Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32006D0443

2006/443/EZ: Odluka Vijeća od 13. ožujka 2006. o izmjenama odluka 2001/507/EZ i 2001/509/EZ s ciljem proglašenja pravilnika Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu br. 109. i 108. o obnovljenim gumama obveznima

SL L 181, 4.7.2006, p. 1–52 (ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, SK, SL, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (BG, RO, HR)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2006/443/oj

11/Sv. 004

HR

Službeni list Europske unije

232


32006D0443


L 181/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.03.2006.


ODLUKA VIJEĆA

od 13. ožujka 2006.

o izmjenama odluka 2001/507/EZ i 2001/509/EZ s ciljem proglašenja pravilnika Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu br. 109. i 108. o obnovljenim gumama obveznima

(2006/443/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 97/836/EZ od 27. studenoga 1997. godine s ciljem pristupanja Europske zajednice Sporazumu Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu u vezi s donošenjem jedinstvenih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji se mogu ugraditi i/ili upotrijebiti na vozilima na kotačima i uvjetima za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa („Izmijenjeni sporazum iz 1958. godine”) (1), a posebno njegov članak 3. stavak 3., drugu alineju članka 4. stavka 2. i članak 4. stavak 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta (2),

budući da:

(1)

Pravilnici UN/ECE-a br. 109. i 108. dovode do usklađenih zahtjeva za obnavljanje guma i visoke razine sigurnosti i zaštite okoliša. Oni omogućuju slobodan promet obnovljenih guma.

(2)

Odlukom 97/836/EZ Zajednica je postala ugovorna strana Izmijenjenog sporazuma UN/ECE-a iz 1958. godine. Odlukama 2001/507/EZ (3) i 2001/509/EZ (4) Zajednica je pristupila pravilnicima UN/ECE-a 109. odnosno 108. Pristupajući ovim pravilnicima, Zajednica se obvezala prihvatiti ih kao alternative zakonodavstvu Zajednice, u skladu s člancima 2. i 3. Izmijenjenog sporazuma iz 1958. godine. Međutim, kako bi se ovi pravilnici primijenili na obaveznoj osnovi, treba u tu svrhu predvidjeti odredbu u pravu Zajednice na temelju članka 4. stavka 4. Odluke 97/836/EZ.

(3)

U pogledu ograničenog područja primjene potrebne regulatorne mjere, nije primjereno propisati obaveznu primjenu oba pravilnika donošenjem direktive kako je predviđeno u odlukama 2001/507/EZ i 2001/509/EZ.

(4)

Odluke 2001/507/EZ i 2001/509/EZ trebalo bi stoga izmijeniti,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Odluka 2001/507/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

Jedini članak zamjenjuje se sljedećim:

„Jedini članak

Europska zajednica pristupa Pravilniku 109. Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o homologaciji proizvodnje obnovljenih guma za gospodarska vozila i njihove prikolice.

Od 13. rujna 2006. godine odredbe Pravilnika 109. iz Priloga primjenjuju se kao obvezan uvjet za stavljanje na tržište u Zajednici obnovljenih guma koje su obuhvaćene područjem primjene tog Pravilnika.”

2.

Tekst Pravilnika UN/ECE-a 109. priložen Odluci 2001/507//EZ zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Odluci.

Članak 2.

Odluka 2001/509/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

Jedini članak zamjenjuje se sljedećim:

„Jedini članak

Europska zajednica pristupa Pravilniku 108. Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o homologaciji proizvodnje obnovljenih guma za osobna vozila i njihove prikolice.

Od 13. rujna 2006. godine odredbe Pravilnika 108. iz Priloga primjenjuju se kao obvezan uvjet za stavljanje na tržište u Zajednici obnovljenih guma koje su obuhvaćene područjem primjene tog Pravilnika.”

2.

Tekst Pravilnika UN/ECE-a 108. priložen Odluci 2001/509//EZ zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Odluci.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. ožujka 2006.

Za Vijeće

Predsjednik

M. BARTENSTEIN


(1)  SL L 346, 17.12.1997., str. 78.

(2)  Još nije objavljeno u Službenom listu.

(3)  SL L 183, 6.7.2001., str. 35.

(4)  SL L 183, 6.7.2001., str. 37.


PRILOG I.

PRAVILNIK BR. 109.

JEDINSTVENE ODREDBE O HOMOLOGACIJI PROIZVODNJE OBNOVLJENIH GUMA ZA GOSPODARSKA VOZILA I NJIHOVE PRIKOLICE

(Pročišćeni tekst)

SADRŽAJ

PRAVILNIK str.

1.

Područje primjene

2.

Definicije

3.

Označivanje

4.

Zahtjev za homologaciju

5.

Homologacija

6.

Zahtjevi

7.

Specifikacije

8.

Preinake homologacije

9.

Sukladnost proizvodnje

10.

Kazne za nesukladnost proizvodnje

11.

Potpuna obustava proizvodnje

12.

Nazivi i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja, ispitnih laboratorija i upravnih tijela

PRILOZI:

Prilog 1. —

Izjava koja se odnosi na izdanu, proširenu, odbijenu ili povučenu homologaciju ili potpunu obustavu proizvodnje u proizvodnoj jedinici za obnovu guma prema Pravilniku br. 109.

Prilog 2. —

Primjer izgleda homologacijske oznake

Prilog 3. —

Raspored oznaka na obnovljenim gumama

Prilog 4. —

Popis znakova za indekse nosivosti i odgovarajuće nosivosti

Prilog 5. —

Oznake veličine i mjere guma

Prilog 6. —

Postupak mjerenja guma

Prilog 7. —

Postupak ispitivanja izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini

Dodatak 1. —

Program ispitivanja izdržljivosti

Dodatak 2. —

Odnos indeksa tlaka i jedinica tlaka

Prilog 8. —

Promjena nosivosti u ovisnosti o brzini kod radijalnih i dijagonalnih guma gospodarskih vozila

Prilog 9. —

Slika s objašnjenjima

1.   PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se Pravilnik odnosi na proizvodnju obnovljenih guma namijenjenih za ugradbu na gospodarska vozila i njihove prikolice za uporabu na cesti. Međutim, ne odnosi se na:

1.1.   Obnovljene gume za osobne automobile i njihove prikolice.

1.2.   Obnovljene gume predviđene za brzine manje od 80 km/h.

1.3.   Gume za bicikle i motocikle.

1.4.   Gume izvorno proizvedene bez oznake brzine i/ili indeksa nosivosti.

1.5.   Gume izvorno proizvedene bez homologacije tipa i bez oznake „E” ili „e”.

2.   DEFINICIJE - vidjeti također sliku u Prilogu 9.

U smislu ovog Pravilnika:

2.1.   „Asortiman obnovljenih guma” označuje asortiman obnovljenih guma kako je navedeno u točki 4.1.4.

2.2.   „Struktura” gume (građa gume) označuje tehničke značajke karkase (kostura) gume. Razlikuju se posebno ove strukture:

2.2.1.   „dijagonalna” ili „bias-ply” je struktura gume čije kordne niti dopiru do stope gume i koje su poredane tako da naizmjenično čine kutove manje od 90° u odnosu na središnjicu gaznog sloja.

2.2.2.   „struktura prekriženih pojasa” („bias-belted”) dijagonalna je struktura gume u kojoj je karkasa učvršćena pojasom sastavljenim od dvaju ili više slojeva gotovo nerastezljivih kordnih niti koje naizmjenično čine kutove manje od onih što ih čine kordne niti karkase.

2.2.3.   „radijalna” je struktura gume čije kordne niti dopiru do stope gume i poredane su pod kutovima od oko 90° u odnosu na središnjicu gaznog sloja i čija je karkasa učvršćena kružnim, gotovo nerastezljivim pojasom.

„Vrsta uporabe”

2.3.1.   Uobičajena guma je guma namijenjena samo za uobičajenu uporabu na cesti.

2.3.2.   Guma za posebnu uporabu je guma koja je namijenjena za kombiniranu uporabu, na cesti i izvan ceste i/ili pri ograničenoj brzini.

2.3.3.   Guma za snijeg je guma čiji je uzorak gaznog sloja, ili uzorak gaznog sloja i struktura, prvenstveno oblikovan za blato i suhi ili mokri snijeg, sa svojstvima boljim od uobičajene gume. Uzorak gaznog sloja kod guma za snijeg općenito se sastoji od žljebova (rebara) i čvrstih blok-elemenata razmaknutih više nego kod uobičajene gume.

2.4.   „Stopa” je dio gume čiji oblik i struktura omogućuju da se guma prilagodi naplatku i da se na njemu održava.

2.5.   „Korda” označuje niti koje čine tkivo sloja u gumi.

2.6.   „Sloj” je sloj gumiranih kordi.

2.7.   „Pojas” za gumu radijalne strukture ili gumu sa strukturom prekriženih pojasa znači jedan ili više slojeva gradiva ispod gaznog sloja koji su vidljivo usmjereni u smjeru njegove središnjice tako da osiguravaju učvršćenje karkase po opsegu.

2.8.   „Međupojas” (odvajač) za gumu dijagonalne strukture označava međusloj između karkase i gaznog sloja.

2.9.   „Zaštitni međupojas” (zaštitni odvajač) za gumu radijalne strukture označava dodatni međusloj između gaznog sloja i pojasa postavljen radi smanjenja oštećenja pojasa.

2.10.   „Ojačanje stope” označuje gradivo koje u području stope štiti karkasu od habanja ili abrazije od strane naplatka.

2.11.   „Karkasa” (kostur) je dio gume koji nije gazni sloj niti bok gume, koji, kad je guma napuhana, nosi opterećenje.

2.12.   „Gazni sloj” je dio gume koja je u izravnome dodiru s tlom, štiti karkasu od mehaničkog oštećenja i pridonosi prianjanju tlu.

2.13.   „Bočnica” je dio gume koji se nalazi između gaznog sloja i područja koje pokriva prirubnica naplatka.

2.14.   „Donja bočna stijenka” je područje koje obuhvaća dio između najveće širine presjeka gume i područja koje pokriva rub naplatka.

2.15.   „Žlijeb gaznog sloja” je prostor između dvije susjedne izbočine (rebra ili bloka) u uzorku gaznog sloja.

2.16.   „Širina presjeka gume” je linearna udaljenost između vanjskih površina bočnica napuhane gume, kad je postavljena na propisani mjerni naplatak, ali ne uzimajući u obzir izbočine koje čine natpisi, ukrasi, zaštitne vrpce ili rebra.

2.17.   „Ukupna širina gume” je linearna udaljenost između vanjskih površina strana napuhane gume, kad je postavljena na propisani mjerni naplatak, uključujući natpise, ukrase, zaštitne vrpce ili rebra.

2.18.   „Visina presjeka gume” je razmak jednak polovici razlike između vanjskog promjera gume i nazivnog promjera naplatka.

2.19.   „Nazivni omjer poprečnog presjeka” je stostruka vrijednost broja dobivenog dijeljenjem broja koji izražava nazivnu visinu presjeka gume s brojem koji izražava nazivnu širinu gume, a obje mjere su u istim jedinicama.

2.20.   „Vanjski promjer gume” je najveći promjer napuhane, novoobnovljene gume.

2.21.   „Oznaka veličine gume” je oznaka koja prikazuje:

2.21.1.   nazivnu širinu gume; ta širina mora se izražavati u milimetrima, osim u slučaju tipova guma za koje je oznaka veličine prikazana u prvome stupcu tablica iz Priloga 5. ovom Pravilniku;

2.21.2.   nazivni omjer poprečnog presjeka gume, osim za određene tipove guma čije su oznake veličine dane u prvome stupcu tablica iz Priloga 5. ovom Pravilniku;

2.21.3.   odgovarajući broj „d” (oznaka „d”) koji označuje nazivni promjer naplatka i koji odgovara njegovu promjeru izraženu u palcima (colima) (brojevi ispod 100) ili u milimetrima (brojevi iznad 100). Oboje može biti prikazano zajedno.

2.21.3.1.   Vrijednosti oznake „d” izražene u milimetrima prikazane su niže:

Nazivni promjer naplatka u palcima (colima) (d)

Vrijednost oznake „d” izražena u mm

8

9

10

11

12

13

14

203

229

254

279

305

330

356

15

16

17

18

19

381

406

432

457

483

20

21

22

24

25

508

533

559

610

635

14,5

16,5

17,5

19,5

20,5

22,5

24,5

368

419

445

495

521

572

622

26

28

30

660

711

762

2.22.   „Nazivni promjer naplatka (d)” je promjer naplatka na koji se postavlja guma.

2.23.   „Naplatak” je nosač gume sa zračnicom ili gume bez zračnice na koji naliježu stope gume.

2.24.   „Mjerni naplatak” je naplatak koji se navodi kao „širina mjernog naplatka” ili kao „konstrukcijska širina naplatka” za određenu oznaku veličine gume u bilo kojemu izdanju jedne ili više međunarodnih norma za gume.

2.25.   „Ispitni naplatak” je naplatak koji se navodi kao odobren ili preporučen ili dopušten u jednoj ili više međunarodnih norma za gume za određenu oznaku veličine i tipa.

2.26.   „Međunarodna norma za gume” označava bilo koji od ovih dokumenata:

(a)

The European Tyre and Rim Technical Organisation (ETRTO) (Europska tehnička organizacija za gume i naplatke) (1): „Standards manual” („Priručnik za standarde”);

(b)

The European Tyre and Rim Technical Organisation (ETRTO) (Europska tehnička organizacija za gume i naplatke) (1): „Engineering Design Information - obsolete data” („Informacije za tehničko projektiranje - zastarjeli podaci”);

(c)

The Tire and Rim Association Inc. (TRA) (Udruženje za gume i naplatke) (2): „Year Book” („Godišnjak”);

(d)

The Japan Automobile Tire Manufactures Association (JATMA) (Japansko udruženje proizvođača auto guma) (3): „Year Book” („Godišnjak”);

(e)

The Tire and Rim Association of Australia (TRAA) (Udruženje za gume i naplatke Australije) (4): „Standards manual” („Priručnik za standarde”);

(f)

The Assiciacao Brasileira de Pneus e Aros (ABPA) (Brazilsko udruženje za gume i naplatke) (5): „Manual de Normal Technicas” („Priručnik za tehničke standarde”);

(g)

The Scandinavian Tyre and Rim Organisation (STRO) (Skandinavska organizacija za gume i naplatke) (6): „Data Book” („Knjiga podataka”).

Norme koje se odnose na gume mogu se dobiti na ovim adresama:

(1)

ETRTO, 32, Av. Brugmann – Bte 2, B-1060 Bruxelles, Belgija

(2)

TRA, 175 Montrose West Avenue, Suite 150, Copley, Ohio, 44321 SAD

(3)

JATMA, 9th Floor, Toranomon Building No 1 –12, 1 – Chome Toranomon Minato-ku, Tokyo 105, Japan

(4)

TRAA, Suite 1, Hawthorn House, 795 Glenferrie Road, Hawthorn Victoria, 3122 Australija

(5)

ABPA, Avenida Paulista 244-12° Andar, CEP, 01310 Sao Paolo, SP Brazil.

(6)

STRO, Älggatan 48 A, Nb, S-216 15 Malmö, Švedska.

2.27.   „Kidanje” je odvajanje komada gume iz gaznog sloja.

2.28.   „Odvajanje korde” je razdvajanje korde od gumenog sloja koji je okružuje.

2.29.   „Odvajanje sloja” je razdvajanje susjednih slojeva.

2.30.   „Odvajanje gaznog sloja” je odvajanje gaznog sloja od karkase.

2.31.   „Opis namjene” znači posebnu kombinaciju indeksa nosivosti i oznake brzine gume.

2.32.   „Indeks nosivosti” je broj koji navodi opterećenje koje guma može nositi pri brzini koja odgovara pridruženoj oznaci brzine i kad se njome upravlja u skladu s uvjetima namjene koje je odredio proizvođač. Guma može imati više od jednog indeksa nosivosti za oznaku svoje nosivosti kad se koristi pojedinačno ili u paru (udvojeno), ili za oznaku alternativne nosivosti (jedinstvena točka) na kojoj promjena nosivosti u skladu s točkom 2.35. i Prilogom 8. ovom Pravilniku nije dozvoljena.

Popis indeksa nosivosti i odgovarajućih najvećih opterećenja dan je u Prilogu 4. ovom Pravilniku.

2.33.   „Oznaka brzine” je:

2.33.1.   slovna oznaka koja prikazuje brzinu pri kojoj guma može podnijeti masu koja je određena odgovarajućim indeksom nosivosti;

2.33.2.   oznake brzine i odgovarajuće brzine dane su u donjoj tablici:

Oznaka brzine

Odgovarajuća najveća brzina (km/h)

F

80

G

90

J

100

K

110

L

120

M

130

N

140

P

150

Q

160

R

170

S

180

T

190

U

200

H

210

2.34.   „Jedinstveno obilježje” je dodatan opis namjene, označen uz uobičajen opis namjene, no koji se ne smije koristiti za izračun promjene nosivosti kako je definirano u točki 2.35. i Prilogu 8. ovom Pravilniku.

2.35.   „Promjena nosivosti ovisno o brzini” je alternativna nosivost za gumu kad se koristi pri brzini različitoj od one označene oznakom brzine u uobičajenom opisu namjene. Dozvoljena odstupanja dana su u tablici Priloga 8. ovom Pravilniku.

2.36.   „Proizvodna jedinica za obnovu guma” je mjesto ili više mjesta (proizvodnih jedinica) na kojima se dovršava proizvodnja obnovljenih guma.

2.37.   „Obnavljanje” je opći pojam koji označuje popravak upotrijebljene gume zamjenom istrošenoga gaznog sloja novim gradivom. To također može uključivati popravak vanjskog dijela površine boka i zamjenu gornjih slojeva ili zaštitnog međupojasa. Ono obuhvaća ove postupke:

2.37.1.   „Obnavljanje gaznog sloja” („Top capping”) - znači zamjenu gaznog sloja;

2.37.2.   „Obnavljanje gaznog sloja i bočnica” („Re-capping”) - znači zamjenu gaznog sloja s istodobnim nanošenjem novoga gradiva djelomično po boku.;

2.37.3.   „Potpuno obnavljanje” („Bead to bead”) je zamjena gaznog sloja i popravak bočnice, uključujući tu cijeli donji dio bočne stjenke gume ili njegov dio.

2.38.   „Plašt gume” je istrošena guma koja obuhvaća karkasu i ono što je ostalo od gaznog sloja i bočnice.

2.39.   „Brušenje” je postupak koji se sastoji od uklanjanja istrošenoga gradiva s plašta s ciljem pripreme površine za prihvaćanje novoga gradiva.

2.40.   „Popravak” označava popravne radnje kojima se popravlja oštećeni plašt u priznatim granicama.

2.41.   „Gradivo za gazni sloj” označava gradivo u obliku pogodnom za zamjenu istrošenoga gaznog sloja. To može biti npr.:

2.41.1.   „Dvogrba traka”- označava gradivo određene duljine koje je ekstrudirano kako bi se dobio željeni profil poprečnog presjeka koji se zatim na hladno postavlja na pripremljeni plašt. Ovo gradivo se mora vulkanizirati.

2.41.2.   „Traka za namatanje” - je gradivo u obliku trake za gazni sloj koje se izravno ekstrudira i namotava na pripremljeni plašt radi dobivanja željenog oblika presjeka. Ovo gradivo se mora vulkanizirati.

2.41.3.   „Ekstrudirana traka” - označuje gradivo za gazni sloj koje je ekstrudirano kako bi se dobio željeni profil presjeka i izravno ekstrudirano na pripremljeni plašt. Novo gradivo mora se vulkanizirati.

2.41.4.   „Predvulkanizirana traka” - je prethodno profilirani i vulkanizirani gazni sloj koji se postavlja na pripremljeni plašt. Novo gradivo mora se lijepiti na plašt.

2.42.   „Prevlaka bočnice” je gradivo koje se upotrebljava za pokrivanje bokova plašta, omogućujući tako da nosi potrebne oznake.

2.43.   „Gumena masa” je gradivo koje se upotrebljava kao ljepljivi sloj između novoga gaznog sloja i plašta te za manje popravke.

2.44.   „Ljepilo” je vezivna otopina namijenjena držanju novih gradiva na mjestu prije postupka vulkanizacije.

2.45.   „Vulkanizacija” je pojam koji označava promjenu fizičkih svojstava novoga gradiva koji se obično postiže grijanjem i tlačenjem gradiva u propisanome trajanju u nadziranim uvjetima.

3.   OZNAČIVANJE

3.1.   Primjer rasporeda oznaka obnovljenih guma dan je Prilogu 3. ovom Pravilniku.

3.2.   Obnovljene gume moraju nositi na obje strane kod simetričnih guma i barem na vanjskoj strani kod nesimetričnih guma:

3.2.1.   naziv proizvođača ili njegovu trgovačku oznaku;

3.1.2.   oznaku veličine gume prema točki 2.21.;

3.2.3.   sljedeću oznaku strukture:

3.2.3.1.   za gume s dijagonalnom strukturom (bias-ply): bez oznake ili slovo „D” stavljeno ispred oznake promjera naplatka;

3.2.3.2.   za gume s radijalnom strukturom: slovo „R” ispred oznake promjera naplatka i po izboru, riječ „RADIAL”;

3.2.3.3.   za gume sa strukturom prekriženih pojasa: slovo „B” ispred oznake promjera naplatka i, dodatno, riječi „BIAS-BELTED”.

3.2.4.   opis namjene koji podrazumijeva:

3.2.4.1.   oznaku nazivne nosivosti gume u obliku indeksa nosivosti kako je propisano u točki 2.32.;

3.2.4.2.   oznaku nazivne brzine gume u obliku znaka danog u tablici u točki 2.33.;

3.2.5.   Ako je primjenjivo, jedan alternativni opis namjene, jedinstveno obilježje, koje obuhvaća:

3.2.5.1.   Oznaku nosivosti gume u obliku indeksa nosivosti koji je propisan u točki 2.32.;

3.2.5.2.   Oznaku brzine gume u obliku oznake propisane u točki 2.33.;

3.2.6.   Riječ „TUBELESS” ako se radi o gumi namijenjenoj za uporabu bez zračnice.

3.2.7.   Natpis M + S ili MS ili M.S. ili M&S kod guma za snijeg.

3.2.8.   Datum obnavljanja kako slijedi:

3.2.8.1.   Do 31. prosinca 1999. godine; ili kao što je određeno u točki 3.2.8.2. ili u obliku broja s tri znamenke, gdje prve dvije znamenke pokazuju broj tjedna, a treća godinu proizvodnje u pojedinom desetljeću; oznaka datuma označuje razdoblje proizvodnje od tjedna označenog brojem tjedna do i uključujući broj tjedna uvećan za tri. Na primjer, oznaka „253” može označavati gumu koja je bila obnovljena u 25., 26., 27. ili 28. tjednu 1993. godine;

Dopušteno je da se oznaka datuma postavi samo na jedan bok.

3.2.8.2.   Od 1. siječnja 2000. godine; u obliku broja s četiri znamenke, gdje dvije prve znamenke pokazuju tjedan, a druge dvije godinu proizvodnje u kojoj je guma obnovljena. Oznaka datuma označuje razdoblje proizvodnje od tjedna označenog brojem tjedna do i uključujući broj tjedna uvećan za tri. Na primjer, oznaka „2503” može označavati gumu koja je bila obnovljena u 25., 26., 27. ili 28. tjednu 2003. godine;

Dopušteno je da se oznaka datuma postavi samo na jedan bok.

3.2.9.   Kod guma koje se mogu ponovno ožljebiti, znak „Image” u krugu promjera od najmanje 20 mm, ili riječ „REGROOVABLE”, nanesena kod lijevanja (udubljeno ili ispupčeno) na svaki bok.

3.2.10.   Oznaka, pomoću „PSI” indeksa, tlaka napuhivanja koji se treba usvojiti iz ispitivanja izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini, kako je objašnjeno u Prilogu 7., Dodatku 2. ovom Pravilniku.

Dopušteno je da se ova oznaka stavi na samo jedan bok.

3.2.11.   Natpis „RETREAD” ili „REMOULD” (nakon 1. siječnja 1999. godine koristi se samo natpis „RETREAD”). Na zahtjev proizvođača obnovljenih guma, smije se dodati isti natpis na nekom drugom jeziku.

3.2.12.   Natpis „ET” ili „ML” ili „MPT” za „gume za posebnu uporabu” (1).

3.3.   Prije homologacije, na gumama mora postojati odgovarajući prostor za postavljanje homologacijske oznake iz točke 5.8. na način prikazan u Prilogu 2. ovom Pravilniku.

3.4.   Nakon homologacije, oznake iz točke 5.8. i prikazane u Prilogu 2. ovom Pravilniku moraju biti postavljene u odgovarajući prostor naveden u točki 3.3. Dopušteno je da se ova oznaka postavi samo na jedan bok.

3.5.   Oznake na koje se odnosi točka 3.2. i homologacijska oznaka propisana u točkama 3.4. i 5.8. moraju biti lako čitljive i nanesene na gumu kod lijevanja (udubljeno ili ispupčeno) ili biti trajno označene na gumi.

3.6.   Ako su nakon obnavljanja još vidljive postavljene oznake prvobitnog proizvođača guma, one se moraju smatrati oznakama proizvođača obnovljenih guma. Ako prvobitne oznake ne vrijede za obnovljene gume, one se moraju potpuno ukloniti.

3.7.   Prvobitna homologacijska oznaka „E” ili „e” i homologacijski broj kao i sve naknadne homologacijske oznake i brojevi proizvodne jedinice za obnovu guma, ako više ne vrijede, moraju se ukloniti.

4.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

Niže navedeni postupci primjenjuju se kod homologacije proizvodne jedinice za obnovu guma.

4.1.   Zahtjev za homologaciju proizvodne jedinice za obnovu guma mora podnijeti vlasnik trgovačke marke ili zaštitnog znaka koji se koristi za gumu ili njegov pravovaljano opunomoćeni predstavnik. U zahtjevu se mora navesti:

4.1.1.   prikaz ustrojstva tvrtke proizvođača obnovljenih guma;

4.1.2.   sažeti opis sustava upravljanja kakvoćom, koji jamči učinkovit nadzor nad postupcima obnavljanja guma, tako da zadovoljavaju odredbe ovog Pravilnika;

4.1.3.   trgovačke marke ili zaštitni znaci koji će se stavljati na obnovljene gume;

4.1.4.   sljedeći podaci koji se odnose na asortiman guma koje će se obnavljati:

4.1.4.1.   asortiman veličina guma;

4.1.4.2.   struktura guma (dijagonalna ili „bias ply”, prekriženih pojasa ili radijalna);

4.1.4.3.   vrsta uporabe guma (uobičajene, za snijeg itd.);

4.1.4.4.   sustav obnavljanja i postupak nanošenja novih gradiva sukladno točkama 2.37. i 2.41.;

4.1.4.5.   oznaka najveće brzine guma koje će se obnavljati;

4.1.4.6.   indeks najveće nosivosti guma koje će se obnavljati;

4.1.4.7.   imenovana Međunarodna norma za gume s kojom je asortiman guma usklađen.

5.   HOMOLOGACIJA

5.1.   Za obnavljanje guma, proizvodna jedinica za obnovu guma mora imati homologaciju nadležnog tijela za homologaciju sukladno zahtjevima ovog Pravilnika. Nadležno tijelo poduzima potrebne mjere opisane u ovom Pravilniku radi provjere je li obnavljanje guma u odgovarajućoj proizvodnoj jedinici sukladno odredbama ovog Pravilnika. Proizvodna jedinica za obnovu guma je u cijelosti odgovorna za sukladnost obnovljenih guma s odredbama ovog Pravilnika i njihovo odgovarajuće ponašanje u uobičajenoj uporabi.

5.2.   Osim uobičajenih zahtjeva za početnu ocjenu proizvodne jedinice za obnovu guma, nadležno tijelo se mora uvjeriti da su postupci, uporaba, upute i dokumentacija sa specifikacijama koje daje dobavljač gradiva pisani jezikom razumljivim operativnom osoblju proizvodne jedinice za obnovu guma.

5.3.   Nadležno tijelo se mora uvjeriti da propisani postupci i proizvodna dokumentacija u svakoj proizvodnoj jedinici sadrže specifikacije, odgovarajuće za gradiva i postupke, o granicama dopuštenih oštećenja ili pukotina na karkasi iznad kojih se smatra da guma nije za obnavljanje, bilo da je oštećenje postojeće ili je nastalo tijekom postupka pripreme obnavljanja.

5.4.   Prije izdavanja homologacije, nadležno se tijelo mora uvjeriti u sukladnost obnovljenih guma ovom Pravilniku, i jesu li uspješno provedena ispitivanja propisana u točkama 6.5. i 6.6. na barem pet i načelno ne više od 20 uzoraka obnovljenih guma koje predstavljaju asortiman guma koje proizvodi proizvodna jedinica za obnovu guma.

5.5.   Ako se pri ispitivanju utvrdi bilo kakav nedostatak, moraju se ispitati dva dodatna uzorka guma koje imaju iste značajke.

Ako jedan ili oba od ta dva uzorka pokažu odstupanje, ispituju se još dva uzorka.

Ako jedan ili oba od dva posljednja uzorka pokažu odstupanje, odbija se zahtjev za homologaciju proizvodne jedinice za obnovu guma.

5.6.   Ako su zadovoljeni svi zahtjevi iz ovog Pravilnika, mora se izdati homologacija i dodijeliti homologacijski broj svakoj odobrenoj proizvodnoj jedinici za obnovu guma. Prve dvije znamenke moraju označivati broj niza izmjena ili dopuna koje sadrže najnovije veće tehničke izmjene ili dopune ovog Pravilnika objavljene do vremena izdavanja homologacije. Homologacijski broj počinje sa „109R”, što označuje da homologacija vrijedi za gumu obnovljenu prema zahtjevima ovog Pravilnika.

Nadležno tijelo ne smije istim brojem označiti drugu proizvodnu jedinicu na koju se primjenjuje ovaj Pravilnik.

5.7.   Obavijest o dodijeljenoj homologaciji, proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije ili o potpunome prestanku proizvodnje prema ovomu Pravilniku mora biti dostavljena stranama Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik u obliku obrasca koji je sukladan onom u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

5.8.   Na svaku obnovljenu gumu koja je sukladna ovomu Pravilniku, u prostoru koji je naveden u točki 3.3., kao dopuna oznakama koje su propisane u točki 3.2. mora se vidno postaviti međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

5.8.1.   kružnice oko slova „E”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države koja je odobrila homologaciju (2); i

5.8.2.   homologacijskog broja propisanog u točki 5.6.

5.9.   U Prilogu 2. ovom Pravilniku prikazan je primjer izgleda homologacijske oznake.

6.   ZAHTJEVI

6.1.   Gume se ne mogu prihvatiti za prvo obnavljanje ako nisu homologiranog tipa i ako ne nose oznaku „E” ili „e”, no ovaj uvjet nije obvezujući najkasnije do 1. siječnja 2000. godine.

6.2.   Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni prije obnavljanja:

6.2.1.   Prije pregleda gume moraju biti čiste i suhe.

6.2.2.   Svaka guma se prije brušenja mora pregledati s unutarnje i vanjske strane radi provjere je li prikladna za obnavljanje.

6.2.3.   Gume koje su zbog preopterećenja ili nedovoljne napuhanosti vidljivo oštećene ne smiju se obnavljati.

6.2.4.   Gume s bilo kojim od navedenih oštećenja ne smiju se obnavljati:

6.2.4.1.   Općenito:

(a)

nepopravljive pukotine u gumi koje prodiru do karkase;

(b)

pukotine na karkasi;

(c)

znatno nagrizanje ugljikovodicima ili kemijskim proizvodima;

(d)

oštećena ili napukla jezgra stope;

(e)

prethodne popravke oštećenja koja su veća od propisanih dopuštenih oštećenja - vidjeti točku 5.3.

6.2.4.2.   Stanja izvan propisanih granica popravljivosti - vidjeti točku 5.3.:

(a)

probijanje karkase ili oštećenja nakon pripreme za obnavljanje;

(b)

višestruka oštećenja previše blizu jedno drugomu;

(c)

znatna oštećenja na unutarnjoj površini;

(d)

oštećenja stope;

(e)

ogoljene kordne niti karkase;

(f)

opuštene kordne niti;

(g)

odvajanje sloja pojasa;

(h)

trajno izobličene ili presavijene (čelične) kordne niti karkase

(i)

uzdužne pukotine iznad stope;

(j)

zahrđala čelična korda ili žičani obruč u stopi.

6.3.   Priprema:

6.3.1.   Nakon brušenja i prije nanošenja novoga gradiva svaku gumu treba ponovo pozorno pregledati barem s vanjske strane radi provjere je li još uvijek u stanju za obnavljanje.

6.3.2.   Cijela površina na koju će se nanijeti novo gradivo mora biti pripremljena bez pregrijavanja. Tekstura brušene površine ne smije imati dublje tragove od brušenja ili otkinutoga gradiva.

6.3.3.   Ako se upotrebljava prethodno vulkanizirano gradivo, granična područja pripremljene površine moraju zadovoljavati zahtjeve proizvođača gradiva.

6.3.4.   Oštećenja prouzročena brušenjem ne smiju prijeći propisane granice za popravak (vidjeti točku 5.3.) i moraju se popraviti.

6.3.5.   Oštećenje kod brušenja guma s dijagonalnom strukturom ne smije se protezati ispod vanjskog sloja karkase u gornjem području. Smatra se da prvi sloj na koji se naiđe pripada karkasi, osim ako se međupojas može pouzdano prepoznati. Ako je ugrađen međupojas, mjestimično oštećenje je dopušteno.

6.3.6.   Dopušteno je mjestimično oštećenje pojasa radijalnih guma. Kod većih oštećenja dopuštena je zamjena dijelova pojasa ili čitavog pojasa. Ako je oštećen ugrađeni zaštitni međupojas koji se može pouzdano prepoznati, dopušteno ga je ukloniti i nije ga potrebno obnavljati.

6.3.7.   Ogoljeni čelični dijelovi moraju biti obrađeni što je prije moguće odgovarajućim gradivom prema uputama proizvođača tog odgovarajućega gradiva.

6.4.   Obnavljanje:

6.4.1.   Proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da se proizvođač ili dobavljač gradiva za obnavljanje, uključujući i dodatke za popravke, obveže na sljedeće:

(a)

da odredi postupak (postupke) primjene i uskladištenja, na zahtjev proizvođača obnovljenih guma, na jeziku zemlje u kojoj će se proizvodi upotrebljavati;

(b)

da odredi ograničenja za uporabu proizvoda ovisno o vrsti oštećenja, na zahtjev proizvođača obnovljenih guma, na jeziku zemlje u kojoj će se proizvodi upotrebljavati;

(c)

da osigura da pojačane zakrpe za gume, ako se ispravno upotrebljavaju kod popravka karkase, odgovaraju svrsi;

(d)

da osigura da zakrpe mogu izdržati dvostruki najveći tlak puhanja koji je propisao proizvođač gume;

(e)

da osigura da svi ostali proizvodi za popravak služe za predviđenu uporabu.

6.4.2.   Proizvođač obnovljenih guma odgovoran je za ispravnu primjenu proizvoda za popravak i dužan je osigurati da se popravak izvede bez grešaka koje bi mogle štetiti dobru ponašanju guma za njihova životnog vijeka.

6.4.3.   Područje oko mjesta popravljenog pojačanim gradivom na boku ili ramenu gume radijalne konstrukcije može se malo ispupčiti kad se guma ugradi i napuše na preporučeni radni tlak. Za popravak se moraju upotrebljavati pojačana gradiva koja imaju fizikalna svojstva koja ograničavaju visinu izbočine na 4 mm.

6.4.4.   Proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da proizvođač ili dobavljač proizvoda koji se upotrebljavaju za gazni sloj i bočnice odredi uvjete njihova skladištenja i uporabe kako bi zadržali svoju kakvoću. Na zahtjev proizvođača obnovljenih guma, upute će biti dostavljene na jeziku zemlje u kojoj će se upotrebljavati proizvodi.

6.4.5.   Proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da je sastav proizvoda za popravak i/ili smjese naveden u dokumentaciji proizvođača ili dobavljača. Ta smjesa mora biti primjerena predviđenoj uporabi gume.

6.4.6.   Obrađena guma mora se vulkanizirati što prije nakon dovršetka svih popravaka i dovođenja u ispravno stanje, a najkasnije prema zahtjevima proizvođača gradiva.

6.4.7.   Guma se mora vulkanizirati u odgovarajućemu vremenu, na odgovarajućim temperaturama i pri odgovarajućemu tlaku, kao što je propisano i odgovarajuće za upotrijebljena gradiva i proizvodnu opremu. Mjere kalupa moraju odgovarati debljini novoga gradiva i veličini obrušene gume.

6.4.8.   Debljina izvornoga gradiva nakon brušenja i prosječna debljina novoga gradiva ispod gaznog sloja nakon obnavljanja moraju biti sukladne zahtjevima iz točaka 6.4.8.1 i 6.4.8.2.

6.4.8.1.   Za gume s radijalnom strukturom (u mm):

3 ≤ (A + B) ≤ 13 (najmanje 3,0 mm; najviše 13,0 mm)

A ≥ 2 (najmanje 2,0 mm)

B ≥ 0 (najmanje 0,0 mm)

Image

P.D.

=

Dubina gaznog sloja (žljebova)

X

=

Granica brušenja

A

=

Prosječna debljina novoga gradiva ispod gaznog sloja (žljebova)

B

=

Najmanja debljina sloja izvornoga gradiva iznad pojasa nakon brušenja.

6.4.8.2.   Za gume s dijagonalnom (Bias-ply) strukturom:

debljina izvornoga gradiva iznad međupojasa mora biti ≥ 0,80 mm;

prosječna debljina novoga gradiva iznad granice brušenja mora biti ≥ 2,0 mm;

zajednička debljina izvornoga gradiva i novoga gradiva ispod dna udubina (žljebova) gaznog sloja mora biti ≥ 3,0 mm i ≤ 13,00 mm.

6.4.9.   Opis namjene za obnovljenu gumu ne smije imati oznaku brzine ili indeks nosivosti veći od tih podataka za izvornu, prvobitnu gumu, osim ako je proizvođaču izvorne, prvobitne gume bila izdana homologacija za istu karkasu da se koristi prema izmijenjenom opisu namjene.

Obavijest da je izvorna, prvobitna karkasa gume podignuta na taj način na viši stupanj mora bez ograničenja biti dostupna svakoj proizvodnoj jedinici za obnovu guma od strane nadležnog tijela i mora biti dostavljena ostalim stranama Sporazuma iz 1958. godine (vidjeti članak 5. Sporazuma o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjeta za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa - dokument E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.2).

Tipski obrazac dan u Prilogu 1. Pravilniku br. 54. može se upotrijebiti za takvo obavještavanje.

6.4.10.   Podizanje svojstava gume sukladno točki 6.4.9. dopušteno je samo za prvo obnavljanje izvorne, prvobitne gume.

Gume koje su bile prethodno obnovljene ne smiju imati oznaku brzine ili indeks nosivosti veći od podataka na plaštu koji se upotrebljava za obnavljanje.

6.5.   Pregled:

6.5.1.   Nakon vulkanizacije, dok još postoji određena količina topline u gumi, svaka obnovljena guma mora se pregledati radi provjere da nema kakve vidljive greške. Za vrijeme ili nakon obnavljanja, gumu treba napuhati najmanje na tlak 1,5 bara. Ako na profilu gume postoji kakav vidljivi nedostatak (npr. bubrenje, udubljenje itd.), gumu treba podvrgnuti posebnomu pregledu radi utvrđivanja uzroka tog nedostatka.

6.5.2.   Prije, za vrijeme ili nakon obnavljanja gumu treba najmanje jednom pregledati radi provjere cjelovitosti njezine strukture prikladnim postupkom ispitivanja.

6.5.3.   Radi nadzora nad kakvoćom na određenome broju obnovljenih guma provodi se ispitivanje ili pregled, s razaranjem ili bez njega. Broj provjerenih guma i dobiveni rezultat moraju se zabilježiti.

6.5.4.   Nakon obnavljanja, mjere obnovljene gume izmjerene sukladno odredbama iz Priloga 6. ovom Pravilniku moraju odgovarati mjerama koje su određene sukladno postupcima iz točke 7. ili sukladno Prilogu 5. ovom Pravilniku. Najveći vanjski promjer obnovljene gume može biti 1,5 % veći od najvećega vanjskog promjera nove, izvorne gume propisanog u Pravilniku br. 54.

6.6.   Funkcionalna ispitivanja:

6.6.1.   Obnovljene gume, da bi bile usklađene s odredbama ovog Pravilnika, moraju zadovoljiti kod ispitivanja izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini sukladno Prilogu 7. ovom Pravilniku.

6.6.2.   Ispitivanje izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini obnovljene gume uspješno je ako poslije provedenog ispitivanja nema pojave odvajanja gaznog sloja, odvajanja drugog sloja ili odvajanja korde, oštećenja gaznog sloja ili kidanja niti korde.

6.6.3.   Vanjski promjer gume izmjeren šest sati nakon ispitivanja izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini ne smije se razlikovati od vanjskog promjera mjerenog prije ispitivanja za više od ± 3,5 %.

7.   SPECIFIKACIJE

7.1.   Da bi obnovljene gume bile u skladu s ovim Pravilnikom moraju zadovoljavati sljedeće dimenzije:

7.1.1.   Širina presjeka:

7.1.1.1.   Širina presjeka izračunava se uz pomoć formule:

Formula

pri čemu je:

S

:

stvarna širina gume u milimetrima, mjerena na ispitnom naplatku;

S1

:

„konstrukcijska širina gume” u milimetrima koja se nanosi na mjerni naplatak i koja je dana u međunarodnoj normi za gume koju je naveo proizvođač obnovljenih guma za veličinu odgovarajuće gume;

A

:

širina ispitnog naplatka u milimetrima;

A1

:

širina mjernog naplatka u milimetrima, koja je dana u međunarodnoj normi za gume koju je naveo proizvođač obnovljenih guma za veličinu odgovarajuće gume.

K

:

faktor za koji se uzima vrijednost 0,4.

7.1.2.   Vanjski promjer gume:

7.1.2.1.   Teoretski vanjski promjer obnovljene gume izračunava se pomoću ove formule:

Formula

pri čemu je:

D

:

teoretski vanjski promjer u milimetrima;

d

:

brojčana oznaka određena u točki 2.21.3. u milimetrima;

H

:

nazivna visina presjeka u milimetrima i jednaka je umnošku Sn i 0,01 Ra, pri čemu je:

Sn

:

nazivna širina gume u milimetrima;

Ra

:

nazivni omjer poprečnog presjeka gume.

Sve gore navedene veličine prikazane su u oznaci veličine gume na boku gume sukladno zahtjevima iz točke 3.2.2. i kako je određeno točkom 2.21.

7.1.2.2.   Međutim, kod guma za koje je oznaka dana u prvome stupcu tablica u Prilogu 5. ECE Pravilniku br. 54. vanjskim promjerom smatra se promjer koji se nalazi u tim tablicama.

7.1.3.   Postupak mjerenja obnovljenih guma:

7.1.3.1.   Mjerenje dimenzija obnovljenih guma mora se izvoditi prema postupku iz Priloga 6. ovom Pravilniku.

7.1.4.   Zahtjevi za širinu presjeka:

7.1.4.1.   Stvarna ukupna širina može biti manja od širine (širina) presjeka određene (određenih) u točki 7. 1.

7.1.4.2.   Stvarna ukupna širina također može prekoračiti vrijednost (vrijednosti) određenu (određene) u točki 7. 1. za:

 

4 % kod guma s radijalnom strukturom, i

 

8 % kod guma s dijagonalnom strukturom ili sa strukturom prekriženih pojasa.

Međutim, kod guma širine presjeka veće od 305 mm, koje su namijenjene za ugradbu u paru (udvojeno), nazivna vrijednost (ili vrijednosti) ne smiju biti prekoračene za više od:

 

2 % kod guma s radijalnom strukturom, i

 

4 % kod guma s dijagonalnom strukturom ili sa strukturom prekriženih pojasa.

7.1.5.   Zahtjev za vanjski promjer gume:

7.1.5.1.   Stvarni vanjski promjer obnovljene gume mora biti unutar vrijednosti Dmin i Dmaks dobivenih iz ovih formula:

Formula

Formula

pri čemu:

7.1.5.1.1.   za veličine guma koje nisu navedene u tablicama iz Priloga 5. ovom Pravilniku „H” i „d” određuju se prema točki 7.1.2.1.

7.1.5.1.2.   za veličine guma na koje se odnosi točka 7.1.2.2.:

Formula

pri čemu je „D” vanjski promjer, a „d” nazivni promjer naplatka koji su u gore navedenim tablicama za odgovarajuću veličinu gume.

7.1.5.1.3.   koeficijent „a” = 0,97

7.1.5.1.4.   koeficijent „b” je:

 

Gume radijalne strukture

Gume dijagonalne strukture i strukture prekriženih pojasa

za gume za uobičajenu uporabu (for normal use tyres)

1,04

1,07

za gume za posebnu uporabu (for special use tyres)

1,06

1,09

7.1.5.2.   Za gume za snijeg najveći vanjski promjer (Dmaks) određen sukladno točki 7.1.5.1. može biti veći najviše za 1 %.

8.   PREINAKE HOMOLOGACIJE

8.1.   Proizvodna jedinica za obnovu guma treba svaku preinaku bilo kojeg podatka koji je dostavila u zahtjevu za homologaciju (vidjeti točku 4.) prijaviti nadležnom tijelu koje je proizvodnu jedinicu za obnovu guma homologiralo. Nadležno tijelo tada može:

8.1.1.   ili smatrati da učinjene preinake neće imati znatne nepovoljne učinke te da u svakom slučaju proizvodna jedinica za obnovu guma još uvijek zadovoljava zahtjeve; ili

8.1.2.   zahtijevati dodatnu provjeru homologacije.

8.2.   Potvrda homologacije ili odbijanje homologacije, uz navođenje preinaka, moraju biti priopćeni postupkom navedenim u točki 5.7. stranama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik.

9.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

Postupci provjere sukladnosti proizvodnje moraju biti usklađeni s postupcima danim u Dodatku 2. Sporazumu (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.2), uz sljedeće zahtjeve:

9.1.   Proizvodna jedinica za obnovu guma koja je homologirana prema ovomu Pravilniku mora zadovoljavati zahtjeve iz točke 6.

9.2.   Posjednik homologacije mora osigurati da se za svaku godinu proizvodnje i kroz čitavu godinu ispita i provjeri sukladno odredbama ovog Pravilnika najmanje sljedeći broja guma koje predstavljaju asortiman zastupljen u proizvodnji:

9.2.1.   0,01 % ukupne godišnje proizvodnje, ali ni u kojemu slučaju ne manje od dvije, a nije potrebno više od 10.

9.3.   Ako nadležno tijelo prihvati da su zadovoljene odredbe iz točke 9.2., ti rezultati mogu se upotrijebiti djelomično ili potpuno kao zadovoljenje odredaba iz točke 9.4.

9.4.   Nadležno tijelo koje je izdalo homologaciju proizvodnoj jedinici proizvođača obnovljenih guma može u bilo koje vrijeme provjeriti usklađenost metoda nadzora primijenjenih u svakoj proizvodnoj jedinici. Nadležno tijelo treba u svakoj proizvodnoj jedinici uzeti slučajne uzorke iz svake godišnje proizvodnje te ispitati i provjeriti sukladno odredbama ovog Pravilnika najmanje sljedeći broj guma koje predstavljaju asortiman zastupljen u proizvodnji:

9.4.1.   0,01 % ukupne godišnje proizvodnje, ali ni u kojemu slučaju ne manje od dvije, a nije potrebno više od 10.

9.5.   Ispitivanja i provjere iz točke 9.4. mogu nadomjestiti ispitivanja i provjere propisane u točki 9.2.

10.   KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

10.1.   Homologacija izdana proizvodnoj jedinici za obnovu guma prema ovom Pravilniku može se povući ako zahtjevi navedeni u točki 9. nisu zadovoljeni ili ako proizvodna jedinica za obnovu guma ili obnovljene gume koje je proizvela ta proizvodna jedinica za obnovu guma ne zadovoljavaju zahtjeve propisane u točki 9.

10.2.   Ako strana Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je ranije izdala, mora o tome obavijestiti ostale ugovorne strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik pomoću izjave sukladne obrascu danom u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

11.   POTPUNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako se rad i proizvodnja obnovljenih guma obustavi, o tome se mora obavijestiti nadležno tijelo koje je izdalo homologaciju proizvodnoj jedinici za obnovu guma u skladu s ovim Pravilnikom. Po primitku odgovarajuće obavijesti nadležno tijelo mora o tome obavijestiti ostale strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik pomoću izjave sukladne obrascu u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

12.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA, ISPITNIH LABORATORIJA I UPRAVNIH TIJELA

12.1.   Strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik moraju poslati Tajništvu Ujedinjenih naroda nazive i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja i, ako je potrebno, ovlaštenih ispitnih laboratorija i upravnih tijela koji dodjeljuju homologaciju i kojima se trebaju poslati obrasci koji potvrđuju homologaciju ili odbijanje ili povlačenje homologacije, ili potpunu obustavu proizvodnje, koji su izdani u drugim zemljama.

12.2.   Strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik mogu koristiti laboratorije proizvođača guma ili proizvodnih jedinica za obnovu guma i mogu za ovlaštene ispitne laboratorije odrediti one koji se nalaze ili na teritoriju te strane ili na teritoriju druge strane Sporazuma iz 1958. godine što podliježe prethodnom prihvaćanju ovog postupka od mjerodavnog upravnog tijela druge strane.

12.3.   Kada strana Sporazuma iz 1958. godine primjenjuje točku 12.2. može, ako to želi, biti predstavljena na ispitivanjima.

PRILOG 1.

IZJAVA

(Najveći format: A4 (210 × 297 mm))

Image

PRILOG 2.

PRIMJER IZGLEDA HOMOLOGACIJSKE OZNAKE

Image

a = 12 mm (najmanje)

Prikazana homologacijska oznaka na obnovljenoj gumi pokazuje da je predmetna proizvodna jedinica za obnovu guma homologirana u Nizozemskoj (E4) pod homologacijskim brojem 109R002439 sukladno odredbama ovog Pravilnika u njegovom izvornom obliku (00).

Homologacijski broj mora biti postavljen u blizini kruga i iznad ili ispod slova „E”, ili lijevo ili desno od tog slova. Znamenke homologacijskog broja moraju biti na istoj strani u odnosu na slovo „E” i okrenute u istome smjeru. Treba izbjegavati uporabu rimskih brojeva kako bi se izbjegla bilo kakva zamjena s drugim znakovima.

PRILOG 3.

RASPORED OZNAKA NA OBNOVLJENIM GUMAMA

Image

b: 6 mm (min.)

c: 4 mm (min.)

d: 3 mm (min.)

i od 1998. godine: 4 mm (min.)

 

NAJMANJE VISINE OZNAKA (mm)

Gume za promjer naplatka

≤ 20 cola ili

≤ 508 mm

ili širine presjeka

≤ 235 mm ili ≤ 9″

Gume za promjer naplatka

> 20 cola ili

> 508 mm

ili širine

> 235 mm ili > 9″

b

6

9

c

4

d

6

Gornji primjer određuje obnovljenu gumu:

čija je nazivna širina presjeka 295;

čiji je nazivni omjer poprečnog presjeka 80;

koja ima radijalnu strukturu (R);

čiji je nazivni promjer naplatka 572 mm, čemu odgovara 22.5 cola;

čija je nosivost 3 550 kg (zasebna ugradba) i 3 150 kg (ugradba u paru/udvojena), što odgovara redom indeksima nosivosti 152 i 148 koji su dani u Prilogu 4. ovom Pravilniku;

čija je nazivna oznaka brzine K (referentna brzina 110 km/h);

koja se može upotrijebiti na jedinstvenoj točki, oznake brzine L (referentna brzina 120 km/h); za nosivost 3 350 kg (zasebna ugradba) i 3 000 kg (ugradba u paru/udvojena), što odgovara redom indeksima nosivosti 150 i 146 koji su dani u Prilogu 4. ovom Pravilniku;

koja se može ugraditi bez zračnice („TUBELESS”) i koja pripada tipu za snijeg (M + S);

koja je obnovljena u 25., 26., 27. ili 28. tjednu 2003. godine;

koju treba napuhati do 620 kPa kod ispitivanja izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini, za koju je PSI oznaka 90.

Način postavljanja i redoslijed oznaka na gumi mora biti sljedeći:

(a)

Oznaka veličine, koja podrazumijeva nazivnu širinu presjeka, nazivni omjer poprečnog presjeka, oznaka tipa strukture (ako je potrebno) i nazivni promjer naplatka, moraju biti poredani na način kako je to pokazano u gornjemu primjeru: 295/80 R 22,5.

(b)

Opis namjene koji se sastoji od indeksa nosivosti i oznake brzine mora biti postavljen u blizini oznake veličine. Može biti ispred, iza, iznad ili ispod oznake veličine.

(c)

Oznake „TUBELESS” i „M + S” mogu biti udaljene od oznake veličine.

(d)

Natpis „RETREAD” može biti postavljen na određenoj udaljenosti od oznake veličine.

(e)

Ako se primjenjuje točka 3.2.5. ovog Pravilnika, dodatni opis namjene (jedinstvena točka), koji podrazumijeva indekse nosivosti i oznaku brzine, može se staviti unutar kruga u blizini nazivnog opisa namjene koji se nalazi na boku gume.

PRILOG 4.

POPIS ZNAKOVA ZA INDEKSE NOSIVOSTI I ODGOVARAJUĆE NOSIVOSTI

Indeks nosivosti (LI) i odgovarajuće nosivosti (u kg)

LI

Kg

LI

kg

LI

kg

LI

kg

LI

kg

LI

kg

LI

kg

0

45

40

140

80

450

120

1 400

160

4 500

200

14 000

240

45 000

1

46,2

41

145

81

462

121

1 450

161

4 625

201

14 500

241

46 250

2

47,5

42

150

82

475

122

1 500

162

4 750

202

15 000

242

47 500

3

48,7

43

155

83

487

123

1 550

163

4 875

203

15 500

243

48 750

4

50

44

160

84

500

124

1 600

164

5 000

204

16 000

244

50 000

5

51,5

45

165

85

515

125

1 650

165

5 150

205

16 500

245

51 500

6

53

46

170

86

530

126

1 700

166

5 300

206

17 000

246

53 000

7

54,5

47

175

87

545

127

1 750

167

5 450

207

17 500

247

54 500

8

56

48

180

88

560

128

1 800

168

5 600

208

18 000

248

56 000

9

58

49

185

89

580

129

1 850

169

5 800

209

18 500

249

58 000

10

60

50

190

90

600

130

1 900

170

6 000

210

19 000

250

60 000

11

61,5

51

195

91

615

131

1 950

171

6 150

211

19 500

251

61 500

12

63

52

200

92

630

132

2 000

172

6 300

212

20 000

252

63 000

13

65

53

206

93

650

133

2 060

173

6 500

213

20 600

253

65 000

14

67

54

212

94

670

134

2 120

174

6 700

214

21 200

254

67 000

15

69

55

218

95

690

135

2 180

175

6 900

215

21 800

255

69 000

16

71

56

224

96

710

136

2 240

176

7 100

216

22 400

256

71 000

17

73

57

230

97

730

137

2 300

177

7 300

217

23 000

257

73 000

18

75

58

236

98

750

138

2 360

178

7 500

218

23 600

258

75 000

19

77,5

59

243

99

775

139

2 430

179

7 750

219

24 300

259

77 500

20

80

60

250

100

800

140

2 500

180

8 000

220

25 000

260

80 000

21

82,5

61

257

101

825

141

2 575

181

8 250

221

25 750

261

82 500

22

85

62

265

102

850

142

2 650

182

8 500

222

26 500

262

85 000

23

87,5

63

272

103

875

143

2 725

183

8 750

223

27 250

263

87 500

24

90

64

280

104

900

144

2 800

184

9 000

224

28 000

264

90 000

25

92,5

65

290

105

925

145

2 900

185

9 250

225

29 000

265

92 500

26

95

66

300

106

950

146

3 000

186

9 500

226

30 000

266

95 000

27

97,5

67

307

107

975

147

3 075

187

9 750

227

30 750

267

97 500

28

100

68

315

108

1 000

148

3 150

188

10 000

228

31 500

268

100 000

29

103

69

325

109

1 030

149

3 250

189

10 300

229

32 500

269

103 000

30

106

70

335

110

1 060

150

3 350

190

10 600

230

33 500

270

106 000

31

109

71

345

111

1 090

151

3 450

191

10 900

231

34 500

271

109 000

32

112

72

355

112

1 120

152

3 550

192

11 200

232

35 500

272

112 000

33

115

73

365

113

1 150

153

3 650

193

11 500

233

36 500

273

115 000

34

118

74

375

114

1 180

154

3 750

194

11 800

234

37 500

274

118 000

35

121

75

387

115

1 215

155

3 875

195

12 150

235

38 750

275

121 500

36

125

76

400

116

1 250

156

4 000

196

12 500

236

40 000

276

125 000

37

128

77

412

117

1 285

157

4 125

197

12 850

237

41 250

277

128 500

38

132

78

425

118

1 320

158

4 250

198

13 200

238

42 500

278

132 000

39

136

79

437

119

1 360

159

4 375

199

13 600

239

43 750

279

136 000

PRILOG 5.

OZNAKA VELIČINE I MJERE GUMA (SUKLADNO ECE PRAVILNIKU BR. 54.)

Za ove podatke upućuje se na Prilog 5. ECE Pravilniku br. 54.

Sukladno točki 6.5.4. ovog Pravilnika, vanjski promjer obnovljene gume može biti veći od promjera navedenog u tablicama Priloga 5. Pravilniku br. 54., ali ne više od 1,5 %.

PRILOG 6.

POSTUPAK MJERENJA GUMA

1.   Guma se mora postaviti na ispitni naplatak koji je odredio proizvođač obnovljenih guma i napuhati do nazivnog tlaka puhanja koji je naveden u međunarodnoj normi za gume (vidjeti točku 4.1.4.7. ovog Pravilnika) za najveću nosivost za određenu veličinu gume i određeni indeks nosivosti.

2.   Gumu postavljenu na mjerni naplatak treba držati na sobnoj temperaturi laboratorija najmanje 24 sata, osim ako nije drukčije propisano u točki 6.6.3. ovog Pravilnika.

3.   Tlak se mora ponovno namjestiti na vrijednost određenu u točki 1. ovog Priloga.

4.   Potrebno je izmjeriti ukupnu širinu mjernim satom u šest jednako razmaknutih točaka, uzimajući u obzir debljinu svih zaštitnih rebara ili zaštitnih vrpca. Tako dobivena najveća izmjera uzima se za ukupnu širinu.

5.   Vanjski promjer treba izračunati iz najvećeg opsega napuhane gume.

PRILOG 7.

POSTUPAK ISPITIVANJA IZDRŽLJIVOSTI U OVISNOSTI O NOSIVOSTI I BRZINI

(u osnovi sukladno Pravilniku br. 54.)

1.   Priprema guma

1.1.   Postavite obnovljenu gumu na ispitni naplatak koji je odredio proizvođač obnovljenih guma.

1.2.   Upotrijebite novu zračnicu ili kombinaciju zračnice, ventila i štitnika (kako je zatraženo) ako se ispituju gume sa zračnicom.

1.3.   Napušite gumu do tlaka koji odgovara indeksu tlaka koji je naveden u točki 3.2.10. ovog Pravilnika.

1.4.   Prilagođavajte sklop guma/kotač temperaturi koja vlada u ispitnome laboratoriju najmanje 3 sata.

1.5.   Namjestite tlak u gumi na vrijednost navedenu u točki 1.3. ovog Priloga.

2.   Postupak ispitivanja

2.1.   Postavite sklop guma/kotač na ispitnu osovinu i naslonite ga na vanjsku površinu glatkog ispitnog valjka promjera 1,7 m ± 1 %, čija je površina barem široka kao gazni sloj. U nekim slučajevima može se upotrijebiti valjak promjera 2 m ± 1 %.

2.2.   Opteretite ispitnu osovinu nizom ispitnih opterećenja koja su jednaka postotku opterećenja prikazanom u Prilogu 4. ovom Pravilniku, sukladnog indeksu nosivosti na gumi, prema niže navedenu programu ispitivanja. Kad guma nosi indekse nosivosti za uporabu kao zasebna i u paru, kod ispitivanja mora se upotrijebiti indeks nosivosti za uporabu kao zasebna.

2.2.1.   Kod gume s indeksom nosivosti ≤ 121 i oznakom brzine ≥ Q (160 km/h), postupak ispitivanja mora odgovarati postupku navedenom u točki 3. ovog Priloga.

2.2.2.   Za sve druge gume postupak ispitivanja dan je u Dodatku 1. ovom Prilogu.

2.3.   Program ispitivanja izdržljivosti - vidjeti također Dodatak 1. ovom Prilogu.

2.3.1.   Tlak u gumi ne smije se namještati tijekom cijelog ispitivanja i ispitno opterećenje mora se držati stalnim tijekom sve tri faze ispitivanja.

2.3.2.   Za vrijeme ispitivanja temperatura u ispitnome prostoru mora se održavati između 20 °C i 30 °C, osim ako proizvođač guma ili proizvođač obnovljenih guma dopusti veću temperaturu.

2.4.   Program ispitivanja izdržljivosti mora se provesti bez prekida.

3.   Postupak ispitivanja izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini za gume s indeksom nosivosti ≤ 121 i oznakom brzine ≥ Q (160 km/h):

3.1.   Opterećenje osovine i gume mora iznositi sljedeći postotak od opterećenja koje odgovara indeksu nosivosti na gumi:

3.1.1.   90 % kad se ispitivanje obavlja valjkom promjera 1,70 m ± 1 %

3.1.2.   92 % kad se ispitivanje obavlja valjkom promjera 2,00 m ± 1 %.

3.2.   Ispitna brzina u početnoj fazi mora biti 20 km/h manja od brzine koja odgovara oznaci brzine na gumi.

3.2.1.   Vrijeme do postizanja ispitne brzine u početnoj fazi mora biti 10 minuta.

3.2.2.   Trajanje početne faze mora biti 10 minuta.

3.3.   Ispitna brzina u drugoj fazi mora biti 10 km/h manja od brzine koja odgovara oznaci brzine na gumi.

3.3.1.   Trajanje druge faze mora biti 10 minuta.

3.4.   Ispitna brzina u posljednjoj fazi mora biti jednaka brzini koja odgovara oznaci brzine na gumi.

3.4.1.   Trajanje posljednje faze je 30 minuta.

3.5.   Trajanje čitavog ispitivanja mora biti 1 sat.

4.   Jednakovrijedni postupci ispitivanja:

Ako se primjenjuje koji drugi postupak ispitivanja različit od opisanog u točkama 2. i 3. ovog Priloga, jednakovrijednost tog postupka mora biti dokazana.

PRILOG 7.

DODATAK 1.

PROGRAM ISPITIVANJA IZDRŽLJIVOSTI

indeks nosivosti

oznaka brzine

Brzina ispitnog valjka (najmanje–1)

Opterećenje na kotaču kao postotak opterećenja koje odgovara indeksu nosivosti

radijalna struktura

dijagonalna struktura i struktura prekriženih pojasa

7 sati

16 sati

24 sata

122 ili veći

F

100

100

66 %

84 %

101 %

G

125

100

J

150

125

K

175

150

L

200

M

225

121 ili manji

F

100

100

G

125

125

J

150

150

K

175

175

L

200

175

70 %

88 %

106 %

 

 

 

4 h

6 h

 

M

250

200

75 %

97 %

114 %

N

275

75 %

97 %

114 %

P

300

75 %

97 %

114 %

Gume za posebnu uporabu (vidjeti točku 2.3.2. ovog Pravilnika) trebaju se ispitati na brzini koja iznosi 85 % brzine propisane za jednakovrijedne uobičajene gume.

PRILOG 7.

Dodatak 2.

ODNOS INDEKSA TLAKA I JEDINICA TLAKA

Indeks tlaka

(PSI)

bar

kPa

20

1,4

140

25

1,7

170

30

2,1

210

35

2,4

240

40

2,8

280

45

3,1

310

50

3,4

340

55

3,8

380

60

4,1

410

65

4,5

450

70

4,8

480

75

5,2

520

80

5,5

550

85

5,9

590

90

6,2

620

95

6,6

660

100

6,9

690

105

7,2

720

110

7,6

760

115

7,9

790

120

8,3

830

125

8,6

860

130

9,0

900

135

9,3

930

140

9,7

970

145

10,0

1 000

150

10,3

1 030

PRILOG 8.

PROMJENA NOSIVOSTI U OVISNOSTI O BRZINI KOD RADIJALNIH I DIJAGONALNIH GUMA GOSPODARSKIH VOZILA

(sukladno UN/ECE Pravilniku br. 54.)

Promjena nosivosti (u postocima)

Brzina

(km/h)

Svi indeksi nosivosti

indeksi nosivosti ≥ 122 (3)

indeksi nosivosti ≤ 121 (3)

Oznaka brzine

Oznaka brzine

Oznaka brzine

 

F

G

J

K

L

M

L

M

N

P (4)

0

+ 150

+ 150

+ 150

+ 150

+ 150

+ 150

+ 110

+ 110

+ 110

+ 110

5

+ 110

+ 110

+ 110

+ 110

+ 110

+ 110

+90

+90

+90

+90

10

+80

+80

+80

+80

+80

+80

+75

+75

+75

+75

15

+65

+65

+65

+65

+65

+65

+60

+60

+60

+60

20

+50

+50

+50

+50

+50

+50

+50

+50

+50

+50

25

+35

+35

+35

+35

+35

+35

+42

+42

+42

+42

30

+25

+25

+25

+25

+25

+25

+35

+35

+35

+35

35

+19

+19

+19

+19

+19

+19

+29

+29

+29

+29

40

+15

+15

+15

+15

+15

+15

+25

+25

+25

+25

45

+13

+13

+13

+13

+13

+13

+22

+22

+22

+22

50

+12

+12

+12

+12

+12

+12

+20

+20

+20

+20

55

+11

+11

+11

+11

+11

+11

+17,5

+17,5

+17,5

+17,5

60

+10

+10

+10

+10

+10

+10

+15,0

+15,0

+15,0

+15,0

65

+7,5

+8,5

+8,5

+8,5

+8,5

+8,5

+13,5

+13,5

+13,5

+13,5

70

+5,0

+7,0

+7,0

+7,0

+7,0

+7,0

+12,5

+12,5

+12,5

+12,5

75

+2,5

+5,5

+5,5

+5,5

+5,5

+5,5

+11,0

+11,0

+11,0

+11,0

80

0

+4,0

+4,0

+4,0

+4,0

+4,0

+10,0

+10,0

+10,0

+10,0

85

–3

+2,0

+3,0

+3,0

+3,0

+3,0

+8,5

+8,5

+8,5

+8,5

90

–6

0

+2,0

+2,0

+2,0

+2,0

+7,5

+7,5

+7,5

+7,5

95

–10

–2,5

+1,0

+1,0

+1,0

+1,0

+6,5

+6,5

+6,5

+6,5

100

–15

–5

0

0

0

0

+5,0

+5,0

+5,0

+5,0

105

 

–8

–2

0

0

0

+3,75

+3,75

+3,75

+3,75

110

 

–13

–4

0

0

0

+2,5

+2,5

+2,5

+2,5

115

 

 

–7

–3

0

0

+1,25

+1,25

+1,25

+1,25

120

 

 

–12

–7

0

0

0

0

0

0

125

 

 

 

 

 

0

–2,5

0

0

0

130

 

 

 

 

 

0

–5,0

0

0

0

135

 

 

 

 

 

 

–7,5

–2,5

0

0

140

 

 

 

 

 

 

–10

–5

0

0

145

 

 

 

 

 

 

 

–7,5

–2,5

0

150

 

 

 

 

 

 

 

–10,0

–5,0

0

155

 

 

 

 

 

 

 

 

–7,5

–2,5

160

 

 

 

 

 

 

 

 

–10,0

–5,0

PRILOG 9.

SLIKA S OBJAŠNJENJIMA

Vidjeti točku 2. ovog Pravilnika

Image


(1)  Ova oznaka obvezna je samo za tipove guma koje su proizvedene prema ovom Pravilniku nakon stupanja na snagu Dodatka 1. ovom Pravilniku.

(2)  1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 za Ujedinjeno Kraljevstvo, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (slobodno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 za Irsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Bjelarus, 29 za Estoniju, 30 (slobodno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 za Latviju, 33 (slobodno), 34 za Bugarsku, 35 (slobodno), 36 za Litvu, 37 za Tursku, 38 (slobodno), 39 za Azerbejdžan, 40 za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, 41 (slobodno), 42 za Europsku Zajednicu (homologacije izdaju zemlje članice koje upotrebljavaju njihove vlastite ECE oznake), 43 za Japan, 44 (slobodno), 45 za Australiju, 46 za Ukrajinu, 47 za Južnu Afriku i 48 za Novi Zeland. Iduće brojeve po redu treba dodjeljivati ostalim državama po kronološkome redu po kojemu one ratificiraju ili pristupe Sporazumu o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjetima za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa, a o tako dodijeljenim brojevima glavni tajnik Ujedinjenih naroda obavijestit će ugovorne stranke sporazuma.

(3)  Indeksi nosivosti odnose se na zasebnu gumu.

(4)  Promjena nosivosti nije dopuštena za brzine veće od 160 km/h. Za oznaku brzine „Q” i više, brzina koja odgovara oznaci brzine određuje najveću dopuštenu brzinu za gumu.


PRILOG II.

Pravilnik br. 108.

JEDNAKE ODREDBE O HOMOLOGACIJI PROIZVODNJE OBNOVLJENIH GUMA ZA OSOBNE AUTOMOBILE I NJIHOVE PRIKOLICE

(Pročišćeni tekst)

SADRŽAJ

PRAVILNIK

1.

Područje primjene

2.

Definicije

3.

Označivanje

4.

Zahtjev za homologaciju

5.

Homologacija

6.

Zahtjevi

7.

Specifikacije

8.

Preinake homologacije

9.

Sukladnost proizvodnje

10.

Kazne za nesukladnost proizvodnje

11.

Potpuna obustava proizvodnje

12.

Nazivi i adrese tehničkih službi koje su odgovorne za provođenje homologacijskih ispitivanja, ispitnih laboratorija i upravnih tijela

PRILOZI:

Prilog 1.

Izjava koja se odnosi na izdanu, proširenu, odbijenu ili povučenu homologaciju ili potpunu obustavu proizvodnje u proizvodnoj jedinici za obnovu guma prema Pravilniku br. 108.

Prilog 2.

Primjer izgleda homologacijske oznake

Prilog 3.

Raspored oznaka na obnovljenim gumama

Prilog 4.

Popis znakova za indekse nosivosti i odgovarajuće nosivosti

Prilog 5.

Oznake veličine i mjere guma

Prilog 6.

Postupak mjerenja guma

Prilog 7.

Postupak ispitivanja izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine

Prilog 8.

Slika s objašnjenjima

1.   PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se Pravilnik odnosi na proizvodnju obnovljenih guma namijenjenih za ugradbu na osobna vozila i njihove prikolice za uporabu na cesti. Međutim ne odnosi se na:

1.1.   Obnovljene gume za gospodarska vozila i njihove prikolice.

1.2.   Obnovljene gume predviđene za brzine manje od 120 km/h ili veće od 300 km/h.

1.3.   Gume za bicikle i motocikle.

1.4.   Gume izvorno proizvedene bez oznake brzine i indeksa nosivosti.

1.5.   Gume izvorno proizvedene bez homologacije tipa i bez oznake „E” ili „e”.

1.6.   Gume namijenjene za ugradbu na vozila proizvedena prije 1939. godine.

1.7.   Gume isključivo namijenjene za natjecateljska vozila ili za terenska vozila i koje su označene sukladno tome.

1.8.   Nadomjesne gume za privremenu uporabu T-tipa.

2.   DEFINICIJE - vidjeti također sliku u Prilogu 8.

U smislu ovog Pravilnika:

2.1.   „Asortiman obnovljenih guma” označuje asortiman obnovljenih guma kako je navedeno u točki 4.1.4.

2.2.   „Struktura gume” (građa gume) podrazumijeva tehničke značajke karkase (kostura) gume. Razlikuju se posebno ove strukture:

2.2.1.   „dijagonalna” (ili „bias-ply”) je struktura gume kojoj kordne niti dopiru do stope gume i koje su poredane tako naizmjenično da čine kutove manje od 90° u odnosu na središnjicu gaznog sloja.

2.2.2.   „struktura prekriženih pojasa” („bias-belted”) dijagonalna je struktura gume kod koje je karkasa učvršćena pojasom sastavljenim od dvaju ili više slojeva gotovo nerastezljivih kordnih niti koje naizmjenično čine kutove manje od onih što ih čine kordne niti karkase.

2.2.3.   „radijalna” je struktura gume kojoj kordne niti dopiru do stope gume i poredane su tako da oblikuju kutove od oko 90° u odnosu na središnjicu gaznog sloja i kojoj je karkasa stabilizirana kružnim, gotovo nerastezljivim pojasom.

„Vrsta uporabe”

2.3.1.   Uobičajena guma je guma koja je namijenjena samo za uobičajenu uporabu na cesti.

2.3.2.   Guma za snijeg je guma čiji je uzorak gaznog sloja, ili uzorak gaznog sloja i njegova struktura, prvenstveno oblikovana za blato i suhi ili mokri snijeg sa svojstvima boljim od uobičajene gume. Uzorak gaznog sloja kod guma za snijeg općenito se sastoji od žljebova (rebara) i čvrstih blok-elemenata više razmaknutih nego kod uobičajene gume.

2.3.3.   Nadomjesna guma za privremenu uporabu je guma koja se razlikuje od guma koje su predviđene za ugradbu na bilo koje vozilo za uobičajene uvjete vožnje i koja je namijenjena samo za privremenu uporabu za ograničene uvjete vožnje.

2.3.4.   Nadomjesna guma za privremenu uporabu T-tipa tip je nadomjesne gume za privremenu uporabu koja je konstruirana za uporabu s tlakom na koji je napuhana, većim od predviđenog za uobičajene i pojačane gume.

2.4.   „Stopa” je dio gume čiji oblik i struktura omogućuju da se guma prilagodi naplatku i da se na njemu održava.

2.5.   „Korda” označuje niti koje čine tkivo sloja u gumi.

2.6.   „Sloj” je sloj gumiranih kordi.

2.7.   „Pojas” za gumu radijalne strukture ili gumu sa strukturom prekriženih pojasa znači jedan ili više slojeva gradiva ispod gaznog sloja koji su vidno usmjereni u smjeru njegove središnjice tako da osiguravaju učvršćenje karkase po opsegu.

2.8.   „Međupojas” (odvajač) za gumu dijagonalne strukture označava međusloj između karkase i gaznog sloja.

2.9.   „Ojačanje stope” označuje gradivo koje u području stope štiti karkasu od habanja ili abrazije od strane naplatka.

2.10.   „Karkasa” (kostur) je dio gume koji nije gazni sloj niti bok gume koji, kad je guma napuhana, nosi opterećenje.

2.11.   „Gazni sloj” je dio gume koja je u izravnome dodiru s tlom, štiti karkasu od mehaničkog oštećenja i pridonosi prianjanju tlu.

2.12.   „Bočnica” je dio gume koji se nalazi između gaznog sloja i područja koje pokriva prirubnica naplatka.

2.13.   „Donja bočna stijenka” je područje koje obuhvaća dio između najveće širine presjeka gume i područja koje pokriva rub naplatka.

2.14.   „Žlijeb gaznog sloja” je prostor između dva susjedna rebra i/ili bloka u uzorku gaznog sloja.

2.15.   „Glavni žljebovi” su široke udubine (žljebovi) koji se nalaze u središnjemu području gaznog sloja i na koje otpada približno tri četvrtine širine gaznog sloja.

2.16.   „Širina presjeka gume” je linearna udaljenost između vanjskih površina bočnica napuhane gume, kad je postavljena na propisani mjerni naplatak, ali ne uzimajući u obzir izbočine koje čine natpisi, ukrasi, zaštitne vrpce ili rebra.

2.17.   „Ukupna širina gume” je linearna udaljenost između vanjskih površina strana napuhane gume, kad je postavljena na propisani mjerni naplatak, uključujući natpise, ukrase, zaštitne vrpce ili rebra.

2.18.   „Visina presjeka gume” je razmak jednak polovici razlike između vanjskog promjera gume i nazivnog promjera naplatka.

2.19.   „Nazivni omjer poprečnog presjeka” je stostruka vrijednost broja dobivenog dijeljenjem broja koji izražava nazivnu visinu presjeka gume s brojem koji izražava nazivnu širinu gume, a obje mjere su u istim jedinicama.

2.20.   „Vanjski promjer gume” je najveći promjer napuhane, novoobnovljene gume.

2.21.   „Oznaka veličine gume” je oznaka koja prikazuje:

2.21.1.   nazivnu širinu gume; ta širina mora se izražavati u milimetrima, osim u slučaju tipova guma za koje je oznaka veličine prikazana u prvome stupcu tablica iz Priloga 5. ovom Pravilniku.

2.21.2.   nazivni omjer poprečnog presjeka gume, osim za određene tipove guma čije su oznake veličine dane u prvome stupcu tablica iz Priloga 5. ovom Pravilniku.

2.21.3.   odgovarajući broj „d” (oznaka „d”) koji označuje nazivni promjer naplatka i koji odgovara njegovu promjeru izraženu u palcima (colima) (brojevi ispod 100) ili u milimetrima (brojevi iznad 100). Oboje može biti prikazano zajedno.

2.21.3.1.   Vrijednosti oznake „d” izražene u milimetrima prikazane su niže:

Nazivni promjer naplatka u palcima (colima) (d)

Vrijednost oznake „d” izražena u mm

8

9

10

11

12

13

14

203

229

254

279

305

330

356

15

16

17

18

19

381

406

432

457

483

20

21

508

533

2.22.   „Nazivni promjer naplatka (d)” je promjer naplatka na koji se postavlja guma.

2.23.   „Naplatak” je nosač gume sa zračnicom ili gume bez zračnice na koji naliježu stope gume.

2.24.   „Mjerni naplatak” je naplatak koji se navodi kao „širina mjernog naplatka” ili kao „konstrukcijska širina naplatka” za određenu oznaku veličine gume u bilo kojemu izdanju jedne ili više međunarodnih norma za gume.

2.25.   „Ispitni naplatak” je naplatak koji se navodi kao odobren ili preporučen ili dopušten u jednoj ili više međunarodnih norma za gume za određenu oznaku veličine i tipa.

2.26.   „Međunarodna norma za gume” označava bilo koji od ovih dokumenata:

(a)

The European Tyre and Rim Technical Organisation (Europska tehnička organizacija za gume i naplatke) (ETRTO) (1)  (2): „Standards manual” („Priručnik za standarde”);

(b)

The European Tyre and Rim Technical Organisation (Europska tehnička organizacija za gume i naplatke) (ETRTO)(2): „Engineering Design Information - obsolete data” („Informacije za tehničko projektiranje - zastarjeli podaci”);

(c)

The Tire and Rim Association Inc. (Udruženje za gume i naplatke) (TRA) (3): „Year Book” („Godišnjak”);

(d)

The Japan Automobile Tire Manufactures Association (Japansko udruženje proizvođača auto guma) (JATMA) (4): „Year Book”(„Godišnjak”);

(e)

The Tire and Rim Association of Australia (Udruženje za gume i naplatke Australije) (TRAA) (5): „Standards Manual”(„Priručnik za standarde”);

(f)

The Associaciao Latino Americana de Pneus e Aros (Latinoameričko udruženje za gume i naplatke) (ALAPA) (6): „Manual de Normal Technicas” („Priručnik za tehničke standarde”);

(g)

The Scandinavian Tyre and Rim Organisation (Skandinavska organizacija za gume i naplatke) (STRO) (7): „Data Book” („Knjiga podataka”).

2.27.   „Kidanje” je odvajanje komada gume iz gaznog sloja.

2.28.   „Odvajanje korde” je razdvajanje korde od gumenog sloja koji je okružuje.

2.29.   „Odvajanje sloja” je razdvajanje susjednih slojeva.

2.30.   „Odvajanje gaznog sloja” je odvajanje gaznog sloja od karkase.

2.31.   „Pokazatelji istrošenosti” su ispupčenja u žljebovima gaznog sloja konstruirani da daju vidljivu sliku stupnja trošenja gaznog sloja.

2.32.   „Opis namjene” znači posebnu kombinaciju indeksa nosivosti i oznake brzine gume.

2.33.   „Indeks nosivosti” je broj koji je pridružen najvećemu opterećenju koje guma može nositi. Popis tih indeksa i odgovarajućih najvećih opterećenja dan je u Prilogu 4. ovom Pravilniku.

2.34.   „Oznaka brzine” je:

2.34.1.   slovna oznaka koja prikazuje brzinu pri kojoj guma može podnijeti masu koja je određena odgovarajućim indeksom nosivosti;

2.34.2.   oznake brzine i odgovarajuće brzine dane su u donjoj tablici:

Oznaka brzine

Odgovarajuća brzina (km/h)

L

120

M

130

N

140

P

150

Q

160

R

170

S

180

T

190

U

200

H

210

V

240

W

270

Y

300

2.35.   „Najveće opterećenje” je najveća masa koju guma može nositi.

2.35.1.   Za brzine koje nisu veće od 210 km/h najveće opterećenje ne smije prekoračiti vrijednost koja odgovara indeksu nosivosti na gumi.

2.35.2.   Za brzine veće od 210 km/h, ali koje ne prekoračuju 300 km/h, najveće opterećenje ne smije prekoračiti postotak vrijednosti koja odgovara indeksu nosivosti na gumi (koji je dan u donjoj tablici), uzimajući u obzir brzinu koju može postići vozilo za koje je predviđena ugradba gume:

Oznaka brzine na gumi

Najveća brzina (km/h)

Najveće opterećenje (%)

V

210

100,0

215

98,5

220

97,0

225

95,5

230

94,0

235

92,5

240

91,0

W

240

100

250

95

260

90

270

85

Y

270

100

280

95

290

90

300

85

Linearne interpolacije najvećeg opterećenja dopuštene su za međuvrijednosti najvećih brzina.

2.36.   „Proizvodna jedinica za obnovu guma” je mjesto ili više mjesta (proizvodnih jedinica) na kojima se proizvode obnovljene gume.

2.37.   „Obnavljanje” je opći pojam koji označuje popravak upotrijebljene gume zamjenom istrošenoga gaznog sloja novim gradivom. To također može uključivati popravak najvećega dijela vanjske površine boka. Ono obuhvaća ove postupke:

2.37.1.   „Obnavljanje gaznog sloja” („Top capping”) - znači zamjenu gaznog sloja.

2.37.2.   „Obnavljanje gaznog sloja i bočnica” („Re-capping”) - znači zamjenu gaznog sloja s istodobnim nanošenjem novoga gradiva djelomično po boku.

2.37.3.   „Potpuno obnavljanje” („Bead to bead”) je zamjena gaznog sloja i popravak bočnice, uključujući tu cijeli donji dio bočne stjenke gume ili njegov dio.

2.38.   „Plašt gume” je istrošena guma koja obuhvaća karkasu i ono što je ostalo od gaznog sloja i bočnice.

2.39.   „Brušenje” je postupak koji se sastoji od uklanjanja istrošenoga gradiva s plašta s ciljem pripreme površine za prihvaćanje novoga gradiva.

2.40.   „Popravak” označava popravne radnje kojima se popravlja oštećeni plašt u priznatim granicama.

2.41.   „Gradivo za gazni sloj” označava gradivo u obliku pogodnom za zamjenu istrošenoga gaznog sloja. To može biti npr.:

2.41.1.   „Dvogrba traka”- označava gradivo određene duljine koje je ekstrudirano kako bi se dobio željeni profil poprečnog presjeka koji se zatim na hladno postavlja na pripremljeni plašt. Ovo gradivo se mora vulkanizirati.

2.41.2.   „Traka za namatanje” - je gradivo u obliku trake za gazni sloj koje se izravno ekstrudira i namotava na pripremljeni plašt gume radi dobivanja željenog oblika presjeka. Ovo gradivo se mora vulkanizirati.

2.41.3.   „Ekstrudirana traka” - označuje gradivo za gazni sloj koje je ekstrudirano kako bi se dobio željeni profil presjeka i izravno ekstrudirano na pripremljeni plašt. Novo gradivo mora se vulkanizirati.

2.41.4.   „Predvulkanizirana traka” - je prethodno profilirani i vulkanizirani gazni sloj koji se postavlja na pripremljeni plašt. Novo gradivo mora se lijepiti na plašt.

2.42.   „Prevlaka bočnice” je gradivo koje se upotrebljava za pokrivanje bokova plašta, omogućujući tako da nosi potrebne oznake.

2.43.   „Gumena masa” je gradivo koje se upotrebljava kao ljepljivi sloj između novoga gaznog sloja i plašta te za manje popravke.

2.44.   „Ljepilo” je vezivna otopina namijenjena držanju novih gradiva na mjestu prije postupka vulkanizacije.

2.45.   „Vulkanizacija” je pojam koji označava promjenu fizičkih svojstava novoga gradiva koji se obično postiže grijanjem i tlačenjem gradiva u propisanome trajanju u nadziranim uvjetima.

2.46.   „Radijalni ekscentricitet” označuje promjenu polumjera gume izmjerenu po kružnom obodu vanjske površine gaznog sloja.

2.47.   „Neravnoteža” predstavlja razliku raspodjele mase oko središnje osi gume. Izmjerena neravnoteža može biti statička i dinamička.

3.   OZNAČIVANJE

3.1.   Primjer rasporeda oznaka obnovljenih guma dan je u Prilogu 3. ovom Pravilniku.

3.2.   Obnovljene gume moraju nositi na obje strane kod simetričnih guma i barem na vanjskoj strani kod nesimetričnih guma:

3.2.1.   Naziv proizvođača ili njegova trgovačka oznaka.

3.1.2.   Oznaku veličine gume prema točki 2.21.

3.2.3.   sljedeću oznaku strukture:

3.2.3.1.   Za gume s dijagonalnom strukturom (bias-ply): bez oznake ili slovo „D” stavljeno ispred oznake promjera naplatka.

3.2.3.2.   Za gume s radijalnom strukturom: slovo „R” ispred oznake promjera naplatka i po izboru riječ „RADIAL”.

3.2.3.3.   Za gume sa strukturom prekriženih pojasa: slovo „B” ispred oznake promjera naplatka i, dodatno, riječi „BIAS-BELTED”.

3.2.4.   Opis namjene koji podrazumijeva:

3.2.4.1.   Oznaku nazivne nosivosti gume u obliku indeksa nosivosti kako je propisano u točki 2.33.

3.2.4.2.   Oznaku nazivne brzine gume u obliku znaka danog u točki 2.34.

3.2.5.   Riječ „TUBELESS” ako se radi o gumi namijenjenoj za uporabu bez zračnice.

3.2.6.   Natpis M + S ili MS ili M.S. ili M&S kod guma za snijeg.

3.2.7.   Datum obnavljanja kako slijedi:

3.2.7.1.   Do 31. prosinca 1999. godine; ili kao što je određeno u točki 3.2.7.2. ili u obliku broja s tri znamenke, gdje prve dvije znamenke pokazuju broj tjedna, a treća godinu proizvodnje u pojedinom desetljeću; oznaka datuma označuje razdoblje proizvodnje od tjedna označenog brojem tjedna do i uključujući broj tjedna uvećan za tri. Na primjer, oznaka „253” može označavati gumu koja je bila obnovljena u 25., 26., 27. ili 28. tjednu 1993. godine.

Dopušteno je da se oznaka datuma postavi samo na jedan bok.

3.2.7.2.   Od 1. siječnja 2000. godine: u obliku broja s četiri znamenke, gdje dvije prve znamenke pokazuju tjedan, a druge dvije godinu proizvodnje u kojoj je guma obnovljena. Oznaka datuma označuje razdoblje proizvodnje od tjedna označenog brojem tjedna do i uključujući broj tjedna uvećan za tri. Na primjer, oznaka „2503” može označavati gumu koja je bila obnovljena u 25., 26., 27. ili 28. tjednu 2003. godine.

Dopušteno je da se oznaka datuma postavi samo na jedan bok.

3.2.8.   Natpis „RETREAD” ili „REMOULD” (nakon 1. siječnja 1999. godine koristi se samo natpis „RETREAD”). Na zahtjev proizvođača obnovljenih guma, smije se dodati isti natpis na nekom drugom jeziku.

3.3.   Prije homologacije, na gumama mora postojati odgovarajući prostor za postavljanje homologacijske oznake iz točke 5.8. na način prikazan u Prilogu 2. ovom Pravilniku.

3.4.   Nakon homologacije, oznake iz točke 5.8. i prikazane u Prilogu 2. ovom Pravilniku moraju biti postavljene u odgovarajući prostor naveden u točki 3.3. Dopušteno je da se ova oznaka postavi samo na jedan bok.

3.5.   Oznake na koje se odnosi točka 3.2. i homologacijska oznaka propisana u točkama 3.4. i 5.8. moraju biti lako čitljive i nanesene na gumu kod lijevanja ili biti trajno označene na gumi.

3.6.   Ako su nakon obnavljanja još vidljive postavljene oznake prvobitnog proizvođača guma, one se moraju smatrati oznakama proizvođača obnovljenih guma. Ako prvobitne oznake ne vrijede za obnovljene gume, one se moraju potpuno ukloniti.

3.7.   Prvobitna homologacijska oznaka „E” ili„e” i broj moraju se ukloniti.

4.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

Niže navedeni postupci primjenjuju se kod homologacije proizvodne jedinice za obnovu guma.

4.1.   Zahtjev za homologaciju proizvodne jedinice za obnovu guma mora podnijeti vlasnik trgovačke marke ili zaštitnog znaka koji se koristi za gumu ili njegov pravovaljano opunomoćeni predstavnik. U zahtjevu se mora navesti:

4.1.1.   prikaz ustrojstva tvrtke proizvođača obnovljenih guma.

4.1.2.   sažeti opis sustava upravljanja kakvoćom, koji jamči učinkovit nadzor nad postupcima obnavljanja guma, tako djelotvorno zadovoljavaju odredbe ovog Pravilnika.

4.1.3.   trgovačke marke ili zaštitni znaci koje će se stavljati na obnovljene gume.

4.1.4.   sljedeći podaci koji se odnose na asortiman guma koje će se obnavljati:

4.1.4.1.   asortiman veličina guma;

4.1.4.2.   struktura guma (dijagonalna ili „bias ply”, prekriženih pojasa ili radijalna);

4.1.4.3.   vrsta uporabe guma (uobičajene, za snijeg itd.);

4.1.4.4.   sustav obnavljanja i postupak nanošenja novih gradiva koji će se koristiti, sukladno točkama 2.37. i 2.41.;

4.1.4.5.   oznaka najveće brzine gume koje će se obnavljati;

4.1.4.6.   indeks najveće nosivosti guma koje će se obnavljati;

4.1.4.7.   imenovana Međunarodna norma za gume s kojom je asortiman guma usklađen.

5.   HOMOLOGACIJA

5.1.   Za obnavljanje guma, proizvodna jedinica za obnovu guma mora imati homologaciju nadležnog tijela za homologaciju sukladno zahtjevima ovog Pravilnika. Nadležno tijelo poduzima potrebne mjere opisane u ovome Pravilniku radi provjere je li obnavljanje guma u odgovarajućoj proizvodnoj jedinici sukladno odredbama ovog Pravilnika. Proizvodna jedinica za obnovu guma je u cijelosti odgovorna za sukladnost obnovljenih guma s odredbama ovog Pravilnika i njihovo odgovarajuće ponašanje u uobičajenoj uporabi.

5.2.   Osim uobičajenih zahtjeva za početnu ocjenu proizvodne jedinice za obnovu guma, nadležno tijelo se mora uvjeriti da su postupci, uporaba, upute i dokumentacija sa specifikacijama koje daje dobavljač gradiva pisani jezikom razumljivim operativnom osoblju proizvodne jedinice za obnovu guma.

5.3.   Nadležno tijelo se mora uvjeriti da propisani postupci i proizvodna dokumentacija u svakoj proizvodnoj jedinici sadrže specifikacije, odgovarajuće za gradiva i postupke, o granicama dopuštenih oštećenja ili pukotina na karkasi iznad kojih se smatra da guma nije za obnavljanje, bilo da je oštećenje postojeće ili je nastalo tijekom postupka pripreme obnavljanja.

5.4.   Prije izdavanja homologacije, nadležno se tijelo mora uvjeriti u sukladnost obnovljenih guma ovomu Pravilniku, i jesu li uspješno provedena ispitivanja propisana u točkama 6.7. i 6.8. barem na pet i načelno ne više od 20 uzoraka obnovljenih guma koje predstavljaju asortiman guma koje proizvodi proizvodna jedinica za obnovu guma.

5.5.   Ako se pri ispitivanju utvrdi bilo kakav nedostatak, moraju se ispitati dva dodatna uzorka guma koje imaju iste značajke.

Ako jedan ili oba od ta dva uzorka pokažu odstupanje, ispituju se još dva uzorka.

Ako jedan ili oba od dva posljednja uzorka pokažu odstupanje, odbija se zahtjev za homologaciju proizvodne jedinice za obnovu guma.

5.6.   Ako su zadovoljeni svi zahtjevi iz ovog Pravilnika, mora se izdati homologacija i dodijeliti homologacijski broj svakoj odobrenoj proizvodnoj jedinici za obnovu guma. Prve dvije znamenke moraju označivati broj niza izmjena ili dopuna koje sadrže najnovije veće tehničke izmjene ili dopune ovom Pravilniku objavljene do vremena izdavanja homologacije. Homologacijski broj počinje sa „108R”, što označuje da homologacija vrijedi za gumu obnovljenu prema zahtjevima ovog Pravilnika. Nadležno tijelo ne smije istim brojem označiti drugu proizvodnu jedinicu na koju se primjenjuje ovaj Pravilnik.

5.7.   Obavijest o dodijeljenoj homologaciji, proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije ili o potpunome prestanku proizvodnje prema ovomu Pravilniku mora biti dostavljena stranama Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik u obliku obrasca koji je sukladan onom u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

5.8.   Na svaku obnovljenu gumu koja je sukladna ovomu Pravilniku, u prostoru koji je naveden u točki 3.3., kao dopuna oznakama koje su propisane u točki 3.2. mora se vidno postaviti međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

5.8.1.   kružnice oko slova „E”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države koja je odobrila homologaciju (8); i

5.8.2.   homologacijskog broja propisanog u točki 5.6.

5.9.   U Prilogu 2. ovom Pravilniku prikazan je primjer izgleda homologacijske oznake.

6.   ZAHTJEVI

6.1.   Gume se ne mogu prihvatiti za obnavljanje ako nisu homologiranog tipa i ako ne nose oznaku „E” ili „e”, no ovaj uvjet nije obvezujući najkasnije do 1. siječnja 2000. godine.

6.1.1.   Gume za veliku brzinu koje imaju samo natpis „ZR” unutar oznake veličine gume i ne nose opis namjene neće se obnavljati.

6.2.   Gume koje su već bile obnovljene neće se prihvatiti na ponovno obnavljanje.

6.3.   Starost plašta gume koja je prihvatljiva za obnavljanje ne smije prelaziti sedam godina, što se utvrđuje prema brojevima koji određuju godinu proizvodnje izvorne gume; npr. guma koja nosi oznaku „253” može se obnoviti do kraja 2000. godine.

6.4.   Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni prije obnavljanja:

6.4.1.   Prije pregleda gume moraju biti čiste i suhe.

6.4.2.   Svaka guma se prije brušenja mora pregledati s unutarnje i vanjske strane radi provjere je li prikladna za obnavljanje.

6.4.3.   Gume koje su zbog preopterećenja ili nedovoljne napuhanosti vidljivo oštećene ne smiju se obnavljati.

6.4.4.   Gume s bilo kojim od navedenih oštećenja ne smiju se obnavljati:

(a)

velike pukotine koje prodiru do karkase;

(b)

probijena karkasa ili oštećenja plašta iznad oznake brzine „H”, osim ako će taj plašt biti označen manjom oznakom brzine;

(c)

prethodni popravci oštećenja koja su veća od propisanih dopuštenih granica (vidjeti točku 5.3.);

(d)

pukotine na karkasi;

(e)

znatno nagrizanje ugljikovodicima ili kemijskim proizvodima;

(f)

višestruka oštećenja suviše blizu jedno drugomu;

(g)

oštećena ili napukla stopa;

(h)

nepopravljiva istrošenost ili oštećenje na unutarnjoj površini;

(i)

oštećenja stope, osim sekundarnih oštećenja „gumenog dijela”;

(j)

ogoljene kordne niti karkase kao posljedica habanja gaznog sloja ili bočnica;

(k)

nepopravljivi gazni sloj ili odvojeno gradivo bočnica od karkase;

(l)

oštećenje strukture u području bočnica.

6.4.5.   Radijalne gume čija karkasa ima odvajanje pojasa koje je veće od malog bočnog odljepljivanja ne smiju se obnavljati.

6.5.   Priprema:

6.5.1.   Nakon brušenja i prije nanošenja novoga gradiva svaku gumu treba ponovo pozorno pregledati barem s vanjske strane radi provjere je li još uvijek u stanju za obnavljanje.

6.5.2.   Cijela površina na koju će se nanijeti novo gradivo mora biti pripremljena bez pregrijavanja. Tekstura brušene površine ne smije imati dublje tragove od brušenja ili otkinutoga gradiva.

6.5.3.   Ako se upotrebljava prethodno vulkanizirano gradivo, granična područja pripremljene površine moraju zadovoljavati zahtjeve proizvođača gradiva.

6.5.4.   Odlijepljeni krajevi kordnih niti nisu dopušteni.

6.5.5.   Kordne niti na plaštu ne smiju biti oštećene u postupku pripreme.

6.5.6.   Ako je pojas gume s radijalnom strukturom oštećen kod brušenja, to se oštećenje smije nalaziti samo na vanjskom sloju.

6.5.7.   Dopuštena su sljedeća oštećenja prouzročena brušenjem guma s dijagonalnom strukturom:

6.5.7.1.   Za konfiguraciju s dva sloja nije dopušteno bilo kakvo oštećenje karkase, osim ograničenog oštećenja na spoju plašta.

6.5.7.2.   Za konfiguraciju s dva sloja i međupojasom kod guma bez zračnice nije dopušteno bilo kakvo oštećenje karkase ili međupojasa.

6.5.7.3.   Za konfiguraciju s dva sloja i međupojasom kod guma sa zračnicom dopušteno je ograničeno oštećenje međupojasa.

6.5.7.4.   Za konfiguraciju s četiri ili više slojeva kod guma bez zračnice nije dopušteno oštećenje karkase ili međupojasa.

6.5.7.5.   Za konfiguraciju s četiri ili više slojeva kod guma sa zračnicom dopušteno je oštećenje na vanjskom sloju samo u krajnjem gornjem području gume.

6.5.8.   Ogoljeni čelični dijelovi moraju biti obrađeni što je prije moguće, odgovarajućim gradivom prema uputama proizvođača toga gradiva.

6.6.   Obnavljanje:

6.6.1.   Proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da se proizvođač ili dobavljač gradiva za obnavljanje, uključujući i dodatke za popravke, obveže na sljedeće:

(a)

da odredi postupak primjene i uskladištenja, na zahtjev proizvođača obnovljenih guma, na jeziku zemlje u kojoj će se proizvodi upotrebljavati;

(b)

da odredi ograničenja za uporabu proizvoda ovisno o vrsti oštećenja, na zahtjev proizvođača obnovljenih guma, na jeziku zemlje u kojoj će se upotrebljavati proizvodi;

(c)

da osigura da pojačane zakrpe za gume, ako se ispravno upotrebljavaju kod popravka karkase, odgovaraju svrsi;

(d)

da osigura da zakrpe mogu izdržati dvostruki najveći tlak puhanja koji je propisao proizvođač gume;

(e)

da osigura da svi ostali proizvodi za popravak služe za predviđenu uporabu.

6.6.2.   Proizvođač obnovljenih guma odgovoran je za ispravnu primjenu proizvoda za popravak i dužan je osigurati da se popravak izvede bez grešaka koje bi mogle štetiti dobru ponašanju guma za njihova životnog vijeka.

6.6.3.   Proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da proizvođač ili dobavljač proizvoda koji se upotrebljavaju za gazni sloj i bočnice odredi uvjete njihova uskladištenja i uporabe kako bi zadržali svoju kakvoću. Na zahtjev proizvođača obnovljenih guma, upute će biti dostavljene na jeziku zemlje u kojoj će se upotrebljavati proizvodi.

6.6.4.   Proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da je sastav proizvoda za popravak i/ili smjese naveden u dokumentaciji proizvođača ili dobavljača. Ta smjesa mora biti primjerena predviđenoj uporabi gume.

6.6.5.   Obrađena guma mora se vulkanizirati što prije nakon dovršetka svih popravaka i dovođenja u ispravno stanje, a najkasnije prema zahtjevima proizvođača gradiva.

6.6.6.   Guma se mora vulkanizirati u odgovarajućemu vremenu, na odgovarajućim temperaturama i pri odgovarajućem tlaku, kao što je propisano i odgovarajuće za upotrijebljena gradiva i proizvodnu opremu.

6.6.7.   Mjere kalupa moraju odgovarati debljini novoga gradiva i veličini obrušenog plašta. Gume s radijalnom strukturom, kad su u kalupima, moraju biti vulkanizirane samo u radijalnim kalupima ili kalupima koji su radijalno razdijeljeni.

6.6.8.   Debljina izvornoga gradiva nakon brušenja i prosječna debljina novoga gradiva ispod gaznog sloja nakon obnavljanja moraju biti sukladne zahtjevima iz točaka 6.6.8.1. i 6.6.8.2. U svakoj točki po širini gaznog sloja i po opsegu gume debljina gradiva mora biti provjerena na način da budu zadovoljeni zahtjevi iz točaka 6.7.5. i 6.7.6.

6.6.8.1.   Za gume s radijalnom strukturom i gume s prekriženim pojasima (u mm):

1,5 ≤ (A + B) ≤ 5 (minimum 1,5 mm; najviše 5,0 mm)

A ≥ 1A 1A 1A 1A 1 (najmanje 1,0 mm)

B ≥ 0,5B 0,5B 0,5B 0,5B 0,5 (najmanje 0,5 mm)

Image

P.D. = Pattern depth - Dubina gaznog sloja (žljebova)

X = Buff line - Granica brušenja

A = Average thickness of new material under pattern - Prosječna debljina novoga gradiva ispod gaznog sloja (žljebova)

B = Minimum thickness of original material above belt after buffing - Najmanja debljina sloja izvornoga gradiva iznad pojasa nakon brušenja.

6.6.8.2.   Za gume s dijagonalnom (Bias-ply) strukturom:

Debljina izvornoga gradiva iznad međupojasa mora biti ≥ 0,0 mm.

Prosječna debljina novoga gradiva iznad granice brušenja mora biti ≥ 2,0 mm

Zajednička debljina izvornoga gradiva i novoga gradiva ispod dna udubina (žljebova) gaznog sloja mora biti ≥ 2,0 mm i ≤ 5,0 mm.

6.6.9.   Opis namjene za obnovljenu gumu ne smije imati oznaku brzine ili indeks nosivosti veći od podataka koje je imala izvorna, prvobitna guma.

6.6.10.   Najmanja brzina za svaku obnovljenu gumu mora biti 120 km/h (oznaka brzine „L”) i najveća 300 km/h (oznaka brzine „Y”).

6.6.11.   Pokazatelji istrošenosti moraju biti postavljeni kako slijedi:

6.6.11.1.   Obnovljena guma mora imati najmanje šest poprečnih redova pokazatelja istrošenosti, približno ravnomjerno raspoređenih i postavljenih u glavnim žljebovima gaznog sloja. Pokazatelji istrošenosti moraju biti takvi da se ne mogu zamijeniti s izbočinama između rebara i blokova u gaznom sloju.

6.6.11.2.   Međutim, za gume koje su namijenjene za postavljanje na naplatke nazivnog promjera jednakog ili manjeg od 12 cola dopuštena su četiri reda pokazatelja istrošenosti.

6.6.11.3.   Pokazatelji istrošenosti moraju, s dopuštenim odstupanjem od + 0,6/– 0,0 mm pokazivati kad dubina žljebova gaznog sloja nije veća od 1,6 mm.

6.6.11.4.   Visinu pokazatelja istrošenosti određuje razlika dubine od gazne površine do vrha pokazatelja istrošenosti i dubine dna žlijeba u blizini dna pokazatelja istrošenosti.

6.7.   Pregled:

6.7.1.   Nakon vulkanizacije dok još ostane određena količina topline u gumi, svaka obnovljena guma mora se pregledati radi provjere da nema kakve vidljive greške. Za vrijeme ili nakon obnavljanja gumu treba napuhati najmanje na tlak 1,5 bara za pregled. Ako na profilu gume postoji kakav vidljivi nedostatak (npr. bubrenje, udubljenje itd.), gumu treba podvrgnuti posebnomu pregledu radi utvrđivanja uzroka tog nedostatka.

6.7.2.   Prije, za vrijeme ili nakon obnavljanja gumu treba najmanje jednom pregledati radi provjere cjelovitosti njezine strukture pogodnim postupkom ispitivanja.

6.7.3.   S ciljem nadzora nad kakvoćom na određenome broju obnovljenih guma provodi se ispitivanje ili pregled, s razaranjem ili bez njega. Broj provjerenih guma i dobiveni rezultat moraju se zabilježiti.

6.7.4.   Nakon obnavljanja, mjere obnovljene gume izmjerene sukladno odredbama iz Priloga 6. ovom Pravilniku moraju odgovarati mjerama koje su određene sukladno postupcima iz točke 7. ili sukladno Prilogu 5. ovom Pravilniku.

6.7.5.   Odstupanje radijalnog ekscentriciteta obnovljene gume ne smije prijeći 1,5 mm (mjerno odstupanje: + 0,4 mm).

6.7.6.   Najveća statička neuravnoteženost obnovljene gume mjereno na obodu naplatka ne smije preći 1,5 % mase gume.

6.7.7.   Pokazatelji istrošenosti moraju zadovoljavati zahtjeve iz točke 6.6.11.

6.8.   Funkcionalna ispitivanja:

6.8.1.   Obnovljene gume, da bi bile usklađene s odredbama ovog Pravilnika moraju zadovoljiti ispitivanje izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini sukladno Prilogu 7. ovom Pravilniku.

6.8.2.   Ispitivanje izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini obnovljene gume uspješno je ako poslije provedenog ispitivanja nema pojave odvajanja gaznog sloja, odvajanja drugog sloja ili odvajanja korde, oštećenja gaznog sloja ili kidanja niti korde.

6.8.3.   Vanjski promjer gume izmjeren šest sati nakon ispitivanja izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini ne smije se razlikovati od vanjskog promjera mjerenog prije ispitivanja za više od ± 3,5 %.

7.   SPECIFIKACIJE

7.1.   Da bi obnovljene gume bile u skladu s ovim Pravilnikom moraju zadovoljavati sljedeće dimenzije:

7.1.1.   Širina presjeka:

7.1.1.1   Širina presjeka izračunava se uz pomoć sljedeće formule:

Formula

pri čemu je:

S: stvarna širina gume u milimetrima, mjerena na ispitnom naplatku;

S1: „konstrukcijska širina gume” u milimetrima koja se nanosi na mjerni naplatak i koja je dana u međunarodnoj normi za gume koju je naveo proizvođač obnovljenih guma za veličinu odgovarajuće gume;

A: širina ispitnog naplatka u milimetrima;

A1: širina mjernog naplatka u milimetrima, koja je dana u međunarodnoj normi za gume koju je naveo proizvođač obnovljenih guma za veličinu odgovarajuće gume.

K: faktor za koji se uzima vrijednost 0,4.

7.1.2.   Vanjski promjer gume:

7.1.2.1.   Teoretski vanjski promjer obnovljene gume izračunava se pomoću ove formule:

D = d + 2H

pri čemu je:

D: teoretski vanjski promjer u milimetrima;

d: brojčana oznaka određena u točki 2.21.3. u milimetrima;

H: nazivna visina presjeka u milimetrima i jednak je umnošku Sn i 0,01 Ra,

pri čemu je:

Sn: nazivna širina gume u milimetrima;

Ra: nazivni omjer poprečnog presjeka gume.

Sve gore navedene veličine prikazane su u oznaci veličine gume na boku gume sukladno zahtjevima iz točke 3.2.2. i kako je određeno točkom 2.21.

7.1.2.2.   Međutim, kod guma za koje je oznaka dana u prvome stupcu tablica u Prilogu 5. ECE Pravilniku br. 30 vanjskim promjerom smatra se promjer koji se nalazi u tim tablicama.

7.1.3.   Postupak mjerenja obnovljenih guma:

7.1.3.1.   Mjerenje dimenzija obnovljenih guma mora se izvoditi prema postupku iz Priloga 6. ovom Pravilniku.

7.1.4.   Zahtjevi za širinu presjeka:

7.1.4.1.   Stvarna ukupna širina može biti manja od širine (širina) presjeka određene (određenih) u točki 7. 1.

7.1.4.2.   Stvarna ukupna širina također može prekoračiti vrijednost (vrijednosti) određenu (određene) u točki 7. 1. za:

7.1.4.2.1.   4 % kod guma s radijalnom strukturom i

7.1.4.2.2.   6 % kod guma s dijagonalnom strukturom ili sa strukturom prekriženih pojasa.

7.1.4.2.3.   Odstupanja navedena u točkama 7.1.4.2.1. i 7.1.4.2.2. mogu dodatno biti proširena za 8 mm ako guma ima poseban zaštitni pojas.

7.1.5.   Zahtjev za vanjski promjer gume:

7.1.5.1.   Stvarni vanjski promjer obnovljene gume mora biti unutar vrijednosti Dmin i Dmaks dobivenih iz ovih formula:

Formula

Formula

pri čemu je:

7.1.5.1.1.   za veličine guma koje nisu navedene u tablicama iz Priloga 5. ovom Pravilniku „H” i „d” određuju se prema točki 7.1.2.1.

7.1.5.1.2.   za veličine guma na koje se odnosi točka 7.1.2.2.:

Formula

pri čemu je „D” vanjski promjer i „d” nazivni promjer naplatka koji su u gore navedenim tablicama za odgovarajuću veličinu gume.

7.1.5.1.3.   koeficijent „a” = 0,97

7.1.5.1.4.   koeficijent „b” je:

 

za gume za uobičajenu uporabu (for normal use tyres) – 1,04

za gume za uobičajenu uporabu (for normal use tyres) – 1,08

anvelope pentru utilizare normală

1,04

1,08

7.1.5.2.   Za gume za snijeg najveći vanjski promjer (Dmaks) određen sukladno točki 7.1.5.1. može biti veći najviše za 1 %.

8.   PREINAKE HOMOLOGACIJE

8.1.   Proizvodna jedinica za obnovu guma treba svaku preinaku bilo kojeg podatka koji je dostavila u zahtjevu za homologaciju (vidjeti točku 4.) mora prijaviti nadležnom tijelu koje je proizvodnu jedinicu za obnovu guma homologiralo. Nadležno tijelo tada može:

8.1.1.   ili smatrati da učinjene preinake neće imati znatne nepovoljne učinke te da u svakom slučaju proizvodna jedinica za obnovu guma još uvijek zadovoljava zahtjeve; ili

8.1.2.   zahtijevati dodatnu provjeru homologacije.

8.2.   Potvrda homologacije ili odbijanje homologacije, uz navođenje preinaka, moraju biti priopćeni postupkom navedenim u točki 5.7. strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik.

9.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

Postupci provjere sukladnosti proizvodnje moraju biti usklađeni s postupcima danim u Dodatku 2. Sporazuma (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.2), uz sljedeće zahtjeve:

9.1.   Proizvodna jedinica za obnovu guma koja je homologirana prema ovomu Pravilniku mora zadovoljavati zahtjeve iz točke 6.

9.2.   Posjednik homologacije mora osigurati da se za svaku godinu proizvodnje i kroz čitavu godinu ispita i provjeri sukladno odredbama ovog Pravilnika najmanje sljedeći broja guma koje predstavljaju asortiman zastupljen u proizvodnji:

9.2.1.   0,01 % ukupne godišnje proizvodnje, ali ni u kojemu slučaju ne manje od pet, a nije potrebno više od 20.

9.3.   Ako nadležno tijelo prihvati da su zadovoljene odredbe iz točke 9.2., ti rezultati mogu se upotrijebiti djelomično ili potpuno kao zadovoljenje odredaba iz točke 9.4.

9.4.   Nadležno tijelo koje je izdalo homologaciju proizvodnoj jedinici proizvođača obnovljenih guma može u bilo koje vrijeme provjeriti usklađenost metoda nadzora primijenjenih u svakoj proizvodnoj jedinici. Nadležno tijelo treba u svakoj proizvodnoj jedinici uzeti slučajne uzorke iz svake godišnje proizvodnje te ispitati i provjeriti sukladno odredbama ovog Pravilnika najmanje sljedeći broj guma koje predstavljaju asortiman zastupljen u proizvodnji:

9.4.1.   0,01 % ukupne godišnje proizvodnje, ali ni u kojemu slučaju ne manje od pet,a nije potrebno više od 20.

9.5.   Ispitivanja i provjere iz točke 9.4. mogu nadomjestiti ispitivanja i provjere propisane u točki 9.2.

10.   KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

10.1.   Homologacija izdana proizvodnoj jedinici za obnovu guma prema ovom Pravilniku može se povući ako zahtjevi navedeni u točki 9. nisu zadovoljeni ili ako proizvodna jedinica za obnovu guma ili obnovljene gume koje je proizvela ta proizvodna jedinica za obnovu guma ne zadovoljavaju zahtjeve propisane u točki 9.

10.2.   Ako strana Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je ranije izdala, mora o tome obavijestiti ostale ugovorne strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik pomoću izjave sukladne obrascu danom u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

11.   POTPUNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako se rad i proizvodnja obnovljenih guma obustavi, o tome se mora obavijestiti nadležno tijelo koje je izdalo homologaciju proizvodnoj jedinici za obnovu guma u skladu s ovim Pravilnikom. Po primitku odgovarajuće obavijesti nadležno tijelo mora o tome obavijestiti ostale strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik pomoću izjave sukladne obrascu u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

12.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA, ISPITNIH LABORATORIJA I UPRAVNIH TIJELA

12.1.   Strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik moraju poslati Tajništvu Ujedinjenih naroda nazive i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja i, ako je potrebno, ovlaštenih ispitnih laboratorija i upravnih tijela koji dodjeljuju homologaciju i kojima se trebaju poslati obrasci koji potvrđuju homologaciju ili odbijanje ili povlačenje homologacije, ili potpunu obustavu proizvodnje, koji su izdani u drugim zemljama.

12.2.   Strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik mogu koristiti laboratorije proizvođača guma ili proizvodnih jedinica za obnovu guma i mogu za ovlaštene ispitne laboratorije odrediti one koji se nalaze ili na teritoriju te strane ili na teritoriju druge strane Sporazuma iz 1958. godine što podliježe prethodnom prihvaćanju ovog postupka od mjerodavnog upravnog tijela druge strane.

12.3.   Kada strana Sporazuma iz 1958. godine primjenjuje točku 12.2. može, ako to želi, biti predstavljena na ispitivanjima.

PRILOG 1.

IZJAVA

(Najveći format: A4 (210 × 297 mm))

Image

PRILOG 2.

PRIMJER POSTAVLJANJA HOMOLOGACIJSKE OZNAKE

Image

Prikazana homologacijska oznaka na obnovljenoj gumi pokazuje da je predmetna proizvodna jedinica za obnovu guma homologirana u Nizozemskoj (E4) pod homologacijskim brojem 108R002439 sukladno odredbama ovog Pravilnika u njegovom izvornom obliku (00).

Homologacijski broj mora biti postavljen u blizini kruga i iznad ili ispod slova „E”, ili lijevo ili desno od tog slova. Znamenke homologacijskog broja moraju biti na istoj strani u odnosu na slovo „E” i okrenute u istome smjeru. Treba izbjegavati uporabu rimskih brojeva kako bi se izbjegla bilo kakva zamjena s drugim znakovima.

PRILOG 3.

RASPORED OZNAKA NA OBNOVLJENIM GUMAMA

Primjer oznaka što ih moraju imati obnovljene gume stavljene u promet nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika

Image

Ove oznake određuju obnovljenu gumu:

čija je nazivna širina 185;

čiji je nazivni odnos oblika 70;

koja ima radijalnu strukturu (R);

kojoj je nazivni promjer naplatka 14 cola;

koja ima natpis „89T” koji označuje nosivost 580 kg, što odgovara koeficijentu nosivosti „89”, i najveću brzinu 190 km/h, što odgovara oznaci brzine „T”;

koja se može ugraditi bez zračnice („TUBELESS”);

koja pripada tipu za snijeg (M + S);

koja je obnovljena u 25., 26., 27. ili 28. tjednu 2003. godine.

Način postavljanja i redoslijed oznaka na gumi mora biti sljedeći:

(a)

oznaka veličine, koja podrazumijeva nazivnu širinu presjeka, nazivni omjer poprečnog presjeka, oznaka tipa strukture (ako je potrebno) i nazivni promjer naplatka, moraju biti poredani na način kako je to pokazano u gornjemu primjeru: 185/70 R 14;

(b)

opis namjene koji se sastoji od indeksa nosivosti i oznake brzine mora biti postavljen u blizini oznake veličine. Može biti ispred, iza, iznad ili ispod oznake veličine;

(c)

oznake „TUBELESS”, „REINFORCED” i „M + S” mogu biti udaljene od oznake veličine;

(d)

natpis „RETREAD” može biti postavljen na određenoj udaljenosti od oznake veličine.

PRILOG 4.

POPIS ZNAKOVA ZA INDEKSE NOSIVOSTI I ODGOVARAJUĆE NOSIVOSTI

Indeks nosivosti (LI) i odgovarajuće nosivosti (u kg)

LI

kg

LI

kg

LI

kg

LI

kg

LI

kg

LI

kg

LI

kg

0

45

40

140

80

450

120

1 400

160

4 500

200

14 000

240

45 000

1

46,2

41

145

81

462

121

1 450

161

4 625

201

14 500

241

46 250

2

47,5

42

150

82

475

122

1 500

162

4 750

202

15 000

242

47 500

3

48,7

43

155

83

487

123

1 550

163

4 875

203

15 500

243

48 750

4

50

44

160

84

500

124

1 600

164

5 000

204

16 000

244

50 000

5

51,5

45

165

85

515

125

1 650

165

5 150

205

16 500

245

51 500

6

53

46

170

86

530

126

1 700

166

5 300

206

17 000

246

53 000

7

54,5

47

175

87

545

127

1 750

167

5 450

207

17 500

247

54 500

8

56

48

180

88

560

128

1 800

168

5 600

208

18 000

248

56 000

9

58

49

185

89

580

129

1 850

169

5 800

209

18 500

249

58 000

10

60

50

190

90

600

130

1 900

170

6 000

210

19 000

250

60 000

11

61,5

51

195

91

615

131

1 950

171

6 150

211

19 500

251

61 500

12

63

52

200

92

630

132

2 000

172

6 300

212

20 000

252

63 000

13

65

53

206

93

650

133

2 060

173

6 500

213

20 600

253

65 000

14

67

54

212

94

670

134

2 120

174

6 700

214

21 200

254

67 000

15

69

55

218

95

690

135

2 180

175

6 900

215

21 800

255

69 000

16

71

56

224

96

710

136

2 240

176

7 100

216

22 400

256

71 000

17

73

57

230

97

730

137

2 300

177

7 300

217

23 000

257

73 000

18

75

58

236

98

750

138

2 360

178

7 500

218

23 600

258

75 000

19

77,5

59

243

99

775

139

2 430

179

7 750

219

24 300

259

77 500

20

80

60

250

100

800

140

2 500

180

8 000

220

25 000

260

80 000

21

82,5

61

257

101

825

141

2 575

181

8 250

221

25 750

261

82 500

22

85

62

265

102

850

142

2 650

182

8 500

222

26 500

262

85 000

23

87,5

63

272

103

875

143

2 725

183

8 750

223

27 250

263

87 500

24

90

64

280

104

900

144

2 800

184

9 000

224

28 000

264

90 000

25

92,5

65

290

105

925

145

2 900

185

9 250

225

29 000

265

92 500

26

95

66

300

106

950

146

3 000

186

9 500

226

30 000

266

95 000

27

97,5

67

307

107

975

147

3 075

187

9 750

227

30 750

267

97 500

28

100

68

315

108

1 000

148

3 150

188

10 000

228

31 500

268

100 000

29

103

69

325

109

1 030

149

3 250

189

10 300

229

32 500

269

103 000

30

106

70

335

110

1 060

150

3 350

190

10 600

230

33 500

270

106 000

31

109

71

345

111

1 090

151

3 450

191

10 900

231

34 500

271

109 000

32

112

72

355

112

1 120

152

3 550

192

11 200

232

35 500

272

112 000

33

115

73

365

113

1 150

153

3 650

193

11 500

233

36 500

273

115 000

34

118

74

375

114

1 180

154

3 750

194

11 800

234

37 500

274

118 000

35

121

75

387

115

1 215

155

3 875

195

12 150

235

38 750

275

121 500

36

125

76

400

116

1 250

156

4 000

196

12 500

236

40 000

276

125 000

37

128

77

412

117

1 285

157

4 125

197

12 850

237

41 250

277

128 500

38

132

78

425

118

1 320

158

4 250

198

13 200

238

42 500

278

132 000

39

136

79

437

119

1 360

159

4 375

199

13 600

239

43 750

279

136 000

PRILOG 5.

OZNAKA VELIČINE I MJERE GUMA

(sukladno ECE Pravilniku br. 30)

za ove podatke upućuje se na Prilog 5. ECE Pravilniku br. 30.

 

PRILOG 6.

POSTUPAK MJERENJA GUMA

1.   Priprema gume

1.1.   Guma se mora postaviti na ispitni naplatak koji je naveo proizvođač obnovljenih guma i napuhati na tlak od 3 do 3,5 bara.

1.2.   Tlak se mora namjestiti kako slijedi:

1.2.1.   za uobičajene gume s prekriženim pojasevima (bias-belted) - na 1,7 bara

1.2.2.   za dijagonalne (bias-ply) gume - na:

 

Tlak (u barima) za oznaku brzine

Broj pojasa

L, M, N

P, Q, R, S

T, U, H, V

4

1,7

2,0

6

2,1

2,4

2,6

8

2,5

2,8

3,0

1.2.3.   za uobičajene radijalne gume - na 1,8 bara;

1.2.4.   za pojačane gume - na 2,3 bara.

2.   Postupak mjerenja

2.1.   Gumu koja je postavljena na mjerni naplatak treba držati na sobnoj temperaturi najmanje 24 sata, osim ako nije drukčije propisano u točki 6.8.3. ovog Pravilnika.

2.2.   Tlak gume mora se namjestiti na vrijednost navedenu u točki 1.2. ovog Priloga.

2.3.   Najveću širinu treba izmjeriti mjernim satom u šest jednako razmaknutih točaka, uzimajući u obzir debljinu zaštitnih rebara ili zaštitnih vrpca. Tako dobivena najveća izmjera uzima se za najveću širinu.

2.4.   Vanjski promjer treba izračunati iz najvećeg opsega napuhane gume.

PRILOG 7.

POSTUPAK ISPITIVANJA IZDRŽLJIVOSTI U OVISNOSTI O NOSIVOSTI I BRZINI

(u osnovi sukladno Prilogu 7. Pravilniku br. 30.)

1.   Priprema guma

1.1.   Postavite obnovljenu gumu na ispitni naplatak koji je naveo proizvođač obnovljenih guma.

1.2.   Napušite gumu do tlaka koji je dan (u barima) u donjoj tablici:

Oznaka brzine

Dijagonalne (bias-ply) gume

Radijalne gume

Gume s prekriženim pojasevima

Broj slojeva

Uobičajene

Pojačane

Uobičajene

4

6

8

L, M, N

2,3

2,7

3,0

2,4

P, Q, R, S

2,6

3,0

3,3

2,6

3,0

2,6

T, U, H

2,8

3,2

3,5

2,8

3,2

2,8

V

3,0

3,4

3,7

3,0

3,4

W i Y

3,2

3,6

1.3.   Proizvodna jedinica za obnovu guma može uz obrazloženje zahtijevati primjenu ispitnog tlaka različitog od onog koji je dan u točki 1.2. ovog Priloga. Guma u takvome slučaju mora biti napuhana na taj tlak.

1.4.   Prilagođavajte sklop guma/kotač temperaturi koja vlada u ispitnome laboratoriju najmanje 3 sata.

1.5.   Namjestite tlak u gumi na vrijednost navedenu u točki 1.2. ili 1.3. ovog Priloga.

2.   Postupak ispitivanja

2.1.   Postavite sklop guma/kotač na ispitnu osovinu i naslonite ga na vanjsku površinu glatkog ispitnog valjka promjera 1,7 m ± 1 % ili 2 m ± 1 %.

2.2.   Opteretite ispitnu osovinu opterećenjem koje iznosi 80 %:

2.2.1.   najvećeg opterećenja koje odgovara indeksu nosivosti za gume s oznakama brzine L do uključivo H,

2.2.2.   najvećeg opterećenja koje odgovara najvećoj brzini (vidjeti točku 2.35.2. ovog Pravilnika).

240 km/h kod guma s oznakom brzine „V”,

270 km/h kod guma s oznakom brzine „W”,

300 km/h kod guma s oznakom brzine „Y”.

2.3.   Tlak u gumi ne smije se namještati tijekom cijelog ispitivanja i ispitno opterećenje mora se držati stalnim.

2.4.   Za vrijeme ispitivanja temperatura u ispitnome prostoru mora se održavati između 20 °C i 30 °C, ili na većoj temperaturi ako proizvođač guma ili proizvođač obnovljenih guma to dopusti.

2.5.   Program ispitivanja izdržljivosti mora se provesti bez prekida i sukladno ovim pojedinostima:

2.5.1.   vrijeme porasta brzine od ništice do ispitne brzine: 10 minuta;

2.5.2.   početna ispitna brzina: najveća propisana brzina za tip gume, umanjena za 40 km/h kod ispitnog valjka promjera 1,7 m ± 1 % ili za 30 km/h kod ispitnog valjka promjera 2 m ± 1 %;

2.5.3.   postupni porasti brzine: 10 km/h dok se postigne najveća ispitna brzina;

2.5.4.   trajanje ispitivanja za sve brzine, osim posljednje: 10 minuta;

2.5.5.   trajanje ispitivanja za posljednju brzinu: 20 minuta;

2.5.6.   najveća ispitna brzina: najveća propisana ispitna brzina za predmetnu gumu, umanjena za 10 km/h kod ispitnog valjka promjera 1,7 m ± 1 % ili jednaka najvećoj propisanoj ispitnoj brzini u slučaju ispitnog valjka promjera 2 m ± 1 %;

3.   Jednakovrijedni postupci ispitivanja

Ako se primjenjuje koji drugi postupak ispitivanja različit od opisanog u točki 2. ovog Priloga, jednakovrijednost tog postupka mora biti dokazana.

PRILOG 8.

SLIKA S OBJAŠNJENJIMA

Vidjeti točku 2. ovog Pravilnika

Image


(1)  Norme koje se odnose na gume mogu se dobiti na ovim adresama:

(2)  ETRTO, 32, Av. Brugman – Bte 2, B-1060 Bruxelles, Belgija

(3)  TRA, 175 Montrose West Avenue, Suite 150, Copley, Ohio, 44321 SAD

(4)  JATMA, 9th Floor, Toranomon Building No 1 –12, 1 – Chome Toranomon Minato-ku, Tokyo 105, Japan

(5)  TRAA, Suite 1, Hawthorn House, 795 Glenferrie Road, Hawthorn Victoria, 3122 Australija

(6)  ALAPA, Avenida Paulista 2444-12° Andar, conj.124, 01310 Sao Paolo, SP Brazil.

(7)  STRO, Älggatan 48 A, Nb, S-216 15 Malmö, Švedska.

(8)  1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 za Ujedinjeno Kraljevstvo, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (slobodno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 za Irsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Bjelarus, 29 za Estoniju, 30 (slobodno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 za Latviju, 33 (slobodno), 34 za Bugarsku, 35 (slobodno), 36 za Litvu, 37 za Tursku, 38 (slobodno), 39 za Azerbejdžan, 40 za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, 41 (slobodno), 42 za Europsku Zajednicu (homologacije izdaju zemlje članice koje upotrebljavaju njihove vlastite ECE oznake), 43 za Japan, 44 (slobodno), 45 za Australiju, 46 za Ukrajinu, 47 za Južnu Afriku i 48 za Novi Zeland. Iduće brojeve po redu treba dodjeljivati ostalim državama po kronološkome redu po kojemu one ratificiraju ili pristupe Sporazumu o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjetima za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa, a o tako dodijeljenim brojevima glavni tajnik Ujedinjenih naroda obavijestit će ugovorne stranke sporazuma.


Top