 2 900 - (2 x 55) - (2 x 13) - (2 x 6,5) = 2 751 mm |
U slučaju i. dobivena je najmanja vrijednost te je stoga najveća dopuštena širina jedinice tereta na kraju duljine krcajne platforme jednaka 2 612 mm.
(1) Uključena kako bi se obuhvatilo dijelove na koje ne utječe pomicanje u luku, npr. osovinska ležišta.
PRILOG U.
POSEBNI SLUČAJEVI
Kinematički profil
Kolosijek širine 1 520 mm
U.1. |
VAGONI ZA KOLOSIJEKE ŠIRINE 1 520 MM I 1 435 MM |
U.2. |
VAGONI SAMO ZA KOLOSIJEKE ŠIRINE 1 520 MM |
U.3. |
PROLAŽENJE PREKO PRIJELAZNIH LUKOVA |
U.4. |
PROLAŽENJE PREKO VERTIKALNIH PRIJELAZNIH LUKOVA (UKLJUČUJUĆI SPUŠTALICE RANŽIRNIH STANICA) I PREKO UREĐAJA ZA KOČENJE, RANŽIRANJE ILI ZAUSTAVLJANJE |
U.5. |
MOGUĆNOST SPAJANJA |
Ovaj se posebni slučaj odnosi na određene pruge u Poljskoj i Slovačkoj širine 1 520 mm koje su povezane s prugama u Litvi, Latviji i Estoniji.
U.1. VAGONI ZA KOLOSIJEKE ŠIRINE 1 520 MM I 1 435 MM
Interoperabilni vagoni za obavljanje prometa na kolosijecima širine 1 520 mm i 1 435 mm bez ikakvih ograničenja moraju biti usklađeni s kinematičkim profilom prikazanim na slici U.1.
Slika U.1.
Gornji dijelovi određenih vagona koji se koriste na temelju bilateralnih i multilateralnih sporazuma mogu biti usklađeni s profilom prikazanim na slici U.2.
Slika U.2.
Kinematički profil donjih dijelova tih vagona mora biti usklađen sa slikom U.3.
Slika U.3.
U.2. VAGONI SAMO ZA KOLOSIJEKE ŠIRINE 1 520 MM
Ovi teretni vagoni mogu biti usklađeni s kinematičkim profilima WM-02, WM-1 i WM-0.
Slika U.4.
Kinematički profil WM-2
Slika U.5.
Kinematički profil WM-1
Slika U.6.
Donji dijelovi kinematičkog profila WM-02, 1, 0
U.3. PROLAŽENJE PREKO PRIJELAZNIH LUKOVA
Pojedinačni vagoni, natovareni ili prazni, morali bi svladati lukove polumjera 80 m.
Na kolosijecima širine 1 520 mm natovareni ili prazni vagoni spojeni u vlak moraju svladati:
— |
prijelaze između pruge u pravcu i luka polumjera 80 m bez prijelaznih lukova, |
— |
„S” lukove polumjera 120 m bez prijelaznih kolosijeka u pravcu. |
Na kolosijecima širine 1 520 mm natovareni ili prazni dugi vagoni (razmak između središnjih svornjaka okretnih postolja > 16 m i duljina s kvačilima > 21 m) spojeni u vlak moraju svladati:
— |
prijelaze između pruge u pravcu i luka polumjera 110 m bez prijelaznih lukova, |
— |
„S” lukove polumjera 160 m bez prijelaznih kolosijeka u pravcu. |
Na kolosijecima širine 1 435 mm natovareni ili prazni vagoni spojeni u vlak moraju svladati:
— |
„S” lukove polumjera 190 m bez prijelaznih kolosijeka u pravcu, |
— |
„S” lukove polumjera 150 m s prijelaznim kolosijekom u pravcu duljine 6 m, |
— |
„S” lukove polumjera 120 m s prijelaznim kolosijekom u pravcu duljine 20 m. |
U.4. PROLAŽENJE PREKO VERTIKALNIH PRIJELAZNIH LUKOVA (uključujući spuštalice ranžirnih stanica) i preko uređaja za kočenje, ranžiranje ili zaustavljanje
Prolaženje preko vertikalnih profila kao što je prikazano na slikama U.7. i U.8. moguće je bez odspajanja automatskih kvačila.
Slika U.7.
Prva kolosiječna kočnica prije prvog prijelaza
Slika U.8.
Prva kolosiječna kočnica nakon prvog prijelaza
U.5. MOGUĆNOST SPAJANJA
Spajanje natovarenih ili praznih vagona automatskim kvačilima bit će moguće u sljedećim uvjetima:
— |
bez ručne potpore:
|
— |
ručno:
|
Spajanje natovarenih ili praznih dugih vagona (razmak između glavnih svornjaka okretnih postolja > 16 mm i duljina sa spojkama > 21 m) bit će moguće u sljedećim uvjetima:
— |
bez ručne potpore:
|
— |
ručno:
|
PRILOG V.
POSEBAN SLUČAJ
Radne karakteristike kočenja
Velika Britanija
V.1. PARKIRNA KOČNICA ZA TERETNE VAGONE NAMIJENJENE OBAVLJANJU PROMETA NA MREŽI VELIKE BRITANIJE
Specifikacija parkirne kočnice: za nove vagone u uporabi u Ujedinjenoj Kraljevini: svaki vagon mora biti opremljen. Za vagone koji se koriste samo u Ujedinjenoj Kraljevini parkirna kočnica mora biti projektirana da potpuno natovareni vagoni mogu mirovati na pruzi nagiba 2,5 % uz najveću adheziju od 10 % bez vjetra.
V.2. JEDNAKOVRIJEDNA KOČNA SILA I ČIMBENICI KOČNE SILE ZA TERETNE VAGONE NAMIJENJENE OBAVLJANJU PROMETA NA MREŽI VELIKE BRITANIJE
Za teretne vagone u uporabi u Ujedinjenoj Kraljevini potrebno je izračunati jednakovrijednu kočnu silu te, ako se može, čimbenike kočne sile. Za teretne vagone u uporabi u drugim državama članicama osim Ujedinjene Kraljevine izračunat će se kočna masa/postotak kočne mase. Za teretne vagone u uporabi i u Ujedinjenoj Kraljevini i u drugim državama članicama izračunat će se jednakovrijedna kočna sila/čimbenici kočne sile, kao i kočna masa/postotak kočne mase. Operater je dužan pribaviti te podatke i upisati ih u Registar pružnih vozila.
Kočna sila
Sila primijenjena na sučelje kočnog bloka/umetka/kočne površine.
Jednakovrijedna kočna sila
Vrijednost kočne sile koju je potrebno primijeniti na jednakovrijedan sklop navojnih kočnica sa standardnim koeficijentom trenja kako bi se postigla ista vrijednost kočne sile usporavanja dobivena stvarnom kombinacijom kočne sile i koeficijenta trenja vozila.
Čimbenici kočne sile
Čimbenici koji omogućavaju računalnom sustavu UK TOPS da izračuna kočnu silu na željezničkom vozilu opremljenom uređajem koji prilagođava kočnu silu masi vozila.
Izračun podataka o kočnoj sili
i. Vozila s jedinstvenom vrijednosti kočne sile ili vrijednostima utvrđenim na osnovi tara uvjeta i natovarenih uvjeta.
Pristup utvrđen u ovom odjeljku primjenjuje se i na putničke vagone, iako oni mogu imati kočnu silu koja varira ovisno o opterećenju vozila. Vrijednost izračunate jednakovrijedne kočne sile odnosi se na tara masu vozila.
Jednakovrijedna kočna sila je ukupna sila potrebna za vozilo i izravno je povezana s kočnom silom usporavanja primijenjenom na tračnice.
Navedena vrijednost kočne sile izravno se koristi kao pokazatelj mogućnosti kočenja vozila te, sukladno postojećim vrijednostima, ta se sila mora primijeniti na odgovarajući sklop navojnih kočnica kako bi se proizvela ista sila kočna sila usporavanja na tračnicama uporabom standardnog srednjeg koeficijenta trenja na sučelju kočenja trenjem. Standardni srednji koeficijent trenja koji se tradicionalno koristi kao osnova za izračune iznosi 0,13.
Navedene jednakovrijedne kočne sile računaju se iz kočne sile usporavanja na sljedeći način:
i
Pri čemu je:
BT |
= |
jednakovrijedna kočna sila za tračničko vozilo tara mase (u tonama). |
BL |
= |
jednakovrijedna kočna sila za opterećeno tračničko vozilo (u tonama). |
FT i FL |
= |
kočna sila usporavanja odgovarajuća za vozilo tara mase, odnosno opterećeno vozilo, koja djeluje na tračnice i to tijekom vremena kada tlak u kočnom cilindru dostigne barem 95 % svoje najveće vrijednosti (kN). |
0,13 |
= |
standardni srednji koeficijent trenja (-). |
9,81 |
= |
ubrzanje uslijed gravitacije (m/s2). |
ii. Vozila s vrijednošću kočne sile koja varira ovisno o opterećenju
Za vozila za koja je potrebno izračunati čimbenike kočne sile koji imaju stalni i promjenjivi element, ti se čimbenici računaju na sljedeći način:
(a) |
Čimbenik kočne sile 1 = CL ili CT (u tonama) pri čemu je CL = BL – ( m × WL ) i CT = BT – ( m × WT ) Niže je navedena derivacija vrijednosti m. |
(b) |
Čimbenik kočne sile (u tonama) (tone/tonă) |
Pri čemu je:
BL |
= |
jednakovrijedna kočna sila pri najvećem opterećenju vozila (u tonama). |
BT |
= |
jednakovrijedna kočna sila pri tara masi vozila (u tonama). |
WL |
= |
najveće opterećenje vozila (u tonama). |
WT |
= |
tara masa vozila (u tonama). |
Vrijednosti čimbenika kočne sile izračunate u točkama (a) i (b) upisuju se u Registar željezničkih vozila.
iii. Čimbenici koje je potrebno uzeti u obzir pri izvođenju kočne sile
Kočna sila usporavanja vozila može se izračunati iz konstrukcijskih podataka ili izvesti iz rezultata ispitivanja zaustavnog puta. U oba se slučaja mora računati iz najveće brzine tračničkog vozila. Ako se provode stvarna ispitivanja, mora se potvrditi izračunska vrijednost jednakovrijedne kočne sile.
Za vozila s navojnim kočnicama, kočna sila usporavanja računa se iz umnoška ukupne vrijednosti kočne sile i koeficijenta trenja između kočnih blokova i ovoja kotača. U slučaju diskovne kočnice, ta je sila umnožak kočne sile, koeficijenta trenja i omjera učinkovitog polumjera na koji djeluju umeci kočnih diskova i polumjera novog kotača vozila.
Pri računanju kočne sile usporavanja u obzir se moraju uzeti bilo kakvi gubici uslijed učinkovitosti kočnog polužja ili regulatora zategnutosti sustava unutar sustava primjene kočne sile između kočnog cilindra i kočnih blokova ili umetaka. Ako nije moguće izvesti pouzdanu vrijednost kočne sile, potrebno ju je izmjeriti izravno na bloku ili umetku. U ovom se slučaju u obzir mora uzeti utjecaj vibracije na vrijednosti statičkog trenja kočnog polužja.
Korišteni koeficijent trenja mora uključivati sve elemente koji mogu na njega utjecati, poput kočne sile, površine tarnog materijala i brzine vozila, budući da svi ovi elementi utječu na vrijednost koeficijenta trenja. Primjerice, na određenoj površini kočnog bloka, povećano opterećenje bloka i brzina umanjit će stvarnu vrijednost koeficijenta trenja za kočne blokove od lijevanog željeza.
Ako nema podataka o koeficijentu trenja za određene kombinacije opterećenja, brzine i sučelja s tarnom površinom, potrebno je provesti ispitivanja kako bi se utvrdila njegova vrijednost, ako se on koristi za izračun kočne sile usporavanja.
Ako postoji određeni broj vozila koji pokriva vozila koja su polutrajno spojena polužnim kvačilima ili zglobna vozila, točna se kočna sila usporavanja računa za svaki razdjelnik korištenjem mase vozila kojom upravlja svaki razdjelnik.
PRILOG W.
POSEBNI SLUČAJEVI
Kinematički profil
FINSKA, STATIČKI PROFIL FIN1
W.1. |
Opća pravila |
W.2. |
Donji dio vozila |
W.3. |
Dijelovi vozila u blizini vijenaca kotača |
W.4. |
Širina vozila |
W.5. |
Donja stepenica i ulazna vrata koja se otvaraju prema van na putničkim vagonima i motornim vlakovima |
W.6. |
Pantografi i neizolirani dijelovi krova pod naponom |
W.7. |
Pravila i naknadne upute |
PROFILI VOZILA
FIN1/Dodatak A.
FIN1/Dodatak B.1.
POVEĆANJE NAJMANJE VISINE DONJEG DIJELA VOZILA KOJA MOGU PROLAZITI PREKO RANŽIRNIH SPUŠTALICA I TRAČNIČKIH KOČNICA
FIN1/Dodatak B.2.
POVEĆANJE NAJMANJE VISINE DONJEG DIJELA VOZILA KOJA NE MOGU PROLAZITI PREKO RANŽIRNIH SPUŠTALICA I TRAČNIČKIH KOČNICA
FIN1/Dodatak B.3.
POLOŽAJ TRAČNIČKIH KOČNICA I OSTALIH RANŽIRNIH UREĐAJA NA RANŽIRNIM SPUŠTALICAMA
FIN1/Dodatak C.
SMANJENJE POLUŠIRINE SUKLADNO PROFILU VOZILA FIN1 (FORMULE ZA SMANJENJE)
FIN1/Dodatak D.1.
PROFIL DONJE STEPENICE VOZILA
FIN1/Dodatak D.2.
PROFIL VRATA KOJA SE OTVARAJU PREMA VAN I IZVUČENIH STEPENICA PUTNIČKIH VAGONA I MOTORNIH VLAKOVA
FIN1/Dodatak E.
PANTOGRAF I NEIZOLIRANI DIJELOVI POD NAPONOM
W.1. OPĆA PRAVILA
1.1. |
Profilom vozila određuje se prostor unutar kojega bi trebalo biti vozilo kada se nalazi u središnjem položaju na pruzi u pravcu. Referentni profil (FIN1) prikazan je u Dodatku A. |
1.2. |
Kako bi se odredio najniži položaj različitih dijelova vozila (donji dio, dijelovi u blizini vijenaca kotača) u odnosu na tračnice, potrebno je razmotriti sljedeće pomake:
|
1.3. |
Kako bi se odredio najviši položaj različitih dijelova vozila, pretpostavlja se da je vozilo prazno, neistrošeno i unutar ugradnih i konstrukcijskih tolerancija. |
W.2. DONJI DIO VOZILA
Najmanja dopuštena visina donjih dijelova morala bi se povećati u skladu s Dodatkom B.1. za vozila koja mogu prolaziti preko ranžirnih spuštalica i tračničkih kočnica.
Na vozilima koja ne smiju prolaziti preko ranžirnih spuštalica i tračničkih kočnica najmanja se visina može povećati u skladu s Dodatkom B.2.
W.3. DIJELOVI VOZILA U BLIZINI VIJENACA KOTAČA
3.1. |
Najmanja dopuštena okomita udaljenost za dijelove vozila koji se nalaze u blizini vijenaca kotača, osim samog kotača, iznosi 55 mm od vozne površine. U lukovima ti dijelovi moraju ostati u području u kojemu se nalaze kotači. Udaljenost od 55 mm ne odnosi se na savitljive dijelove sustava za posipanje pijeskom ili na savitljive četkice. |
3.2. |
Iznimno od točke 3.1., najmanja dopuštena okomita udaljenost za dijelove vozila koji se nalaze iza krajnjih osovina iznosi 125 mm za vozila koja se usporavaju pokretnom ručnom kočnom papučom postavljenom na tračnice. |
3.3. |
Najmanja udaljenost sastavnica kočnice koje dolaze u doticaj s tračnicama može biti manja od 55 mm od tračnica ako su te sastavnice nepomične. Moraju se nalaziti u području između osovina, te čak i u lukovima moraju ostati u području u kojemu se nalaze kotači. Te sastavnice ne smiju ugrožavati rad uređaja za ranžiranje. |
W.4. ŠIRINA VOZILA
4.1. |
Dopuštene poprečne dimenzije poluširine na pruzi u pravcu i u luku smanjuju se u skladu s Dodatkom C. |
W.5. DONJA STEPENICA I ULAZNA VRATA KOJA SE OTVARAJU PREMA VAN NA PUTNIČKIM VAGONIMA I MOTORNIM VLAKOVIMA
5.1. |
Profil donje stepenice na putničkim vagonima i motornim vlakovima sadržan je u Dodatku D.1. |
5.2. |
Profil otvorenih ulaznih vrata koja se otvaraju prema van na putničkim vagonima i motornim vlakovima sadržan je u Dodatku D.2. |
W.6. PANTOGRAFI I NEIZOLIRANI DIJELOVI KROVA POD NAPONOM
6.1. |
Spušteni pantograf u srednjem položaju na pruzi u pravcu ne smije prelaziti profil vozila. |
6.2. |
Podignuti pantograf u srednjem položaju na pruzi u pravcu ne smije prelaziti profil vozila naveden u Dodatku E. Poprečni pomaci pantografa uslijed oscilacija i nagiba pruge i tolerancija uzimaju se u obzir pojedinačno pri ugradnji električnog voda. |
6.3. |
Ako se pantograf ne nalazi iznad središta okretnog postolja, uzimaju se u obzir i bočni pomaci uslijed kretanja u lukovima. |
6.4. |
Neizolirani dijelovi (25 kV) na krovu ne smiju zadirati u područje utvrđeno u Dodatku E. |
W.7. PRAVILA I NAKNADNE UPUTE
7.1. |
Povrh točaka W.1. – W.6, vozila projektirana za obavljanje prometa na zapadu moraju biti usklađena sa zahtjevima iz UIC-ove brošure 505-1 ili 506. Donji dio vozila koja se mogu ukrcati na trajekte mora naknadno biti usklađen s UIC-ovom brošurom 507 (vagoni) ili 569 (putnički vagoni i vagoni za prtljagu). |
7.2. |
Povrh točaka W.1. – W.6, vozila projektirana za obavljanje prometa u Rusiji moraju biti usklađena i sa zahtjevima norme GOST 9238-83. U svakom slučaju, moraju biti usklađena s uobičajenim profilom. |
7.3. |
Za profiliranje kompozicija vlakova sačinjenih od vozila sa sustavima nagibnih sanduka vrijede posebni propisi. |
7.4. |
Za tovarne profile vrijede posebni propisi. |
PRILOG X.
POSEBNI SLUČAJEVI
DRŽAVE ČLANICE: ŠPANJOLSKA I PORTUGAL
PRILOG Y.
SASTAVNI DIJELOVI
Okretna i vozna postolja
Okretna postolja odobrena u skladu s bivšim propisima UIC-ja/RIV-a smatraju se IC-ima ako raspon primjenjivih parametara na novim uređajima (uključujući parametre sanduka vozila) ostaju u rasponu koji je već potvrdio postojeći uređaj.
Postojeća okretna postolja odobrena u okviru bivših nacionalnih propisa smatraju se IC-ima ako su nacionalnim propisima uvaženi bivši UIC-ovi propisi i ako raspon primjenjivih parametara na nove uređaje (uključujući parametre sanduka vozila) ostaju u rasponu koji je već potvrdio postojeći uređaj.
Sljedeće tablice sadrže popis okretnih postolja koja se mogu razmatrati prema gore navedenim kriterijima.
Posebna napomena
Teretni vagoni mogu voziti najvećom brzinom v = 120 km/h s najvećim projektiranim opterećenjem (čak i u slučaju da radne karakteristike kočenja pri najvećem opterećenju nisu dostatne) ako udovoljavaju sljedećim tehničkim parametrima:
— |
Dvoosovinski vagoni:
|
— |
Vagoni s okretnim postoljima
|
Y.1. DVOOSOVINSKA OKRETNA POSTOLJA
Tablica Y.1: Dvoosovinska okretna postolja za vagone koji voze do 100 km/h
Vrsta okretnog postolja |
Najveće opterećenje kolnog sloga [kN] |
K17, Y25TTV, Y21 Pse, DRRS25 |
245 (25 t) |
K16, Y25 Lstm, Y25 Lst, Y25 Lsodm, Y25 Lsif, Y25 Lsi, Y25 Ls(s)i1, Y25 Ls(s)i2, Y25 Ls(s)i1f, Y25 Ls(s)i2f, Y25 Lsdm, Y25 Lsd2i, Y25 Lsd2, Y25 Lsd1, Y25 Ls(s)m, Y25 Ls(s), Y21 Lsedm, Y21Lse, K16, FS 46 Lssi, FS 46 Lsi, Y25 L(s)1,DRRS DB 628, DB 629, DB 641, DB 642, DB 643, DB 645, DB 646, DB 651, DB 652, DB 653, DB 655, DB 656, DB 665, DB 680, DB 681, DB 682, DB 683, DB 685, DB 868, DB 672 (DRRS), DB 882, DB 885 DB 094, DB 095, DB 097, DB 556, DB 565, DB 573, DB 574, DB 575, DB 578, DB 579, DB 583, DB 584, DB 585, DB 586, DB 587, DB 588, DB 589, DB 592 |
220 (22,5 t) |
Y27 E2, Y27 E1m, Y27 E1, Y27 E, Y27 Cm1, Y27 C1, Y25 Rstm, Y25 Rst, Y25 Rsm, Y25 Rsimf, Y25 Rsim, Y25 Rsif, Y25 Rsif, Y25 Rsi, Y25 Rs2m, Y25 Rs2, Y25 Rsa, Y25 Rs, Y25 Lsod1, Y25 Cstm, Y25 Cst, Y25 Csm, Y25 Csimf, Y25 Csim, Y25 Csif, Y25 Csi, Y25 Cs2m, Y25 Cs2, Y25 Cs1m, Y25 Cs1, Y25 Cst1, Y25 Cs, Y25 Cm1, Y25 Cm, Y25 C1, Y25 C, Y21 Csei, Y21 Cse, G56, G66, G66M, G66P, G691, G692, G693, G694, G70, G70M, G70P, G70T, G75, G771, Y25Cssi, Y21 Rse DB 621, DB 622, DB 625, DB 640, DB 650, DB 684, DB 839, DB 851, DB 852, DB 853, DB 859, DB 864, DB 866, DB 867, DB 871, DB 872, DB 881, DB 887, DB 931, DB 932 DB 096, DB 550, DB 551, DB 552, DB 553, DB 554, DB 555, DB 560, DB 561, DB 562, DB 563, DB 566, DB 567, DB 572, DB 576, DB 577, DB 581, DB 590, DB 591 |
196 (20 t) |
Y33 Am, Y33 A, Y27 D, Y27 Cm, Y27 C, Y25 D, Y23 Cm, Y23 C, Y21 C, DB 582, |
176 (18 t) |
Y31 C1, FS 38i DB 631, DB 707 |
157 (16 t) |
Y 29 |
147 (15 t) |
DB 741 |
93 (9,5 t) |
DB 690 |
74 (7,5 t) |
Tablica Y.2: Dvoosovinska okretna postolja za vagone koji voze do 120 km/h
Vrsta okretnog postolja |
Najveće opterećenje kolnog sloga [kN] |
K17, Y 25 LD, Y 27 LDm, DRRS, 4RS/N, WU83, Y25Lss, Y21Ls(s)e DB 624, DB 626, DB 627, DB 644, DB 654, DB 666 DB 557 |
220 (22,5 t) |
K16, Y21 Csse, Y21 Cs(s)e, Y25 Css, Y25 Cssm, Y25 Cssp, Y25 GVrss, Y25 Ls(s), Y25 Ls(s)i1, Y25 Ls(s)i2, Y25 Ls(s)i1f, Y25 Ls(s)i2f, Y25 Ls(s)m, Y25 Rss, Y25 Rssa, Y25 Rssm, Y 25 RSSd1, 1XTamp, 6TNa, 6TNa/1, G884 DB 672 (DRRS) DB 564 |
196 (20 t) |
Y37 B, FS 46 Lssi |
176 (18 t) |
Y33 A, Y33Am |
167 (17 t) |
Y25 D, Y27 D, Y31 A, Y31B, Y31C |
157 (16 t) |
Y31 C1, FS 38i |
127 (13 t) |
NAPOMENA: Za okretna postolja skupine Y25 (Y21, Y27, Y31, Y35 i Y37) postoje samo inačice s elastičnim bočnim nosačima. |
Tablica Y.2.1.: Dvoosovinska okretna postolja za vagone koji voze do 140 km/h
Vrsta okretnog postolja |
Najveće opterećenje kolnog sloga [kN] |
DB 627.1 |
196 (20 t) |
Y 25 LD, Y 27 LDm |
176 (18 t) |
Y27 D1, Y31B1, Y31B2 |
157 (16 t) |
Y33 A, Y33 Am, Y 35 B |
137 (14 t) |
NAPOMENA: Za okretna postolja skupine Y25 (Y21, Y27, Y31, Y35 i Y37) postoje samo inačice s elastičnim bočnim nosačima. |
Tablica Y.2.2.: Dvoosovinska okretna postolja za vagone koji voze do 160 km/h
Vrsta okretnog postolja |
Najveće opterećenje kolnog sloga [kN] |
Y 37 A DB 675 (DRRS) |
176 (18 t) |
Y25GVr, Y37B |
157 (16 t) |
Y30 |
98 (10 t) |
NAPOMENA: Za okretna postolja skupine Y25 (Y21, Y27, Y31, Y35 i Y37) postoje samo inačice s elastičnim bočnim nosačima. |
Tablica Y.3.: Troosovinska okretna postolja za vagone koji voze do 100 km/h
Vrsta okretnog postolja |
Najveće opterećenje kolnog sloga [kN] |
DB 715, DB 716, DB 816, DB 817 |
245 (25 t) |
DB 713, DB 714 |
220 (22,5 t) |
DB 710, DB 711 |
196 (20 t) |
Y.2 OGIBLJENJE
Tablica Y.4.: Ogibljenja za dvoosovinske vagone
Vrsta ogibljenja |
Najveća brzina [km/h] |
Najveće opterećenje kolnog sloga [kN] |
Niesky 2 |
100 |
245 (25 t) |
UIC ogibljenje s dvostrukom vezom (1) |
120 |
220 (22,5 t) |
Niesky 2 |
120 |
220 (22,5 t) |
S 2000 (2) |
120 |
220 (22,5 t) |
(1) Ovo se ogibljenje može koristiti samo na vagonima s međuosovinskim razmakom kotača ≥ 8 m.
(2) Pod uvjetom da ga odobri UIC prije stupanja na snagu ovog TSI-ja.
PRILOG Z.
KONSTRUKCIJSKI I MEHANIČKI DIJELOVI
Ispitivanje udarnim (odbojničkim) opterećenjem
Z.1. ISPITIVANJA ODBOJNIČKIM OPTEREĆENJEM
Z.1.1. Zahtjevi
Prazan ili natovaren nezakočeni vagon postavljen na vodoravnoj pruzi u pravcu mora biti u stanju izdržati odbojničko opterećenje uzrokovano sudarom s drugim potpuno natovarenim vagonom ukupne mase od 80 t na kolosijeku opremljenim bočnim odbojnicima kapaciteta pohrane energije ≥ 30 kJ (1). Najveća dopuštena razlika u visini odbojnika (za prazan i natovaren vagonu) iznosi 50 mm.
Z.1.2. Ispitivanja praznih vagona odbojničkim opterećenjem
Ispitivanja se provode pri brzini u porastu do 12 km/h (2). Između brzine od 8 i 12 km/h bilježi se krivulja ubrzanja . Broj sudara se može ograničiti.
Z.1.3. Ispitivanja natovarenih vagona odbojničkim opterećenjem
Za ovo će se ispitivanje vagon opteretiti do najvećeg kapaciteta. Smjer sudara se mijenja nakon svakog udara odbojnika u slučaju vagona cisterni. Ispitivanja odbojničkim opterećenjem ne moraju se provoditi na konvencionalnim plato-vagonima.
Z.1.4. Vagoni s bočnim odbojnicima
Preliminarna ispitivanja se provode pri brzini sudara u porastu. Ta se preliminarna ispitivanja provode sve dok jedan od dva parametra (brzina ili sila) ne dostigne graničnu vrijednost navedenu u sljedećoj tablici.
Potom se provodi 40 jednakih odbojničkih sudara s navedenim ograničenjem dotične sile.
Preliminarna ispitivanja i serija ispitivanja odbojničkim opterećenjem provode su u sljedećim uvjetima:
Tablica Z1
Granične vrijednosti |
Preliminarna ispitivanja |
Serija ispitivanja |
|||||
Sila po odbojniku |
Brzina pri sudaru |
||||||
1 500 kN (3) (4) pri brzini sudara ≤ 12 km/h |
12 km/h (5) |
10 udara odbojnika pri brzini u postepenom porastu do 12 km/h, od kojih je tri izvršeno pri brzini od oko 9 km/h. Međutim, ako se sila udara po odbojniku od 1 500 kN postigne pri brzini < 12 km/h, brzina se ne povećava iznad te vrijednosti. |
40 udara odbojnika pri graničnoj brzini čija je vrijednost utvrđena tijekom preliminarnih ispitivanja, odnosno:
|
Napomene:
(1) |
Preporuke u vezi s odabirom vrste odbojnika za različite vrste vagone sadržane su u tehničkoj dokumentaciji ERRI DT, 85 stranica B 3.0. |
(2) |
Osim ako nije drugačije navedeno u standardnim uvjetima i ugovoru. Posebno za određene vagone čije ranžiranje uz pomoć gravitacije ili zamašno ranžiranje nije dopušteno (odnosno, tip F-II), brzina pri sudaru može se ograničiti na 7 km/h. |
(3) |
Dopuštena tolerancija sile udara na odbojniku na jednom kraju vagona iznosi ± 200 kN, ali ukupna sila na oba odbojnika ne smije premašiti 3 000 kN. |
(4) |
Ako je ispitivani vagon opremljen odbojnicima C kategorije, granična se vrijednost sile na odbojniku, u dogovoru s dotičnim prijevoznikom, može smanjiti na 1 300 kN (pri brzini sudara < 12 km/h). To se ne odnosi na vagone cisterne namijenjene za prijevoz opasnih tvari 2. kategorije propisa RID. Oni se moraju ispitati s odbojnicima A kategorije. |
(5) |
Ako vrijednost sile na odbojniku dosegne 1 000 kN već pri brzini sudara < 9 km/h, taj vagon treba ispitati s odbojnicima većeg kapaciteta. |
(6) |
Ako to zatraži prijevoznik, na kraju ispitivanja moguće je provesti i ispitivanja silom udara većom od 1 500 kN pri brzini do 12 km/h. |
(7) |
Za vagone s hidrodinamičkim prigušivačima udara s dugim hodom („long-stroke”) granična vrijednost sile udara na odbojniku smanjuje se na 1 000 kN. |
Z.1.5. Vagoni opremljeni automatskim kvačilom
Brzina pri sudaru u svakom slučaju mora iznositi 12 km/h.
Z.1.6. Rezultati
Različita ispitivanja odbojničkim opterećenjem ne smiju prouzročiti vidljive trajne deformacije. Zabilježit će se naprezanja do kojih je došlo na određenim kritičnim mjestima na okretnom postolju/okviru sanduka, okviru sanduka/sanduku i nadgradnji.
Dobiveni rezultati moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
— |
Kumulativna zaostala napetost nastala uslijed preliminarnih ispitivanja i serije od 40 ispitivanja odbojničkim opterećenjem mora iznositi manje od 2 % i moraju se stabilizirati prije 30. udara u seriji. Međutim, to ne vrijedi za one konstrukcijske sastavnice na koje se odnose posebne odredbe. |
— |
Promjene glavnih dimenzija ne smiju ugroziti kakvoću uporabe vagona. |
PRILOG AA.
POSTUPCI OCJENJIVANJA
Provjera podsustava
Struktura modula za postupak EZ provjere podsustava
Moduli za EZ provjeru podsustava
— |
Modul SB: Ocjena tipa |
— |
Modul SD: Sustav upravljanja kvalitetom proizvoda |
— |
Modul SF: Provjera proizvoda |
— |
Modul SH2: Cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom s ispitivanjem projekta |
MODULI ZA EZ PROVJERU PODSUSTAVA
Modul SB: Ocjena tipa
1. |
Ovim se modulom opisuje postupak EZ provjere kojim prijavljeno tijelo na zahtjev izvoditelja ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici provjerava i potvrđuje da je tip podsustava željezničkih vozila teretnih vagona reprezentativan za predviđenu proizvodnju
Ocjena tipa utvrđena ovim modulom može obuhvatiti i posebne faze ocjenjivanja – pregled projekta, tipsko ispitivanje ili pregled proizvodnog postupka koji su podrobno opisani u dotičnom TSI-ju. |
2. |
Naručitelj (3) podnosi zahtjev za EZ provjeru (putem ocjene tipa) podsustava prijavljenom tijelu po vlastitom izboru. Zahtjev mora sadržavati:
|
3. |
Podnositelj zahtjeva dužan je prijavljenom tijelu staviti na raspolaganje uzorak podsustava (4), reprezentativan za buduću proizvodnju, koji se u daljnjem tekstu naziva „tipom”. Tip može obuhvaćati nekoliko inačica podsustava, uz uvjet da razlike među inačicama ne utječu na odredbe TSI-ja. Prijavljeno tijelo može zatražiti dodatne uzorke ako je to potrebno za provođenje programa ispitivanja. Ako se to zahtijeva u svrhu provedbe posebnog ispitivanja ili metoda ispitivanja, te ako je propisano TSI-jem ili europskom specifikacijom (5) na koju se upućuje u TSI-ju, predaju se uzorak ili uzorci podsklopa ili sklopa uređaja, ili uzorak podsustava u nesastavljenom obliku. Tehničkom se dokumentacijom i uzorkom/uzorcima mora omogućiti razumijevanje projekta, proizvodnje, ugradnje, održavanja i rada podsustava, te ocjenjivanje sukladnosti s odredbama TSI-ja. Tehnička dokumentacija mora sadržavati:
U tehničku je dokumentaciju potrebno uključiti i dodatne podatke eventualno predviđene TSI-jem. |
4. |
Prijavljeno tijelo je dužno:
|
5. |
Ako tip ispunjava odredbe TSI-ja, prijavljeno tijelo izdaje podnositelju zahtjeva potvrdu o ocjeni tipa. Potvrda mora sadržavati naziv i adresu naručitelja i proizvođača navedenog (navedenih) u tehničkoj dokumentaciji, zaključke ocjenjivanja, uvjete za njezinu valjanost i podatke potrebne za identifikaciju odobrenog tipa. Popis bitnih dijelova tehničke dokumentacije mora se priložiti potvrdi, a prijavljeno tijelo zadržava presliku. Ako prijavljeno tijelo odbije izdati naručitelju potvrdu o ocjeni tipa, mora podrobno obrazložiti svoju odluku. Potrebno je predvidjeti postupak žalbe. |
6. |
Sva prijavljena tijela moraju dostaviti drugim prijavljenim tijelima potrebne podatke koji se odnose na potvrde o ocjeni tipa, koje su izdala, povukla ili odbila. |
7. |
Druga prijavljena tijela mogu zatražiti predaju preslike izdanih potvrda o ocjeni tipa i/ili njihovih priloga. Prilozi potvrdama moraju stajati na raspolaganju drugim prijavljenim tijelima. |
8. |
Naručitelj je dužan uz tehničku dokumentaciju čuvati preslike potvrda o ocjeni tipa i njihove dodatke tijekom čitavog vijeka trajanja podsustava. Na zahtjev ih je dužan dostaviti drugim državama članicama. |
9. |
Podnositelj zahtjeva dužan je izvijestiti prijavljeno tijelo kod kojeg se nalazi tehnička dokumentacija povezana s potvrdom o ocjeni tipa o svim izmjenama koje mogu utjecati na ispunjenje zahtjeva TSI-ja ili na propisane uvjete za uporabu podsustava. U tom slučaju potrebno je izdati dodatno odobrenje za podsustav. Dodatno se odobrenje dodjeljuje u obliku dodatka izvorniku potvrde o ocjeni tipa ili izdavanjem nove potvrde nakon povlačenja prvotne. |
MODULI ZA EZ PROVJERU EZ PODSUSTAVA
Modul SD: sustav upravljanja kvalitetom proizvodnje
1. |
Ovim se modulom opisuje postupak EZ provjere EZ kojim prijavljeno tijelo na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici provjerava i potvrđuje da je tip podsustava željezničkih vozila teretnih vagona za koji je prijavljeno tijelo već izdalo potvrdu o ocjeni tipa
te da ga je moguće staviti u promet. |
2. |
Prijavljeno tijelo provodi postupak uz uvjet da:
„Glavnim izvoditeljima” smatraju se poduzeća čije radnje doprinose ispunjenju osnovnih zahtjeva iz TSI-ja. To se odnosi na:
Nisu uključeni izvoditeljevi podizvoditelji koji dostavljaju sastavne dijelove i interoperabilne sastavne dijelove. |
3. |
Za podsustav koji je predmet postupka EZ provjere, naručitelj ili glavni izvoditelji ako su uključeni dužni su provoditi odobreni sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji, pregledu i ispitivanju konačnog proizvoda u skladu s točkom 5., koji je podložan nadzoru u skladu s točkom 6. Ako je naručitelj u cijelosti odgovoran za čitavi projekt podsustava (uključujući posebno odgovornost za integraciju podsustava) ili je naručitelj izravno uključen u proizvodnju (uključujući sastavljanje i ugradnju), dužan je provoditi odobreni sustav upravljanja kvalitetom za te radnje, koje su podložne nadzoru u skladu s točkom 6. Ako je glavni izvoditelj u cijelosti odgovoran za čitavi projekt podsustava (uključujući posebno odgovornost za integraciju podsustava), dužan je u svakom slučaju provoditi odobreni sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji, pregledu i ispitivanju konačnog proizvoda, koji je podložan nadzoru u skladu s točkom 6. |
4. |
Postupak EZ provjere |
4.1. |
Naručitelj podnosi prijavljenom tijelu po vlastitom izboru zahtjev za EZ provjeru podsustava (putem sustava upravljanja kvalitetom proizvodnje), uključno s koordinacijom nadzora nad sustavima upravljanja kvalitetom kako je predviđeno točkama 5.3. i 6.5. Naručitelj je dužan obavijestiti dotične proizvođače o svojoj odluci i o podnošenju zahtjeva. |
4.2. |
Zahtjevom se mora osigurati razumijevanje projekta, proizvodnje, sastavljanja, ugradnje, održavanja i rada podsustava, te ocjenjivanje sukladnosti s tipom opisanim u potvrdi o ocjeni tipa i zahtjevima iz TSI-ja. Zahtjev mora sadržavati sljedeće:
|
4.3. |
Prijavljeno tijelo najprije provjerava valjanost ocjene tipa i potvrde o ocjeni tipa u sklopu zahtjeva. Ako prijavljeno tijelo smatra da potvrda o ocjeni tipa više nije valjana ili nije prikladna, te da je potrebno izvršiti novu ocjenu tipa, dužno je obrazložiti svoju odluku. |
5. |
Sustav upravljanja kvalitetom |
5.1. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji, ako postoje, dužni su podnijeti zahtjev za ocjenu svog sustava upravljanja kvalitetom prijavljenom tijelu po vlastitom izboru. Zahtjev mora sadržavati sljedeće:
|
5.2. |
Naručitelj ili glavni izvoditelj u cijelosti odgovorni za čitavi projekt podsustava moraju sustavima upravljanja kvalitetom osigurati opću sukladnost podsustava s tipom opisanim u potvrdi o ocjeni tipa, te opću sukladnost podsustava sa zahtjevima iz TSI-ja. Ostali glavni izvoditelji moraju svojim sustavom (sustavima) za upravljanje kvalitetom osigurati sukladnost vlastitog doprinosa podsustavu s tipom opisanim u potvrdi o ocjeni tipa i sa zahtjevima iz TSI-ja. Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje je usvojio podnositelj(i) zahtjeva dokumentiraju se sustavno i uredno u obliku pisanih politika, postupaka i uputa. Dokumentacijom o sustavu upravljanja kvalitetom mora se omogućiti jednako razumijevanje politika i postupaka kvalitete poput programa, planova, priručnika i zapisa kvalitete. Ta dokumentacija mora posebno sadržavati odgovarajući opis sljedećih stavki za sve podnositelje zahtjeva:
|
5.3. |
Prijavljeno tijelo koje je odabrao naručitelj provjerava jesu li sve faze podsustava, navedene pod točkom 5.2., dovoljno i uredno obuhvaćene odobrenjem i nadzorom nad sustavom (sustavima) upravljanja kvalitetom podnositelja zahtjeva (9). Ako se sukladnost podsustava s tipom opisanim u potvrdi o ocjeni tipa i sukladnost podsustava sa zahtjevima iz TSI-ja temelje na više od jednog sustava upravljanja kvalitetom, prijavljeno tijelo posebno provjerava:
|
5.4. |
Prijavljeno tijelo iz točke 5.1. ocjenjuje sustav upravljanja kvalitetom kako bi utvrdilo jesu li ispunjeni zahtjevi iz točke 5.2. Pretpostavlja se da su ti zahtjevi ispunjeni ako proizvođač provodi sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji, pregledu i ispitivanju konačnog proizvoda u skladu sa standardom EN/ISO 9001-2000, kojim se vodi računa o posebnosti interoperabilnog sastavnog dijela za kojeg se provodi. Ako podnositelj zahtjeva provodi certificirani sustav upravljanja kvalitetom, prijavljeno tijelo to uzima u obzir tijekom ocjenjivanja. Inspekcijski pregled mora biti prilagođen dotičnom podsustavu, vodeći računa o posebnom doprinosu podnositelja zahtjeva podsustavu. Barem jedan član skupine odgovorne za inspekcijski pregled mora imati iskustva u ocjenjivanju dotične tehnologije podsustava. Postupak ocjenjivanja mora uključiti i inspekcijski posjet pogonu podnositelja zahtjeva. Odluka se priopćava podnositelju zahtjeva. U priopćenju se navode zaključci ocjenjivanja i obrazloženje odluke. |
5.5. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji obvezuju se ispuniti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava upravljanja kvalitetom, te ga održavati prikladnim i učinkovitim. Dužni su izvještavati prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav upravljanja kvalitetom o svim značajnijim izmjenama na podsustavu koje bi mogle utjecati na ispunjenje zahtjeva iz TSI-ja. Prijavljeno tijelo ocjenjuje predložene izmjene i odlučuje hoće li izmijenjeni sustav upravljanja kvalitetom i dalje ispunjavati zahtjeve iz točke 5.2. te je li potrebno ponovno ocjenjivanje. Prijavljeno tijelo priopćava svoju odluku podnositelju zahtjeva. U priopćenju se navode i zaključci ocjenjivanja i obrazloženje odluke. |
6. |
Nadzor nad sustavom (sustavima) upravljanja kvalitetom za koji je odgovorno prijavljeno tijelo. |
6.1. |
Svrha je nadzora osigurati da naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji uredno ispunjavaju obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava upravljanja kvalitetom. |
6.2. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji dužni su dostaviti (ili naložiti dostavu) prijavljenom tijelu iz točke 5.1. sve dokumente potrebne u tu svrhu, uključno s planovima provedbe i tehničkom evidencijom podsustava (u mjeri u kojoj se to odnosi na posebni doprinos podnositelja zahtjeva podsustavu), a posebno:
|
6.3. |
Prijavljeno tijelo redovito provodi inspekcijske preglede kako bi osiguralo da naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji održavaju i provode sustav upravljanja kvalitetom, te im mora dostaviti izvješće o pregledu. Ako provode certificirani sustav upravljanja kvalitetom, prijavljeno tijelo to uzima u obzir tijekom ocjenjivanja. Inspekcijski pregledi se obavljaju barem jednom godišnje, s barem jednim inspekcijskim pregledom tijekom razdoblja u kojemu se obavljaju navedene radnje (proizvodnja, sastavljanje ili ugradnja) povezane s podsustavom koji je predmet postupka EZ provjere iz točke 8. |
6.4. |
Prijavljeno tijelo može dodatno nenajavljeno posjetiti pogone podnositelja zahtjeva. Tijekom takvih posjeta prijavljeno tijelo može po potrebi provoditi cjelovite ili djelomične inspekcijske preglede i, prema potrebi, izvršiti ili naložiti provedbu ispitivanja kako bi utvrdilo uredno provođenje sustava upravljanja kvalitetom. Prijavljeno tijelo dostavlja podnositelju (podnositeljima) zahtjeva izvješće o inspekciji te, ovisno o slučaju, izvješće o inspekcijskom pregledu i/ili ispitivanju. |
6.5. |
Prijavljeno tijelo koje je odabrao naručitelj i koje vrši EZ provjeru, ako ne provodi nadzor nad svim dotičnim sustavima upravljanja kvalitetom, koordinira radnje nadzora drugih za to nadležnih prijavljenih tijela kako bi:
Ova koordinacija uključuje pravo prijavljenog tijela na:
|
7. |
Prijavljenom se tijelu iz točke 5.1. mora za potrebe inspekcije, pregleda i nadzora omogućiti pristup gradilištima, proizvodnim radionicama, mjestima sastavljanja i ugradnje, skladištima i, prema potrebi, objektima za montažu i ispitivanje, te općenito svim prostorima za koje to smatra potrebnim radi izvršenja vlastitih zadataka, a na temelju posebnog doprinosa podnositelja zahtjeva projektu podsustava. |
8. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji dužni su u razdoblju od 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg podsustava čuvati za potrebe državnih tijela:
|
9. |
Ako podsustav ispunjava zahtjeve iz TSI-ja, prijavljeno je tijelo dužno na osnovi ocjene tipa, te odobrenja i nadzora nad sustavom (sustavima) upravljanja kvalitetom sastaviti potvrdu o sukladnosti za naručitelja, koji sastavlja izjavu EZ-a o provjeri za nadzorno tijelo države članice u kojoj se podsustav nalazi i/ili djeluje. Na izjavi EZ-a o provjeri i popratnim dokumentima moraju se nalaziti datum i potpis. Izjava mora biti sastavljena na istom jeziku na kojem je napisana tehnička dokumentacija, te mora sadržavati barem podatke propisane Prilogom V. Direktivi. |
10. |
Prijavljeno tijelo koje je odabrao naručitelj odgovorno je za popunjavanje tehničke dokumentacije koja se prilaže izjavi EZ-a o provjeri. Tehnička dokumentacija mora sadržavati barem podatke propisane člankom 18. stavkom 3. Direktive, a posebno:
|
11. |
Sva prijavljena tijela moraju dostaviti drugim prijavljenim tijelima potrebne podatke u vezi s odobrenjima sustava upravljanja kvalitetom, koja su izdala, povukla ili odbila. Drugim se prijavljenim tijelima mogu na zahtjev predati preslike izdanih odobrenja sustava upravljanja kvalitetom. |
12. |
Dokumenti priloženi potvrdi o sukladnosti predaju se naručitelju na pohranu. Naručitelj s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je čuvati presliku tehničke dokumentacije tijekom čitavog vijeka trajanja podsustava. Na zahtjev ju je dužan dostaviti drugim državama članicama. |
MODULI ZA EZ PROVJERU PODSUSTAVA
Modul SF: Provjera proizvoda
1. |
Ovim se modulom opisuje postupak EZ provjere kojim prijavljeno tijelo na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici provjerava i potvrđuje da je podsustav pružnih vozila teretnih vagona za koji je prijavljeno tijelo već izdalo potvrdu o ocjeni tipa
te da ga je moguće staviti u promet. |
2. |
Naručitelj (12) podnosi zahtjev za EZ provjeru (putem provjere proizvoda) podsustava prijavljenom tijelu po vlastitom izboru. Zahtjev mora sadržavati sljedeće:
|
3. |
U tom dijelu postupka naručitelj provjerava i potvrđuje da je dotični podsustav sukladan tipu opisanom u potvrdi o ocjeni tipa i da ispunjava zahtjeve iz TSI-ja koji se na njega odnose. Prijavljeno tijelo provodi postupak uz uvjet da potvrda o ocjeni tipa izdana prije provjere vrijedi za podsustav koji je predmet zahtjeva. |
4. |
Naručitelj je dužan poduzeti sve potrebne mjere kako bi se proizvodnim postupkom (uključujući sastavljanje i integraciju interoperabilnih sastavnih dijelova koje provode glavni izvoditelji (13), ako postoje) postigla sukladnost podsustava s tipom koji je predmet potvrde o ocjeni tipa i zahtjevima iz TSI-ja koji se na njega odnose. |
5. |
Zahtjevom se mora osigurati razumijevanje projekta, proizvodnje, ugradnje, održavanja i rada podsustava, te ocjenjivanje sukladnosti s tipom opisanim u potvrdi o ocjeni tipa i zahtjevima iz TSI-ja. Zahtjev mora sadržavati sljedeće:
te, ako nisu uključeni u toj dokumentaciji,
U tehničku je dokumentaciju potrebno uključiti i dodatne podatke eventualno predviđene TSI-jem. |
6. |
Prijavljeno tijelo najprije provjerava valjanost ocjene tipa i potvrdu o ocjeni tipa u sklopu zahtjeva. Ako prijavljeno tijelo smatra da potvrda o ocjeni tipa više nije valjana ili nije prikladna, te da je potrebno izvršiti novu ocjenu tipa, dužno je obrazložiti svoju odluku. Prijavljeno tijelo provodi odgovarajuće ispitivanja i testiranja kako bi utvrdilo sukladnost podsustava s tipom koji je predmet potvrde EZ-a o ocjeni tipa i zahtjevima iz TSI-ja. Prijavljeno tijelo pregledava i ispituje svaki podsustav koji se proizvodi serijski, kako je predviđeno točkom 4. |
7. |
Provjera putem pregleda i ispitivanja svakog podsustava (kao serijskog proizvoda) |
7.1. |
Prijavljeno tijelo provodi testiranja, ispitivanja i provjere kako bi osiguralo sukladnost podsustava kao serijskih proizvoda, kako je utvrđeno TSI-jem. Ispitivanja, pregledi i provjere provode se u fazama kako je utvrđeno TSI-jem. |
7.2. |
Svaki se podsustav (kao serijski proizvod) pojedinačno ispituje, testira i provjerava (14) kako bi se utvrdila njegova sukladnost s tipom koji je predmet potvrde o ocjeni tipa i zahtjevima iz TSI-ja koji se na njega odnose. Ako testiranje nije utvrđeno u TSI-ju (ili europskom standardu navedenom u TSI-ju), primjenjuju se odgovarajuće europske specifikacije ili istovrijedna testiranja. |
8. |
Prijavljeno tijelo može s naručiteljem (i glavnim izvoditeljima) dogovoriti mjesta provedbe ispitivanja, te da završno testiranja podsustava i, ako je propisano TSI-jem, testiranja ili provjeru valjanosti u radnim uvjetima izvrši naručitelj pod izravnim nadzorom i u prisutnosti prijavljenog tijela. Prijavljenom tijelu mora za potrebe testiranja i provjere biti omogućen pristup proizvodnim radionicama, mjestima sastavljanja i ugradnje i, prema potrebi, objektima za montažu i ispitivanje radi provedbe vlastitih zadataka u skladu s TSI-jem. |
9. |
Ako podsustav ispunjava zahtjeve iz TSI-ja, prijavljeno je tijelo dužno sastaviti potvrdu o sukladnosti za naručitelja, koji sastavlja izjavu EZ-a o provjeri za nadzorno tijelo države članice u kojoj se podsustav nalazi i/ili djeluje. Te se radnje prijavljenog tijela temelje na ocjeni tipa i testiranjima, provjerama i pregledima izvršenim na svim serijskim proizvodima, kako je predviđeno točkom 7. i propisano TSI-jem i/ili odgovarajućom europskom specifikacijom. Na izjavi EZ-a o provjeri i popratnim dokumentima moraju se nalaziti datum i potpis. Izjava mora biti sastavljena na istom jeziku na kojem je napisana tehnička dokumentacija, te mora sadržavati barem podatke propisane Prilogom V. Direktivi. |
10. |
Prijavljeno tijelo odgovorno je za popunjavanje tehničke dokumentacije koja se prilaže izjavi EZ-a o provjeri. Tehnička dokumentacija mora sadržavati barem podatke propisane člankom 18. stavkom 3. Direktive, a posebno:
|
11. |
Dokumenti priloženi potvrdi o sukladnosti predaju se naručitelju na pohranu. Naručitelj je dužan čuvati presliku tehničke dokumentacije tijekom čitavog vijeka trajanja podsustava. Na zahtjev ju je dužan dostaviti drugim državama članicama. |
MODULI ZA EZ PROVJERU PODSUSTAVA
Modul SH2: Cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom s provjerom projekta
1. |
Ovim se modulom opisuje postupak EZ provjere kojim prijavljeno tijelo na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici provjerava i potvrđuje da je podsustav željezničkih vozila teretnih vagona
te da ga je moguće staviti u promet. |
2. |
Prijavljeno tijelo provodi postupak, uključno s ocjenom projekta podsustava, uz uvjet da naručitelj (17) i glavni izvoditelji ispunjavaju obveze iz točke 3. „Glavnim izvoditeljima” smatraju se poduzeća čije radnje doprinose ispunjenju temeljnih zahtjeva iz TSI-ja. To se odnosi na:
Nisu uključeni podizvoditelji proizvođača koji dostavljaju sastavnice i interoperabilne sastavne dijelove. |
3. |
Za podsustav koji je predmet postupka EZ provjere, naručitelj ili glavni izvoditelji (ako postoje) dužni su provoditi odobreni sustav upravljanja kvalitetom u projektiranju, proizvodnji, pregledu i ispitivanju konačnog proizvoda u skladu s točkom 5., koji je podložan nadzoru u skladu s točkom 6. Ako je glavni izvoditelj u cijelosti odgovoran za čitavi projekt podsustava (uključujući posebno odgovornost za integraciju podsustava), dužan je u svakom slučaju provoditi odobreni sustav upravljanja kvalitetom u projektiranju, proizvodnji, pregledu i ispitivanju konačnog proizvoda, koji je podložan nadzoru u skladu s točkom 6. Ako je naručitelj u cijelosti odgovoran za čitavi projekt podsustava (uključujući posebno odgovornost za integraciju podsustava) ili je naručitelj izravno uključen u projektiranje i/ili proizvodnju (uključujući sastavljanje i ugradnju), dužan je provoditi odobreni sustav upravljanja kvalitetom za te radnje, koje su podložne nadzoru u skladu s točkom 6. Podnositelji zahtjeva koji provode samo sastavljanje i ugradnju mogu provoditi samo odobreni sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji te pregled i ispitivanje konačnog proizvoda. |
4. |
Postupak EZ provjere |
4.1. |
Naručitelj podnosi prijavljenom tijelu po vlastitom izboru zahtjev za EZ provjeru podsustava (putem cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom s ocjenom projektiranja), uključno s koordinacijom nadzora nad sustavima upravljanja kvalitetom kako je predviđeno točkama 5.4. i 6.6. Naručitelj je dužan obavijestiti dotične proizvođače o svojoj odluci i o podnošenju zahtjeva. |
4.2. |
Zahtjevom se mora osigurati razumijevanje projekta, proizvodnje, sastavljanja, ugradnje, održavanja i rada podsustava, te ocjenjivanje sukladnosti sa zahtjevima iz TSI-ja. Zahtjev mora sadržavati sljedeće:
|
4.3. |
Naručitelj je dužan predočiti rezultate ispitivanja, provjera i testiranja (18), prema potrebi uključno s testiranjima tipa, provedenih u vlastitom odgovarajućem laboratoriju ili u njegovo ime. |
4.4. |
Prijavljeno tijelo pregledava zahtjev za ocjenu projektiranja i ocjenjuje rezultate ispitivanja. Ako projektiranje ispunjava odredbe iz Direktive i TSI-ja koje se na njega odnose, prijavljeno tijelo izdaje podnositelju zahtjeva izvješće o ocjeni projektiranja. Izvješće mora sadržavati zaključke ocjene projektiranja, uvjete za njegovu valjanost i podatke potrebne za identifikaciju ocijenjenog projekta, te prema potrebi, opis rada podsustava. Ako prijavljeno tijelo odbije izdati naručitelju izvješće o ocjeni projektiranja, ono mora podrobno obrazložiti svoju odluku. Potrebno je predvidjeti postupak žalbe. |
5. |
Sustav upravljanja kvalitetom |
5.1. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji, ako postoje, dužni su podnijeti zahtjev za ocjenu svog sustava upravljanja kvalitetom prijavljenom tijelu po vlastitom izboru. Zahtjev mora sadržavati sljedeće:
Subjekti koji sudjeluju samo u dijelu projekta podsustava pružaju podatke samo za taj dio. |
5.2. |
Naručitelj ili glavni izvoditelj u cijelosti odgovorni za čitavi projekt podsustava moraju sustavima upravljanja kvalitetom osigurati opću sukladnost podsustava sa zahtjevima TSI-ja. Ostali glavni izvoditelji moraju svojim sustavom (sustavima) za upravljanje kvalitetom osigurati sukladnost vlastitog doprinosa podsustavu sa zahtjevima TSI-ja. Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje su usvojili podnositelji zahtjeva dokumentiraju se sustavno i uredno u obliku pisanih politika, postupaka i uputa. Dokumentacijom o sustavu upravljanja kvalitetom mora se omogućiti jednako razumijevanje mjera i postupaka povezanih s kvalitetom, poput programa, planova, priručnika i zapisa kvalitete. Ta dokumentacija mora posebno sadržavati odgovarajući opis sljedećih stavki:
Ispitivanja, pregleda i testiranja odnose se na sljedeće faze:
|
5.3. |
Prijavljeno tijelo koje je odabrao naručitelj provjerava jesu li sve faze podsustava navedene pod točkom 5.2. dovoljno i uredno obuhvaćene odobrenjem i nadzorom nad sustavom (sustavima) upravljanja kvalitetom podnositelja zahtjeva (20). Ako se sukladnost podsustava sa zahtjevima TSI-ja temelji na više od jednog sustava upravljanja kvalitetom, prijavljeno tijelo posebno provjerava:
|
5.4. |
Prijavljeno tijelo iz točke 5.1. ocjenjuje sustav upravljanja kvalitetom kako bi utvrdilo jesu li ispunjeni zahtjevi iz točke 5.2. Pretpostavlja se da su ti zahtjevi ispunjeni ako proizvođač provodi sustav upravljanja kvalitetom u projektiranju, proizvodnji, pregledu i ispitivanju konačnog proizvoda u skladu sa standardom EN/ISO 9001-2000, kojime se vodi računa o posebnosti interoperabilnog sastavnog dijela za kojeg se provodi. Ako podnositelj zahtjeva provodi odobreni sustav upravljanja kvalitetom, pri provedbi ispitivanja prijavljeno tijelo to uzima u obzir. Inspekcijski pregled mora biti prilagođen dotičnom podsustavu, vodeći računa o posebnom doprinosu podnositelja zahtjeva podsustavu. Barem jedan član skupine odgovorne za inspekcijski pregled mora imati iskustva u ispitivanju dotične tehnologije podsustava. Postupak ocjenjivanja mora uključiti i inspekcijski posjet pogonu podnositelja zahtjeva. Odluka se priopćava podnositelju zahtjeva. U priopćenju se navode zaključci ocjenjivanja i obrazloženje odluke. |
5.5. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji obvezuju se ispuniti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava upravljanja kvalitetom, te održavati ga prikladnim i učinkovitim. Dužni su izvijestiti prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav upravljanja kvalitetom o svim značajnijim izmjenama na podsustavu koje bi mogle utjecati na ispunjenje zahtjeva iz TSI-ja. Prijavljeno tijelo ocjenjuje predložene izmjene i odlučuje hoće li izmijenjeni sustav upravljanja kvalitetom i dalje ispunjavati zahtjeve iz točke 5.2., te je li potrebno ponovno ocjenjivanje. Prijavljeno tijelo priopćava svoju odluku podnositelju zahtjeva. U priopćenju se navode zaključci ocjenjivanja i obrazloženje odluke. |
6. |
Nadzor nad sustavom (sustavima) upravljanja kvalitetom za koji je odgovorno prijavljeno tijelo |
6.1. |
Svrha je nadzora osigurati da naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji uredno ispunjavaju obveze koje proizlaze iz odobrenog (odobrenih) sustava upravljanja kvalitetom. |
6.2. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji dužni su dostaviti (ili naložiti dostavu) prijavljenom tijelu iz točke 5.1. sve dokumente potrebne u tu svrhu, a posebno planove provedbe i tehničku evidenciju podsustava (u mjeri u kojoj se to odnosi na posebni doprinos podnositelja zahtjeva podsustavu), uključujući:
|
6.3. |
Prijavljeno tijelo redovito provodi inspekcijske preglede kako bi osiguralo da naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji održavaju i provode sustav upravljanja kvalitetom, te im mora dostaviti izvješće o inspekcijskom pregledu. Ako provode odobreni sustav upravljanja kvalitetom, pri provedbi nadzora prijavljeno tijelo to uzima u obzir. Inspekcijski pregledi se obavljaju barem jednom godišnje, s barem jednim inspekcijskim pregledom tijekom razdoblja u kojemu se provode navedene radnje (projektiranje, proizvodnja, sastavljanje ili ugradnja) povezane s podsustavom koji je predmet postupka EZ provjere iz točke 7. |
6.4. |
Prijavljeno tijelo može dodatno nenajavljeno posjetiti objekte podnositelja zahtjeva iz točke 5.2. Tijekom takvih posjeta prijavljeno tijelo može po potrebi vršiti cjelovite ili djelomične preglede, i prema potrebi provesti ili naložiti provođenje ispitivanja kako bi utvrdilo uredno provođenje sustava upravljanja kvalitetom. Prijavljeno tijelo dostavlja podnositelju (podnositeljima) zahtjeva izvješće o inspekciji i, ovisno o slučaju, izvješće o inspekcijskom pregledu i/ili ispitivanju. |
6.5. |
Prijavljeno tijelo koje je odabrao naručitelj i koje provodi EZ provjeru, ako ne provodi nadzor nad svim dotičnim sustavima upravljanja kvalitetom iz točke 5., koordinira radnje nadzora drugih za to nadležnih prijavljenih tijela kako bi:
Ova koordinacija uključuje pravo prijavljenog tijela na:
|
7. |
Prijavljenom tijelu iz točke 5.1. mora za potrebe inspekcije, inspekcijskog pregleda i nadzora biti omogućen pristup mjestima projektiranja, gradilištima, proizvodnim radionicama, mjestima sastavljanja i ugradnje, skladištima i, prema potrebi, objektima za montažu ili ispitivanje, te općenito svim prostorima za koje to smatra potrebnim radi izvršenja vlastitih zadataka, a na temelju posebnog doprinosa podnositelja zahtjeva projektu podsustava. |
8. |
Naručitelj, ako sudjeluje, i glavni izvoditelji dužni su u razdoblju od 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg podsustava čuvati za potrebe državnih tijela:
|
9. |
Ako podsustav ispunjava zahtjeve TSI-ja, prijavljeno je tijelo dužno na osnovi ocjene projektiranja, te odobrenja i nadzora nad sustavom (sustavima) upravljanja kvalitetom sastaviti potvrdu o sukladnosti za naručitelja, koji sastavlja izjavu EZ-a o provjeri za nadzorno tijelo države članice u kojoj se podsustav nalazi i/ili djeluje. Na izjavi EZ-a o provjeri i popratnim dokumentima moraju se nalaziti datum i potpis. Izjava mora biti sastavljena na istom jeziku na kojem je napisana tehnička dokumentacija, te mora sadržavati barem podatke propisane Prilogom V. Direktivi. |
10. |
Prijavljeno tijelo koje je odabrao naručitelj odgovorno je za popunjavanje tehničke dokumentacije koja se prilaže izjavi EZ-a o provjeri. Tehnička dokumentacija mora sadržavati barem podatke propisane člankom 18. stavkom 3. Direktive, a posebno:
|
11. |
Sva prijavljena tijela moraju dostaviti drugim prijavljenim tijelima potrebne podatke u vezi s odobrenjima sustava upravljanja kvalitetom i izvješćima EZ-a o ocjeni projektiranja, koja su izdala, povukla ili odbila. Druga prijavljena tijela mogu na zahtjev dobiti preslike:
|
12. |
Dokumenti priloženi potvrdi o sukladnosti predaju se naručitelju na pohranu. Naručitelj je dužan čuvati presliku tehničke dokumentacije tijekom čitavog vijeka trajanja podsustava; na zahtjev ju je dužan dostaviti drugim državama članicama. |
(1) Temeljni su zahtjevi vidljivi iz tehničkih parametara, sučelja i zahtjeva vezanih uz radne karakteristike, koji su utvrđeni u poglavlju 4. TSI-ja.
(2) Ovaj bi se modul mogao koristiti u budućnosti nakon ažuriranja TSI-ja pruga velikih brzina iz Direktive 96/48/EZ.
(3) U modulu se „naručiteljem” smatra „naručitelj podsustava, kako je utvrđeno direktivom, ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici”.
(4) U vezi je s time u odnosnome odjeljku TSI-ja moguće utvrditi posebne zahtjeve.
(5) Definicija europske specifikacije navedena je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ.Smernica za primjenu HS TSI-ja objašnjava način na koji se koriste europske specifikacije.
(6) Osnovni su zahtjevi vidljivi iz tehničkih parametara, sučelja i zahtjeva vezanih uz radne karakteristike, koji su utvrđeni u poglavlju 4. TSI-ja.
(7) Ovaj bi se modul mogao koristiti u budućnosti nakon ažuriranja TSI-ja za pruge velikih brzina iz Direktive 96/48/EZ.
(8) U modulu se „naručiteljem” smatra „naručitelj podsustava, kako je utvrđeno direktivom, ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici”.
(9) Za TSI željezničkih vozila prijavljeno tijelo može sudjelovati u završnom ispitivanju rada lokomotiva ili kompozicije u uvjetima utvrđenim u odgovarajućem poglavlju TSI-ja.
(10) Osnovni su zahtjevi vidljivi iz tehničkih parametara, sučelja i zahtjeva vezanih uz radne karakteristike, koji su utvrđeni u poglavlju 4. TSI-ja.
(11) Ovaj bi se modul mogao koristiti u budućnosti nakon ažuriranja TSI-ja za pruge velikih brzina iz Direktive 96/48/EZ.
(12) U modulu se „naručiteljem” smatra „naručitelj podsustava, kako je utvrđeno direktivom, ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici”.
(13) „Glavnim izvoditeljima” smatraju se poduzeća čije radnje doprinose ispunjenju osnovnih zahtjeva iz TSI-ja. To se odnosi na poduzeće odgovorno za čitavi projekt podsustava ili ostala poduzeća koja sudjeluju samo u dijelu projekta podsustava (primjerice, odgovorna su za sastavljanje ili ugradnju podsustava).
(14) Za TSI željezničkih vozila prijavljeno tijelo sudjeluje u završnom ispitivanju rada željezničkih vozila ili kompozicija. To se navodi u odgovarajućem poglavlju TSI-ja.
(15) Temeljni su zahtjevi vidljivi iz tehničkih parametara, sučelja i zahtjeva vezanih uz radne karakteristike, koji su utvrđeni u poglavlju 4. TSI-ja.
(16) Ovaj bi se modul mogao koristiti u budućnosti nakon ažuriranja TSI-ja za pruge velikih brzina iz Direktive 96/48/EZ.
(17) U modulu se „naručiteljem” smatra „naručitelj podsustava, kako je utvrđeno direktivom, ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici”.
(18) Rezultati testiranja mogu se predočiti u trenutku podnošenja zahtjeva ili kasnije.
(19) Definicija europske specifikacije navedena je u direktivama 96/48/EZ i 01/16/EZ. Smjernica za primjenu HS TSI-ja objašnjava način na koji se koriste europske specifikacije.
(20) Za TSI željezničkih vozila prijavljeno tijelo može sudjelovati u završnom ispitivanju rada željezničkih vozila ili kompozicija u uvjetima utvrđenima u odgovarajućem poglavlju TSI-ja.
PRILOG BB.
KONSTRUKCIJSKI I MEHANIČKI DIJELOVI
Učvršćivanje završnih signala
BB.1. KUĆIŠTA ZAVRŠNIH SIGNALA
Slika BB.1.
Kućište završnog signala
BB.2. ZAVRŠNI SIGNALI: POTREBNI PROSTOR – OKVIR
Slika BB.2.
Potrebni prostor za okvir
PRILOG CC.
KONSTRUKCIJSKI I MEHANIČKI DIJELOVI
Izvori opterećenja koji uzrokuju zamor materijala
CC.1 SPEKTAR KORISNOG TERETA
CC.1.1. Općenito
Promjene korisnog tereta će vjerojatno uzrokovati značajne cikluse opterećenja koja uzrokuju zamor materijala. Ako se korisni teret znatno mijenja, utvrđuje se vrijeme trajanja svake razine opterećenja. Ciklusi utovara/istovara također se utvrđuju na temelju određenih dužnosti prijevoznika, te se prikazuju na prikladan način za potrebe analize. Ako je moguće uzimaju se u obzir promjene raspodjele korisnog tereta i opterećenja na pojedinim mjestima koja uzrokuju vozila koja se kreću po podu vagona.
CC.1.2. Opterećenja uzrokovana kolosijekom
Uzimaju se u obzir ciklusi opterećenja uzrokovani okomitim i bočnim nepravilnostima, te iskrivljenosti kolosijeka. Ti se ciklusi opterećenja mogu utvrditi na temelju:
(a) |
dinamičnih modela; |
(b) |
izmjerenih podataka; |
(c) |
empiričkih podataka. |
Dopušteno je projektiranje zamora na osnovi podataka o slučajevima opterećenosti i metodama utvrđivanja dokazanim u praksi (ako ono postoji). U tablicama 15. i 16. dokumenta EN 12663 sadržani su empirički podaci u obliku ubrzanja sanduka vagona, koji su u skladu s uobičajenim obavljanjem prometa na europskoj razini i prikladni za pristup projektiranju zamora temeljenom na graničnoj vrijednosti izdržljivosti ako su uobičajeni podaci o obavljanju prometa dostupni.
CC.1.3. Vuča i kočenje
Ciklusi opterećenja uzrokovani vučom i kočenjem odražavaju broj kretanja-zaustavljanja (uključno s nepredviđenim) koji odgovaraju predviđenom načinu rada.
CC.1.4. Aerodinamička opterećenja
Znatno ulazno aerodinamičko opterećenje može nastati zbog:
(a) |
mimoilaženja vlakova pri velikoj brzini; |
(b) |
vožnje kroz tunel; |
(c) |
bočnih vjetrova. |
Ako takva opterećenja uzrokuju znatna ciklična opterećenja strukture, potrebno ih je uključiti u ocjenjivanje zamora materijala.
CC.1.5. Opterećenje koje uzrokuje zamor materijala na sučeljima
Dinamičko opterećenje pri projektiranju mora biti u rasponu od +/– 30 % okomitog statičkog opterećenja.
Ako se ne odabere ova mogućnost, primjenjuje se sljedeća metoda:
najveće opterećenje koje uzrokuje zamor materijala na spoju između sanduka vagona i okretnog postolja nastaje zbog:
(a) |
ciklusa utovara/istovara; |
(b) |
opterećenja povezanog s kolosijekom; |
(c) |
vuče i kočenja. |
Sučelje se projektira takoda može izdržati navedena ciklična ulazna opterećenja.
Spojevi između opreme moraju izdržati ciklična opterećenja uslijed kretanja vagona i sva ostala opterećenja uzrokovana radom opreme. Ubrzanja se mogu odrediti prema gore opisanom. Za uobičajeno obavljanje prometa na europskoj razini u tablicama 17., 18. i 19. dokumenta EN 12663 sadržana su empirički izvedena ubrzanja za dijelove opreme koji prate kretanje strukture vagona, te ih je moguće koristiti u slučaju nedostupnosti prikladnijih podataka.
Ciklična opterećenja sastavnica namijenjenih spajanju uzimaju se obzir ako se smatra da su ona značajna na osnovi iskustva prijevoznika ili projektanta.
PRILOG DD.
OCJENJIVANJE ORGANIZACIJE ODRŽAVANJA
Otvoreno pitanje, vidjeti odjeljak 6.2.2.3.
PRILOG EE.
KONSTRUKCIJSKI I MEHANIČKI DIJELOVI
Stepenice i rukohvati
EE.1. OPĆENITO
Stepenice s odgovarajućim rukohvatima moraju se nalaziti na svim mjestima na kojima se zadržava osoblje tijekom vožnje, te gdje su oni potrebni kako bi se omogućio pristup dijelovima vagona u vožnji.
EE.2. MINIMALNI ZAHTJEVI
EE.2.1. Rukohvati
Rukohvati moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera 20 mm, uz iznimku rukohvata iz točke EE.2. čiji najmanji promjer mora iznositi 30 mm. Rukohvati za ranžirno osoblje utvrđeni su u točki EE.3.
Zračnost između rukohvata i najbližih prepreka mora iznositi barem 120 mm.
EE.2.2. Dimenzije stepenica
Stepenice na kraju vagona gdje se zadržava osoblje moraju biti široke 350 mm i duge 350 mm, te se postavljaju kako je prikazano na slici EE.1. Stepenice se izrađuju s neklizajućom površinom. Stepenice se učvršćuju tako da je moguće i njihovo uklanjanje (primjerice, pomoću zakovica ili vijaka sa sigurnosnom maticom).
Slika EE.1.
Postavljanje stepenica i rukohvata na krajevima vagona sa završnim pločama
Slika EE.2.
Zračnost
Slika EE.3.
Rukohvati za ranžirno osoblje
PRILOG FF.
KOČENJE
Popis odobrenih kočnih sastavnica
FF.1. UREĐAJI ZA ZAŠTITU OD PROKLIZAVANJA KOTAČA
FF.1.1. Uređaji za zaštitu od proklizavanja kotača za nova, postojeća, modernizirana i obnovljena vozila
Proizvođač |
Tip |
Napomene |
FAIVELEY |
AEF 82 C |
Ispitano na diskovnim kočnicama |
OERLIKON |
GSE 201 |
Ispitano na diskovnim kočnicama |
OERLIKON |
GSE 202 |
Ispitano na diskovnim kočnicama |
FAIVELEY |
AEF 83 P.1 |
Ispitano na diskovnim kočnicama |
FAIVELEY |
AEF 83 P.2 |
Ispitano na kočnim papučama |
OERLIKON |
OMG 202 |
Ispitano na diskovnim kočnicama |
PARIZZI |
WUPAR 83 |
Ispitano na diskovnim kočnicama |
WABCO-WESTINGHOUSE |
WGMC 19/1 |
Ispitano na diskovnim kočnicama |
FAIVELEY |
AEF 91 P1 AEF 91 P2 (1) |
Ispitano na diskovnim kočnicama |
MANNESMANN REXROTH PNEUMATIK GmbH |
MRP-GMC 29 |
Ispitano na diskovnim kočnicama |
SAB WABCO KP GmbH |
SWKP AS 20R |
Ispitano na diskovnim kočnicama |
SAB WABCO KP GmbH |
SWKP AS 20C |
Potvrda u siječnju 1998.: obilježja tipa jednaka su obilježjima AS 20R |
Knorr-Bremse |
MGS 2 |
|
DAKO |
PE 94 MSV |
|
FF.1.2. Uređaji za zaštitu od proklizavanja kotača za uporabu na postojećim vozilima
Naredni je popis uređaja za zaštitu od proklizavanja kotača prihvaćen za uporabu na postojećim vagonima, osim ako se kočni sustav ne modernizira ili ne obnovi. Ostali radovi modernizacije ili obnove vagona ne zahtijevaju promjenu sustava za zaštitu od proklizavanja kotača (WSP).
Proizvođač |
Tip |
Napomene |
|
Mehanički tipovi pri brzinama do 160 km/h |
|||
OERLIKON |
inertia 4 GS1 & GSA |
Ispitano na kočnim papučama |
Po mogućnosti samo za vučena vozila bez vlastitog napajanja električnom energijom |
KNORR |
MW |
||
KNORR |
MWX |
||
Elektronički tipovi |
|||
WESTINGHOUSE |
D1 |
||
WESTINGHOUSE |
WG |
Ispitano na diskovnim kočnicama |
|
WESTINGHOUSE |
WGK |
Ispitano na kočnim papučama |
|
GIRLING |
SP |
Ispitano na diskovnim kočnicama |
|
OERLIKON |
GSE 100 |
||
PARIZZI |
289 |
Ispitano na kočnim papučama |
|
PARIZZI |
447 |
Ispitano na diskovnim kočnicama |
|
KNORR |
GR |
||
KOVOLIS |
DAKO |
||
KRAUSS-MAFFEI |
K Micro |
||
OERLIKON |
GSE 200 |
||
KNORR |
MGS 1 |
Ispitano na diskovnim kočnicama |
|
WABCO-WESTINGHOUSE |
WGMC 19 |
Ispitano na diskovnim kočnicama |
FF.2. KOČNICE NA STLAČENI ZRAK ZA ‘TERETNE VLAKOVE’ I‘PUTNIČKE VLAKOVE’
FF.2.1. Razdjelni ventili za nova vozila, modernizirana i obnovljena vozila
Tip kočnice |
Skraćeni opis |
Skraćeni naziv |
Kočnica na stlačeni zrak |
Teretni vlak (G) Putnički vlak (P) |
|||
Kočnica Knorr |
KE 2d (4) |
KE |
Kočnica G/P |
Kočnica Oerlikon |
O |
Kočnica G/P |
|
Kočnica Oerlikon |
O |
Kočnica G/P |
|
Kočnica Knorr |
KE |
Kočnica G/P |
|
Kočnica Oerlikon |
ESH 100 (9) |
O |
Kočnica G/P |
Kočnica Oerlikon |
ESH 200 (10) |
O |
Kočnica G/P |
Kočnica Knorr |
KE 2ad (4) |
KE |
Kočnica G/P |
SAB-WABCO |
SW 4 (11) |
SW |
Kočnica G/P |
SAB-WABCO |
SW 4C (12) |
SW |
Kočnica G/P |
SAB-WABCO |
SW 4/3 (13) |
SW |
Kočnica G/P |
Kočnica DAKO |
CV1 nD (14) |
OK |
Kočnica G/P |
Kočnica SAB-WABCO |
Ch |
Kočnica G/P |
|
Kočnica SAB-WABCO |
C3W s AC3D (4) |
Ch |
Kočnica G/P |
Kočnica SAB-WABCO |
WU |
Kočnica G/P |
|
Kočnica Oerlikon |
O |
Kočnica G/P |
|
Kočnica MZT HEPOS |
MH3f/HBG310/100 (6) MH3f/HBG310/200 (6) |
MH |
Kočnica G/P |
Knorr-Bremse |
KE1dv KE2dv KERdv (5) |
KE |
Kočnica G/P |
FF.2.2. Ventili za vozila proizvedena prije 2005. koja su modernizirana ili obnovljena
Tip kočnice |
Skraćeni opis |
Skraćeni naziv |
Kočnica na stlačeni zrak |
Teretni vlak (G) Putnički vlak (P) |
|||
Knorr |
KEs KE 2c AL |
KE |
Kočnica G/P |
Dako |
CV CV1 |
DK |
Kočnica G/P |
Westinghouse |
U |
WU |
Kočnica G/P |
Kočnica Charmilles |
C 3 A |
Ch |
Kočnica G/P |
Kočnica Oerlikon |
Est 3f sa HBG 300 |
O |
Kočnica G/P |
Kočnica Charmilles |
C 3 W |
Ch |
Kočnica G/P |
Kočnica Knorr |
KE Od KE 1d KE 2d |
KE |
Kočnica G/P |
Kočnica Westinghouse |
C3 W2 |
WE |
Kočnica G/P |
Kočnica Oerlikon |
ESG 101 |
O |
Kočnica P |
Kočnica Oerlikon |
ESG 121 |
O |
Kočnica G/P |
Kočnica Oerlikon |
ESG 131 |
O |
Kočnica P |
Kočnica Oerlikon |
ESG 141 |
O |
Kočnica G/P |
Kočnica Oerlikon |
ESG 101-1 |
O |
Kočnica P |
Kočnica Oerlikon |
ESG 121-1 |
O |
Kočnica G/P |
Kočnica Oerlikon |
ESG 131-1 |
O |
Kočnica P |
Kočnica Oerlikon |
ESG 141-1 |
O |
Kočnica G/P |
Kočnica Knorr |
KE 1 a/3,8 |
KE |
Kočnica G/P |
Kočnica Knorr |
KE Oa/3,8 |
KE |
Kočnica G/P |
Oerlikon |
ESH 100 |
O |
Kočnica G/P s neuniverzalnim djelovanjem ako su spojeni kočni cilindar ili prethodno namješteni obujam manji od 14 l |
Oerlikon |
ESH 200 |
O |
Kočnica G/P s univerzalnim djelovanjem |
Kočnica Knorr |
KE 1 ad |
KE |
Kočnica G/P |
Kočnica Knorr |
KE 0 ad |
KE |
Kočnica G/P |
Kočnica Knorr |
KE 2 ad |
KE |
Kočnica G/P |
SAB-WABCO |
SW 4 (17) |
SW |
Kočnica G/P |
SAB-WABCO |
SW 4C (18) |
SW |
Kočnica G/P |
SAB-WABCO |
SW 4/3 (19) |
SW |
Kočnica G/P |
Kočnica DAKO |
CV1 nD (20) |
DK |
Kočnica G/P |
FF.3. SAMOPRILAGODLJIVI KOČNI UREĐAJI RAZMJERNO OPTEREĆENJU ODOBRENI ZA UPORABU U MEĐUNARODNOM PROMETU
Proizvođač |
Tip |
Skraćeni opis |
||
SAB |
|
AC 3 D |
||
Ventil i automatski razdjelnik razmjerni opterećenju |
||||
|
||||
WESTINGHOUSE |
Ventil razmjeran opterećenju i diferencijalni kočni cilindar |
WDC 14 i WDC 16 |
||
KNORR |
Ventil razmjeran opterećenju i dvostruki kočni cilindar |
RLV 12/10 DGB 10″/12″ |
||
Oerlikon |
Ventil razmjeran opterećenju i dvostruki kočni cilindar |
ALM-ALT |
||
Oerlikon |
Mehanički pogonski sustav i dvostruki kočni cilindar |
ALS-ALT |
||
WESTINGHOUSE |
Kočni cilindar od 16″ |
WDR |
||
Oerlikon |
Relejni ventil za samoprilagodljive kočnice razmjerno opterećenju s jednim kočnim cilindrom |
ALM/ALR 150 |
||
KNORR |
Relejni ventil za samoprilagodljive kočnice razmjerno opterećenju s jednim kočnim cilindrom |
RLV 11d |
||
METALSKI ZAVOD-TITO |
Relejni ventil za samoprilagodljive kočnice razmjerno opterećenju s jednim kočnim cilindrom za međugradski promet pri velikim brzinama |
AKR SS/10 |
||
METALSKI ZAVOD-TITO |
Relejni ventil za samoprilagodljive kočnice razmjerno opterećenju s jednim kočnim cilindrom za međugradski promet pri velikim brzinama |
AKR S/01 |
||
KNORR |
Relejni ventil za samoprilagodljive kočnice razmjerno opterećenju s jednim kočnim cilindrom |
RLV 11d |
||
DAKO |
Relejni ventil za samoprilagodljive kočnice razmjerno opterećenju DSS s ventilom razmjernim opterećenju SL1 za međugradski promet pri velikim brzinama |
DAKO-DSS |
||
DAKO |
Relejni ventil za samoprilagodljive kočnice razmjerno opterećenju DS s ventilom razmjernim opterećenju SL1 za međugradski promet pri velikim brzinama |
DAKO-DS |
||
DAKO |
Ventil razmjeran opterećenju |
DAKO-DSS SL1 ili SL2 |
||
DAKO |
Ventil razmjeran opterećenju |
DAKO-DS SL1 ili SL2 |
||
SAB-WABCO |
Ventil razmjeran opterećenju i dvostruki kočni cilindar |
SWDR-2 |
||
SAB-WABCO |
Relejni ventil za samoprilagodljivi VCAV s razdjelnikom SW4, SW4-C ili SW4/3 i ventilom razmjernim opterećenju DP1 ili F87 |
GF4 SS1 GF4 SS2 GF6 SS1 GF6 SS2 |
||
SAB-WABCO |
Relejni ventil za samoprilagodljivi integrirani VCAV s razdjelnikom SW4, SW4-C ili SW4/3 i ventilom razmjernim opterećenju DP1 ili F87 |
GFSW4-D-AV GFSW4-S-AV |
FF 4. VENTILI ZA UBRZAVANJE PRAŽNJENJA KOČNE CIJEVI PRIHVAĆENI ZA UPORABU U MEĐUNARODNOM PROMETU
Proizvođač |
Tip |
Napomene |
Dako-Kovalis |
Dako-Z |
Prihvaćen za uporabu u kombinaciji s kočnicom tipa CV1-R |
Knorr-Bremse |
EB3 |
Prihvaćen za uporabu u kombinaciji s kočnicom tipa KEs |
EB3-S |
Prikladan za uporabu s NBŰ (~ SAFI) |
|
EB3-S/L |
Prikladan za uporabu s NBŰ (~ SAFI) |
|
Oerlikon-Buhrle |
SB 3 |
Prihvaćen za uporabu u kombinaciji s kočnicom tipa Est 3e |
SBS 100 |
|
|
Davies and Metcalfe |
BPA 1 |
Prikladan za uporabu s NBŰ (~ SAFI) |
MZT HEPOS |
VBK 100 |
Prikladan za uporabu s NBŰ (~ SAFI) |
FF 5. BRZOISPUSNI VENTILI PRIHVAĆENI ZA UPORABU U MEĐUNARODNOM PROMETU
Tablica 1.
Brzoispusni ventili za moderne kočnice (21)
Proizvođač |
Tip |
Ugrađen u razdjelnik |
|
OERLIKON |
LV3:LV3F |
OERLIKON |
LV7 |
CHARM ILLES |
C3P1 |
CHARM ILLES |
C3P2 |
KNORR |
ALV3a, ALV7, ALV9, ALV9a |
WESTINGHOUSE (Italija) |
SA1 |
WESTINGHOUSE (Italija) |
SA1V |
KNORR |
AL V11 |
WESTINGHOUSE (Velika Britanija) |
A1 i A2 |
Primjenjivo na postojeće razdjelnike ako njihovi krugovi dopuštaju pražnjenje samo kontrolnog spremnika |
|
OERLIKON |
LV3 |
OERLIKON |
LV4F |
WESTINGHOUSE (Francuska) |
W 104, W 204 |
WESTINGHOUSE (Italija) |
SA1 |
WESTINGHOUSE (Italija) |
SA1V |
Tablica 2.
Brzoispusni ventili za kočnice starijih tipova
Proizvođač |
Tip |
KNORR |
AL V 4 (22) |
OERLIKON |
LV3 |
OERLIKON |
LV4F |
WESTINGHOUSE (Francuska) |
W 104, W 204 |
WESTINGHOUSE (Italija) |
SA/CG, SA/RA |
WESTINGHOUSE (Italija) |
SA1 |
KNORR |
L2 (23) |
WESTINGHOUSE (Italija) |
SARAV |
HARDY |
L3 (23) |
Tablica 3.
Brzoispusni ventili za moderne kočnice (24) i kočnice starijih tipova
Proizvođač |
Tip |
WESTINGHOUSE (Francuska) |
W3,W4 |
DAKO |
0S1 |
KNORR |
ALV4b |
BDZ |
BRV (25) |
FF.6. KOČNI UMETCI ZA VOZILA OPREMLJENA DISKOVNIM KOČNICAMA, PRIHVAĆENI ZA UPORABU U MEĐUNARODNOM PROMETU
Proizvođač/naziv proizvoda |
Tip |
Napomene |
Željeznički prijevoznik |
1. |
2. |
4. |
5. |
Jurid |
Jurid 869 |
do 200 km/h |
SNCF |
Becorit |
Becorit 918 (26) |
do 200 km/h |
DB |
Ferodo |
ID 425 L (27) |
do 200 km/h |
FS |
Bremskerl |
5818 (27) |
do 200 km/h |
FS |
Bremskerl |
6792 (26) |
do 200 km/h |
DB |
Jurid |
877 (26) |
do 200 km/h |
DB |
Bremskerl |
7240 (26) |
do 200 km/h |
DB |
Frendo |
2126 (27) |
do 200 km/h |
FS |
Faist po licenci Textar |
T 543 (27) |
do 200 km/h |
FS |
ICER |
ICER 918 (27) |
do 200 km/h |
RENFE |
Flertex |
Flertex 664 HD (28) |
do 200 km/h |
SNCF |
Rona (Mađarska) po licenci Becorit |
Rona 918 (27) |
do 200 km/h |
MAV |
Textar |
T 550 (27) |
do 200 km/h |
DB |
Frenoplast x. |
FR20H.2 (27) |
do 200 km/h |
PKP |
Textar |
T550 (27) |
do 200 km/h |
DB |
Becorit |
V30 (27) |
do 200 km/h |
DB |
Bremskerl |
Bremskerl 2000 (27) |
do 200 km/h |
DB |
Bremskerl |
7 699 |
do 200 km/h |
FS |
Italian Brakes |
FS 5M1 (26) |
do 200 km/h |
FS |
FF.7. AUTOMATSKI MEHANIZMI ZA NADZOR ‘PRAZNO-NATOVARENO’ PRIHVAĆENI ZA UPORABU U MEĐUNARODNOM PROMETU
Proizvođač |
Tip |
||
|
|||
Westinghouse |
WAD |
||
SAB |
VA 2 |
||
SAB |
DP 2 |
||
KNORR |
Du-111 WM |
||
OERLIKON |
ALM/ALR 140 |
||
|
|||
Westinghouse |
WAN |
||
SAB |
VTA |
FF.8. ISPITNI UREĐAJI OCIJENJENI DO LIPNJA 2004. NA KOJIMA JE MOGUĆE PROVODITI ISPITIVANJA KOČNIH UMETAKA ZA IZDAVANJE ODOBRENJA
Poduzeće |
Mjesto |
DB |
Minden |
FS |
Firenca |
SNCF |
Vitry MF1 Vitry MF3 |
CFR |
Bukurešt |
CD |
Prag |
PKP |
Poznan |
ZSR |
Zilina |
(1) Putnički vagoni s kombiniranim kočnicama s diskovima i kočnim papučama.
(2) Putnički vagoni s kombiniranim kočnicama s diskovima i kočnim papučama.
(3) Nije dopušteno naknadno ugrađivanje drugih relejnih ventila.
(4) Za uporabu na novim vozilima do 1.1.2007.
(5) Kočni uređaj povezan s kočnim sustavom koji djeluje zavisno o opterećenju, odobrenim u odjeljku FF.3.
(6) Potreban zasebni ventil za smanjenje tlaka ako se napajanje vrši putem glavne cijevi za dovod zraka.
(7) Kočni uređaj sačinjen od razdjelnika, relejnog ventila i potpora.
(8) Dodatne radnje održavanja na MAV-u kako bi se osiguralo postizanje najvećeg tlaka u kočnom cilindru od 3,8 bara.
(9) Bez redovne funkcije ako su spojeni kočni cilindar ili obujam prije kontrole manji od 14 l.
(10) Standardna funkcija.
(11) SW 4 – punjenje pomoćnog spremnika pod nadzorom.
(12) SW 4C – punjenje kontrolnog spremnika pod nadzorom sa zaštitom od prekrcanosti ako je kočnica otpuštena.
(13) SW 4/3 – sa C3W zapornim ventilom (punjenje kontrolnog i pomoćnog spremnika gotovo istodobno).
(14) Prigušnica razdjelnika trebala bi se prilagoditi u fazama obujmu pomoćnog spremnika vozila.
(15) Samo za uporabu s dodanim relejnim ventilom.
(16) Budući da ispitivanja identiteta nisu bila uspješna u vezi određenih točaka, razdoblje ponovne uporabe ovih razdjelnika na PKP i ŐBB ograničeno do 1.1.2010.
(17) SW 4 – punjenje pomoćnog spremnika pod nadzorom.
(18) SW 4C – punjenje pomoćnog spremnika pod nadzorom sa zaštitom od prekrcanosti spremnika ako je kočnica otpuštena.
(19) SW 4/3 – sa C3W zapornim ventilom (punjenje spremnika A i R provodi se gotovo istodobno).
(20) Prigušnica razdjelnika trebala bi se prilagoditi u fazama obujmu spremnika R vozila.
(21) Modernim se kočnicama smatraju kočnice odobrene za uporabu u međunarodnom prometu nakon 1.1.1948.
(22) Brzoispusni ventil KNORR ALV4 primjenjiv je na modernom razdjelniku KNORR KE budući da njegov ispusni ventil prazni samo kontrolni spremnik (pomoćni spremnik se prazni na drugi način: izolacijskim ventilom).
(23) Primjenjiv samo na razdjelniku tipa HIK.
(24) Modernim se kočnicama smatraju kočnice odobrene za uporabu u međunarodnom prometu nakon 1.1.1948.
(25) Primjenjiv samo na razdjelniku tipa HIK.
(26) Ispitani na diskovnim kočnicama od lijevanog željeza i lijevanog čelika.
(27) Ispitani na diskovnim kočnicama od lijevanog željeza.
(28) Ispitani na diskovnim kočnicama od lijevanog čelika.
PRILOG GG.
POSEBNI SLUČAJEVI
Irski krcajni profili
PRILOG HH.
POSEBNI SLUČAJEVI
Republika Irska i Sjeverna Irska
Sučelja između vozila
PRILOG II.
MEĐUSOBNI UTJECAJ VOZILA I TRAČNICA I PROFILI
Postupak ocjenjivanja: Ograničenja za preinake teretnih vagona za koje nije potrebno novo odobrenje
Za teretne vagone, na čijim su tehničkim parametrima izvršene izmjene u granicama navedenim u ovome Prilogu u odnosu na originalnu konstrukciju odobrenog vagona, nije potrebno novo ocjenjivanje sukladnosti.
Razmak između središta okretnih postolja (vagoni s okretnim postoljima) |
2a* ≥ 9 m |
– 15 % do + ∞ |
2a* < 9 m |
– 5 % do + ∞ |
|
Međuosovinski razmak kotača vozila (dvoosovinski vagoni) |
2a* ≥ 8 m |
– 15 % do + ∞ |
2a* < 8 m |
– 5 % do + ∞ |
|
Visina težišta |
Prazno vozilo |
– 100 % do + 20 % |
Natovareno vozilo |
– 100 % do + 50 % |
|
Krutost pri uvijanju Ct * (1010 kN/mm2/rad) |
Ct* ≤ 3 |
– 66 % do + 200 % |
Ct* > 3 |
– 50 % do + ∞ |
|
Tara masa vozila |
≥ 16 t (vagoni s okretnim postoljima) |
– 15 % do + ∞ |
≥ 12 t (dvoosovinski vagoni) |
||
Promjena najvećeg opterećenja kolnog sloga |
|
+ 1,5 t |
Moment inercije sanduka vozila (oko osi z – samo za dvoosovinske vagone) |
|
– 100 % do + 10 % |
okomito ogibljenje primarno ili sekundarno |
Krutost |
0 do + 25 % |
Prijelazna opterećenja |
– 5 % do 0 |
|
Rotacioni zakretni moment okretnog postolja |
|
– 20 % do + 20 % |
Moment inercije čitavog okretnog postolja (oko osi z) |
|
– 100 % do + 10 % |
Nazivni promjer kotača |
|
– 10 % do + 15 % |
Proizvođač ili naručitelj dužni su pružiti dokaz o ispunjenju gore navedenih kriterija te dodatnih kriterija poput čvrstoće, radnih karakteristika kočenja, kinematičkog profila itd.
PRILOG JJ.
OTVORENA PITANJA
1. TSI CR RST VERZIJA 040913
1.1. 4.2.3.3.2. Otkrivanje pregrijanosti osovinskih ležišta
1.2. 4.2.6.2. Aerodinamički učinci
1.3. 4.2.6.3. Bočni vjetrovi
1.4. 4.3.3. Podsustav vođenja i upravljanja prometom
Sučelja s podsustavom vođenja i upravljanja prometom su u razmatranju (upute na ovaj TSI su otvorena pitanja).
1.5. 6.1.2.2.
Ocjenjivanje zavarenih spojeva provest će se u skladu s nacionalnim propisima.
1.6. 6.2.2.1.
Ocjenjivanje zavarenih spojeva provest će se u skladu s nacionalnim propisima.
1.7. 6.2.2.3. Ocjenjivanje održavanja
Prilog DD. ostaje otvoreno pitanje. U tom se Prilogu opisuje postupak kojim svaka država članica provjerava ispunjava li organizacija održavanja zahtjeve iz ovog TSI-ja i temeljne zahtjeve tijekom vijeka trajanja podsustava.
1.8. 6.2.3.4.2. Aerodinamički učinci
1.9. 6.2.3.4.3. Bočni vjetrovi
2. PRILOZI
2.1. Prilog B.
B.3. |
Tablica opterećenja vozila
(4) Vagoni koji se mogu otpraviti s istim opterećenjem kao u S prometu pri brzini od 120 km/h moraju imati znak „* *” smješten desno od oznaka najvećeg opterećenja. Opseg primjene oznake „**” (isključivo „modernizirani/obnovljeni vagoni” ili „novi i modernizirani/obnovljeni vagoni”) ostaje i dalje otvoreno pitanje. |
2.2. Prilog B.32. Označivanje vagona i putničkih vagona profila GA, GB ili GC
Ostaje otvoreno pitanje.
2.3. Prilog C.4. Profili vozila GA, GB, GC
Ostaje otvoreno pitanje budući da je ovaj odjeljak povezan s Prilogom B.32.
2.4. Prilog E.
Ovoji kotača ostaju otvoreno pitanje do objave standarda EN.
2.5. Prilog L.
Specifikacija kotača od lijevanog željeza je otvorena točka. Potreban je novi standard EN.
2.6. Prilog P.
P.1.1. |
Razdjelnik |
P.1.2. |
Relejni ventil za varijabilno opterećenje i automatsku promjenu režima kočenja „prazan-natovaren” |
P.1.3. |
Uređaj za zaštitu od proklizavanja kotača |
P.1.7. |
Završni ventili |
P.1.10. |
Kočni blokovi Postupak ispitivanja za ocjenu projekta koji će se koristiti za interoperabilni sastavni dio kočnih blokova mora se provesti u skladu sa specifikacijama iz Priloga I. odjeljka I.10.2. Ova specifikacija i dalje ostaje otvoreno pitanje za kompozitne blokove. Kompozitni kočni blokovi koji su već u uporabi uspješno su prošli ocjenjivanje u skladu s P.2.10.: Međunarodna željeznička unija (UIC) održava popis odobrenih kompozitnih kočnih blokova (uključujući zemljopisna ograničenja uporabe i uvjete uporabe u skladu s P.1.10. i P.2.10.). |
P.1.11. |
Ventil akceleratora |
P.1.12. |
Automatski senzor za promjenu opterećenja i promjenu režima kočenja „prazan–natovaren” |
P.2.10. |
Kočni blokovi
Uzorci iz svake serije blokova pregledavaju se radi provjere njihovih dimenzija.
Tijekom prijelaznog razdoblja ispitivanja radi ocjenjivanja koja provodi UIC moraju sadržavati barem:
Ocjena ispitivanjem u klimatskoj komori Prije ispitivanja radnih karakteristika kočenja na samom vozilu, kompozitni kočni blok mora uspješno završiti program ispitivanja ispitnom opremom kako je gore opisano.
Ocjenjivanje rada inovativnih proizvoda provodi se u skladu s odjeljkom 6. |
PRILOG KK.
REGISTAR INFRASTRUKTURE I ŽELJEZNIČKIH VOZILA
Registar infrastrukture
Zahtjevi za registar infrastrukture
Podatak |
Od temeljne važnosti za interoperabilnost |
Od temeljne važnosti za sigurnost |
||||||||||||||||||||
Osnovni podaci |
|
|
||||||||||||||||||||
Vrsta prometa (miješani, putnički, teretni …) |
√ |
|
||||||||||||||||||||
Vrsta pruge (pruge velikih brzina, konvencionalne pruge) |
√ |
|
||||||||||||||||||||
Tehnički podaci |
|
|
||||||||||||||||||||
Radne karakteristike: najveća brzina pruge s obzirom na najveće osovinsko opterećenje i ostale stavke |
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Slobodni profil |
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Profil kolosijeka |
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Najveće opterećenje po linearnom metru |
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Najveće naprezanje kolosijeka
|
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Odnos promjera kotača i osovinskog opterećenja |
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Najmanji polumjer luka: vodoravni |
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Najmanju polumjer luka: okomiti |
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Najveće nadvišenje |
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Najveći manjak nadvisivanja |
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Manjak nadvisivanja na skretnicama i križištima |
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Sukladnost s Prilogom A.1. TSI-ja CCS |
|
|
||||||||||||||||||||
Struja zraka iza vlaka u vožnji: REZERVIRANO |
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Bočni vjetar: REZERVIRANO |
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Najmanju razmak između osi kolosijeka |
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Geometrijska obilježja kolosijeka:
|
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Ograničenja |
|
|
||||||||||||||||||||
Ograničenja povezana s okolišem: Temperaturno područje
|
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Vremenska ograničenja: |
|
|
||||||||||||||||||||
Za pruge TN Dio godine u kojemu se očekuje pad temperatura ispod – 25 °C dan,mjesec |
√ |
√ |
||||||||||||||||||||
Za pruge TS Dio godine u kojem se očekuje porast temperatura iznad + 35 °C dan,mjesec |
√ |
√ |
PRILOG YY.
KONSTRUKCIJSKI I MEHANIČKI DIJELOVI
Zahtjevi čvrstoće za određene tipove sastavnica vagona
YY.1. |
UVOD |
YY.2. |
Čvrstoća konstrukcije sanduka vagona |
YY.2.1. |
Naprezanja uslijed okomitog opterećenja |
YY.2.2. |
Kombinirana naprezanja |
YY.2.3. |
Čvrstoća poda vagona za potrebe prijevoza tegljača i cestovnih vozila(1) |
YY.3. |
POKRIVENI VAGONI S FIKSNIM KROVOM I FIKSNIM ILI POMIČNIM BOČNIM STRANICAMA, TE POKRIVENI VAGONI S KLIZNIM KROVOM |
YY.3.1. |
Čvrstoća fiksnih bočnih i čelnih stranica |
YY.3.2. |
Čvrstoća kliznih vrata |
YY.3.3. |
Čvrstoća kliznih stranica |
YY3.4. |
Sile koje nastaju mimoilaženjem vlakova |
YY.3.5. |
Čvrstoća odjeljaka koji se mogu zaključati u vagonima s kliznim stranicama |
YY.3.6. |
Čvrstoća krova |
YY.4. |
VAGONI S POTPUNO OTVORIVIM KROVOM (KLIZNI KROV I ZGLOBNI KROV |
YY.4.1. |
Vagoni za prijevoz teškog tereta |
YY.4.2. |
Vagoni za prijevoz teškog rasutog tereta |
YY.5. |
OTVORENI VAGONI S VISOKIM STRANICAMA |
YY.5.1. |
Otpornost bočnih stranica na poprečne sile, te otpornost rubova bočnih i krajnjih prečki na udarce |
YY.5.2. |
Čvrstoća kliznih vrata |
YY.6. |
PLATO-VAGONI I KOMBINIRANI PLATO-VAGONI/VAGONI S VISOKIM STRANICAMA |
YY.6.1. |
Čvrstoća bočnih i čelnih zaklopaca |
YY.6.2. |
Čvrstoća fiksnih zaklopaca na bočnim stranicama |
YY.6.3. |
Čvrstoća bočnih prečki |
YY.6.4. |
Čvrstoća čelnih prečki |
YY.7. |
VAGONI S GRAVITACIJSKIM PRAŽNJENJEM |
YY.7.1. |
Čvrstoća stranica |
YY.8. |
VAGONI ZA PRIJEVOZ ISO KONTEJNERA I/ILI ZAMJENJIVIH SANDUKA |
YY.8.1. |
Učvršćivanje kontejnera i zamjenjivih sanduka |
YY.8.2. |
Zahtjevi čvrstoće za uređaje za učvršćivanje kontejnera/zamjenjivih sanduka |
YY.8.3. |
Namještanje uređaja za učvršćivanje kontejnera/zamjenjivih sanduka |
YY.9. |
ZAHTJEVI ZA OSTALU OPREMU ZA OSIGURANJE KORISNOG TERETA |
YY.10. |
Vučne kuke za depo |
YY.1. UVOD
U ovom se Prilogu navode zahtjevi za projektiranje sastavnih dijelova vagona i sustava za učvršćivanje tereta koji se koriste na tipovima vagona za opću uporabu. Zahtjevi se usvajaju samo ako odgovaraju predviđenoj namjeni.
YY.2. ČVRSTOĆA KONSTRUKCIJE SANDUKA VAGONA
YY.2.1. Naprezanja uslijed okomitog opterećenja
U slučaju okomitog opterećenja, teret se u vozilu raspoređuje na sljedeći način:
— |
u širini od 2 m, |
— |
u slučaju otvorenog vagona s okretnim postoljima i otvorenog plato-vagona s okretnim postoljima, u širini od 1,2 m, |
— |
po čitavoj širini poda, |
ovisno o tome što stvara nepovoljnija naprezanja okvira sanduka.
Najveći otklon okvira sanduka pri danom opterećenju ne smije biti veći od 3 ‰ međuosovinskog razmaka ili hoda stožera okretnog postolja u odnosu na početni položaj (uključno s učincima eventualnog protuotklona).
YY.2.2. Kombinirana naprezanja
Za određene tipove vagona, poput onih s izbočenim/spuštenim platformama, izuzetno je važno voditi računa o kombinaciji naprezanja uslijed vodoravnog i okomitog opterećenja.
Vagoni cisterne namijenjeni za prijevoz stlačenih proizvoda moraju se projektirati da izdrže opterećenje koje odgovara najvećoj dopuštenoj nosivosti, te opterećenje koje stvara maksimalni radni tlak (kako je definiran u RID-u) za koji je cisterna projektirana bez trajnih oštećenja.
YY.2.3. Čvrstoća poda vagona za potrebe prijevoza tegljača i cestovnih vozila (1)
Pod vagona mora izdržati sljedeća opterećenja bez trajnih deformacija:
— |
u slučaju tegljača:
|
— |
U slučaju cestovnih vozila (samo plato-vagoni i kombinirani otvoreni/plato-vagoni):
|
Napomena: ponavljana opterećenja ove vrste trebalo bi se smatrati opterećenjima koja uzrokuju zamor materijala.
YY.3. POKRIVENI VAGONI S FIKSNIM KROVOM I FIKSNIM ILI POMIČNIM BOČNIM STRANICAMA, TE POKRIVENI VAGONI S KLIZNIM KROVOM
YY.3.1. Čvrstoća fiksnih bočnih i čelnih stranica
Na visini od oko 1 m iznad poda stranice trebaju izdržati dolje navedene sile (koje djeluju iznutra prema van). U slučaju vagona hladnjača uzima se u obzir i materijal od kojeg su izrađeni unutarnja obloga i izolacija. Postoje četiri slučaja opterećenja:
(a) |
poprečna sila koja djeluje na sve bočne potpornje; |
(b) |
uzdužna sila koja djeluje na sve čelne stupce; |
(c) |
u slučaju metalnih stranica, poprečna sila koja djeluje na mjesto na bočnoj stranici gdje se nalazi ventilacijski otvor i duž njezine središnjice; |
(d) |
u slučaju metalnih stranica, uzdužna sila koja djeluje duž središnjice čelne stranice. |
Slučaj opterećenja |
Najmanje predviđeno opterećenje u kN |
Dopuštena trajna deformacija – mm |
a |
8 |
2 |
b |
40 |
1 |
c |
10 |
3 |
d |
18 |
2 |
Za slučajeve opterećenja (c) i (d) opterećeno područje iznosi 100 × 100 mm.
Napomena: stranice izrađene od drvenih ploča trebaju izdržati ista opterećenja kao i metalne stranice, a ploče moraju biti izrađene tako da se osigura dosljedna kakvoća i radne karakteristike.
YY.3.2. Čvrstoća kliznih vrata
Klizna vrata (jednokrilna i dvokrilna)
Poprečno opterećenje
Zatvorena i blokirana vrata trebala bi izdržati vodoravnu uobičajenu silu koja djeluje iz unutrašnjosti vagona prema van koju čine sile koje stvara pomicanje tereta i razlike u tlaku uslijed mimoilaženja s putničkim vlakovima pri velikim brzinama u tunelima. Ta sila djeluje u sljedećim uvjetima:
(a) |
u središtu vrata sila od 8 kN na površinu veličine 1 × 1 m; |
(b) |
na svim spojnim/poveznim točkama sila od 5 kN na površinu veličine 300 × 300 mm. |
Trajne deformacije ili gubitak funkcionalnosti ne smiju se pojaviti uslijed tih opterećenja na samim vratima (stranica i okvir), niti na bravama, kliznim sastavnicama ili vodilicama.
YY.3.3. Čvrstoća kliznih stranica
Klizne stranice, zatvorene i zaključane, trebale bi izdržati vodoravnu bočnu silu koja djeluje iz unutrašnjosti vagona prema van. Tu silu čine sile koje stvara pomicanje tereta i razlike u tlaku uslijed mimoilaženja s putničkim vlakovima pri velikim brzinama u tunelima. Slučajevi opterećenja su sljedeći:
(a) |
klizne stranice duljine manje od 2,5 m moraju izdržati jednako opterećenje kao i klizna vrata; |
(b) |
na klizne stranice duljine između 2,5 m i 5 m djeluje 20 kN u njihovom središtu na površinu veličine 1 × 1 m, |
(c) |
na klizne stranice duljine 5 m < 7 m djeluje u svakom slučaju 15 kN na udaljenosti od ¼ duljine klizne stranice od kraja klizne stranice, te na visini od 1 m na površinu veličine 1 × 1 m; |
(d) |
na klizne stranice duljine veće od 7 m djeluje u svakom slučaju 20 kn na udaljenosti od ¼ duljine klizne stranice od kraja klizne stranice, te na visini od 1 m na površini veličine 1 × 1 m. Dodatno djeluje opterećenje od 10 kN na donju prirubnicu klizne stranice između dviju spojnih/poveznih točaka neposredno iznad razine poda na površini visine 200 mm i širine 300 mm. |
YY.3.4. Sile koje nastaju mimoilaženjem vlakova
Pojedinačni zahtjevi čvrstoće za vanjske spojne/povezne točke klizne stranice (prednja ploha na površini visine 200 mm i širine 300 mm):
(a) |
na dvoosovinskim vagonima i vagonima s okretnim postoljima s više od dvije klizne stranice po strani; sila = 11,5 kN; |
(b) |
na vagonima s okretnim postoljima s dvije klizne stranice po strani; sila = 14 kN. |
Sila djeluje na mjesto neposredno iznad poda i u području krova što je bliže moguće gornjoj spojnoj/poveznoj točki. Dopušteno je da gornje opterećenje djeluje na okomiti dio klizne stranice.
Uslijed djelovanja gore navedenih opterećenja ne smiju nastati trajne vidljive deformacije ili pad kvalitete elemenata za zatvaranje, kliznim elementima i vodilicama stranice. Ploče se moraju pomicati bez poteškoća. Dopuštena je trajna deformacija jednaka najviše polovini razmaka između unutarnje površine otvorene stranice i maksimalne projicirane točke zatvorene stranice.
YY.3.5. Čvrstoća odjeljaka koji se mogu zaključati u vagonima s kliznim stranicama
Kada je odjeljak zaključan, djeluje se silom koja odgovara udaru odbojnika od 5 t pri brzini od 13 km/h i kojom se simulira naprezanje koje stvara teret na paletama, na kvadratnu površinu veličine 1 × 1 m, 600 mm i 1 100 mm iznad najviše točke poda. Mjere se sile i deformacije na odjeljku. Deformacije ne bi trebale izazvati nedostupnost odjeljka, niti oštećenja mehanizma za zaključavanje.
Silom od 50 kN djeluje se na ležište donje brave na području veličine 100 × 100 mm. Tom se silom ne smiju izazvati oštećenja niti trajne deformacije.
YY.3.6. Čvrstoća krova
Krov mora izdržati silu od 1 kN kojom se djeluje izvana prema unutrašnjosti vagona na površinu od 200 cm2 bez izazivanja vidljivih deformacija.
Nadalje, klizni krovovi moraju izdržati okomitu silu od 4,5 kN po spojnoj/poveznoj točki, kojom se djeluje iznutra prema van na kvadratnu površinu veličine 300 × 300 mm. Uslijed djelovanja te sile ne smiju nastati oštećenja ili trajne deformacije na elementima za zatvaranje, kliznim elementima i vodilicama kliznih krovova.
YY.4. VAGONI S POTPUNO OTVORIVIM KROVOM (KLIZNI KROV I ZGLOBNI KROV)
YY.4.1. Vagoni za prijevoz teškog tereta
Čvrstoća bočnih stranica
Bočne stranice moraju izdržati ukupnu silu od 30 kN, kojom se djeluje na četiri stupca vrata 1,5 m iznad poda. Ako je moguće, elastična deformacija gornjeg člana stranice će biti niža u odnosu na ograničenje iskrivljenja krova. Nakon uklanjanja tereta, krov mora biti u savršenom radnom stanju.
Čvrstoća vrata na bočnoj stranici
Potrebno je ispuniti standardne zahtjeve za vrata iz točke 3.2.
Čvrstoća krova
Ako je predviđeno kretanje osoba po krovu, krov mora izdržati težinu osobe koja po njemu hoda. Radi se o sili od 1 kN na najnepovoljnijoj točki na površini veličine 300 × 300 m.
YY.4.2. Vagoni za prijevoz teškog rasutog tereta
Čvrstoća bočnih stranica
U skladu s 4.1.
Čvrstoća vrata na bočnoj stranici
U skladu s 3.2.
Čvrstoća krova
U skladu s 3.6.
YY.5. OTVORENI VAGONI S VISOKIM STRANICAMA
YY.5.1. Otpornost bočnih stranica na poprečne sile, te otpornost rubova bočnih i krajnjih prečki na udarce
Primjenjuju se sljedeći slučajevi opterećenja, kojima se djeluje vodoravno u smjeru prema van 1,5 m iznad poda.
(a) |
djeluje se silom od 100 kN na četiri središnja stupca svih bočnih stranica, kako je naznačeno niže; |
(b) |
djeluje se silom od 40 kN na kutne stupce vagona sa spustivim čelnim stranicama; |
(c) |
djeluje se silom od 25 kN u sredini gornjih prečki bočnog zida; |
(d) |
djeluje se silom od 60 kN u sredini gornje prečke čelnih okretnih vrata vagona koji su njima opremljeni. |
Napomena: za testiranja (a) i (b) navedenim se silama uzastopno djeluje dva puta, a uzimaju se u obzir samo deformacije izmjerene prilikom djelovanja drugim opterećenjem.
Trajne deformacije u točki u kojoj je djelovala sila ne smiju biti veće od 1 mm. Nadalje, elastična deformacija ne smije izazvati promjene krcajnog profila.
Ispitivanja lokalnih deformacija
Ispitivanja stvaranjem udubina provode se na gornjim prečkama bočnih zidova djelovanjem okomitom silom od 40 kN, kako je prikazano niže. Trajne deformacije u točki u kojoj je djelovala sila ne smiju biti veće od 2 mm.
YY.5.2. Čvrstoća kliznih vrata
Djeluje se vodoravnom silom od 20 kN u visini poluge za blokiranju vrata ili 1 m iznad poda, te na središnjicu otvora. Trajne deformacije na samim vratima ne smiju biti veće od 1 mm, a na mostovima ili elementima za zatvaranje ne smiju se pojaviti oštećenja niti trajne deformacije.
YY.6. PLATO-VAGONI I KOMBINIRANI PLATO-VAGONI/VAGONI S VISOKIM STRANICAMA
YY.6.1. Čvrstoća bočnih i čelnih zaklopaca
Zahtijeva se podnošenje opterećenja koje uzrokuje utovareno teretno vozilo od 65 kN po dvojnom nosećem kotaču na ukupnoj površini od 700 cm2 (širina kotača od oko 200 mm) na zaklopcima spuštenim na odbojnike ili na dobro učvršćene podloge na nosaču odbojnika u slučaju čelnih zaklopaca, te na visoku platformu u slučaju bočnih zaklopaca.
Uslijed ovog opterećenja ne smiju nastati trajne vidljive deformacije.
Za čelne zaklopce od slitine aluminija mogu se zahtijevati dodatna dinamička ispitivanja.
Nadalje, primjenjuju se i dolje prikazani slučajevi opterećenja i statička ispitivanja.
Čelni zaklopac
Zaklopac na bočnoj stranici
YY.6.2. Čvrstoća fiksnih zaklopaca na bočnim stranicama
Na fiksne se zaklopce na bočnim stranicama djeluje silom od 30 kN na površini veličine oko 350 × 200 mm na rubu vodoravno iz smjera unutrašnjosti vagona prema van, i to u sredini stranice.
YY.6.3. Čvrstoća bočnih prečki
Okretne ili uklonjive bočne prečke moraju izdržati sljedeća opterećenja:
— |
vodoravno opterećenje usmjereno prema van od 35 kN koje djeluje na udaljenosti od 500 mm od središta otvora (okretna prečka), |
— |
vodoravno opterećenje usmjereno prema van od 35 kN koje djeluje na udaljenosti od 500 mm od gornjeg učvršćenja prirubnice (uklonjiva prečka). |
YY.6.4. Čvrstoća čelnih prečki
Svaka čelna prečka mora izdržati vodoravno opterećenje usmjereno prema van od 80 kN koje djeluje 350 mm iznad gornje površine poda.
YY.7. VAGONI S GRAVITACIJSKIM PRAŽNJENJEM
YY.7.1. Čvrstoća stranica
Stranice moraju izdržati najveća dopuštena opterećenja koja uzrokuje roba koja se prevozi u vozilu.
YY.8. VAGONI ZA PRIJEVOZ ISO KONTEJNERA I/ILI ZAMJENJIVIH SANDUKA
YY.8.1. Učvršćivanje kontejnera i zamjenjivih sanduka
ISO kontejneri i zamjenjivi sanduci učvršćuju se na tračnička vozila uređajima koji se spajaju na ISO kutne odljevke ili kutne ploče jedinica tereta. Uređaji koji se trenutačno koriste u tu svrhu uključuju klinove i stezne brave.
YY.8.2. Zahtjevi čvrstoće za uređaje za učvršćivanje kontejnera/zamjenjivih sanduka
Uređaji za učvršćivanje kontejnera/zamjenjivih sanduka, njihovi nosači i spojevi s vozilom moraju izdržati niže navedena ubrzanja kojima se djeluje na najveću bruto masu kontejnera/zamjenjivog sanduka. Tako nastala sila djeluje na noseću podlogu kontejnera/zamjenjivog sanduka koji su učvršćeni određenim brojem uređaja navedenih u narednoj tablici, uz pretpostavku jednolike raspoređenosti tereta među tim uređajima. Smatra se kako opterećenja koja uzrokuju zamor materijala djeluju u fazi tijekom 107 ciklusa ili broja ciklusa koji odgovara granici izdržljivosti navedenoj u priručniku o projektiranom zamoru materijala (ako se radi o manjem broju ciklusa).
|
Smjer |
Ubrzanje |
Broj mjesta učvršćenja |
Prob na opterećenja |
Uzdužno |
2g |
Učvršćeno na bilo koja dva mjesta |
Poprečno |
1 g |
Učvršćeno na bilo koja dva mjesta |
|
Okomito prema dolje |
2 g |
Učvršćeno na četiri mjesta |
|
Okomito prema gore |
1 g |
Učvršćeno na bilo koja dva mjesta |
|
Opterećenja koja uzrokuju zamor materijala |
Uzdužno |
± 0,2g |
Učvršćeno na četiri mjesta |
Poprečno |
± 0,25g |
Učvršćeno na četiri mjesta |
|
Okomito |
± 0,6g |
Učvršćeno na četiri mjesta |
Mehanizam s klinom mora izdržati okomito opterećenje u smjeru prema gore od 150 kN duž središnjice klina bez deformacija koje bi ga učinile nepodobnim za uporabu.
YY.8.3. Namještanje uređaja za učvršćivanje kontejnera/zamjenjivih sanduka
Uzdužno namještanje
Uređaji se za učvršćivanje namještaju tako da se osigura njihova sukladnost s duljinom kontejnera/zamjenjivog sanduka koji se prevozi vagonom. U sljedećoj se tablici navode uzdužni razmaci između uređaja za učvršćivanje za različite duljine kontejnera i zamjenjivih sanduka:
Oznaka veličine kontejnera/zamjenjivog sanduka |
Duljina kontejnera/zamjenjivog sanduka |
Uzdužna udaljenost između uređaja za učvršćivanje (mm) |
|
mm |
ft/in |
||
1 |
2 991 |
10′ |
2 787 ± 2 |
2 |
6 058 |
20′ |
5 853 ± 3 |
3 |
9 125 |
30′ |
8 918 ± 4 |
4 |
12 192 |
40′ |
11 985 ± 5 |
A |
7 150 |
|
5 853 ± 3 |
B |
7 315 |
24′ |
5 853 ± 3 |
C |
7 420 |
|
5 853 ± 3 |
D |
7 430 |
24′6″ |
5 853 ± 3 |
E |
7 800 |
|
5 853 ± 3 |
F |
8 100 |
|
5 853 ± 3 |
G |
12 500 |
41″ |
11 985 ± 5 |
H |
13 106 |
43″ |
11 985 ± 5 |
K |
13 600 |
|
11 985 ± 5 |
L |
13 716 |
45″ |
11 985 ± 5 |
M |
14 630 |
48″ |
11 985 ± 5 |
N |
14 935 |
49″ |
11 985 ± 5 |
P |
16 154 |
|
11 985 ± 5 |
Bočno namještanje
Fiksni uređaji za učvršćivanje
Fiksni uređaji za učvršćivanje namještaju se bočno na udaljenosti od 2 259 + 2 mm na vagonu.
Preklopni klinovi
Funkcionalne dimenzije (a1, a2 i C) parova klinova nakon uklanjanja hoda u smjeru strelica.
Te je funkcionalne dimenzije potrebno poštivati tijekom vožnje bez obzira na vrstu konstrukcije klinova (fiksni ili preklopni):
Dimenzije klinova
Dopuštene radne dimenzije klinova prikazane su u sljedećoj tablici:
Proizvodne dimenzije |
Granične dimenzije tijekom vožnje |
R3 |
Najviše R15 |
45° |
Najviše 65° |
4 + 0,5/0 |
Najmanje 3,5 mm |
90° 0/+ 1,5 |
Najviše 90° 0/+ 2,0 (vidjeti napomenu) |
Napomena: pri djelovanju bočnom silom na glavu klina prema središtu vagona (odnosno uklanjanje hoda), kut se mjeri između tijela klina i čeličnog ravnala postavljenog pod pravim kutom u odnosu na noseće šipke suprotnih klinova.
Proizvodne dimenzije klinova moraju biti sljedeće:
YY.9. ZAHTJEVI ZA OSTALU OPREMU ZA OSIGURANJE KORISNOG TERETA
Minimalni zahtjevi čvrstoće za vitla, remenje od tkanine i prstene za učvršćivanje korisnog tereta su sljedeći:
Vitla za učvršćivanje korisnog tereta za uporabu s remenjem od tkanine za učvršćivanje tereta moraju izdržati opterećenje od 76 kN.
Remenje od tkanine za učvršćivanje korisnog tereta mora pripadati kategoriji izdržljivosti za opterećenje od barem 45 kN.
Ostali su zahtjevi sadržani u narednoj tablici kao primjeri različitih vrsta teretnih vagona u Europi.
Tip vagona i duljina preko odbojnika |
Šifra |
Tip, broj i mjesto potrebnih uređaja za osiguranje tereta |
Slučaj opterećenja (ili dimenzije) za svaki uređaj za osiguranje tereta |
Dvoosovinski pokriveni vagoni tipa 1 i 3 14,02 m |
Gbs |
18 uređaja za učvršćivanje tereta u obliku zglobnih prstena ili fiksnih poluga za pričvršćivanje na svakoj bočnoj stranici, od kojih se osam nalazi u gornjem redu (1,1 m iznad poda), a 10 u donjem redu (0,35 m iznad poda). |
Prsteni za učvršćivanje moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 14 mm. |
Ako su vagoni opremljeni uređajima za učvršćivanje tereta koji se nalaze u podu vagona, mora ih biti šest i moraju biti jednoliko raspoređeni duž bočnih stranica (ukupno 12). |
Moraju izdržati vlačnu silu od 85 kN kojom se djeluje pod kutovima od 45° na površinu poda i 30° na uzdužnu središnjicu vagona. |
||
Dvoosovinski pokriveni vagoni tipa 2 10,58 m |
Gs |
14 uređaja za učvršćivanje tereta u obliku zglobnih prstena ili fiksnih poluga za pričvršćivanje na svakoj bočnoj stranici, od kojih se šest nalazi u gornjem redu, a osam u donjem redu. |
Prsteni za učvršćivanje moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 14 mm. |
Ako su vagoni opremljeni uređajima za učvršćivanje tereta koji se nalaze u podu vagona, mora ih biti četiri i moraju biti jednoliko raspoređeni duž bočnih stranica (ukupno osam). |
Moraju izdržati vlačnu silu od 85 kN kojom se djeluje pod kutovima od 45° na površinu poda i 30° na uzdužnu središnjicu vagona. |
||
Dvoosovinski pokriveni vagoni tipa 3 14,02 m |
Hbfs |
18 uređaja za učvršćivanje tereta u obliku zglobnih prstena ili fiksnih poluga za pričvršćivanje na svakoj bočnoj stranici, od kojih se osam nalazi u gornjem redu (1,1 m iznad poda), a 10 u donjem redu (0,35 m iznad poda). |
Prsteni za učvršćivanje moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 14 mm. |
Ako su vagoni opremljeni uređajima za učvršćivanje tereta koji se nalaze u podu vagona, mora ih biti četiri i moraju biti jednoliko raspoređeni duž bočnih stranica (ukupno osam). |
Moraju izdržati vlačnu silu od 85 kN kojom se djeluje pod kutovima od 45° na površinu poda i 30° na uzdužnu središnjicu vagona. |
||
Dvoosovinski otvoreni vagoni s visokim stranicama 10,0 m |
Es |
Za pokrivanje ili osiguranje tereta uređaji za učvršćivanje moraju biti fiksirani s vanjske strane sanduka vagona, te ih mora biti osam na svakoj bočnoj stranici. |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
Dvoosovinski plato-vagoni 13,86 m |
Ks |
Poluge za pričvršćivanje ili prsteni za ceradu. 24 na vanjskom dijelu spustivih stranica i osam na vanjskom dijelu spustivih čelnih stranica. |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
Osam prstena ili poluga za pričvršćivanje (četiri na svakoj bočnoj stranici) poravnatih s unutrašnjom plohom spustivih stranica. |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
||
12 uređaja za učvršćivanje ugrađenih u pod, jednoliko raspoređenih duž svake bočne stranice. |
Moraju izdržati vlačnu silu od 170 kN kojom se djeluje pod kutovima od 45° na površinu poda i 30° na uzdužnu središnjicu vagona. |
||
Dvoosovinski otvoreni vagoni s visokim stranicama/kombinirani plato-vagoni 13,86 m |
Os |
12 prstena za ceradu pričvršćenih na vanjski rub poda duž svake bočne stranice, te četiri duž svake čelne stranice. |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
Četiri prstena za učvršćivanje moraju biti pričvršćeni na isti rub duž svake bočne stranice. |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
||
Pokriveni vagoni s okretnim postoljima tipa 1 16,52 m |
Gas/Gass |
16 zglobnih prstena ili fiksnih poluga za pričvršćivanje, odnosno po osam na svakoj bočnoj stranici. Uređaji se moraju nalaziti 0,35 m iznad razine poda i ne smiju izvirivati. |
Nisu utvrđeni zahtjevi čvrstoće. |
Pokriveni vagoni s okretnim postoljima tipa 2 21,7 m |
Gabs/Gabss |
14 uređaja za učvršćivanje na bočnim stranicama, odnosno po jedan na svakom kraju bočnih stranica, po jedan na svakom potpornju vrata i po jedan u središtu svake bočne stranice. Uređaji se moraju nalaziti oko 1,5 m iznad razine poda. Moraju biti poravnati sa stranicom. |
Moraju izdržati vlačnu silu od 40 kN kojom se djeluje paralelno s uzdužnom središnjicom vagona. |
Otvoreni vagoni s visokim stranicama i okretnim postoljima tipa 1 14,04 m |
Eas/Eaos |
13 prstena za učvršćivanje na svakoj bočnoj stranici na vanjskoj plohi sanduka. Dva prstena za učvršćivanje na svakoj čelnoj stranici na vanjskoj plohi sanduka. |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
Otvoreni vagoni s visokim stranicama i okretnim postoljima tipa 2 15,74 m |
Eanos |
Šest prstena za učvršćivanje na svakoj bočnoj stranici na unutarnjoj plohi sanduka. Dva prstena za učvršćivanje na svakoj čelnoj stranici na unutarnjoj plohi sanduka. Uređaji moraju biti raspoređeni što je moguće pravilnije, i to na visini od oko 0,2 m iznad razine poda, te moraju biti poravnati sa stranicama kada nisu u uporabi. |
Moraju izdržati vlačnu silu od 40 kN kojom se djeluje pod kutovima od 45° na površinu poda i 30° na uzdužnu središnjicu vagona. |
|
14 prstena za učvršćivanje na svakoj bočnoj stranici na vanjskoj plohi sanduka. Dva prstena za učvršćivanje na svakoj čelnoj stranici na vanjskoj plohi sanduka. |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
|
Plato-vagoni s okretnim postoljima tipa 1 (bez spustivih stranica) 19,9 m |
Rs/Res |
36 prstena na bočnim nosećim polugama |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
Osam prstena na vanjskoj plohi spustivih čelnih stranica |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
||
18 kuka na bočnim nosećim potpornjima |
Svaka kuka mora imati poprečni presjek promjera barem 40 mm. |
||
Plato-vagoni s okretnim postoljima tipa 1 (sa spustivim stranicama) 19,9 m |
Rns/Rens |
36 prstena na bočnim nosećim potpornjima |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
Osam prstena na vanjskoj plohi spustivih čelnih stranica |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
||
18 poluga za pričvršćivanje poravnatih s unutrašnjom plohom spustivih bočnih/čelnih stranica. |
Moraju biti izrađene od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
||
18 uređaja za učvršćivanje u podu jednoliko raspoređenih po duljini, koji ne smiju stršiti iznad razine poda kada nisu u uporabi. |
Moraju izdržati vlačnu silu od 170 kN kojom se djeluje pod kutovima od 45° na površinu poda i 30° na uzdužnu središnjicu vagona. |
||
Plato-vagoni s okretnim postoljima tipa 2 (bez spustivih stranica) 14,04 m |
Rmms/Rmmns |
24 prstena na bočnim nosećim potpornjima |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
Osam prstena na vanjskoj plohi spustivih čelnih stranica |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
||
14 kuka na bočnim nosećim potpornjima |
Svaka kuka mora imati poprečni presjek promjera barem 40 mm. |
||
Plato-vagoni s okretnim postoljima tipa 2 (bez spustivih stranica) 19,9 m |
Remms/Remmns |
24 prstena na bočnim nosećim potpornjima |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
Osam prstena na vanjskoj plohi spustivih čelnih stranica |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
||
12 poluga za pričvršćivanje poravnatih s unutrašnjom plohom spustivih bočnih/čelnih stranica. |
Moraju biti izrađene od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
||
12 uređaja za učvršćivanje u podu jednoliko raspoređenih po duljini, koji ne smiju stršiti iznad razine poda kada nisu u uporabi. |
Moraju izdržati vlačnu silu od 170 kN kojom se djeluje pod kutovima od 45° na površinu poda i 30° na uzdužnu središnjicu vagona. |
||
Vagoni s okretnim postoljima i otvorivim krovom 14,04 m – 14,29 m |
Taems |
Pod vagona može biti opremljen sa šest uređaja za učvršćivanje, jednoliko raspoređenih na svakoj strani vagona (ukupno 12). Ako su ugrađeni takvi uređaji, oni moraju biti poravnati s podom kada nisu u uporabi i moraju ispunjavati zahtjeve čvrstoće iz narednog stupca. |
Moraju izdržati vlačnu silu od 170 kN kojom se djeluje pod kutovima od 45° na površinu poda i 30° na uzdužnu središnjicu vagona. |
Pokriveni vagoni s okretnim postoljima s kliznim stranicama tipa 1 21,7 m |
Habiss |
Preporuča se opremanje poda vagona sa 16 uređaja za učvršćivanje. Ako su ugrađeni takvi uređaji, moraju biti međusobno uzdužno udaljeni u razmacima od 4 370 mm/600 mm/4 200 mm/1 000 mm/4 200 mm/600 mm/4 370 mm. Uređaji moraju biti bočno smješteni na udaljenosti od 970 mm od uzdužne središnjice vagona. Ne smiju stršiti iznad razine poda kada nisu u uporabi. |
Moraju izdržati vlačnu silu od 85 kN kojom se djeluje pod kutovima od 45° na površinu poda i 30° na uzdužnu središnjicu vagona. |
Pokriveni vagoni s okretnim postoljima i kliznim stranicama tipa 2A 24,13 m |
Habbins |
Vagon mora biti opremljen sa 16 uređaja za učvršćivanje u podu. Uređaji moraju biti međusobno udaljeni na pravilnim udaljenostima duž svake bočne stranice. Ne smiju stršiti iznad razine poda kada nisu u uporabi. |
Moraju izdržati vlačnu silu od 85 kN kojom se djeluje pod kutovima od 45° na površinu poda i 30° na uzdužnu središnjicu vagona. |
Svaka čelna stranica vagona mora biti opremljena s četiri uređaja za učvršćivanje, po dva na svakom kutnom potpornju u unutrašnjosti vagona na visini od oko 0,75 i 1,5 m iznad poda. |
Moraju izdržati vlačnu silu od 30kN u svim smjerovima ako se njome djeluje istodobno na oba uređaja na istoj visini. |
||
Dvoosovinski pokriveni vagoni s kliznim stranicama tipova 1A i 2A od 14,2 m odnosno 15,5 m |
Hbins/Hbbins |
Vagon mora biti opremljen s 12 uređaja za učvršćivanje tereta u podu. Uređaji moraju biti jednoliko raspoređeni duž svake stranice. Ne smiju stršiti iznad razine poda kada nisu u uporabi. |
Moraju izdržati vlačnu silu od 85 kN kojom se djeluje pod kutovima od 45° na površinu poda i 30° na uzdužnu središnjicu vagona. |
Svaka čelna stranica vagona mora biti opremljena s četiri uređaja za učvršćivanje, po dva na svakom kutnom potpornju u unutrašnjosti vagona na visini od oko 0,75 i 1,5 m iznad poda. Ti uređaji ne smiju stršiti iz stranice kada nisu u uporabi. |
Moraju izdržati vlačnu silu od 30kN u svim smjerovima ako se njome djeluje istodobno na oba uređaja na istoj visini. |
||
Plato-vagoni s okretnim postoljima opremljeni mehaničkim sustavom za prekrivanje od 19,9 m odnosno 20,09 m |
Rils/Rilns |
Preporuča se ugradnja 10 prstena za učvršćivanje s mogućnošću uvlačenja. Prsteni moraju biti jednolično raspoređeni po duljini, te moraju biti poravnati s podom kada nisu u uporabi. |
Moraju izdržati vlačnu silu od 170 kN kojom se djeluje pod kutovima od 45° na površinu poda i 30° na okomitu ravninu uzdužne osi vagona. |
Preporuča se ugradnja četiri prstena za učvršćivanje na unutarnje plohe čelnih stranica. |
Nisu utvrđeni zahtjevi čvrstoće. |
||
Plato-vagoni s dva troosovinska okretna postolja 16,4 m |
Sammns |
Na noseće se šipke ugrađuje 26 okruglih čeličnih prstena |
Moraju biti izrađeni od okrugle čelične šipke promjera barem 16 mm. |
Na pod se pričvršćuje 12 prstena za učvršćivanje, koji moraju biti jednoliko raspoređeni duž svake stranice vagona, te moraju biti poravnati s podom kada nisu u uporabi. |
Moraju izdržati vlačnu silu od 170 kN kojom se djeluje pod kutovima od 45° na površinu poda i 30° na okomitu ravninu uzdužne osi vagona. |
YY.10. VUČNE KUKE ZA DEPO
Ako su ugrađene, vučne kuke moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:
Obilježje vagona |
Broj kuka |
Položaj kuka |
Jedan ili dva prolaza ili čelna platoa, i širina okvira sanduka ≤ 2 500 mm |
Po jedna na svakoj strani |
Slobodan |
Opći primjer |
Po jedna na svakoj strani |
U sredini vagona |
Uslijed konstrukcije nije moguće namjestiti kuku u sredinu vagona |
Po dvije na svakoj strani |
U blizini kutova |
Kuka i njezin spoj s okvirom sanduka moraju biti dovoljno izdržljivi kako bi se kompozicija vozila ukupne mase od 240 t mogla vući jednom kukom, pri čemu vučna sila djeluje u smjeru prema van pod kutom od 30 stupnjeva u odnosu na središnjicu kolosijeka. Da bi se to postiglo, kuka mora biti projektirana tako da izdrži vučnu silu od 50 kN.
Napomene:
1. |
Vučna kuka mora biti postavljena tako da vučni kabel ne ošteti stepenice, poluge za upravljanje kvačilima i ručice za upravljanje kočnicama. |
2. |
Vučna kuka mora biti postavljena tako da se izbjegne rizik zahvaćanja odjeće ranžirnog osoblja (posebno nogavica hlača) pri uspinjanju ili silaženju stepenicama. |
3. |
Kako bi se smanjile moguće opasnosti za osoblje koje se nalazi uz vlak, niti jedan dio vučnih kuka ne smije izvirivati više od 250 mm izvan okvira ili sanduka vagona. Ako dijelovi kuke strše između 150 mm i 250 mm izvan okvira ili sanduka vagona, kuka i njezin nosač moraju biti obojeni žutom bojom. |
(1) Utvrđivanje čvrstoće drvenih podova teretnih vagona svrha je odjeljka 3A ERRI izvješća B 12/DT 135 „Allgemein anwendbare Berechnungsmethoden für die Entwicklung neuer Güterwagenbauarten oder Güterwagendrehgestelle” (Opće primjenjive metode izračuna za razvoj novih tipova teretnih vagona ili okretnih postolja za teretne vagone). Ovaj tehnički dokument sadrži podrobnosti o projektiranju podova novih vagona. Nije potrebno provesti ispitivanja ako su podovi sukladni odredbama dokumenta ERRI B 12/DT 135.
PRILOG ZZ
KONSTRUKCIJSKI I MEHANIČKI DIJELOVI
Dopuštena naprezanja temeljena na kriterijima produljenja
ZZ.1. KONSTRUKCIJSKI ČELICI
Za konstrukcijske se čelike sigurnosna granica koju predstavlja faktor S2 iz odjeljka 3.4.3. standarda EN 12663:2000 utvrđuje na osnovi produljenja materijala pri lomu. U narednoj su tablici prikazani smanjena vrijednost S2 i prihvatljivi kriteriji temeljeni na ovom pristupu i primijenjeni u praksi.
|
Svojstva materijala |
Dopušteno naprezanje |
|
|
Faktor S2 |
||
Osnovna kovina |
R < 0,8 Rm |
S2 ≥1,25 |
σc ≤ R |
R > 0,8 Rm; A > 10 % |
S2 <1,25 |
σc ≤ R |
|
R > 0,8 Rm; A < 10 % |
S2 ≥1,25 |
|
|
Varena kovina |
R < 0,8 Rm |
S2 ≥1,25 |
|
R > 0,8 Rm; A > 10 % |
S2 <1,25 |
|
|
R > 0,8 Rm; A < 10 % |
S2 ≥1,25 |
|
Napomena: označivanje je sukladno standardu EN12663:2000. A = produljenje materijala pri lomu.
ZZ.2. OSTALI KONSTRUKCIJSKI MATERIJALI
Za ostale konstrukcijske materijale dopušteno naprezanje mora biti jednako manjoj vrijednosti između izdržljivosti materijala (odnosno granice elastičnosti) i krajnjeg naprezanja materijala, podijeljenoj faktorom S2 kako je utvrđeno u odjeljku 3.4.3. standarda EN12663. S2 iznosi 1,5 osim u slučaju kad se kriterijima Euronorma dopušta niža vrijednost.