„POGLAVLJE XI-2

POSEBNE MJERE ZA JAČANJE POMORSKE SIGURNOSTI

Pravilo 1.

Definicije

1.

Za potrebe ovog poglavlja, osim ako je izričito drugačije predviđeno, vrijedi: .1. Brod za prijevoz rasutog tereta je brod za prijevoz rasutog tereta kako je definirano pravilom IX/1.6. .2. Tanker za kemikalije je tanker za kemikalije kako je definirano pravilom VII/8.2. .3. Brod za prijevoz plina je brod za prijevoz plina kako je definirano pravilom VII/11.2. .4. Brzo plovilo je plovilo kako je definirano pravilom X/1.2. .5. Pokretna odobalna jedinica za bušenje je pokretna odobalna jedinica za bušenje s mehaničkim pogonom, kako je definirano pravilom IX/1, koja nije na mjestu bušenja. .6. Tanker za naftu je tanker za naftu kako je definirano pravilom II-1/2.12. .7. Kompanija je kompanija kako je definirano pravilom IX/1. .8. Sučelje brod/luka jesu međudjelovanja do kojih dolazi kada na brod izravno i neposredno djeluju aktivnosti koje uključuju kretanje osoba, roba ili pružanje lučkih usluga brodu ili s broda. .9. Luka je mjesto, kako ga je utvrdila ugovorna vlada ili zaduženo tijelo, na kojem se odvija sučelje brod/luka. Ovo uključuje područja kao što su sidrišta, vezovi za čekanje, odnosno pristupi s mora. .10. Aktivnost brod-brod je svaka aktivnost koja se ne odnosi na luku koja uključuje prijenos robe ili osoba s jednog na drugi brod. .11. Odgovorno tijelo je utvrđena organizacija (organizacije) ili uprava (uprave), u okviru ugovorne vlade, koja je odgovorna za osiguravanje provedbe odredbi ovog poglavlja koje se odnose na sigurnosnu zaštitu luke i sučelje brod/luka, s točke gledišta luke. .12. Međunarodni pravilnik o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora (ISPS) je Međunarodni pravilnik o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora koji se sastoji od dijela A (čije se odredbe uzimaju kao obvezne) i dijela B (čije se odredbe uzimaju kao preporuka), kako su donesene 12. prosinca 2002. drugom rezolucijom Konferencije ugovornih vlada, Međunarodne Konvencije o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974. godine uz izmjene koje može donijeti Organizacija, pod uvjetom da: .1. se izmjene dijela A Pravilnika donesu, stupe na snagu i počinju proizvoditi pravne učinke u skladu s člankom VIII postojeće Konvencije koja se odnosi na postupke izmjena primjenjive na Prilog, uz izuzeće poglavlja I.; i .2. Odbor za pomorsku sigurnost donese izmjene dijela B Pravilnika u skladu s njegovim Poslovnikom. .13. Nezgoda u vezi sa sigurnosnom zaštitom je svaki sumnjivi čin ili okolnost koja prijeti sigurnosnoj zaštiti broda uključujući pokretnu odobalnu jedinicu za bušenje i brzo plovilo ili luku ili bilo koje sučelje brod/luka ili bilo koju aktivnost brod-brod. .14. Razina sigurnosne zaštite je određivanje stupnja opasnosti od pokušaja ili nastupanja nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom. .15. Deklaracija o sigurnosnoj zaštiti je sporazum postignut između broda i luke ili drugog broda s kojim je u sučelju koji navodi mjere sigurnosne zaštite koje će svaki od njih provoditi. .16. Priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu je organizacija primjerene stručnosti i iskustava u vezi sa sigurnosnim pitanjima te primjerenog poznavanja brodskih i lučkih operacija koja je ovlaštena za provođenje ocjene ili provjere te odobravanje ili izdavanje svjedodžbi, kako se zahtijeva prema ovome poglavlju ili prema dijelu A ISPS Pravilnika.

2.	Izraz ‚brod’, u pravilima 3. do 13., uključuje pokretne odobalne jedinice za bušenje i brza plovila.

3.	Izraz ‚svi brodovi’, u ovome poglavlju, je svaki brod na koji se primjenjuje ovo poglavlje.

4.	Izraz ‚Ugovorna vlada’, kada se koristi u pravilima 3., 4., 7., 10., 11., 12. i 13. uključuje uputu na ‚Odgovorno tijelo’.

Pravilo 2.

Primjena

1.   Ovo se poglavlje primjenjuje na:

.1.	sljedeće vrste brodova u međunarodnoj plovidbi: .1.1. putničke brodove, uključujući brza putnička plovila; .1.2. teretne brodove, uključujući brza plovila od 500 tona bruto tonaže i više; i .1.3. pokretne odobalne jedinice za bušenje; i

.2.	luke koje služe takvim brodovima koji sudjeluju u međunarodnoj plovidbi.

2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 1.2., ugovorne vlade trebaju odlučiti o proširenju područja primjene ovog poglavlja i odgovarajućih odjeljaka dijela A ISPS Pravilnika na one luke unutar njihovog teritorija koje, iako ih prvenstveno koriste brodovi koji ne sudjeluju u međunarodnoj plovidbi, moraju povremeno služiti brodovima koji dolaze ili odlaze u međunarodnu plovidbu.

2.1.   Ugovorne vlade temelje svoje odluke prema stavku 2. na ocjeni sigurnosne zaštite luke provedenoj u skladu s odredbama dijela A ISPS Pravilnika.

2.2.   Niti jedna odluka koju donese ugovorna vlada prema stavku 2. ne smije ugroziti razinu sigurnosne zaštite koja se namjerava postići ovim poglavljem ili dijelom A ISPS Pravilnika.

3.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na ratne brodove, pomoćna pomorska sredstva ili druge brodove koji su u vlasništvu ili kojima upravlja ugovorna vlada i upotrebljavaju se samo za vladine nekomercijalne usluge.

4.   Niti jedna odredba ovog poglavlja ne dovodi u pitanje prava ili obveze država prema međunarodnom pravu.

Pravilo 3.

Obveze ugovornih vlada u vezi sa sigurnosnom zaštitom

1.	Uprave određuju razine sigurnosne zaštite i osiguravaju pružanje podataka o razini sigurnosne zaštite brodovima koji plove pod njihovom zastavom. Kada nastupe promjene u razini sigurnosne zaštite, podaci o razini sigurnosne zaštite se ažuriraju u skladu s okolnostima.

2.

Ugovorne vlade određuju razine sigurnosne zaštite i osiguravaju pružanje podataka o razini sigurnosne zaštite lukama unutar njihovog teritorija i brodovima prije ulaska u luku ili za vrijeme dok su u luci na njihovom teritoriju. Kada nastupe promjene u razini sigurnosne zaštite, podaci o razini sigurnosne zaštite se ažuriraju u skladu s okolnostima.

Pravilo 4.

Uvjeti za kompanije i brodove

1.	Kompanije moraju zadovoljavati odgovarajuće uvjete ovog poglavlja i dijela A ISPS Pravilnika uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ISPS Pravilnika.

2.	Brodovi moraju zadovoljiti sve odgovarajuće uvjete ovog poglavlja i dijela A ISPS Pravilnika, uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ISPS Pravilnika, i takva se usklađenost mora provjeriti i potvrditi izdavanjem svjedodžbi kako je predviđeno u dijelu A ISPS Pravilnika.

3.	Prije ulaska u luku ili dok je u luci na teritoriju ugovorne vlade, brod mora zadovoljavati uvjete razine sigurnosne zaštite koje odredi ta ugovorna vlada, ako je ta razina sigurnosne zaštite viša od razine sigurnosne zaštite koju postavi uprava za taj brod.

4.	Brodovi moraju, bez nepotrebnog kašnjenja, reagirati na svaku promjenu na višu razinu sigurnosne zaštite.

5.

Kada brod nije u sukladnosti s uvjetima ovog poglavlja ili dijela A ISPS Pravilnika, ili ne može zadovoljiti uvjete za razinu sigurnosne zaštite koje postavi uprava ili druga ugovorna vlada a koja se primjenjuje na taj brod, tada će brod obavijestiti prikladno nadležno tijelo prije no što dođe do sučelja brod/luka ili prije ulaska u luku ovisno o tome što nastupi ranije.

Pravilo 5.

Posebna odgovornost kompanija

Kompanija mora osigurati da zapovjednik u svakom trenutku ima na brodu na raspolaganju podatke pomoću kojih časnici propisno ovlašteni od ugovorne vlade mogu utvrditi:

.1.	tko je odgovoran za imenovanje članova posade ili drugih osoba koje su trenutačno zaposlene ili na brodu obavljaju bilo kakvu dužnost u vezi s djelatnošću tog broda;

.2.	tko je odgovoran za odlučivanje o zapošljavanju broda; i

.3.	u slučajevima kada brod plovi u skladu s uvjetima ugovora o najmu, koje su stranke takvog ugovora (takvih ugovora) o najmu broda.

Pravilo 6.

Brodski sustav sigurnosnog uzbunjivanja

1.

Svi brodovi trebaju imati brodski sustav sigurnosnog uzbunjivanja, kako slijedi: .1. brodovi izgrađeni 1. srpnja 2004. ili kasnije; .2. putnički brodovi, uključujući brza putnička plovila izgrađena prije 1. srpnja 2004., najkasnije do prvog pregleda radio uređaja nakon 1. srpnja 2004.; .3. tankeri za naftu, tankeri za kemikalije, brodovi za prijevoz plina, brodovi za prijevoz rasutog tereta i brza plovila za prijevoz tereta od 500 tona bruto tonaže i više, izgrađeni prije 1. srpnja 2004., najkasnije kod prvog pregleda radijskog uređaja poslije 1. srpnja 2004.; i .4. ostali teretni brodovi od 500 tona bruto tonaže i više te pokretne odobalne jedinice za bušenje, izgrađene prije 1. srpnja 2004., najkasnije do prvog pregleda radijskog uređaja nakon 1. srpnja 2006.

2.

Brodski sustav sigurnosnog uzbunjivanja, kada se aktivira: .1. mora pokrenuti i prenijeti signal sigurnosnog upozorenja s broda na kopno do odgovornog tijela koje odredi uprava, koje u ovim okolnostima može uključiti kompaniju, utvrđujući identitet broda, njegov položaj i ukazujući na to da je sigurnosna zaštita broda pod prijetnjom ili je ugrožena; .2. ne šalje brodski signal sigurnosnog upozorenja niti jednom drugom brodu; .3. ne daje nikakav signal za uzbunu na brodu; i .4. nastavlja davati signal brodskog sigurnosnog upozorenja sve dok se ne deaktivira i/ili poništi.

3.	Brodski sustav sigurnosnog uzbunjivanja: .1. se mora moći aktivirati sa zapovjedničkog mosta i s barem još jednog mjesta; i .2. mora biti u skladu s izvedbenim normama koje nisu niže od onih koje donese organizacija.

4.	Mjesta aktiviranja brodskog sustava sigurnosnog uzbunjivanja osmišljena su tako da se spriječi nehotično aktiviranje brodskog signala sigurnosnog upozorenja.

5.	Zahtjev za brodskim sustavom sigurnosnog uzbunjivanja se može zadovoljiti upotrebom radijskog uređaja postavljenog radi zadovoljavanja uvjeta iz poglavlja IV., pod uvjetom da su ispunjeni svi zahtjevi ovog pravila.

6.	Kada je uprava obaviještena o brodskom sigurnosnom upozorenju, ta uprava mora odmah obavijestiti državu (države) u blizini koje (kojih) brod trenutačno plovi.

7.	Kada ugovorna vlada primi obavijest o brodskoj sigurnosnoj uzbuni od broda koji ne plovi pod njezinom zastavom, ta ugovorna vlada mora odmah obavijestiti odgovarajuću upravu i, ako je primjereno, državu (države) u blizini koje (kojih) brod trenutačno plovi.

Pravilo 7.

Prijetnje brodovima

1.	Ugovorne vlade utvrđuju razine sigurnosne zaštite i osiguravaju pružanje podataka o razini sigurnosne zaštite brodovima koji djeluju u njihovom teritorijalnom moru ili su objavili svoju namjeru da uplove u njihovo teritorijalno more.

2.	Ugovorne vlade osiguravaju kontaktnu točku putem koje takvi brodovi mogu zatražiti savjet ili pomoć i kojoj takvi brodovi mogu priopćiti svaku zabrinutost u vezi sa sigurnosnom zaštitom drugih brodova, kretanja ili obavijesti.

3.

Kada je utvrđena opasnost od napada, dotična ugovorna vlada savjetuje dotične brodove i njihove uprave o: .1. trenutačnoj razini sigurnosne zaštite; .2. svim mjerama sigurnosne zaštite koje moraju provesti dotični brodovi kako bi se zaštitili od napada, u skladu s odredbama dijela A ISPS Pravilnika; i .3. mjerama sigurnosne zaštite koje je odlučila provesti obalna država, ako je primjereno.

Pravilo 8.

Pravo zapovjednika u vezi sa sigurnošću i sa sigurnosnom zaštitom broda

1.

Kompanija, unajmitelj ili bilo koja druga osoba ne smiju sprečavati zapovjednika u poduzimanju ili izvršavanju bilo koje odluke koja je po stručnoj procjeni zapovjednika potrebna radi održavanja sigurnosti i sigurnosne zaštite broda. Ovo uključuje zabranu pristupa osobama (osim onih za koje se utvrdi da imaju propisno ovlaštenje od ugovorne vlade) ili njihovim osobnim stvarima i odbijanje ukrcavanja tereta, uključujući kontejnere ili druge zatvorene jedinice za prijevoz tereta.

2.

Ako prema stručnoj procjeni zapovjednika za vrijeme plovidbe broda dođe do sukoba između bilo kojih uvjeta za sigurnost i sigurnosnu zaštitu koji se primjenjuju na brodu, zapovjednik primjenjuje one uvjete koji su potrebni za očuvanje sigurnosti broda. U takvim slučajevima zapovjednik može provesti privremene mjere sigurnosne zaštite i o tome obavijestiti upravu te, prema potrebi, ugovornu vladu u čiju je luku brod uplovio ili namjerava uploviti. Svaka takva privremena mjera sigurnosne zaštite prema ovom pravilu će, u najvećoj mogućoj mjeri, biti usklađena s razinom sigurnosne zaštite koja je na snazi. Kada se utvrde takvi slučajevi, uprava mora osigurati da se takvi sukobi riješe i da se mogućnost njihovog ponovnog javljanja svede na najmanju moguću mjeru.

Pravilo 9.

Mjere nadzora i usklađenosti

1.   Nadzor brodova u luci

1.1.   Za potrebe ovog poglavlja, svaki brod na koji se primjenjuje ovo poglavlje, kada je u luci druge ugovorne vlade podliježe nadzoru časnika propisno ovlaštenih od te vlade a koji mogu biti isti časnici koji izvršavaju funkcije pravila I/19. Takav nadzor treba ograničiti na provjeru nalazi li se na brodu valjana Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda ili valjana privremena Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda izdana prema odredbama dijela A ISPS Pravilnika (svjedodžba) koja će, ako je valjana, biti prihvaćena osim ako postoje opravdani razlozi za sumnju da brod nije u skladu sa zahtjevima ovog poglavlja ili dijela A ISPS Pravilnika.

1.2.   Kada postoje takvi opravdani razlozi ili kada na zahtjev nije predočena valjana svjedodžba, časnici koji imaju propisno ovlaštenje od ugovorne vlade mogu za taj brod naložiti jednu ili više mjera nadzora kako je predviđeno stavkom 1.3. Sve takve uvedene mjere moraju biti razmjerne i poštivati smjernice dane u dijelu B ISPS Pravilnika.

1.3.   Takve mjere nadzora su sljedeće: inspekcijski pregled broda, zadržavanje broda, zaustavljanje broda, ograničavanje rada uključujući kretanje u luci ili prisilno udaljavanje broda iz luke. Takve mjere nadzora mogu dodatno ili umjesto toga uključivati druge manje upravne ili korektivne mjere.

2.   Brodovi koji namjeravaju uploviti u luku druge ugovorne vlade

2.1.   Za potrebe ovog poglavlja, ugovorna vlada može zahtijevati da brodovi koji namjeravaju uploviti u njezine luke, prije ulaska u luku dostave sljedeće podatke časnicima koji imaju propisno ovlaštenje od te vlade, kako bi se osigurala usklađenost s ovim poglavljem s ciljem izbjegavanja potrebe za primjenom mjera nadzora ili drugih koraka:

.1.	da brod posjeduje valjanu svjedodžbu s navedenim imenom tijela koje ju je izdalo;

.2.	razina sigurnosne zaštite na kojoj brod trenutačno djeluje;

.3.	razina sigurnosne zaštite na kojoj je brod djelovao u bilo kojoj prethodnoj luci gdje je postojalo sučelje brod/luka unutar vremenskog okvira navedenog u stavku 2.3.;

.4.	sve posebne ili dodatne mjere sigurnosne zaštite koje su poduzete na brodu u bilo kojoj prethodnoj luci gdje je postojalo sučelje brod/luka u vremenskom okviru navedenom u stavku 2.3.;

.5.	da su primjereni postupci sigurnosne zaštite broda bili poštivani za vrijeme bilo koje aktivnosti brod – brod u vremenskom okviru navedenom u stavku 2.3.; ili

.6.	drugi praktični podaci u vezi sa sigurnosnom zaštitom (izuzevši pojedinosti brodskog plana sigurnosne zaštite), uzimajući u obzir smjernicu danu u dijelu B ISPS Pravilnika.

Ako tako zahtijeva ugovorna vlada, brod ili kompanija pružaju potvrdu o podacima koji se gore zahtijevaju prihvatljivu toj ugovornoj vladi.

2.2.   Svaki brod na koji se ovo poglavlje odnosi koji ima namjeru ulaska u luku druge ugovorne vlade pruža podatke opisane u stavku 2.1. na zahtjev časnikâ koje je propisno ovlastila ta vlada. Zapovjednik može odbiti pružanje takvih podataka pri čemu mora znati da ako u tome ne uspije, posljedica može biti zabrana ulaska u luku.

2.3.   Brod vodi bilješke o podacima navedenim u stavku 2.1. za posljednjih 10 pristajanja u lukama.

2.4.   Ako nakon primitka podataka opisanih u stavku 2.1., časnici koji imaju propisno ovlaštenje od ugovorne vlade luke u koju brod namjerava uploviti, iz opravdanih razloga sumnjaju da brod nije u skladu sa zahtjevima ovog poglavlja ili dijela A ISPS Pravilnika, ti časnici nastoje uspostaviti komunikaciju s brodom i upravom te između njih kako bi se otklonila neusklađenost. Ako nakon takve komunikacije ne dođe do uklanjanja neusklađenosti ili ti časnici iz drugih razloga opravdano sumnjaju da brod nije u sukladnosti sa zahtjevima ovog poglavlja ili dijela A ISPS Pravilnika, oni mogu poduzeti korake u vezi s tim brodom kako je predviđeno stavkom 2.5. Svi tako poduzeti koraci moraju biti razmjerni uzimajući u obzir preporuke dane u dijelu B ISPS Pravilnika.

2.5.   Takvi su koraci sljedeći:

.1.	zahtjev za uklanjanjem neusklađenosti;

.2.	zahtjev da brod nastavi do mjesta navedenog u teritorijalnom moru ili unutarnjim vodama te ugovorne vlade;

.3.	inspekcijski pregled broda, ako je brod u teritorijalnom moru ugovorne vlade luke u koju brod namjerava uploviti; ili

.4.	zabrana uplovljavanja u luku.

Prije poduzimanja bilo kojeg od ovih koraka, ugovorna vlada mora izvijestiti brod o svojim namjerama. Na osnovu ovih podataka zapovjednik može povući namjeru ulaska u tu luku. U takvim se slučajevima ovo pravilo ne primjenjuje.

3.   Dodatne odredbe

3.1.   U slučaju:

.1.	uvođenja mjere nadzora osim manje upravne ili popravne mjere navedene u stavku 1.3.; ili

.2.

poduzimanja koraka navedenih u stavku 2.5., časnik koji ima propisno ovlaštenje od ugovorne vlade o tome pismeno obavještava upravu navodeći koje su mjere nadzora uvedene ili koraci poduzeti i koji su bili razlozi za to. Ugovorna vlada koja uvodi mjere nadzora ili druge korake također obavještava priznatu organizaciju za sigurnosnu zaštitu koja je izdala svjedodžbu za dotični brod i organizaciju kada su bilo koje od tih mjera nadzora uvedene ili poduzeti drugi koraci.

3.2.   Kada je ulazak u luku zabranjen ili je brod prisilno udaljen iz luke, vlasti države luke o odgovarajućim činjenicama obavještavaju vlasti države u kojoj je sljedeća primjerena luka pristajanja, kada je poznata, te sve druge primjerene obalne države uzimajući u obzir smjernice koje će donijeti organizacija. Treba osigurati povjerljivost i sigurnosnu zaštitu takvih obavijesti.

3.3.   Zabrana ulaska u luku sukladno stavcima 2.4. i 2.5., ili prisilno udaljavanje iz luke sukladno stavcima 1.1. do 1.3., uvodi se samo kada časnici koji imaju propisno ovlaštenje ugovorne vlade iz opravdanih razloga sumnjaju da brod predstavlja neposrednu prijetnju sigurnosnoj zaštiti ili sigurnosti osoba ili brodova ili druge imovine te da nema drugih primjerenih sredstava za otklanjanje te prijetnje.

3.4.   Mjere nadzora navedene u stavku 1.3. i koraci navedeni u stavku 2.5. uvode se sukladno ovom pravilu samo dok neusklađenost zbog koje su uvedene nije ispravljena prema zahtjevu ugovorne vlade uzimajući u obzir aktivnosti koje predlaže brod ili uprava, ako postoje.

3.5.   Kada ugovorne vlade provode nadzor prema stavku 1. ili poduzimaju korake prema stavku 2.:

.1.	treba uložiti sve moguće napore kako bi se izbjeglo da se brod neopravdano zadržava ili kasni. Ako uslijed toga dođe do njegovog zadržavanja ili kašnjenja, brod ima pravo na naknadu bilo kojeg gubitka ili pretrpljene štete; i

.2.	ne smije se spriječiti nužan pristup brodu u hitnim slučajevima ili iz humanitarnih razloga i u sigurnosne svrhe.

Pravilo 10.

Uvjeti za luke

1.	Luke moraju zadovoljavati određene uvjete ovog poglavlja i dijela A ISPS Pravilnika uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ISPS Pravilnika.

2.

Ugovorne vlade koje na svom teritoriju imaju luku ili luke na koje se primjenjuje ovo pravilo, moraju osigurati da: .1. se provode, pregledavaju i odobravaju ocjene sigurnosne zaštite luke u skladu s odredbama dijela A ISPS Pravilnika; i .2. se donesu, pregledavaju, odobravaju i provode planovi sigurnosne zaštite luke u skladu s odredbama dijela A ISPS Pravilnika.

3.	Ugovorne vlade određuju i obavještavaju o mjerama koje moraju biti navedene u planu sigurnosne zaštite za različite razine sigurnosne zaštite, uključujući slučajeve kada se zahtijeva dostavljanje Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti.

Pravilo 11.

Alternativni sporazumi sigurnosne zaštite

1.

Ugovorne vlade mogu, prilikom provedbe ovog poglavlja i dijela A ISPS Pravilnika, zaključiti pisane dvostrane ili višestrane sporazume s ostalim ugovornim vladama o alternativnim rješenjima sigurnosne zaštite koja obuhvaćaju kratke međunarodne plovidbe na stalnim putanjama između luka smještenih na njihovim teritorijima.

2.	Niti jedan takav sporazum ne smije ugroziti razinu sigurnosne zaštite drugih brodova ili luka koje nisu obuhvaćene sporazumom.

3.	Niti jedan brod obuhvaćen takvim sporazumom ne provodi niti jednu aktivnost brod-brod s bilo kojim brodom koji nije obuhvaćen sporazumom.

4.	Takvi se sporazumi redovito pregledavaju uzimajući u obzir stečeno iskustvo kao i sve izmjene posebnih okolnosti ili ocijenjenih prijetnji sigurnosnoj zaštiti brodova, luka ili putanja obuhvaćenih sporazumom.

Pravilo 12.

Jednakovrijedna rješenja sigurnosne zaštite

1.

Uprava može pojedinom brodu ili skupini brodova koji plove pod njezinom zastavom dozvoliti provođenje drugih mjera sigurnosne zaštite jednakovrijednih onima koje su propisane u ovome poglavlju ili u dijelu A ISPS Pravilnika pod uvjetom da su takve mjere sigurnosne zaštite barem toliko učinkovite kao one propisane u ovome poglavlju ili dijelu A ISPS Pravilnika. Uprava, koja dopušta takve mjere sigurnosne zaštite, obavještava organizaciju o njihovim pojedinostima.

2.

Prilikom provedbe ovog poglavlja i dijela A ISPS Pravilnika, ugovorna vlada može pojedinoj luci ili skupini luka smještenih unutar njezinog teritorija, osim onih obuhvaćenih sporazumom zaključenim prema pravilu 11., dozvoliti provedbu mjera sigurnosne zaštite jednakovrijednih onima koje su propisane u ovome poglavlju ili dijelu A ISPS Pravilnika, pod uvjetom da su takve mjere sigurnosne zaštite učinkovite najmanje koliko i one propisane u ovome poglavlju ili dijelu A ISPS Pravilnika. Ugovorna vlada koja dozvoljava takve mjere sigurnosne zaštite obavještava organizaciju o njihovim pojedinostima.

Pravilo 13.

Dostavljanje informacija

1.   Ugovorne vlade najkasnije do 1. srpnja 2004. dostavljaju organizaciji i stavljaju radi informacije na raspolaganje kompanijama i brodovima:

.1.	imena i pojedinosti za kontakt njihovih nacionalnih tijela ili tijela odgovornih za sigurnost broda i luke;

.2.	mjesta unutar njihovog teritorija obuhvaćena odobrenim planovima sigurnosne zaštite za luke;

.3.	imena i pojedinosti za kontakt osoba koje su zadužene da u svakom trenutku budu raspoložive za primanje i djelovanje prema sigurnosnom upozorenju s broda na kopno navedenom u pravilu 6.2.1.;

.4.	imena i pojedinosti za kontakt osoba koje su zadužene da u svakom trenutku budu raspoložive za primanje i djelovanje prema svakoj obavijesti ugovornih vlada koje provode mjere nadzora i usklađenosti navedene u pravilu 9.3.1.; i

.5.

imena i pojedinosti za kontakt osoba koje su zadužene da u svakom trenutku budu raspoložive za pružanje savjeta ili pomoći brodovima i koje brodovi mogu izvještavati o bilo kojem sigurnosnom problemu navedenom u pravilu 7.2.; i nakon toga ažurirati takve podatke ako i kada nastupe promjene koje se na njega odnose. Organizacija takve pojedinosti dostavlja drugim ugovornim vladama na informaciju njihovim časnicima.

2.   Ugovorne vlade moraju najkasnije 1. srpnja 2004. dostaviti organizaciji imena i pojedinosti za kontakt svake priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu koja ima ovlaštenje djelovati u njihovo ime zajedno s pojedinostima o posebnoj odgovornosti i uvjetima tijela delegiranih u takvim organizacijama. Takvi se podaci ažuriraju ako i kada nastupe promjene koje se odnose na njih. Organizacija takve pojedinosti dostavlja drugim ugovornim vladama na informaciju njihovim časnicima.

3.   Ugovorne vlade moraju najkasnije do 1. srpnja 2004. dostaviti organizaciji popis koji prikazuje odobrene planove sigurnosne zaštite za luke smještene unutar njihovih teritorija zajedno s mjestom ili mjestima koja su obuhvaćena svakim odobrenim planom sigurnosne zaštite luke i odgovarajućim datumom odobrenja te dalje obavještavati kada nastupi bilo koja od sljedećih promjena:

.1.	promjena mjesta ili više mjesta obuhvaćenih odobrenim planom sigurnosne zaštite moraju se uvesti ili su uvedene. U takvim slučajevima podaci koji se moraju dostaviti ukazuju na promjene mjesta ili više mjesta obuhvaćenih planom i datum s kojim te promjene treba uvesti ili s kojim su provedene;

.2.	odobreni plan sigurnosne zaštite luke koji je prethodno uključen u popis dostavljen organizaciji treba povući ili je povučen. U takvim slučajevima treba obavijestiti organizaciju čim je ranije moguće; i

.3.	treba izraditi dodatke popisu odobrenih planova sigurnosne zaštite za luke. U takvim slučajevima informacije koje se dostavljaju navode mjesto ili mjesta obuhvaćena planom i datum odobrenja.

4.   Ugovorne vlade nakon 1. srpnja 2004. moraju u razdobljima od po pet godina dostaviti organizaciji revidiran i ažuriran popis svih odobrenih planova sigurnosne zaštite za luke smještene unutar njihovih teritorija zajedno s mjestom ili mjestima koja su obuhvaćena svakim odobrenim planom sigurnosne zaštite za luku i odgovarajućim datumom odobrenja (i datumom odobrenja svih njegovih izmjena) koji će uslijediti i zamijeniti sve informacije dostavljene organizaciji sukladno stavku 3. tijekom prethodnih pet godina.

5.   Ugovorne vlade dostavljaju organizaciji podatke o sklapanju sporazuma prema pravilu 11. Dostavljeni podaci moraju uključivati:

.1.	imena ugovornih vlada koje su sklopile sporazum;

.2.	luke i stalne putanje koje su obuhvaćene sporazumom;

.3.	vremensku učestalost pregledavanja sporazuma;

.4.	datum stupanja na snagu sporazuma; i

.5.	informacije o svim provedenim savjetovanjima s drugim ugovornim vladama;

i zatim se, čim je ranije moguće, organizaciji dostavljaju podaci o izmjenama sporazuma ili prestanku njegova važenja.

6.   Svaka ugovorna vlada koja, u skladu s odredbama pravila 12., dozvoli bilo koje jednakovrijedno rješenje sigurnosne zaštite za brod koji plovi pod njezinom zastavom ili luku smještenu unutar njezinog teritorija pojedinosti o tome dostavlja organizaciji.

7.   Organizacija treba podatke dostavljene u skladu sa stavkom 3. staviti na raspolaganje ostalim ugovornim vladama na njihov zahtjev.”

„MEĐUNARODNI PRAVILNIK O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI BRODOVA I LUČKIH PROSTORA

UVODNI DIO

1.

Diplomatska konferencija o pomorskoj sigurnosti održana u Londonu u prosincu 2002. donijela je nove odredbe Međunarodne Konvencije o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974. i ovaj Pravilnik u svrhu jačanja pomorske sigurnosti. Ovi novi zahtjevi čine međunarodni okvir unutar kojega brodovi i luke mogu surađivati u otkrivanju i otklanjanju aktivnosti koje ugrožavaju sigurnost u sektoru pomorskog prometa.

2.

Nakon tragičnih događaja 11. rujna 2001. Skupština Međunarodne pomorske organizacije (‚Organizacija’) je na svom dvadeset i drugom zasjedanju u studenom 2001. jednoglasno odlučila razviti nove mjere koje se odnose na sigurnosnu zaštitu brodova i luka koje će u prosincu 2002. donijeti Konferencija ugovornih vlada Međunarodne Konvencije o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974. (poznata kao Diplomatska konferencija o pomorskoj sigurnosti). Pripreme za Diplomatsku konferenciju povjerene su Odboru za pomorsku sigurnost Organizacije (MSC) na temelju stajališta koje su dale države članice, međuvladine organizacije i nevladine organizacije sa savjetodavnim statusom pri Organizaciji.

3.

MSC je, na svom prvom izvanrednom zasjedanju održanom također u studenome 2001., u namjeri da ubrza razvoj i donošenje primjerenih mjera sigurnosne zaštite osnovao radnu skupinu MSC-a za pitanja pomorske sigurnosti koja djeluje između zasjedanja. Prvi sastanak radne skupine MSC-a za pitanja pomorske sigurnosti koja djeluje između zasjedanja održan je u veljači 2002., a izvještaji o rezultatima rasprava podneseni su na razmatranje na sedamdeset i petom zasjedanju MSC-a u svibnju 2002., kada je osnovana privremena radna skupina radi daljnjeg razvijanja danih prijedloga. Na svojem sedamdeset i petom zasjedanju MSC je razmotrio izvještaj radne skupine i preporučio da posao preuzme sljedeća radna skupina MSC-a koja djeluje između zasjedanja koja se sastala u rujnu 2002. Na svojem sedamdeset i šestom zasjedanju MSC je razmotrio ishod sastanka radne skupine MSC-a koja djeluje između zasjedanja koji se održao u rujnu 2002. i daljnji rad radne skupine MSC-a koja se sastala u vrijeme sedamdeset i šestog zasjedanja Odbora u prosincu 2002., neposredno prije Diplomatske konferencije, i dogovorio konačnu verziju predloženih tekstova koje bi trebala razmotriti Diplomatska konferencija.

4.

Diplomatska konferencija (9. do 13. prosinca 2002.) također je donijela izmjenu postojećih odredbi Međunarodne Konvencije o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974. godine (SOLAS 74.) ubrzavajući time provođenje zahtjeva za usklađivanjem s automatskim sustavom za identifikaciju; donijela je i nova pravila u poglavlju XI-1 SOLAS-a 74. u vezi s obilježavanjem identifikacijskog broja broda i čuvanjem na brodu trajnog sažetog zapisa. Diplomatska konferencija je također donijela brojne rezolucije Konferencije uključujući one koje obuhvaćaju provedbu i izmjene ovog Pravilnika, tehničku suradnju, i suradnju s Međunarodnom organizacijom rada i Svjetskom carinskom organizacijom. Ustanovljeno je da se mogu zahtijevati pregled te izmjene određenih novih odredaba u vezi sa pomorskom sigurnosti po dovršetku rada ovih dviju organizacija.

5.

Odredbe poglavlja XI-2 SOLAS-a 74. i ovog Pravilnika primjenjuju se na brodove i luke. Proširenje područja primjene SOLAS-a 74. na luke dogovoreno je na osnovu toga što je SOLAS 74. omogućio najbrži način da se osigura brzo stupanje na snagu i provedba potrebnih mjera sigurnosne zaštite. Međutim, također je dogovoreno da se odredbe u vezi s lukama odnose isključivo na sučelje brod/luka. Rješavanje šireg pitanja sigurnosne zaštite lučkih područja predmet je daljnjeg zajedničkog rada Međunarodne pomorske organizacije i Međunarodne organizacije rada. Također je dogovoreno da odredbe neće obuhvaćati stvaran odgovor na napade ili bilo koje aktivnosti potrebne u vezi s uklanjanjem posljedica takvog napada.

6.

U predlaganju odredaba treba voditi računa da se osigura kompatibilnost s odredbama Međunarodne Konvencije o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i obavljanje brodske straže pomoraca iz 1978. godine kako je izmijenjena Međunarodnim Pravilnikom o upravljanju sigurnošću (ISM) i usklađenog sustava nadzora i izdavanja svjedodžbi.

7.

Odredbe predstavljaju značajnu izmjenu u pristupu međunarodne pomorske industrije o pitanju sigurnosne zaštite u sektoru pomorskog prometa. Ustanovljeno je da mogu predstavljati značajno dodatno opterećenje na određene ugovorne vlade. Značaj tehničke suradnje u pružanju pomoći ugovornim vladama pri provođenju odredaba priznaje se u cijelosti.

8.

Provedba odredaba zahtijeva nastavak učinkovite suradnje i razumijevanja među svim sudionicima ili onima koji upotrebljavaju brodove i luke, uključujući brodsko osoblje, lučko osoblje, putnike, vlasnike tereta, brodsku i lučku upravu te osobe u nacionalnim i lokalnim tijelima koje su odgovorne za sigurnosnu zaštitu. Postojeće prakse i postupci moraju se pregledati i izmijeniti ako ne pružaju odgovarajuću razinu sigurnosne zaštite. U interesu jačanja pomorske sigurnosti, sektori pomorske i lučke industrije te nacionalna i lokalna tijela trebaju preuzeti dodatne odgovornosti.

9.	Prilikom provedbe sigurnosnih odredbi navedenih u poglavlju XI-2 SOLAS-a 74. i dijelu A ovog Pravilnika treba uzeti u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika. Međutim, ustanovljeno je da područje primjene smjernica može varirati ovisno o prirodi luke i broda, trgovanja i/ili tereta.

10.

Niti jedna odredba ovog Pravilnika ne tumači se niti primjenjuje na način koji nije u skladu s propisnim poštivanjem temeljnih prava i sloboda kako se navodi u međunarodnim instrumentima, posebno onima koji se odnose na pomorske radnike i izbjeglice, uključujući Deklaraciju Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu kao i o međunarodnim normama u vezi s pomorskim i lučkim radnicima.

11.

Uviđajući da Konvencija o olakšicama u međunarodnom pomorskom prometu iz 1965. godine, kako je izmijenjena, omogućava da tijela javne vlasti stranim članovima posade dozvole pristup na kopno dok je brod kojim su stigli u luci, pod uvjetom da su formalnosti oko dolaska broda ispunjene i javna tijela nemaju razloga odbiti dozvolu za izlazak na kopno, radi očuvanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili javnog reda, ugovorne vlade moraju, pri odobravanju planova sigurnosne zaštite broda i luke, posvetiti dužnu pažnju činjenici da brodsko osoblje živi i radi na brodu i ima potrebu za izlaskom na kopno i pristupom do kopnenih usluga skrbi za pomorce, uključujući zdravstvenu skrb.

DIO A

OBVEZNI UVJETI U VEZI S ODREDBAMA POGLAVLJA XI-2 PRILOGA MEĐUNARODNOJ KONVENCIJI O ZAŠTITI LJUDSKOG ŽIVOTA NA MORU IZ 1974., KAKO JE IZMIJENJENA

1.   OPĆENITO

1.1.   Uvod

Ovaj dio Međunarodnog pravilnika o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora sadrži obvezne odredbe na koje upućuje poglavlje XI-2 Međunarodne Konvencije o zaštiti ljudskog života na moru, 1974., kako je izmijenjena.

1.2.   Ciljevi

Ciljevi ovog Pravilnika su:

.1.

uspostaviti međunarodni okvir koji uključuje suradnju između ugovornih vlada, vladinih agencija, lokalnih uprava i pomorskih i lučkih industrija na otkrivanju ugrožavanja sigurnosne zaštite i poduzimanju preventivnih mjera protiv nezgoda u vezi sa sigurnosnom zaštitom koje utječu na brodove i luke koje se upotrebljavaju u međunarodnoj trgovini;

.2.	uspostaviti odgovarajuće uloge i odgovornosti ugovornih vlada, vladinih agencija, lokalnih uprava i pomorskih i lučkih industrija na nacionalnoj i međunarodnoj razini radi osiguravanja pomorske sigurnosti;

.3.	osigurati rano i učinkovito prikupljanje i razmjenu podataka u vezi sa sigurnošću;

.4.	pružiti metodologiju ocjenjivanja sigurnosne zaštite kako bi se izradili planovi i postupci za reagiranje na promjenu razina sigurnosne zaštite; i

.5.	osigurati da se primjenjuju odgovarajuće i razmjerne mjere pomorske sigurnosti.

1.3.   Funkcionalni uvjeti

Radi postizanja ciljeva ovog Pravilnika, u njemu je sadržano nekoliko funkcionalnih uvjeta. Oni, među ostalim, uključuju:

.1.	prikupljanje i ocjenjivanje informacija u vezi s ugrožavanjem sigurnosne zaštite i razmjenom takvih informacija s odgovarajućim ugovornim vladama;

.2.	zahtjev za održavanjem komunikacijskih protokola za brodove i luke;

.3.	sprečavanje neovlaštenog pristupa brodovima, lukama i njihovim ograničenim područjima;

.4.	sprečavanje unošenja nedozvoljenog oružja, zapaljivih naprava ili eksploziva na brodove ili u luke;

.5.	osiguravanje sredstava za dizanje uzbune kao odgovora na prijetnje sigurnosnoj zaštiti ili nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.6.	zahtjev za planovima sigurnosne zaštite za brod i luku koji se temelje na ocjenama sigurnosne zaštite; i

.7.	zahtjev za izobrazbom, vježbama i skupnim vježbama kako bi se osiguralo poznavanje planova i postupaka sigurnosne zaštite.

2.   DEFINICIJE

2.1.

Za potrebe ovog dijela, osim ako nije izričito drugačije predviđeno: .1. Konvencija je Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru, 1974., kako je izmijenjena. .2. Pravilo je pravilo Konvencije. .3. Poglavlje je poglavlje Konvencije. .4. Plan sigurnosne zaštite broda je plan koji se izrađuje kako bi se na brodu osigurala primjena mjera namijenjenih zaštiti osoba na brodu, tereta, jedinica za prijevoz tereta, brodskih zaliha ili broda od rizika nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom. .5. Plan sigurnosne zaštite luke je plan koji se izrađuje kako bi se osigurala primjena mjera namijenjenih zaštiti luke i brodova, osoba, tereta, jedinica za prijevoz tereta i brodskih zaliha u okviru luke od rizika nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom. .6. Brodski časnik sigurnosne zaštite je osoba na brodu odgovorna zapovjedniku koju kompanija zaduži za sigurnosnu zaštitu broda uključujući provedbu i održavanje plana sigurnosne zaštite broda te za vezu s časnikom sigurnosne zaštite kompanije i lučkim časnicima sigurnosne zaštite. .7. Časnik sigurnosne zaštite kompanije je osoba koju kompanija zaduži za osiguravanje provođenja ocjene sigurnosne zaštite broda, izradu plana sigurnosne zaštite broda, njegovo dostavljanje na odobrenje, zatim provođenje i održavanje te za vezu s lučkim časnicima sigurnosne zaštite i brodskim časnicima sigurnosne zaštite. .8. Lučki časnik sigurnosne zaštite je osoba imenovana odgovornom za izradu, provedbu, izmjene i održavanje plana sigurnosne zaštite luke i za vezu s brodskim časnicima sigurnosne zaštite i časnicima sigurnosne zaštite kompanije. .9. Razina sigurnosne zaštite 1 je razina kod koje se moraju stalno održavati najmanje odgovarajuće mjere sigurnosne zaštite. .10. Razina sigurnosne zaštite 2 je razina kod koje se moraju održavati odgovarajuće dodatne mjere sigurnosne zaštite u nekom vremenskom razdoblju kao rezultat povećanog rizika od nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom. .11. Razina sigurnosne zaštite 3 je razina kod koje se moraju održavati daljnje posebne mjere sigurnosne zaštite u nekom ograničenom vremenskom razdoblju ako je nezgoda u vezi sa sigurnosnom zaštitom vjerojatna ili prijeteća, premda je možda nemoguće utvrditi određeni cilj.

2.2.	Izraz ‚brod’, kada se koristi u ovome Pravilniku, uključuje pokretne odobalne jedinice za bušenje i brza plovila kako je definirano u pravilu XI-2/1.

2.3.	Izraz ‚ugovorna vlada’ u vezi s bilo kojom uputom na luku, kada se upotrebljava u odjeljcima od 14. do 18., uključuje uputu na zaduženo tijelo.

2.4.	Izrazi koji u ovom dijelu nisu drugačije definirani imaju isto značenje kao što ga imaju u poglavljima I. i XI-2.

3.   PRIMJENA

3.1.   Ovaj se Pravilnik primjenjuje na:

.1.	sljedeće vrste brodova koji obavljaju međunarodne plovidbe: .1. putničke brodove, uključujući brza putnička plovila; .2. teretne brodove, uključujući brza plovila, od 500 tona bruto tonaže i više; i .3. pokretne odobalne jedinice za bušenje; i

.2.	luke koje upotrebljavaju takvi brodovi koji obavljaju međunarodne plovidbe.

3.2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe odjeljka 3.1.2., ugovorne vlade odlučuju o proširivanju primjene ovog dijela Pravilnika na one luke unutar njihovog teritorija za koje se, iako ih upotrebljavaju prvenstveno brodovi koji ne obavljaju međunarodne plovidbe, zahtijeva da povremeno opslužuju brodove koji dolaze ili odlaze na međunarodnu plovidbu.

3.2.1.   Ugovorne vlade zasnivaju svoje odluke u skladu s odjeljkom 3.2. na ocjeni sigurnosne zaštite luke koja se provodi u skladu s ovim dijelom Pravilnika.

3.2.2.   Svaka odluka koju ugovorna vlada donese u skladu s odjeljkom 3.2. ne ugrožava razinu sigurnosti koja se namjerava postići prema poglavlju XI-2 ili prema ovom dijelu Pravilnika.

3.3.   Ovaj se Pravilnik ne primjenjuje na ratne brodove, pomoćne ili druge brodove koje posjeduje ili njima upravlja ugovorna vlada i koji se koriste samo za vladine nekomercijalne usluge.

3.4.   Odjeljci od 5. do 13. i 19. ovog dijela primjenjuju se na kompanije i brodove kako su navedeni u pravilu XI-2/4.

3.5.   Odjeljci od 5. i 14. do 18. ovog dijela primjenjuju se na luke navedene u pravilu XI-2/10.

3.6.   Niti jedna odredba ovog Pravilnika ne dovodi u pitanje prava ili obveze država prema međunarodnom pravu.

4.   ODGOVORNOSTI UGOVORNIH VLADA

4.1.

U skladu s odredbama pravila XI-2/3 i XI-2/7 ugovorne vlade utvrđuju razine sigurnosne zaštite i pružaju smjernice za zaštitu od nezgoda u vezi sa sigurnosnom zaštitom. Više razine sigurnosne zaštite označuju veću vjerojatnost nastupanja nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom. Čimbenici koje treba razmotriti u postavljanju primjerene razine sigurnosne zaštite uključuju: .1. stupanj vjerodostojnosti informacija o ugroženosti; .2. u kojoj su mjeri informacije o ugroženosti podržane; .3. u kojoj su mjeri informacije o ugroženosti određene i neposredne; i .4. potencijalne posljedice takve nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom.

4.2.	Kada ugovorne vlade odlučuju o razini 3 sigurnosne zaštite, prema potrebi izdaju, brodovima i lukama na koje to može utjecati, primjerena uputstva i pružaju podatke u vezi sa sigurnosnom zaštitom.

4.3.

Ugovorne vlade mogu na priznatu organizaciju za sigurnosnu zaštitu prenijeti neke od svojih dužnosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom prema poglavlju XI-2 i ovom dijelu Pravilnika uz izuzeće: .1. određivanja primjenjive razine sigurnosne zaštite; .2. odobravanja ocjene sigurnosne zaštite luke i daljnjih izmjena odobrene ocjene; .3. određivanja luka od kojih će se zahtijevati imenovanje časnika sigurnosne zaštite luke; .4. odobravanja plana sigurnosne zaštite luke i daljnjih izmjena odobrenog plana; .5. izvršavanja mjera nadzora i usklađivanja sukladno pravilu XI-2/9; i .6. utvrđivanja zahtjeva u vezi s Deklaracijom o sigurnosnoj zaštiti.

4.4.	Ugovorne vlade, u mjeri u kojoj to smatraju primjerenim, ispituju učinkovitost brodskog plana sigurnosne zaštite ili lučkih planova sigurnosne zaštite ili izmjena tih planova koje su odobrile ili, u slučaju brodova, planova koji su odobreni u njihovo ime.

5.   DEKLARACIJA O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI

5.1.	Ugovorne vlade određuju kada se zahtijeva Deklaracija o sigurnosnoj zaštiti ocjenjujući rizik koji za osobe, imovinu ili okoliš predstavlja sučelje brod/luka ili aktivnosti brod-brod.

5.2.

Brod može zatražiti ispunjavanje Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti kada: .1. brod djeluje na višoj razini sigurnosne zaštite od luke ili drugog broda s kojim je u doticaju; .2. postoji sporazum o Deklaraciji o sigurnosnoj zaštiti između ugovornih vlada koje pokrivaju neke međunarodne plovidbe ili određene brodove na tim plovidbama; .3. je došlo do ugrožavanja sigurnosne zaštite ili nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom u koju su uključeni brod ili luka, ovisno o tome što se primjenjuje; .4. se brod nalazi u luci za koju se ne zahtijeva da ima i provodi odobreni plan sigurnosne zaštite luke; ili .5. brod provodi aktivnosti brod-brod s drugim brodom od kojega se ne zahtijeva da ima i provodi odobren plan sigurnosne zaštite broda.

5.3.	Zahtjeve za ispunjavanjem Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti, u skladu s ovim odjeljkom, priznaje odgovarajuća luka ili brod.

5.4.	Deklaraciju o sigurnosnoj zaštiti ispunjava: .1. zapovjednik ili časnik sigurnosne zaštite broda u ime broda (brodova); i, ako je to primjereno, .2. časnik sigurnosne zaštite luke, ili ako ugovorna vlada odredi drugačije, bilo koje drugo tijelo odgovorno za sigurnosnu zaštitu na kopnu u ime luke.

5.5.	Deklaracija o sigurnosnoj zaštiti navodi uvjete sigurnosne zaštite koji se mogu podijeliti između luke i broda (ili između brodova) i navodi odgovornosti svakog sudionika.

5.6.	Imajući u vidu odredbe pravila XI-2/9.2.3. ugovorne vlade navode minimalno razdoblje tijekom kojega luke čuvaju Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti luka smještenih unutar njihovog teritorija.

5.7.	Imajući u vidu odredbe pravila XI-2/9.2.3. Uprave navode minimalno razdoblje tijekom kojega se čuvaju Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti brodova koji plove pod njihovom zastavom.

6.   OBVEZE KOMPANIJE

6.1.

Kompanija mora osigurati da plan sigurnosne zaštite broda sadrži jasnu izjavu koja ističe ovlaštenja zapovjednika. U planu sigurnosne zaštite broda kompanija određuje da zapovjednik ima prevladavajuće ovlasti i odgovornost donošenja odluka u vezi sa sigurnosti i sigurnosne zaštite broda te prema potrebi zahtijevanja pomoći od kompanije ili bilo koje ugovorne vlade.

6.2.	Kompanija treba osigurati da časnik sigurnosne zaštite kompanije, zapovjednik i časnik sigurnosne zaštite broda imaju potrebnu podršku za ispunjavanje njihovih dužnosti i odgovornosti u skladu s poglavljem XI-2 i ovim dijelom Pravilnika.

7.   SIGURNOSNA ZAŠTITA BRODA

7.1.   Od broda se zahtijeva djelovanje prema razinama sigurnosne zaštite koje odrede ugovorne vlade kako je niže navedeno.

7.2.   Na razini 1 sigurnosne zaštite se na svim brodovima putem primjerenih mjera provode sljedeće aktivnosti, uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika, kako bi se utvrdile i poduzele preventivne mjere protiv nezgoda u vezi sa sigurnosnom zaštitom:

.1.	osiguravanje provedbe svih brodskih dužnosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.2.	nadziranje pristupa brodu;

.3.	nadziranje ukrcaja osoba i njihovih osobnih stvari;

.4.	praćenje ograničenih područja kako bi se osigurao pristup samo ovlaštenim osobama;

.5.	praćenje palubnih područja i područja koja okružuju brod;

.6.	nadgledanje rukovanja teretom i brodskim zalihama; i

.7.	osiguravanje da su sredstva komunikacije u vezi sa sigurnosnom zaštitom uvijek spremna i na raspolaganju.

7.3.   Na razini 2 sigurnosne zaštite se dodatne zaštitne mjere, navedene u planu sigurnosne zaštite broda, provode za svaku aktivnost opisanu u odjeljku 7.2. uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika.

7.4.   Na razini 3 sigurnosne zaštite se daljnje posebne zaštitne mjere, navedene u brodskom planu sigurnosne zaštite, provode za svaku aktivnost opisanu u odjeljku 7.2. uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika.

7.5.   Uvijek kada uprava odredi razinu 2 ili 3 sigurnosne zaštite, brod potvrđuje primitak uputa o izmjeni razine sigurnosne zaštite.

7.6.   Prije ulaska u luku ili za vrijeme dok je u luci na teritoriju ugovorne vlade koja je odredila razinu 2 ili 3 sigurnosne zaštite, brod potvrđuje primitak ovih uputa i lučkom časniku sigurnosne zaštite potvrđuje početak provedbe odgovarajućih mjera i postupaka kako je opisano u planu sigurnosne zaštite broda i u slučaju razine 3 sigurnosne zaštite u uputama izdanim od ugovorne vlade koja je odredila razinu 3 sigurnosne zaštite. Brod podnosi izvještaje o svim poteškoćama u provedbi. U takvim su slučajevima lučki časnik sigurnosne zaštite i brodski časnik sigurnosne zaštite u vezi i koordiniraju primjerene aktivnosti.

7.7.   Ako uprava zahtijeva od broda da odredi višu razinu sigurnosne zaštite, ili brod već djeluje na razini sigurnosne zaštite koja je viša od razine sigurnosne zaštite određene za luku u koju namjerava uploviti ili u kojoj se već nalazi, tada brod bez odlaganja o toj situaciji obavještava odgovorno tijelo ugovorne vlade na čijem se teritoriju nalazi luka i lučkog časnika sigurnosne zaštite.

7.7.1.   U takvim je slučajevima, brodski časnik sigurnosne zaštite u vezi s lučkim časnikom sigurnosne zaštite i prema potrebi koordinira primjerene aktivnosti.

7.8.   Uprava koja, od brodova koji plove pod njezinom zastavom, zahtijeva uvođenje razine 2 ili 3 sigurnosne zaštite u luci druge ugovorne vlade obavještava tu ugovornu vladu bez odlaganja.

7.9.   Kada ugovorne vlade odrede razine sigurnosne zaštite i osiguraju pružanje podataka o razini sigurnosne zaštite na brodovima koji djeluju u njihovom teritorijalnom moru, ili koji su izvijestili o namjeri ulaska u njihovo teritorijalno more, takvim se brodovima savjetuje održavanje stanja pripravnosti i trenutačno izvještavanje svojih uprava i svih obližnjih obalnih država o svim informacijama koje su im dostupne a mogle bi utjecati na pomorsku sigurnost tog područja.

7.9.1.   Prilikom obavještavanja takvih brodova o razini sigurnosne zaštite koja se primjenjuje, ugovorna vlada, uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika, također izvještava brodove o svim mjerama sigurnosne zaštite koje bi trebalo poduzeti i, ako je primjereno, o mjerama koje je poduzela ugovorna vlada kako bi osigurala zaštitu od prijetnji.

8.   OCJENA SIGURNOSNE ZAŠTITE BRODA

8.1.	Ocjena sigurnosne zaštite broda je bitan i sastavni dio postupka izrade i ažuriranja plana sigurnosne zaštite broda.

8.2.	Časnik sigurnosne zaštite kompanije treba osigurati da ocjenu sigurnosne zaštite broda provode osobe koje posjeduju primjerene vještine za procjenu sigurnosne zaštite broda u skladu s ovim odjeljkom uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika.

8.3.	U skladu s odredbama odjeljka 9.2.1., ocjenu sigurnosne zaštite broda za određeni brod može provoditi priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu.

8.4.

Ocjena sigurnosne zaštite broda uključuje pregled u vezi sa sigurnosnom zaštitom na licu mjesta i, najmanje, sljedeće elemente: .1. utvrđivanje postojećih mjera, postupaka i operacija sigurnosne zaštite; .2. utvrđivanje i procjena ključnih brodskih djelatnosti koje je važno zaštititi; .3. utvrđivanje mogućih prijetnji ključnim brodskim operacijama i vjerojatnost njihovog nastupanja radi utvrđivanja mjera sigurnosne zaštite i određivanja njihovog prioriteta; i .4. utvrđivanje slabih točaka, uključujući ljudski faktor u infrastrukturi, politikama i postupcima.

8.5.	Ocjenu sigurnosne zaštite broda dokumentira, pregledava, prihvaća i čuva kompanija.

9.   PLAN SIGURNOSNE ZAŠTITE BRODA

9.1.   Na svakom se brodu mora nalaziti plan sigurnosne zaštite broda koji je odobrila uprava. Plan predviđa odredbe za tri razine sigurnosne zaštite kako je definirano u ovom dijelu Pravilnika.

9.1.1.   U skladu s odredbama odjeljka 9.2.1., priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu može pripremiti brodski plan sigurnosne zaštite za određeni brod.

9.2.   Pregledavanje i odobravanje planova sigurnosne zaštite broda, ili izmjene prethodno odobrenog plana uprava može povjeriti priznatim organizacijama za sigurnosnu zaštitu.

9.2.1.   U takvim slučajevima priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu, koja za određeni brod pregledava i odobrava brodski plan sigurnosne zaštite ili njegove izmjene, ne sudjeluje u izradi ocjene sigurnosne zaštite broda niti plana sigurnosne zaštite broda niti njegovih izmjena koje pregledava.

9.3.   Dostavljanje brodskog plana sigurnosne zaštite, ili izmjena prethodno odobrenog plana, prati ocjena sigurnosne zaštite na temelju koje je sastavljen plan ili njegove izmjene.

9.4.   Takav se plan izrađuje, uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika, i mora biti napisan na radnom jeziku ili jezicima broda. Ako jezik ili jezici koji se upotrebljavaju nije engleski, francuski ili španjolski, treba uključiti prijevod na jedan od ovih jezika. U planu mora biti navedeno najmanje sljedeće:

.1.	mjere namijenjene sprečavanju unosa na brod oružja, opasnih tvari i uređaja za upotrebu protiv osoba, brodova ili luka čiji prijevoz brodom nije dozvoljen;

.2.	utvrđivanje ograničenih područja i mjera za sprečavanje neovlaštenog pristupa do njih;

.3.	mjere za sprečavanje neovlaštenog pristupa brodu;

.4.	postupci za reagiranje na prijetnje u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili kršenjem sigurnosne zaštite, uključujući odredbe za održavanje kritičnih djelatnosti broda ili sučelja brod/luka;

.5.	postupci za reagiranje na bilo koju uputu u vezi sa sigurnosnom zaštitom koju ugovorna vlada može dati na razini 3 sigurnosne zaštite;

.6.	postupci za evakuaciju u slučaju prijetnji u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili kršenjem sigurnosne zaštite;

.7.	dužnosti brodskog osoblja kojemu je dodijeljena odgovornost u vezi sa sigurnosnom zaštitom i drugim brodskim osobljem vezanim uz sigurnosnu zaštitu;

.8.	postupci revizije aktivnosti sigurnosne zaštite;

.9.	postupci za izobrazbu, vježbe i grupne vježbe koji su u vezi s planom;

.10.	postupci za djelovanje u doticaju sa aktivnostima sigurnosne zaštite luke;

.11.	postupci za redovito pregledavanje i ažuriranje plana;

.12.	postupci za izvještavanje o nezgodama u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.13.	određivanje brodskog časnika sigurnosne zaštite;

.14.	određivanje časnika sigurnosne zaštite kompanije uključujući detaljne podatke za 24-satni kontakt;

.15.	postupci za osiguravanje inspekcijskih pregleda, ispitivanja, baždarenja i održavanja bilo koje sigurnosne opreme koja se nalazi na brodu;

.16.	učestalost ispitivanja ili baždarenja bilo koje sigurnosne opreme koja se nalazi na brodu;

.17.	utvrđivanje mjesta na kojima se nalaze točke za aktiviranje brodskog sustava sigurnosnog uzbunjivanja; i

.18.	postupci, uputstva i smjernice o upotrebi brodskog sustava sigurnosnog uzbunjivanja, uključujući ispitivanje, aktiviranje, deaktiviranje i poništavanje i ponovno uključivanje te ograničavanje broja lažnih uzbuna.

9.4.1.   Osoblje koje provodi unutarnje revizije aktivnosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom navedenom u planu ili procjenjuje njegovu provedbu ne smije biti povezano s aktivnostima nad kojima se provodi revizija, osim ako je to nepraktično zbog veličine i vrste kompanije ili broda.

9.5.   Uprava određuje koje se promjene na odobrenom planu sigurnosne zaštite broda ili bilo kojoj sigurnosnoj opremi koja se navodi na odobrenom planu ne provode, osim ako uprava nije odobrila odgovarajuće izmjene plana. Sve takve promjene moraju biti učinkovite najmanje koliko i mjere propisane u poglavlju XI-2 i ovom dijelu Pravilnika.

9.5.1.   Priroda izmjena plana sigurnosne zaštite broda ili sigurnosne opreme koju je uprava posebno odobrila sukladno odjeljku 9.5. mora se dokumentirati na način da takvo odobrenje bude jasno naznačeno. Odobrenje mora biti na raspolaganju na brodu i mora se predočiti zajedno s Međunarodnom svjedodžbom o sigurnosnoj zaštiti broda (ili privremenom Međunarodnom svjedodžbom o sigurnosnoj zaštiti broda). Ako su ove izmjene privremene, ta se dokumentacija više ne treba čuvati na brodu, jednom kad su izvorno odobrene mjere ili oprema ponovno u funkciji.

9.6.   Plan se može čuvati u elektroničkom obliku. U tom ga slučaju treba zaštititi postupcima za sprečavanje njegovog neovlaštenog brisanja, uništenja ili izmjena.

9.7.   Plan treba zaštititi od neovlaštenog pristupa ili razotkrivanja.

9.8.   Planovi sigurnosne zaštite broda ne podliježu inspekcijskom pregledu časnika koji imaju propisno ovlaštenje od ugovorne vlade za provođenje mjera nadzora i usklađivanja u skladu s pravilom XI-2/9, osim u okolnostima navedenima u odjeljku 9.8.1.

9.8.1.   Ako časnici koji imaju propisno ovlaštenje od ugovorne vlade iz opravdanih razloga sumnjaju da brod nije u skladu sa zahtjevima poglavlja XI-2 ili dijela A ovog Pravilnika, i ako je jedini način za provjeru ili uklanjanje neusklađenosti pregledavanje odgovarajućih zahtjeva brodskog plana sigurnosne zaštite, iznimno se dozvoljava ograničeni pristup do posebnih odjeljaka plana u vezi s kojima postoji neusklađenost, ali jedino uz pristanak ugovorne vlade broda ili zapovjednika dotičnog broda. Usprkos tome, odredbe plana koje se odnose na odjeljak 9.4. pododjeljke 2., 4., 5., 7., 15., 17. i 18. ovog dijela Pravilnika smatraju se povjerljivim podacima i ne podliježu inspekcijskom pregledu, osim ako se drugačije ne dogovori s dotičnom ugovornom vladom.

10.   ZAPISI

10.1.

Zapisi sljedećih aktivnosti navedenih u planu sigurnosne zaštite broda moraju se čuvati na brodu najmanje u razdoblju koje navodi uprava imajući u vidu odredbe pravila XI.2/9.2.3.: .1. izobrazba, vježbe i grupne vježbe; .2. prijetnje i nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom; .3. kršenja sigurnosne zaštite; .4. promjene u razini sigurnosne zaštite; .5. obavijesti koje se odnose izravno na sigurnosnu zaštitu broda kao što su specifične prijetnje brodu ili luci u kojoj se brod nalazi ili je u njoj bio; .6. unutarnje revizije i pregledi aktivnosti sigurnosne zaštite; .7. redoviti pregledi ocjene sigurnosne zaštite broda; .8. redoviti pregledi plana sigurnosne zaštite broda; .9. provedba svih izmjena plana; i .10. održavanje, baždarenja i ispitivanje cjelokupne sigurnosne opreme koja se na brodu nalazi uključujući ispitivanje sustava sigurnosne zaštite broda.

10.2.

Zapisi se vode na radnom jeziku ili jezicima broda. Ako jezik ili jezici koji se koriste nisu engleski, francuski ili španjolski, treba uključiti prijevod na jedan od ovih jezika.

10.3.

Zapisi se mogu čuvati u elektroničkom obliku. U tom se slučaju moraju zaštititi postupcima za sprečavanje njihovog neovlaštenog brisanja, uništenja ili izmjena.

10.4.

Zapisi se zaštićuju od neovlaštenog pristupa ili razotkrivanja.

11.   ČASNIK SIGURNOSNE ZAŠTITE KOMPANIJE

11.1.

Kompanija mora imenovati časnika sigurnosne zaštite kompanije. Osoba koja je određena za časnika sigurnosne zaštite kompanije može djelovati kao časnik sigurnosne zaštite kompanije za jedan ili više brodova ovisno o broju ili vrsti brodova kojima kompanija upravlja, pod uvjetom da je jasno utvrđeno za koje je brodove ova osoba odgovorna. kompanija može, ovisno o broju ili vrsti brodova kojim upravlja, zadužiti više osoba kao časnike sigurnosne zaštite kompanije pod uvjetom da je jasno utvrđeno za koje je brodove svaka od tih osoba odgovorna.

11.2.

Pored onih koje su navedene drugdje u ovome dijelu Pravilnika, dužnosti i odgovornosti časnika sigurnosne zaštite kompanije, među ostalim, uključuju: .1. izvještavanje o razini prijetnje s kojom se brod može susresti uz pomoć odgovarajuće ocjene sigurnosne zaštite i drugih odgovarajućih informacija; .2. osiguravanje da se provode ocjene sigurnosne zaštite broda; .3. osiguravanje izrade, podnošenja na odobrenje i zatim provedbe i održavanja plana sigurnosne zaštite broda; .4. osiguravanje da se plan sigurnosne zaštite broda izmijeni, prema potrebi, kako bi se ispravili nedostaci i zadovoljili uvjeti u vezi sa sigurnosnom zaštitom pojedinog broda; .5. dogovaranje unutarnjih revizija i pregleda aktivnosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom; .6. dogovaranje početnih i slijedećih provjera broda od strane uprave ili priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu; .7. osiguravanje da se nedostaci i neusklađenosti utvrđeni za vrijeme unutarnjih revizija, redovitih pregleda, inspekcijskih pregleda u vezi sa sigurnosnom zaštitom i provjerom usklađenosti odmah prosljeđuju i rješavaju; .8. podizanje svijesti o sigurnosnoj zaštiti i pripravnosti; .9. osiguravanje odgovarajuće izobrazbe za osoblje odgovorno za sigurnosnu zaštitu broda; .10. osiguravanje učinkovite komunikacije i suradnje između časnika sigurnosne zaštite broda i časnika sigurnosne zaštite odgovarajuće luke; .11. osiguravanje usklađenosti između zahtjeva za sigurnosnu zaštitu i zahtjeva sigurnosti; .12. osiguravanje da, ako se koriste planovi sigurnosne zaštite za brod-blizanac ili flotu, plan svakog broda točno odražava specifične podatke za svaki pojedini brod; i .13. osiguravanje da se sva alternativna ili jednakovrijedna rješenja odobrena za pojedini brod ili skupinu brodova provode i održavaju.

12.   ČASNIK SIGURNOSNE ZAŠTITE BRODA

12.1.

Časnik sigurnosne zaštite broda imenuje se na svakom brodu.

12.2.

Pored onih navedenih na drugim mjestima u ovome dijelu Pravilnika, dužnosti i odgovornosti časnika sigurnosne zaštite broda, među ostalim, uključuju: .1. poduzimanje redovitih inspekcijskih pregleda u vezi sa sigurnosnom zaštitom broda kako bi se osiguralo održavanje primjerenih mjera sigurnosne zaštite; .2. održavanje i nadgledanje provedbe plana sigurnosne zaštite broda uključujući sve izmjene plana; .3. usklađivanje sigurnosnih aspekata rukovanja teretom i brodskim zalihama s drugim brodskim osobljem i odgovarajućim časnicima sigurnosne zaštite luke; .4. predlaganje promjena plana sigurnosne zaštite broda; .5. izvještavanje časnika sigurnosne zaštite kompanije o svim nedostacima i neusklađenostima utvrđenima prilikom unutarnjih revizija, redovitih pregleda, inspekcijskih pregleda u vezi sa sigurnosnom zaštitom i provjeravanjem usklađenosti i provođenjem bilo kakvih popravnih radnji; .6. podizanje svijesti o sigurnosnoj zaštiti i pripravnosti na brodu; .7. osiguravanje odgovarajuće izobrazbe za brodsko osoblje, kako je primjereno; .8. izvještavanje o svim nezgodama u vezi sa sigurnosnom zaštitom; .9. usklađivanje provedbe plana sigurnosne zaštite broda sa časnikom sigurnosne zaštite kompanije i odgovarajućim časnikom sigurnosne zaštite luke; i .10. osiguravanje da se sigurnosnom opremom, ako postoji, ispravno rukuje, da je ispitana, baždarena i održavana.

13   IZOBRAZBA, VJEŽBE I GRUPNE VJEŽBE U VEZI SA SIGURNOSNOM ZAŠTITOM BRODA

13.1.

Časnik sigurnosne zaštite kompanije i odgovarajuće osoblje na kopnu moraju imati primjereno znanje i proći izobrazbu uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika.

13.2.

Časnik sigurnosne zaštite broda mora imati primjereno znanje i proći izobrazbu uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika.

13.3.

Brodsko osoblje koje ima posebne dužnosti i odgovornosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom mora poznavati svoje odgovornosti za sigurnosnu zaštitu broda kako je opisano u planu sigurnosne zaštite broda te imati dovoljno znanja i sposobnosti za provođenje dodijeljenih zadataka uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika.

13.4.

Kako bi se osigurala učinkovita provedba plana sigurnosne zaštite broda, provode se vježbe u odgovarajućim vremenskim razmacima vodeći računa o vrsti broda, izmjenama brodskog osoblja, lukama koje treba posjetiti i drugim odgovarajućim okolnostima uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika.

13.5.

Časnik sigurnosne zaštite kompanije treba osigurati učinkovitu koordinaciju i provedbu planova sigurnosne zaštite broda sudjelujući u vježbama u odgovarajućim vremenskim razmacima uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika.

14.   SIGURNOSNA ZAŠTITA LUKE

14.1.   Luka mora djelovati u skladu sa razinama sigurnosne zaštite koje utvrdi ugovorna vlada unutar čijeg je teritorija smještena. Mjere i postupci sigurnosne zaštite primjenjuju se u luci tako da minimalno utječu ili uzrokuju kašnjenje putnika, broda, brodskog osoblja i posjetilaca, roba i usluga.

14.2.   Na razini 1 sigurnosne zaštite, provode se sljedeće aktivnosti kroz primjerene mjere u svim lukama uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika, kako bi se utvrdile i poduzele preventivne mjere protiv nezgoda u vezi sa sigurnosnom zaštitom:

.1.	osiguravanje provođenja svih dužnosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom luke;

.2.	nadziranje pristupa luci;

.3.	nadgledanje luke, uključujući područje (područja) za sidrenje i vez;

.4.	nadgledanje ograničenih područja kako bi se osigurao pristup samo ovlaštenim osobama;

.5.	nadzor nad rukovanjem teretom;

.6.	nadzor nad rukovanjem brodskim zalihama; i

.7.	osiguravanje da su sredstva komunikacije u vezi sa sigurnosnom zaštitom uvijek spremna i na raspolaganju.

14.3.   Na razini 2 sigurnosne zaštite, dodatne zaštitne mjere navedene u planu sigurnosne zaštite luke, provode se za svaku aktivnost navedenu u odjeljku 14.2. uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika.

14.4.   Na razini 3 sigurnosne zaštite, daljnje posebne zaštitne mjere navedene u planu sigurnosne zaštite luke, provode se za svaku aktivnost opisanu u odjeljku 14.2. uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika.

14.4.1.   Dodatno, na razini 3 sigurnosne zaštite, luke moraju reagirati i provoditi sve upute vezane uz sigurnosnu zaštitu koje odredi ugovorna vlada na čijem se teritoriju nalazi luka.

14.5.   Kada je časnik sigurnosne zaštite luke obaviješten da brod ima teškoća u ispunjavanju uvjeta poglavlja XI-2 ili ovog dijela, ili u provođenju odgovarajućih mjera i postupaka opisanih u planu sigurnosne zaštite broda, i u slučaju razine 3 sigurnosne zaštite s poštivanjem bilo kojih uputa u vezi sa sigurnosnom zaštitom koje dodijeli ugovorna vlada na čijem se teritoriju nalazi luka, časnik sigurnosne zaštite luke i časnik sigurnosne zaštite broda moraju biti u vezi i koordinirati primjerene aktivnosti.

14.6.   Kada je časnik sigurnosne zaštite luke obaviješten da brod djeluje na razini sigurnosne zaštite koja je viša od razine sigurnosne zaštite luke, časnik sigurnosne zaštite luke o tome izvještava odgovorno tijelo i povezuje se s časnikom sigurnosne zaštite broda i, ako je potrebno, koordinira primjerene aktivnosti.

15.   OCJENA SIGURNOSNE ZAŠTITE LUKE

15.1.   Ocjena sigurnosne zaštite luke je bitni i sastavni dio postupka izrade i ažuriranja plana sigurnosne zaštite luke.

15.2.   Ocjenu sigurnosne zaštite luke provodi ugovorna vlada na čijem se teritoriju luka nalazi. Ugovorna vlada može ovlastiti priznatu organizaciju za sigurnosnu zaštitu za provođenje ocjene sigurnosne zaštite luke za specifičnu luku smještenu unutar njezinog teritorija.

15.2.1.   Kada priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu provodi ocjenu sigurnosne zaštite luke, ugovorna vlada na čijem se teritoriju luka nalazi pregledava i odobrava ocjenu sigurnosne zaštite s obzirom na usklađenost s ovim odjeljkom.

15.3.   Osobe koje provode ocjenu moraju posjedovati odgovarajuće vještine za procjenu sigurnosne zaštite luke u skladu s ovim odjeljkom uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika.

15.4.   Ocjene sigurnosne zaštite luke redovito se pregledavaju i ažuriraju uzimajući u obzir promjenjivost prijetnji i/ili manje izmjene u luci te se moraju uvijek kada se u luci dogode značajne promjene, pregledati i ažurirati.

15.5.   Ocjena sigurnosne zaštite luke uključuje, najmanje, sljedeće elemente:

.1.	utvrđivanje i procjena važne imovine i infrastrukture koju je potrebno štititi;

.2.	utvrđivanje mogućih prijetnji za imovinu i infrastrukturu te vjerojatnosti njihovog ostvarivanja kako bi se odredile mjere sigurnosne zaštite i njihov prioritet;

.3.	utvrđivanje, odabir i razvrstavanje prema prioritetu protumjera i izmjena postupaka te razine njihove učinkovitosti u odstranjivanju slabosti; i

.4.	utvrđivanje slabih točaka uključujući ljudski faktor u infrastrukturi, politikama i postupcima.

15.6.   Ugovorna vlada može dozvoliti da ocjena sigurnosne zaštite luke obuhvati više od jedne luke ako su operater, mjesto, djelatnost, oprema i projekt ovih luka slični. Svaka ugovorna vlada koja dozvoli takvo rješenje mora o njegovim pojedinostima obavijestiti organizaciju.

15.7.   Po završetku ocjene sigurnosne zaštite luke treba izraditi izvještaj koji se sastoji od sažetka provođenja ocjene, opisa svih slabosti koje su ustanovljene tijekom ocjene i opisa protumjera koje bi se mogle koristiti za rješavanje svake od tih slabih točaka. Izvještaj treba zaštititi od neovlaštenog pristupa ili razotkrivanja.

16.   PLAN SIGURNOSNE ZAŠTITE LUKE

16.1.   Za svaku luku treba, na osnovu ocjene sigurnosne zaštite luke, sastaviti i održavati plan sigurnosne zaštite luke primjeren za sučelje brod/luka. Plan treba sadržavati odredbe za tri razine sigurnosne zaštite kako je definirano u ovom dijelu Pravilnika.

16.1.1.   Sukladno odredbama odjeljka 16.2., priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu može za određenu luku izraditi plan sigurnosne zaštite luke.

16.2.   Plan sigurnosne zaštite luke odobrava ugovorna vlada na čijem se teritoriju nalazi luka.

16.3.   Takav se plan izrađuje uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika i mora biti pisan na radnom jeziku luke. U planu se mora navesti najmanje sljedeće:

.1.	mjere namijenjene sprečavanju unosa u luku, ili na brod, oružja ili bilo kojih drugih opasnih tvari i uređaja za upotrebu protiv osoba, brodova ili luka čiji prijevoz brodom nije dozvoljen;

.2.	mjere namijenjene sprečavanju neovlaštenog pristupa luci, brodovima vezanim u luci, i ograničenim područjima luke;

.3.	postupci za reagiranje na prijetnje u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili kršenjem sigurnosne zaštite, uključujući odredbe za održavanje kritičnih operacija luke ili sučelja brod/luka;

.4.	postupci za reagiranje na svaku uputu u vezi sa sigurnosnom zaštitom koju na razini 3 sigurnosne zaštite može dodijeliti ugovorna vlada na čijem se teritoriju nalazi luka;

.5.	postupci evakuacije u slučaju prijetnji u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili kršenjem sigurnosne zaštite;

.6.	dužnosti osoblja luke kojem su dodijeljene odgovornosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom i drugog osoblja luke o pitanjima u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.7.	postupci za djelovanje zajedno s aktivnostima u vezi sa sigurnosnom zaštitom broda;

.8.	postupci za redoviti pregled plana i ažuriranje;

.9.	postupci za izvještavanje o nezgodama u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.10.	određivanje časnika sigurnosne zaštite luke uključujući pojedinosti za 24-satni kontakt;

.11.	mjere osiguravanja sigurnosne zaštite informacija navedenih u planu;

.12.	mjere namijenjene osiguravanju učinkovite sigurnosne zaštite tereta i opreme za rukovanje teretom u luci;

.13.	postupci za reviziju plana sigurnosne zaštite luke;

.14.	postupci za reagiranje u slučaju aktiviranja brodskog sustava sigurnosnog uzbunjivanja u luci; i

.15.	postupci koji omogućavaju pristup na kopno brodskom osoblju ili izmjene osoblja kao i pristup posjetioca brodu uključujući predstavnike organizacija skrbi za pomorce i organizacija rada.

16.4.   Osoblje koje provodi unutarnje revizije aktivnosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom navedenom u planu ili procjenjuje njegovu provedbu ne smije biti povezano s aktivnostima nad kojima se provodi revizija osim ako je to nepraktično zbog veličine i prirode luke.

16.5.   Plan sigurnosne zaštite luke može se združiti, ili biti dio plana sigurnosne zaštite luke ili bilo kojeg drugog lučkog plana ili planova za djelovanje u nužnosti.

16.6.   Ugovorna vlada na čijem se teritoriju nalazi luka određuje koje se izmjene plana sigurnosne zaštite luke ne trebaju provoditi ako nije odobrila odgovarajuće izmjene plana.

16.7.   Plan se može čuvati u elektroničkom obliku. U tom ga slučaju treba zaštititi postupcima za sprečavanje njegovog neovlaštenog brisanja, uništenja ili izmjena.

16.8.   Plan treba zaštititi od neovlaštenog pristupa ili razotkrivanja.

16.9.   Ugovorne vlade mogu dozvoliti da plan sigurnosne zaštite luke obuhvati više od jedne luke, ako su operater, mjesto, djelatnost, oprema i projekt ovih luka slični. Svaka ugovorna vlada koja dozvoli ovakvo alternativno rješenje mora o njegovim pojedinostima obavijestiti organizaciju.

17.   ČASNIK SIGURNOSNE ZAŠTITE LUKE

17.1.

Za svaku luku treba imenovati časnika sigurnosne zaštite luke. Ista se osoba može imenovati za časnika sigurnosne zaštite za jednu ili više luka.

17.2.

Pored onih koje su navedene drugdje u ovom dijelu Pravilnika, dužnosti i odgovornosti časnika sigurnosne zaštite luke, među ostalim, uključuju: .1. provođenje početnog, sveobuhvatnog sigurnosnog nadzora luke, uzimajući u obzir odgovarajuću ocjenu sigurnosne zaštite luke; .2. osiguravanje izrade i održavanja plana sigurnosne zaštite luke; .3. provođenje i izvršavanje plana sigurnosne zaštite luke; .4. poduzimanje redovitih inspekcijskih pregleda luke u vezi sa sigurnosnom zaštitom kako bi se osiguralo održavanje odgovarajućih mjera sigurnosne zaštite; .5. preporuka i, prema potrebi, uključivanje izmjena plana sigurnosne zaštite luke kako bi se ispravili nedostaci i ažurirao plan uzimajući u obzir odgovarajuće izmjene u luci; .6. podizanje svijesti o sigurnosnoj zaštiti i pripravnosti osoblja luke; .7. osiguravanje odgovarajuće izobrazbe za osoblje koje je odgovorno za sigurnosnu zaštitu luke; .8. izvještavanje odgovarajućih tijela i vođenje zapisa o događajima koji ugrožavaju sigurnosnu zaštitu luke; .9. usklađivanje provedbe plana sigurnosne zaštite luke s odgovarajućim časnikom (časnicima) sigurnosne zaštite kompanije i broda; .10. usklađivanje sa službama sigurnosne zaštite, prema potrebi; .11. osiguravanje da su ispunjeni standardi za osoblje koje je odgovorno za sigurnosnu zaštitu luke; .12. osiguravanje da sigurnosna oprema, ako postoji, ispravno radi, da je ispitana, baždarena i da se održava, i .13. pomaganje časnicima sigurnosne zaštite broda u potvrđivanju identiteta osoba koje se žele ukrcati na brod, kada se to zahtijeva.

17.3.

Časniku sigurnosne zaštite luke treba pružiti potrebnu podršku za ispunjavanje dužnosti i odgovornosti koje nalaže poglavlje XI-2 i ovaj dio Pravilnika.

18.   IZOBRAZBA, VJEŽBE I GRUPNE VJEŽBE U VEZI SA SIGURNOSNOM ZAŠTITOM LUKE

18.1.

Časnik sigurnosne zaštite luke i odgovarajuće osoblje sigurnosne zaštite luke moraju imati primjereno znanje i proći izobrazbu uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika.

18.2.

Osoblje luke koje ima specifične dužnosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom mora poznavati svoje dužnosti i odgovornosti za sigurnosnu zaštitu luke kako je opisano u planu sigurnosne zaštite luke te imati dovoljno znanja i sposobnosti za provođenje dužnosti koje su im dodijeljene uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika.

18.3.

Kako bi se osigurala učinkovita provedba plana sigurnosne zaštite luke, treba u odgovarajućim vremenskim razmacima provoditi vježbe uzimajući u obzir vrste lučkih djelatnosti, izmjene lučkog osoblja, vrstu brodova koji koriste luku i druge odgovarajuće okolnosti uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika.

18.4.

Časnik sigurnosne zaštite luke osigurava učinkovitu koordinaciju i provedbu plana sigurnosne zaštite luke sudjelujući u grupnim vježbama u primjerenim vremenskim razmacima uzimajući u obzir smjernice dane u dijelu B ovog Pravilnika.

19.   PROVJERA I IZDAVANJE SVJEDODŽBI ZA BRODOVE

19.1.   Provjere

19.1.1.   Svaki brod na koji se primjenjuje ovaj dio Pravilnika podliježe niže navedenim provjerama:

.1.

početna provjera prije no što brod krene u službu ili prije no što se po prvi puta izda svjedodžba koja se zahtijeva prema odjeljku 19.2., koja uključuje cjelokupnu provjeru sustava sigurnosne zaštite broda i pridružene sigurnosne opreme koji su obuhvaćeni odgovarajućim odredbama poglavlja XI-2 ovog dijela Pravilnika i odobrenim planom sigurnosne zaštite broda. Ova provjera treba osigurati da sustav sigurnosne zaštite broda i sva pridružena sigurnosna oprema broda u cijelosti odgovaraju primjenjivim zahtjevima poglavlja XI-2 i ovog dijela Pravilnika, da su u zadovoljavajućem stanju i spremni za službu kojoj je brod namijenjen;

.2.

obnovljena provjera u vremenskim razmacima koje odredi uprava, ali koji nisu dulji od pet godina, osim kada se primjenjuje odjeljak 19.3. Ova provjera treba osigurati da sustav sigurnosne zaštite i sva pridružena sigurnosna oprema broda u cijelosti odgovaraju primjenjivim zahtjevima poglavlja XI-2 ovog dijela Pravilnika i odobrenog plana sigurnosne zaštite broda, da su u zadovoljavajućem stanju i spremni za službu kojoj je brod namijenjen;

.3.

najmanje jedna međuprovjera. Ako se provodi samo jedna međuprovjera, ona mora biti između druge i treće obljetnice izdavanja svjedodžbe kako je definirano pravilom I/2(n). Međuprovjera treba uključiti inspekcijski pregled sustava sigurnosne zaštite i sve pridružene sigurnosne opreme broda kako bi se osiguralo da su i dalje zadovoljavajući za službu kojoj je brod namijenjen. Takva se međuprovjera ovjerava na svjedodžbi;

.4.	sve dodatne provjere koje odredi uprava.

19.1.2.   Provjere brodova provode časnici uprave. Međutim, uprava može provođenje provjera povjeriti priznatoj organizaciji za sigurnosnu zaštitu navedenoj u pravilu XI-2/1.

19.1.3.   U svakom slučaju, dotična uprava mora u potpunosti jamčiti cjelovitost i učinkovitost provjera i mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi se ova obveza ispunila.

19.1.4.   Sustav sigurnosne zaštite broda i sva pridružena sigurnosna oprema broda moraju nakon provjere zadržati usklađenost s odredbama pravila XI-2/4.2 i XI-2/6 ovog Pravilnika i odobrenog plana sigurnosne zaštite broda. Nakon što je bilo koja provjera u skladu s odjeljkom 19.1.1. dovršena, ne smije više biti izmjena sustava sigurnosne zaštite niti bilo koje pridružene sigurnosne opreme ili odobrenog plana sigurnosne zaštite bez dozvole uprave.

19.2.   Izdavanje ili ovjeravanje svjedodžbe

19.2.1.   Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda izdaje se nakon početne ili obnovljene provjere u skladu s odredbama odjeljka 19.1.

19.2.2.   Takvu svjedodžbu izdaje ili ovjerava uprava ili priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu koja djeluje u ime uprave.

19.2.3.   Druga ugovorna vlada može, na zahtjev uprave, pokrenuti provjeravanje broda i ako se uvjeri da su odredbe odjeljka 19.1.1. zadovoljene izdaje ili ovlašćuje izdavanje Međunarodne svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti broda i, kada je primjereno, ovjerava ili ovlašćuje ovjeravanje svjedodžbe na brodu u skladu s ovim Pravilnikom.

19.2.3.1.   Kopija svjedodžbe i kopija izvještaja o provjeri prosljeđuju se, što je ranije moguće, upravi koja to zahtijeva.

19.2.3.2.   Svjedodžba koja je izdana na takav način sadrži izjavu o tome da je bila izdana na zahtjev uprave i da ima istu snagu i jednako je priznata kao i svjedodžba izdana u skladu s odjeljkom 19.2.2.

19.2.4.   Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda sastavlja se u obliku koji odgovara primjeru danom u prilogu ovom Pravilniku. Ako jezik koji se koristi nije engleski, francuski ili španjolski, tekst treba sadržavati prijevod na jedan od ovih jezika.

19.3.   Trajanje i valjanost svjedodžbe

19.3.1.   Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda izdaje se za razdoblje koje odredi uprava i koje ne prelazi pet godina.

19.3.2.   Kada je obnovljena provjera provedena u roku od tri mjeseca prije datuma prestanka važenja postojeće svjedodžbe, nova će svjedodžba važiti od datuma dovršetka obnovljene provjere do najviše pet godina od datuma prestanka važenja postojeće svjedodžbe.

19.3.2.1.   Kada je obnovljena provjera provedena nakon datuma prestanka važenja postojeće svjedodžbe, nova će svjedodžba važiti od datuma dovršetka obnovljene provjere do najviše pet godina od datuma prestanka važenja postojeće svjedodžbe.

19.3.2.2.   Kada je obnovljena provjera dovršena više od tri mjeseca prije datuma prestanka važenja postojeće svjedodžbe, nova će svjedodžba važiti od datuma dovršetka obnovljene provjere do najviše pet godina od datuma dovršetka obnovljene provjere.

19.3.3.   Ako je svjedodžba izdana za razdoblje kraće od pet godina, uprava može produljiti valjanost svjedodžbe nakon datuma prestanka njezinog važenja najviše do vremenskog razdoblja navedenog u odjeljku 19.3.1. pod uvjetom da se provode provjere navedene u odjeljku 19.1.1. koje se primjenjuju kada se svjedodžba izdaje za razdoblje od pet godina, kako je primjereno.

19.3.4.   Ako je provedena obnovljena provjera, a nova se svjedodžba ne može izdati ili dostaviti na brod prije datuma prestanka važenja postojeće svjedodžbe, uprava ili priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu koja djeluje u ime uprave može ovjeriti postojeću svjedodžbu te se takva svjedodžba prihvaća kao valjana za iduće razdoblje koje nije dulje od pet mjeseci od datuma prestanka važenja.

19.3.5.   Ako u vrijeme kada svjedodžba prestaje važiti brod nije u luci u kojoj se radi provjera, uprava može produljiti razdoblje valjanosti svjedodžbe, ali se to produljenje dodjeljuje samo kako bi se brodu dozvolilo da dovrši plovidbu do luke u kojoj će se obaviti provjera i to samo u slučajevima kada se to čini ispravno i razumno. Ni jedna se svjedodžba ne produljuje za razdoblje dulje od tri mjeseca, a brod kojem se dodijeli takvo produljenje, nakon uplovljavanja u luku u kojoj će se obaviti provjera neće na temelju takvog produžetka moći napustiti luku bez nove svjedodžbe. Kada je obnovljena provjera dovršena, nova će svjedodžba važiti do datuma koji ne prelazi pet godina od datuma prestanka važenja postojeće svjedodžbe prije no što je dodijeljeno produljenje.

19.3.6.   Svjedodžbu izdanu za brod koji obavlja kratke plovidbe, koja nije produljena prema prije spomenutim odredbama ovog odjeljka, uprava može produljiti za dodatno razdoblje od najviše mjesec dana od datuma prestanka važenja koji je na njoj naveden. Kada je obnovljena provjera dovršena, nova svjedodžba mora važiti do datuma koji ne prelazi pet godina od datuma prestanka važenja postojeće svjedodžbe prije no što je dodijeljeno produženje.

19.3.7.   Ako je međuprovjera provedena prije razdoblja navedenog u odjeljku 19.1.1., tada se:

.1.	datum prestanka važenja prikazan na svjedodžbi ovjerava i mijenja u datum koji iznosi najviše tri godine nakon datuma međuprovjere;

.2.	datum prestanka važenja može ostati neizmijenjen pod uvjetom da se jedna ili više dodatnih provjera provedu tako da maksimalna razdoblja između provjera ne budu dulja od onih propisanih u odjeljku 19.1.1.

19.3.8.   Svjedodžba koja se izdaje u skladu s odjeljkom 19.2. prestaje važiti u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

.1.	ako odgovarajuće provjere nisu provedene u razdobljima navedenim u odjeljku 19.1.1.;

.2.	ako Svjedodžba nije ovjerena u skladu s odjeljkom 19.1.1.3. i 19.3.7.1., ako je primjenjivo;

.3.	kada kompanija preuzima odgovornost za upravljanje brodom kojim nije prethodno upravljala; i

.4.	nakon prelaska broda na zastavu druge države.

19.3.9.   U slučaju:

.1.

prelaska broda pod zastavu druge ugovorne vlade, ugovorna vlada pod čijom je zastavom brod prethodno plovio će, čim je ranije moguće, prenijeti novoj upravi kopije ili sve podatke koji se na nju odnose, Međunarodne svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti broda koju je brod posjedovao prije prelaska te kopije raspoloživih izvještaja o provjerama; ili

.2.

da kompanija preuzme odgovornost za rad broda kojim nije prethodno upravljala, prethodna kompanija će, što je ranije moguće, proslijediti novoj kompaniji kopije svih informacija koje se odnose na Međunarodnu svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda ili koje su potrebne za provjere opisane u odjeljku 19.4.2.

19.4.   Privremeno izdavanje svjedodžbi

19.4.1.   Svjedodžbe navedene u odjeljku 19.2. izdaju se samo kada je uprava koja izdaje svjedodžbu u potpunosti uvjerena da brod zadovoljava zahtjeve odjeljka 19.1. Međutim, nakon 1. srpnja 2004., za potrebe:

.1.	broda bez svjedodžbe, u trenutku primopredaje ili prije njegovog kretanja ili ponovnog kretanja u službu;

.2.	prelaska broda sa zastave ugovorne vlade pod zastavu druge ugovorne vlade;

.3.	prelaska broda pod zastavu ugovorne vlade od države koja nije ugovorna vlada; ili

.4.	kompanije koja preuzme odgovornost za upravljanje brodom kojim nije prethodno upravljala,

sve dok se ne izda svjedodžba navedena u odjeljku 19.2., uprava može odrediti izdavanje privremene Međunarodne svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti broda u obliku koji odgovara primjeru iz priloga ovom dijelu Pravilnika.

19.4.2.   Privremena Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda izdaje se samo kada uprava ili priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu u ime uprave utvrdi da:

.1.	je ocjena sigurnosne zaštite broda koju zahtijeva ovaj dio Pravilnika provedena;

.2.	se kopija plana sigurnosne zaštite broda koji ispunjava zahtjeve poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika nalazi na brodu, da je dostavljena na pregled i odobrenje i provodi se na brodu;

.3.	se na brodu nalazi brodski sustav sigurnosnog uzbunjivanja koji ispunjava zahtjeve pravila XI-2/6, ako se zahtijeva;

.4.

je časnik sigurnosne zaštite kompanije: .1. osigurao: .1. pregled plana sigurnosne zaštite broda radi utvrđivanja usklađenosti s ovim dijelom Pravilnika; .2. dostavljanje plana na odobrenje; i .3. da se plan provodi na brodu; i .2. uspostavio potrebna rješenja, uključujući vježbe, grupne vježbe i unutarnje revizije kroz koje će se časnik sigurnosne zaštite kompanije uvjeriti da će brod uspješno obaviti provjeru koja se zahtijeva u skladu s odjeljkom 19.1.1.1. u roku od šest mjeseci;

.5.	su obavljene pripreme za provođenje provjera koje se zahtijevaju u skladu s odjeljkom 19.1.1.1.;

.6.

su zapovjednik, časnik sigurnosne zaštite broda i drugo brodsko osoblje sa specifičnim zaduženjima u vezi sa sigurnosnom zaštitom upoznati s njihovim dužnostima i odgovornostima kako je navedeno u ovome dijelu Pravilnika; s odgovarajućim odredbama plana sigurnosne zaštite broda koji se nalazi na brodu; te da su im takvi podaci dostavljeni na radnom jeziku brodskog osoblja ili jezicima koji su im razumljivi; i

.7.	časnik sigurnosne zaštite broda ispunjava zahtjeve ovog dijela Pravilnika.

19.4.3.   Uprava ili priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu koja je ovlaštena da djeluje u njezino ime može izdati privremenu Međunarodnu svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda.

19.4.4.   Privremena Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda važi za razdoblje od šest mjeseci ili dok se ne izda svjedodžba koja se zahtijeva u skladu s odjeljkom 19.2., ovisno o tome što nastupi ranije, i ne može se produljiti.

19.4.5.   Ni jedna ugovorna vlada ne smije dozvoliti naknadno izdavanje privremene Međunarodne svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti broda ako je, prema procjeni uprave ili priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu, jedan od razloga zbog kojeg brod ili kompanija zahtijeva takvu svjedodžbu izbjegavanje pune usklađenosti s poglavljem XI-2 i ovim dijelom Pravilnika nakon razdoblja valjanosti početne privremene svjedodžbe kako se navodi u odjeljku 19.4.4..

19.4.6.   Za potrebe pravila XI-2/9 ugovorne se vlade mogu, prije prihvaćanja privremene Međunarodne svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti broda kao valjane svjedodžbe, uvjeriti da su zahtjevi odjeljaka 19.4.2.4. do 19.4.2.6. ispunjeni.

”

„DIO B

SMJERNICE U VEZI S ODREDBAMA POGLAVLJA XI-2 PRILOGA MEĐUNARODNOJ KONVENCIJI O ZAŠTITI LJUDSKOG ŽIVOTA NA MORU, 1974. KAKO JE IZMIJENJENA TE DIJELA A OVOG PRAVILNIKA

1.   UVOD

Općenito

1.1.   Preambula ovog Pravilnika ukazuje da poglavlje XI-2 i dio A ovog Pravilnika uspostavljaju novi međunarodni okvir mjera za jačanje pomorske sigurnosti kojima brodovi i luke mogu surađivati na otkrivanju i uklanjanju aktivnosti koje ugrožavaju sigurnosnu zaštitu u sektoru pomorskog prometa.

1.2.   Ovaj uvod u sažetom obliku ističe postupke predviđene u vezi s utvrđivanjem i provedbom mjera i rješenja potrebnih za postizanje i održavanje usklađenosti s odredbama poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika te utvrđuje glavne elemente za koje postoje smjernice. Smjernice su dane u stavcima 2. do 19. U uvodu su također dana bitna razmatranja koja bi trebalo uzeti u obzir pri odlučivanju o primjeni smjernica koje se odnose na brodove i luke.

1.3.   Ako je interes čitatelja usmjeren samo na brod, važna je preporuka da se ovaj dio Pravilnika ipak čita kao cjelina posebno stavci koji se odnose na luke. Isto se odnosi na one čitatelje čiji su prvenstveni interes luke; oni bi također trebali pročitati i stavke koji se odnose na brodove.

1.4.   Smjernice dane u sljedećim stavcima odnose se prvenstveno na zaštitu broda kada je u luci. Međutim, mogle bi se javiti i situacije kada brod može predstavljati prijetnju luci, npr. zato što kada se jednom nađe u luci, brod se može koristiti kao baza za pokretanje napada. Kada se razmatraju primjerene mjere sigurnosne zaštite za reagiranje na sigurnosne prijetnje koje dolaze s broda, osobe koje obavljaju ocjenu sigurnosne zaštite ili izrađuju plan sigurnosne zaštite luke, moraju razmotriti primjerene prilagodbe smjernica ponuđenih u sljedećim stavcima.

1.5.   Čitatelju se savjetuje da niti jednu odredbu iz ovog dijela Pravilnika ne bi trebalo čitati ili provoditi u sukobu s bilo kojom od odredbi poglavlja XI-2 ili dijela A ovog Pravilnika te da prethodno spomenute odredbe uvijek prevladavaju i nadjačavaju svaku nenamjernu nedosljednost do koje bi slučajno moglo doći u ovom dijelu Pravilnika. Smjernice predviđene u ovom dijelu Pravilnika uvijek treba čitati, tumačiti i primjenjivati na način koji je dosljedan usmjerenjima, ciljevima i načelima utvrđenima u poglavlju XI-2 i dijelu A ovog Pravilnika.

Odgovornosti ugovornih vlada

1.6.   Ugovorne vlade imaju, prema odredbama poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika, različite odgovornosti koje među ostalima uključuju:

—	postavljanje primjenjive razine sigurnosne zaštite;

—	odobravanje plana sigurnosne zaštite broda, SSP (ship security plan, SSP) i odgovarajućih izmjena prethodno odobrenog plana;

—	provjeravanje usklađenosti brodova s odredbama poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika i izdavanje brodovima Međunarodne svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti broda;

—	određivanje za koje od luka smještenih unutar njihovog teritorija se zahtijeva određivanje časnika sigurnosne zaštite luke, PFSO (port facility security officer, PFSO) koji će biti odgovoran za izradu plana sigurnosne zaštite luke;

—	osiguravanje provedbe i odobrenja ocjene sigurnosne zaštite luke, PFSA (port facility security assessment, PFSA) i svih sljedećih izmjena prethodno odobrene ocjene;

—	odobravanje plana sigurnosne zaštite luke, PFSP (port facility security plan, PFSP) i svih sljedećih izmjena prethodno odobrenog plana;

—	izvršavanje mjera nadzora i usklađivanja;

—	ispitivanje odobrenih planova; i

—	dostavljanje informacija Međunarodnoj pomorskoj organizaciji i predstavnicima pomorske i lučke industrije.

1.7.   Ugovorne vlade mogu odrediti ili osnovati nadležna tijela u okviru vlade da poduzimaju, vezano uz luke, svoja zaduženja u vezi sa sigurnosnom zaštitom prema poglavlju XI-2 i dijelu A ovog Pravilnika te omogućiti priznatim organizacijama za sigurnosnu zaštitu provođenje određenih zadataka u vezi s lukama s time da konačnu odluku o prihvaćanju i odobrenju ovih zadataka daje ugovorna vlada ili odgovorno tijelo. Provođenje određenih dužnosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom brodova, uprave također mogu prenijeti priznatim organizacijama za sigurnosnu zaštitu. Sljedeće dužnosti ili aktivnosti ne mogu se prenijeti na priznatu organizaciju za sigurnosnu zaštitu:

—	utvrđivanje primjenjive razine sigurnosne zaštite;

—	određivanje od kojih se luka smještenih na teritoriju ugovorne vlade zahtijeva imenovanje PFSO-a i izrada PFSP-a;

—	odobravanje PFSA-a ili bilo kojih sljedećih izmjena prethodno odobrene ocjene;

—	odobravanje PFSP-a ili bilo kojih sljedećih izmjena prethodno odobrenog plana;

—	izvršavanje mjera nadzora i usklađivanja; i

—	utvrđivanje zahtjeva za Deklaraciju o sigurnosnoj zaštiti.

Postavljanje razine sigurnosne zaštite

1.8.   Postavljanje razine sigurnosne zaštite koja se primjenjuje u svakom pojedinom trenutku je odgovornost ugovorne vlade i može se primijeniti na brodove i luke. Dio A ovog Pravilnika određuje tri razine sigurnosne zaštite za međunarodnu upotrebu. To su:

—	razina 1 sigurnosne zaštite, uobičajena; razina na kojoj brodovi i luke uobičajeno rade;

—	razina 2 sigurnosne zaštite, povišena; razina koja se primjenjuje onoliko dugo koliko postoji pojačana opasnost od nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom; i

—	razina 3 sigurnosne zaštite, iznimna; razina koja se primjenjuje u vremenskom razdoblju u kojem postoji vjerojatna ili neizbježna opasnost od nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom.

Kompanija i brod

1.9.   Svaka kompanija koja upravlja brodovima na koje se primjenjuju poglavlja XI-2 i dio A ovog Pravilnika mora imenovati časnika sigurnosne zaštite kompanije, CSO (Company security officer, CSO) za kompaniju i časnika sigurnosne zaštite broda, SSO (ship security officer, SSO) za svaki od njezinih brodova. Dužnosti, odgovornosti i zahtjevi u vezi s izobrazbom ovih časnika i zahtjevima za vježbe i grupne vježbe definirani su u dijelu A ovog Pravilnika.

1.10.   Odgovornosti časnika sigurnosne zaštite kompanije ukratko uključuju među ostalim osiguravanje ispravnog provođenja ocjene sigurnosne zaštite broda, SSA (ship security assessment, SSA), izrade SSP-a i njegovog dostavljanja na odobrenje od strane uprave ili u njeno ime i zatim postavljanja na svaki brod na koji se primjenjuje dio A ovog Pravilnika i za koji je ta osoba imenovana za CSO-a.

1.11.   U SSP-u moraju biti prikazane izvedbene i fizičke mjere sigurnosne zaštite koje mora poduzeti brod kako bi se osiguralo da uvijek djeluje na razini sigurnosne zaštite 1. Plan bi također morao naznačiti dodatne ili pojačane mjere sigurnosne zaštite koje brod može poduzeti radi prelaska i djelovanja na razini 2 sigurnosne zaštite ako je dana takva uputa. Nadalje, plan mora naznačiti moguće pripremne radnje koje bi brod mogao poduzeti kako bi se omogućio hitar odziv na uputstva koja brodu mogu izdati osobe koje na nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnjom takvom nezgodom reagiraju djelujući na razini 3 sigurnosne zaštite.

1.12.   Brodovi na koje se primjenjuju zahtjevi poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika moraju imati i u skladu s njim djelovati SSP odobren od strane uprave ili u njeno ime. CSO i SSO bi trebali nadgledati stalnu prikladnost i učinkovitost plana uključujući provođenje unutarnjih revizija. Izmjene svih elemenata odobrenog plana, za koje je uprava utvrdila da se zahtijeva odobrenje, moraju se dostaviti na pregled i odobrenje prije nego što se unesu u odobreni plan i prije njihove provedbe na brodu.

1.13.   Brod mora posjedovati Međunarodnu svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda u kojoj se navodi da brod zadovoljava zahtjeve poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika. Dio A ovog Pravilnika uključuje odredbe koje se odnose na provjeru i izdavanje svjedodžbe o usklađenosti broda sa zahtjevima na temelju početne, obnovljene i međuprovjere.

1.14.   Kada je brod u luci ili na putu za luku ugovorne vlade, ugovorna vlada ima pravo, prema odredbama pravila XI-2/9, provoditi različite mjere nadzora i usklađivanja u vezi s tim brodom. Brod podliježe inspekcijskim pregledima državnog nadzora luka, premda takvi pregledi uobičajeno ne obuhvaćaju pregledavanje samog SSP-a, osim u posebnim okolnostima. Brod također može biti predmet dodatnih mjera nadzora ako ugovorna vlada koja provodi mjere nadzora i usklađivanja ima razloga sumnjati da je sigurnosna zaštita broda, ili luke koju koristi, bila ugrožena.

1.15.   Na brodu se također moraju nalaziti informacije koje moraju biti na raspolaganju ugovornim vladama na njihov zahtjev koje ukazuju tko je odgovoran za zapošljavanje brodskog osoblja i za odlučivanje o različitim aspektima koji se odnose na zaposlenost broda.

Luka

1.16.   Svaka ugovorna vlada treba osigurati provedbu PFSA-e za svaku od luka smještenih na njezinom teritoriju koje koriste brodovi na međunarodnim plovidbama. Ovu ocjenu mogu provoditi ugovorne vlade, odgovorno tijelo ili priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu. Dovršenu PFSA-u odobrava ugovorna vlada ili dotično odgovorno tijelo. Odobrenje se ne može prenijeti na drugu osobu. Ocjene sigurnosne zaštite luke se redovito pregledavaju.

1.17.   PFSA je u osnovi analiza rizika svih aspekata lučke djelatnosti s namjerom da se odredi koji je njezin dio (dijelovi) najrizičniji i/ili najpodložniji napadu. Rizik u vezi sa sigurnosnom zaštitom je prijetnja da će doći do napada zajedno sa slabostima cilja i posljedicama napada.

Ocjena mora uključiti sljedeće komponente:

—	određivanje pretpostavljene prijetnje za luke i infrastrukturu;

—	utvrđivanje potencijalnih slabosti; i

—	izračunavanje posljedica nezgode.

Nakon provedene analize, izradit će se cjelokupna ocjena razine rizika. Uz pomoć PFSA-e određuje se od kojih će se luka zahtijevati imenovanje PFSO-a i izrada PFSP-a.

1.18.   Luke koje moraju zadovoljiti uvjete poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika moraju imenovati PFSO-e. Dužnosti, odgovornosti i zahtjevi u vezi s izobrazbom ovih časnika i zahtjevi za vježbama i grupnim vježbama definirani su u dijelu A ovog Pravilnika.

1.19.   U PFSP-u moraju biti prikazane izvedbene i fizičke mjere sigurnosne zaštite koje mora poduzeti luka kako bi se osiguralo da uvijek djeluje na razini 1 sigurnosne zaštite. Plan bi također morao naznačiti dodatne ili pojačane mjere sigurnosne zaštite koje luka može poduzeti radi prelaska i djelovanja na razini 2 sigurnosne zaštite ako je dana takva uputa. Nadalje, plan mora naznačiti moguće pripremne radnje koje bi luka mogla poduzeti kako bi se omogućio hitar odziv na uputstva koja mogu izdati osobe koje na nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnjom takvom nezgodom reagiraju djelujući na razini 3 sigurnosne zaštite.

1.20.   Luke koje trebaju zadovoljiti uvjete poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika moraju imati, i u skladu s njim djelovati, PFSP odobren od strane ugovorne vlade ili dotičnog odgovornog tijela. PFSO mora provoditi njegove odredbe i nadgledati trajnu učinkovitost i prikladnost plana, uključujući provođenje unutarnjih revizija u vezi s primjenom plana. Izmjene bilo kojih elemenata odobrenog plana, za koji ugovorne vlade ili dotično odgovorno tijelo zatraže odobrenje, moraju se dostaviti na pregled i odobrenje prije nego se unesu u odobreni plan i prije njihove provedbe u luci. Ugovorna vlada ili dotično odgovorno tijelo mogu ispitati učinkovitost plana. PFSA-e koja obuhvaća luku ili na kojoj se zasniva izrada plana mora se redovito pregledavati. Sve ove aktivnosti mogu dovesti do izmjena odobrenog plana. Sve izmjene navedenih elemenata odobrenog plana moraju se dostaviti na odobrenje ugovornoj vladi ili dotičnom odgovornom tijelu.

1.21.   Brodovi koji koriste luke mogu biti predmet inspekcijskih pregleda državnog nadzora luka i dodatnih mjera nadzora navedenih u pravilu XI-2/9. Odgovarajuća tijela mogu zatražiti pružanje informacija o brodu, njegovom teretu, putnicima i brodskom osoblju prije ulaska broda u luku. Moguće su okolnosti u kojima bi se ulazak broda u luku mogao zabraniti.

Informacije i komunikacija

1.22.   Poglavlje XI-2 i dio A ovog Pravilnika zahtijevaju da ugovorne vlade dostave određene informacije Međunarodnoj pomorskoj organizaciji i da podaci budu raspoloživi kako bi se omogućila učinkovita komunikacija između ugovornih vlada i između časnika sigurnosne zaštite kompanije/časnika sigurnosne zaštite broda i časnika sigurnosne zaštite luke.

2.   DEFINICIJE

2.1.   Ne postoje smjernice u vezi s definicijama navedenim u poglavlju XI-2 ili dijelu A ovog Pravilnika.

2.2.   Za potrebe ovog dijela Pravilnika:

.1.	‚odjeljak’ je odjeljak dijela A Pravilnika i označen je kao ‚odjeljak A/<popraćeno brojem odjeljka>’;

.2.	‚stavak’ je stavak ovog dijela Pravilnika i označen je kao ‚stavak<popraćeno brojem stavka>’; i

.3.	‚ugovorna vlada’, kada se koristi u stavcima 14. do 18., znači ‚ugovorna vlada na čijem se teritoriju nalazi luka’ i uključuje uputu na odgovorno tijelo.

3.   PRIMJENA

Općenito

3.1.   Smjernice dane u ovom dijelu Pravilnika trebalo bi uzeti u obzir kada se provode zahtjevi poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika.

3.2.   Međutim, treba znati da će područje primjene smjernica na brodove ovisiti o vrsti broda, njegovim teretima i/ili putnicima, njegovom uobičajenom načinu trgovanja i značajkama luka koje brod posjećuje.

3.3.   Slično će, u vezi sa smjernicama za luke, područje primjene smjernica ovisiti o luci, vrsti brodova koji koriste luku, vrsti tereta i/ili putnika i uobičajenom načinu trgovanja brodova koji luku posjećuju.

3.4.   Odredbe poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika nisu namijenjene primjeni na luke koje su projektirane i upotrebljavaju se prvenstveno za vojne svrhe.

4.   ODGOVORNOSTI UGOVORNIH VLADA

Sigurnosna zaštita ocjena i planova

4.1.   Ugovorne vlade moraju osigurati provođenje primjerenih mjera radi izbjegavanja neovlaštenog razotkrivanja ili pristupa do materijala osjetljivih po pitanju sigurnosne zaštite koji se odnose na ocjene sigurnosne zaštite broda (SSA-e), planove sigurnosne zaštite broda (SSP-ove), ocjene sigurnosne zaštite luke (PFSA-e) i planove sigurnosne zaštite luke (PFSP-ove) te na pojedinačne ocjene ili planove.

Odgovorna tijela

4.2.   Ugovorne vlade mogu imenovati odgovorno tijelo unutar Vlade za provođenje njihovih dužnosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom koja se odnosi na luke kako je navedeno u poglavlju XI-2 ili dijelu A ovog Pravilnika.

Priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu

4.3.   Ugovorne vlade mogu ovlastiti priznatu organizaciju za sigurnosnu zaštitu, RSO (recognized security organisation, RSO) za provođenje određenih aktivnosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom, uključujući:

.1.	odobrenje planova sigurnosne zaštite broda, ili njegovih izmjena, u ime uprave;

.2.	provjera i izdavanje svjedodžbi o usklađenosti brodova sa zahtjevima poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika u ime uprave; i

.3.	provođenje ocjena sigurnosne zaštite luke koje zahtijeva ugovorna vlada.

4.4.   RSO također može savjetovati ili pružati pomoć kompanijama ili lukama u vezi s pitanjem sigurnosne zaštite, uključujući ocjene sigurnosne zaštite broda, planove sigurnosne zaštite broda, ocjene sigurnosne zaštite luke i planove sigurnosne zaštite luke. Ovo može uključiti provedbu SSA ili SSP ili PFSA ili PFSP. Ako RSO tako učini uzimajući u obzir SSA ili SSP, ona ne smije dobiti ovlaštenje za odobrenje tog SSP-a.

4.5.   Prilikom davanja ovlaštenja RSO-u, ugovorne vlade bi trebale razmotriti nadležnost takve organizacije. RSO mora pokazati:

.1.	stručnost i iskustvo u odgovarajućim pitanjima sigurnosne zaštite;

.2.	primjereno znanje o brodu i lučkim operacijama uključujući znanje o projektu i konstrukciji broda ako pruža usluge u vezi s brodovima te projektu i konstrukciji luke ako pruža usluge u vezi s lukama;

.3.	sposobnost ocjene vjerojatnih rizika u vezi sa sigurnosnom zaštitom koji bi mogli nastupiti za vrijeme odvijanja brodskih i lučkih djelatnosti, uključujući sučelje brod/luka, te sposobnost svođenja na minimum takvih rizika;

.4.	sposobnost održavanja i unapređivanja stručnosti i iskustva svog osoblja;

.5.	sposobnost nadgledanja trajne pouzdanosti svog osoblja;

.6.	sposobnost održavanja primjerenih mjera za izbjegavanje neovlaštenog otkrivanja materijala osjetljivih po pitanju sigurnosne zaštite ili pristupa njima;

.7.	poznavanje uvjeta poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika i odgovarajućeg nacionalnog zakonodavstva i međunarodnog prava i uvjeta u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.8.	poznavanje trenutačno postojećih prijetnji i obrazaca u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.9.	poznavanje prepoznavanja i otkrivanja oružja, opasnih tvari i uređaja;

.10.	poznavanje prepoznavanja na nediskriminirajućim osnovama, značajki i obrazaca ponašanja osoba koje bi mogle predstavljati prijetnju u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.11.	poznavanje tehnika koje se koriste za izbjegavanje mjera sigurnosne zaštite; i

.12.	poznavanje sigurnosne opreme i sustava te opreme i sustava za nadzor te njihovih radnih ograničenja.

Prilikom prenošenja posebnih dužnosti na RSO, ugovorne vlade, uključujući upravu, moraju osigurati da RSO posjeduje nadležnosti potrebne za preuzimanje zadaća.

4.6.   Priznata organizacija, kako se navodi u pravilu I/6 koja ispunjava uvjete pravila XI-1/1, može se imenovati kao RSO pod uvjetom da ima primjerenu stručnost i iskustvo u vezi sa sigurnosnom zaštitom navedenom u stavku 4.5.

4.7.   Lučke vlasti ili upravitelj luke mogu se imenovati kao RSO, pod uvjetom da imaju primjerenu stručnost i iskustvo u vezi sa sigurnosnom zaštitom navedenom u stavku 4.5.

Određivanje razine sigurnosne zaštite

4.8.   Prilikom određivanja razine sigurnosne zaštite, ugovorne vlade moraju voditi računa o informacijama u vezi s općom i specifičnom prijetnjom. Ugovorne vlade određuju razinu sigurnosne zaštite koja se primjenjuje na brodove ili luke na jednu od tri razine:

—	Razina 1 sigurnosne zaštite, uobičajena; razina na kojoj brodovi i luke uobičajeno rade;

—	Razina 2 sigurnosne zaštite, povišena; razina koja se primjenjuje onoliko dugo koliko postoji pojačana opasnost od nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom; i

—	Razina 3 sigurnosne zaštite, iznimna; razina koja se primjenjuje u vremenskom razdoblju u kojem postoji vjerojatna ili neizbježna opasnost od nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom.

4.9.   Uvođenje razine 3 sigurnosne zaštite je iznimna mjera koja se primjenjuje samo kada postoji vjerodostojna informacija da je nezgoda u vezi sa sigurnosnom zaštitom vjerojatna ili neizbježna. Razina 3 sigurnosne zaštite uvodi se samo za vrijeme trajanja utvrđene prijetnje u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili stvarne nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom. Dok se razina sigurnosne zaštite može mijenjati od razine 1 sigurnosne zaštite preko razine 2 sigurnosne zaštite do razine 3 sigurnosne zaštite, također je moguće da se razina sigurnosne zaštite promijeni izravno s razine 1 sigurnosne zaštite do razine 3 sigurnosne zaštite.

4.10.   Zapovjednik broda, u svakom trenutku ima krajnju odgovornost za sigurnost i sigurnosnu zaštitu broda. Čak i na razini 3 sigurnosne zaštite zapovjednik može tražiti pojašnjenje ili izmjene uputstava što ih izdaju osobe koje reagiraju na nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom, ili prijetnjom s njom u vezi, ako postoje razlozi za sumnju da usklađivanje s bilo kojim od uputstava može ugroziti sigurnost broda.

4.11.   CSO ili SSO mora prvom prilikom uspostaviti vezu s PFSO-om luke koju brod namjerava posjetiti kako bi se uspostavila razina sigurnosne zaštite koja se primjenjuje za taj brod u luci. Nakon uspostavljanja kontakta s brodom, PFSO mora obavijestiti brod o svakoj sljedećoj promjeni u razini sigurnosne zaštite luke i pružiti brodu sve odgovarajuće informacije u vezi sa sigurnosnom zaštitom.

4.12.   Moguće su okolnosti u kojima pojedini brod može djelovati na višoj razini sigurnosne zaštite nego što je razina sigurnosne zaštite luke koju posjećuje ali nisu moguće okolnosti kod kojih brod ima nižu razinu sigurnosne zaštite od luke koju posjećuje. Ako brod ima višu razinu sigurnosne zaštite nego luka koju će koristiti, CSO ili SSO o tome bez odlaganja obavještava PFSO-a. PFSO izrađuje ocjenu određene situacije u dogovoru s CSO-om ili SSO-om i dogovara odgovarajuće mjere sigurnosne zaštite za brod koje mogu uključivati izradu i potpisivanje Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti.

4.13.   Ugovorne vlade moraju razmotriti na koji bi se način informacije o promjenama razina sigurnosne zaštite trebale hitno proširiti. Uprave mogu zatražiti upotrebu NAVTEX poruka ili obavijesti za pomorce kao načina za objavljivanje takvih promjena razina sigurnosne zaštite brodu te CSO-u i SSO-u. Mogu razmotriti i druge načine komunikacije koji se odlikuju jednakom ili većom brzinom i obuhvaćanjem informacija. Ugovorne vlade moraju odrediti načine obavještavanja PFSO-a o promjenama razine sigurnosne zaštite. Ugovorne vlade prikupljaju i čuvaju podatke za kontakt osoba na popisu onih koji bi trebali biti obaviješteni o promjenama razine sigurnosne zaštite. Dok razinu sigurnosne zaštite ne treba uzimati kao posebno osjetljivu informaciju, osnovna informacija o prijetnji može biti izrazito osjetljiva. Ugovorne vlade moraju pažljivo razmotriti vrstu i pojedinosti informacija koje se prenose i način na koji se prenose do SSO-a, CSO-a i PFSO-a.

Kontaktne točke i informacije o planovima sigurnosne zaštite luka

4.14.   Kada luka ima PFSP, o toj činjenici treba obavijestiti Organizaciju i ta informacija mora biti na raspolaganju CSO-ima i SSO-ima. O PFSP-u ne treba objavljivati nikakve druge pojedinosti osim da postoji. Ugovorne vlade bi trebale razmotriti uspostavljanje središnjih ili regionalnih kontaktnih točaka ili drugih načina pružanja ažuriranih informacija o mjestima na kojima se nalaze PFSP-i zajedno s pojedinostima za kontakt odgovarajućeg PFSO-a. Treba objaviti da takve kontaktne točke postoje. One bi također mogle pružiti informacije o priznatim organizacijama za sigurnosnu zaštitu koje su imenovane za djelovanje u ime ugovorne vlade zajedno s pojedinostima o posebnoj odgovornosti i zahtjevima tijela koji se prenose na takve priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu.

4.15.   U slučaju luke koja nema PFSP (i stoga nema PFSO-a), središnja ili regionalna točka za kontakt mora biti sposobna odrediti prikladno osposobljenu osobu na kopnu koja može provesti uvođenje primjerenih mjera sigurnosne zaštite, ako je potrebno, za vrijeme trajanja posjete broda.

4.16.   Ugovorne vlade također moraju pružiti pojedinosti za kontakt časnika vlade kojima SSO, CSO i PFSO mogu podnositi izvještaje o pitanjima u vezi sa sigurnosnom zaštitom. Prije poduzimanja primjerenih aktivnosti ovi časnici vlade moraju ocijeniti takve izvještaje. Takva pitanja o kojima se izvještava mogu se odnositi na mjere sigurnosne zaštite koje spadaju u nadležnost druge ugovorne vlade. U tom slučaju, ugovorne vlade moraju razmotriti stupanje u kontakt s njima ravnopravnim tijelima u drugim ugovornim vladama kako bi raspravile o potrebi uvođenja popravnih radnji. U tu se svrhu, pojedinosti za kontakt časnika vlade moraju dostaviti Međunarodnoj pomorskoj organizaciji.

4.17.   Ugovorne vlade također moraju, informacije navedene u stavcima 4.14. do 4.16. staviti na raspolaganje drugim ugovornim vladama na njihov zahtjev.

Identifikacijske isprave

4.18.   Ugovorne vlade se potiču na izdavanje primjerenih identifikacijskih isprava službenicima vlade koji imaju pravo ukrcaja na brodove ili ulaska u luke, prilikom izvršavanja njihovih službenih dužnosti, te utvrđivanje postupaka kojima je moguće provjeriti autentičnost takvih isprava.

Fiksne i plutajuće platforme i pokretne odobalne jedinice za bušenje na mjestu

4.19.   Ugovorne vlade moraju razmotriti uspostavljanje primjerenih mjera sigurnosne zaštite za fiksne i plutajuće i pokretne odobalne jedinice za bušenje na mjestu kako bi se omogućila interakcija s brodovima od kojih se zahtijeva zadovoljavanje odredbi poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika.

Brodovi od kojih se ne zahtijeva zadovoljavanje odredbi dijela A ovog Pravilnika

4.20.   Ugovorne vlade moraju razmotriti uspostavljanje primjerenih mjera sigurnosne zaštite za jačanje sigurnosne zaštite brodova na koje se ne primjenjuju poglavlja XI-2 i dio A ovog Pravilnika te kako bi se osiguralo da sve odredbe u vezi sa sigurnosnom zaštitom koja se primjenjuje na takve brodove omogućavaju interakciju s brodovima na koje se primjenjuje dio A ovog Pravilnika.

Prijetnje brodovima i druge nezgode na moru

4.21.   Ugovorne vlade moraju pružiti općenite smjernice o mjerama koje se smatraju primjerenima za smanjivanje rizika u vezi sa sigurnosnom zaštitom brodova koji plove pod njihovom zastavom kada su na moru. Moraju pružiti specifičan savjet o aktivnostima koje treba poduzeti u skladu s razinama 1 do 3 sigurnosne zaštite, ako:

.1.	postoji promjena razine sigurnosne zaštite koja se primjenjuje na brod dok je na moru, npr. zbog zemljopisnog područja u kojem djeluje ili zbog samog broda; i

.2.	postoji nezgoda u vezi sa sigurnosnom zaštitom, ili prijetnja da bi do nje moglo doći, u koju je uključen brod dok je na moru.

Ugovorne vlade moraju uspostaviti najbolje metode i postupke za ove svrhe. U slučaju neizbježnosti napada, brod mora nastojati uspostaviti izravnu komunikaciju s osobama koje su u državi zastave odgovorne za reagiranje na nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom.

4.22.   Ugovorne vlade također moraju uspostaviti točku za kontakt radi savjetovanja o sigurnosnoj zaštiti za svaki brod:

.1.	koji plovi pod njihovom zastavom; ili

.2.	koji djeluje u njihovom teritorijalnom moru ili je objavio svoju namjeru ulaska u njihovo teritorijalno more.

4.23.   Ugovorne vlade moraju ponuditi savjet brodovima koji djeluju na njihovom teritorijalnom moru ili su objavili svoju namjeru ulaska u njihovo teritorijalno more, što bi moglo uključiti savjet:

.1.	da izmjene ili odgode svoj namjeravani prolaz;

.2.	da plove određenim kursom ili nastave do određenog mjesta;

.3.	o raspoloživosti bilo kakvog osoblja ili opreme koja bi se mogla postaviti na brod;

.4.	o koordiniranju prolaska, dolaska u luku ili odlaska iz luke kako bi im se omogućila pratnja patrolnog plovila ili letjelice (fiksnih krila ili helikoptera).

Ugovorne vlade moraju podsjetiti brodove koji djeluju u njihovom teritorijalnom moru, ili su objavili svoju namjeru ulaska u njihovo teritorijalno more, o svim privremenim ograničenim područjima koja su objavile.

4.24.   Ugovorne vlade moraju preporučiti brodovima koji djeluju u njihovom teritorijalnom moru, ili su objavili svoju namjeru ulaska u njihovo teritorijalno more, da radi zaštite broda i zaštite drugih brodova u blizini, čim prije počnu provoditi sve mjere sigurnosne zaštite koje savjetuje ugovorna vlada.

4.25.   Planovi koje izrađuju ugovorne vlade u svrhu navedenu u stavku 4.22. moraju uključiti informacije o primjerenoj točki za kontakt u okviru ugovorne vlade, uključujući upravu, koja je raspoloživa 24-sata na dan. Ovi planovi također moraju uključiti informacije o okolnostima u kojima uprava smatra da bi trebalo zatražiti pomoć susjednih obalnih država i postupak za uspostavljanje veze između PFSO-a i SSO-a.

Alternativni sporazumi u vezi sa sigurnosnom zaštitom

4.26   Ugovorne vlade, prilikom razmatranja kako provesti odredbe poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika, mogu sklopiti jedan ili više sporazuma s jednom ili više ugovornih vlada. Područje primjene sporazuma ograničeno je na kratke međunarodne plovidbe na stalnim putanjama između luka na teritoriju stranaka sporazuma. Prilikom sklapanja sporazuma, i dalje, ugovorne vlade se moraju savjetovati s drugim ugovornim vladama i upravama koje su zainteresirane za učinke sporazuma. Brodovima koji plove pod zastavom države koja nije stranka sporazuma treba dozvoliti djelovanje na stalnim putanjama koje su obuhvaćene sporazumom, samo ako se njihova uprava složi da bi brod trebao zadovoljiti odredbe sporazuma i ako to od broda zahtijeva. Ni u kojem slučaju takav sporazum ne smije ugroziti razinu sigurnosne zaštite drugih brodova i luka koje nisu njime obuhvaćene, posebno niti jedan brod obuhvaćen takvim sporazumom ne može provoditi aktivnosti brod-brod s brodovima koji nisu obuhvaćeni na takav način. Svako izvedbeno sučelje među brodovima koji su obuhvaćeni sporazumom treba također biti njime obuhvaćeno. Izvođenje svakog sporazuma se mora kontinuirano nadgledati i, kad se ukaže potreba, izmijeniti te se u svakom slučaju mora pregledavati svakih pet godina.

Jednakovrijedna rješenja za luke

4.27.   Za određene posebne luke s ograničenim ili posebnim djelatnostima, ali u kojima se odvija više od povremenog prometa, bilo bi primjereno osigurati usklađenost s mjerama sigurnosne zaštite koje su jednakovrijedne onima propisanima u poglavlju XI-2 i dijelu A ovog Pravilnika. Ovo se, posebno, može odnositi na terminale koji pripadaju tvornicama ili pristaništa na kojima nema čestih operacija.

Broj članova posade

4.28.   Pri utvrđivanju minimalnog sigurnog broja članova posade broda, uprava mora uzeti u obzir da se odredbe u vezi s minimalnim sigurnim brojem članova posade utvrđenim pravilom V/14 odnose samo na sigurnu plovidbu broda. Uprava također mora uzeti u obzir svako dodatno radno opterećenje koje može proizaći iz provedbe SSP-a i osigurati da na brodu postoji dovoljan i učinkovit broj članova posade. Pri tome Uprava mora provjeriti je li na brodu moguće provesti sate odmora i druge mjere za sprečavanje umora koje su propisane prema nacionalnom zakonodavstvu, u kontekstu svih brodskih zaduženja dodijeljenih različitom brodskom osoblju.

Mjere nadzora i usklađivanja

Općenito

4.29.   Pravilo XI-2/9 opisuje mjere nadzora i mjere usklađivanja koje se primjenjuju na brodove prema poglavlju XI-2. Podijeljeno je na tri različita odjeljka; nadzor brodova koji su već u luci, nadzor brodova koji namjeravaju uploviti u luku druge ugovorne vlade i dodatne odredbe koje se primjenjuju u obje situacije.

4.30.   Pravilo XI-2/9.1 (nadzor brodova u luci) uvodi sustav nadzora brodova dok su u luci strane zemlje kad se časnici ugovornih vlada koji imaju propisno ovlaštenje (‚propisno ovlašteni časnici’) imaju pravo ukrcati na brod kako bi se uvjerili da su potrebne svjedodžbe u ispravnom stanju. Tada, ako postoje opravdani razlozi za sumnju da brod ne zadovoljava odredbe, mogu poduzeti mjere nadzora kao što su dodatni inspekcijski pregledi ili zadržavanje. Ovo se odražava na postojeće sustave nadzora. Pravilo XI-2/9.1 temelji se na tom sustavu i dozvoljava dodatne mjere (uključujući prisilno udaljavanje broda iz luke kao mjeru nadzora) kada propisno ovlašteni časnici imaju opravdanih razloga za sumnju da brod nije u sukladnosti sa uvjetima poglavlja XI-2 ili dijela A ovog Pravilnika. Pravilo XI-2/9.3 opisuje zaštitne mjere koje promiču pravednu i razmjernu provedbu ovih dodatnih mjera.

4.31.   Pravilo XI-2/9.2 primjenjuje mjere nadzora kako bi se osigurala usklađenost s brodovima koji namjeravaju ući u luku druge ugovorne vlade i uvodi sasvim drugačiji koncept nadzora u okviru poglavlja XI-2 koje se primjenjuje samo na sigurnosnu zaštitu. Prema ovom se pravilu, mjere mogu provoditi prije ulaska broda u luku, kako bi se što bolje osigurala sigurnosna zaštita. Baš kao u pravilu XI-2/9.1, ovaj se dodatni sustav nadzora zasniva na konceptu opravdanih razloga za sumnju da brod ne zadovoljava odredbe poglavlja XI-2 ili dijela A ovog Pravilnika i uključuje značajne zaštitne mjere u pravilima XI-2/9.2.2 i XI-2/9.2.5 kao i u pravilu XI-2/9.3.

4.32.   Opravdani razlozi da brod nije u sukladnosti su dokaz ili pouzdana informacija da brod ne odgovara uvjetima poglavlja XI-2 ili dijela A ovog Pravilnika, uzimajući u obzir smjernice dane u ovom dijelu Pravilnika. Takav dokaz ili pouzdana informacija može proizaći iz stručne prosudbe propisno ovlaštenog časnika ili zaključaka stečenih tijekom ovjere Međunarodne svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti broda ili privremene Međunarodne svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti broda izdane u skladu s dijelom A ovog Pravilnika (‚svjedodžba’) ili iz drugih izvora. Čak i ako je valjana svjedodžba na brodu, propisno ovlašteni časnici, na temelju njihove stručne prosudbe, još uvijek mogu imati opravdanih razloga za sumnju da brod nije u sukladnosti s odredbama.

4.33.   Primjeri mogućih opravdanih razloga prema pravilima XI-2/9.1 i XI-2/9.2 mogu uključivati, kada je relevantno:

.1.	dokaz, na temelju pregleda, da svjedodžba nije valjana ili da je prestala važiti;

.2.	dokaz ili pouzdanu informaciju da postoje ozbiljni nedostaci sigurnosne opreme, u dokumentaciji ili rješenjima koja se zahtijevaju prema poglavlju XI-2 i dijelu A ovog Pravilnika;

.3.	primitak izvještaja ili žalbe koja, prema stručnoj prosudbi propisno ovlaštenog časnika, sadrži pouzdane podatke koji jasno ukazuju da brod nije u skladu sa uvjetima poglavlja XI-2 ili dijela A ovog Pravilnika;

.4.

dokaz ili zaključak, dobiven od propisno ovlaštenog časnika na osnovu njegove stručne procjene, da zapovjednik ili brodsko osoblje nisu upoznati s bitnim brodskim postupcima u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili ne mogu provesti vježbe koje se odnose na sigurnosnu zaštitu broda ili da takvi postupci ili vježbe nisu provedeni;

.5.	dokaz ili zaključak, dobiven od propisno ovlaštenog časnika na osnovu njegove stručne procjene, da ključni članovi brodskog osoblja nisu u mogućnosti uspostaviti ispravnu komunikaciju s bilo kojim drugim ključnim članovima brodskog osoblja s odgovornostima u vezi sa sigurnosnom zaštitom na brodu;

.6.

dokaz ili pouzdana informacija da su se na brod ukrcale osobe ili da su utovarene zalihe ili roba u luci ili s drugog broda, kada luka ili drugi brod krše odredbe poglavlja XI-2 ili dijela A ovog Pravilnika, i da dotični brod nije sastavio Deklaraciju o sigurnosnoj zaštiti niti poduzeo primjerene, posebne ili dodatne mjere sigurnosne zaštite ili održao primjerene postupke sigurnosne zaštite broda;

.7.

dokaz ili pouzdana informacija da su se na brod ukrcale osobe ili da su utovarene zalihe ili roba u luci ili iz drugog izvora (npr. drugi brod ili helikopter), kada se od luke ili drugog izvora ne zahtijeva zadovoljavanje odredbi poglavlja XI-2 ili dijela A ovog Pravilnika i brod nije poduzeo primjerene, posebne ili dodatne mjere sigurnosne zaštite ili nije održao primjerene postupke sigurnosne zaštite; i

.8.

brod koji posjeduje ponovnu, sljedeću izdanu privremenu Međunarodnu svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda kako je opisano u odjeljku A/19.4, a prema stručnoj prosudbi propisno ovlaštenog časnika jedan od razloga zbog kojeg brod ili kompanija traže takvu svjedodžbu je izbjegavanje pune usklađenosti s odredbama poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika dulje od razdoblja valjanosti početne privremene svjedodžbe kako je opisano u poglavlju A/19.4.4.

4.34.   Međunarodnopravne posljedice pravila XI-2/9 su posebno značajne, i pravilo treba provesti vodeći računa o pravilu XI-2/2.4., budući da postoji mogućnost situacija kada se ili poduzimaju mjere koje izlaze izvan područja primjene poglavlja XI-2 ili treba razmotriti prava brodova na koje to ima utjecaja izvan poglavlja XI-2. Tako poglavlje XI-2/9 ne dovodi u pitanje pravo ugovorne vlade na poduzimanje mjera koje se zasnivaju na, i u skladu su s međunarodnim pravom, kako bi se osigurala sigurnost ili sigurnosna zaštita osoba, brodova, luka i druge imovine u slučajevima gdje se još uvijek smatra da brod, iako u skladu s odredbama poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika, predstavlja rizik u vezi sa sigurnosnom zaštitom.

4.35.   Kada ugovorna vlada uvede mjere nadzora za brod, upravi treba, bez odlaganja, dostaviti dovoljno informacija kako bi se omogućila potpuna veza uprave s ugovornom vladom.

Nadzor brodova u luci

4.36.   Kada nesukladnost zbog neispravnosti dijela opreme ili pogrešne dokumentacije dovede do zadržavanja broda i ta se neusklađenost ne može ispraviti prilikom lučkog inspekcijskog pregleda, ugovorna vlada može dozvoliti brodu da otplovi do druge luke, pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti dogovoreni između država luke i uprave ili zapovjednika.

Brodovi koji namjeravaju uploviti u luku druge ugovorne vlade

4.37.   Pravilo XI-2/9.2.1 navodi podatke koje ugovorne vlade mogu zatražiti od broda kao uvjet ulaska u luku. Jedan dio navedenih podataka je potvrda bilo kojih posebnih ili dodatnih mjera koje poduzme brod za vrijeme njegovih posljednjih deset pristajanja u luci. Primjeri mogu uključivati:

.1.	zapise o mjerama poduzetim za vrijeme posjete luci koja je smještena na području države koja nije ugovorna vlada, posebno onim mjerama koje bi uobičajeno bile poduzete od strane luka smještenih na područjima ugovornih vlada; i

.2.	sve Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti sastavljene s lukama ili drugim brodovima.

4.38.   Drugi dio navedenih informacija, koje se mogu zahtijevati kao uvjet ulaska u luku, je potvrda da su primjereni postupci sigurnosne zaštite broda bili održavani za vrijeme aktivnosti brod-brod koja se provodila u razdoblju posljednjih 10 pristajanja u luci. Uobičajeno se ne bi zahtijevalo uključivanje zapisa o prijevozu pilota ili carinskih službenika, službenika za useljeništvo ili službenika sigurnosne zaštite kao ni o pohranjivanju, pretovarivanju, utovarivanju zaliha i istovarivanju otpada sa broda u okviru luka budući da bi to uobičajeno spadalo u nadležnost PFSP-a. Primjeri informacija koje se mogu dostavljati uključuju:

.1.	zapise o mjerama koje su poduzete za vrijeme aktivnosti brod-brod, s brodom koji plovi pod zastavom države koja nije ugovorna vlada, pogotovo one mjere koje bi uobičajeno proveli brodovi koji plove pod zastavom ugovornih vlada;

.2.

zapisi o mjerama koje su poduzete za vrijeme aktivnosti brod-brod, s brodom koji plovi pod zastavom ugovorne vlade, ali se na zahtijeva njegova usklađenost s odredbama poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika kao što je kopija bilo koje svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti koja se izdaje tom brodu u skladu s drugim odredbama; i

.3.

u slučaju da se na brodu nalaze osobe ili roba spašeni na moru, sve poznate informacije o tim osobama ili robi, uključujući njihov identitet, kada je poznat te rezultate svih ispitivanja provedenih u ime broda kako bi se uspostavio sigurnosni status spašenih. Namjera poglavlja XI-2 ili dijela A ovog Pravilnika nije odlaganje ili sprečavanje isporuke onih koji su u pogibelji na moru do zaštićenog mjesta. Jedina je namjera poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika da državama pribave dovoljno primjerenih informacija kako bi se održala cjelovitost u vezi sa sigurnosnom zaštitom.

4.39.   Primjeri drugih praktičnih informacija vezanih uz sigurnosnu zaštitu koje se mogu zahtijevati kao uvjet ulaska u luku radi pomaganja u pružanju sigurnosti i sigurnosne zaštite osoba, luka, brodova i druge imovine uključuju:

.1.	informacije sadržane u trajnom sažetom zapisu;

.2.	položaj broda u vrijeme sastavljanja izvještaja;

.3.	očekivano vrijeme dolaska broda u luku;

.4.	popis posade;

.5.	opći opis tereta na brodu;

.6.	popis putnika; i

.7.	podaci koji moraju biti na brodu u skladu s pravilom XI-2/5.

4.40.   Pravilo XI-2/9.2.5. omogućava zapovjedniku broda, nakon što je primio informaciju da će obalna država ili država luke provesti mjere nadzora prema pravilu XI-2/9.2, da povuče namjeru ulaska broda u luku. Ako zapovjednik povuče tu namjeru, pravilo XI-2/9 se više ne primjenjuje i svi ostali poduzeti koraci moraju se zasnivati na, i biti u skladu s međunarodnim pravom.

Dodatne odredbe

4.41.   U svim slučajevima kada je brodu zabranjen ulazak ili je udaljen iz luke, sve poznate činjenice treba dostaviti tijelima odgovarajućih država. Ova se obavijest mora sastojati od sljedećeg, kada je poznato:

.1.	ime broda, njegova zastava, identifikacijski broj broda, pozivni znak, vrsta broda i teret;

.2.	razlog zabrane ulaska ili udaljavanja iz luke ili lučkih područja;

.3.	priroda svake neusklađenosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom, ako je važno;

.4.	pojedinosti svih napora učinjenih radi ispravljanja neusklađenosti, uključujući sve uvjete plovidbe postavljene za brod, ako je važno;

.5.	prethodna luka (luke) pristajanja i sljedeća najavljena luka pristajanja;

.6.	vrijeme odlaska i vjerojatno procijenjeno vrijeme dolaska u te luke;

.7.	sva uputstva dana brodu, npr. izvještavanje o njegovoj putanji;

.8.	raspoložive informacije o razini sigurnosne zaštite na kojoj brod trenutačno djeluje;

.9.	informacije o svakoj komunikaciji države luke s upravom;

.10.	kontaktna točka u okviru države luke koja izrađuje izvještaj u svrhu pribavljanja daljnjih podataka;

.11.	popis posade; i

.12.	sve druge važne informacije.

4.42.   Odgovarajuće države koje treba kontaktirati uključuju države duž namjeravane putanje broda do sljedeće luke, posebno ako brod namjerava ući u teritorijalno more te obalne države. Ostale relevantne države mogu uključivati prethodne luke pristajanja, tako da se mogu dobiti daljnje informacije i riješiti pitanja u vezi sa sigurnosnom zaštitom koja se odnosi na prethodne luke.

4.43.   U izvršavanju mjera nadzora i usklađivanja, propisno ovlašteni časnici moraju osigurati da su sve uvedene mjere ili koraci razmjerni. Takve mjere ili koraci moraju biti razumni te ozbiljni i trajni najmanje koliko je potrebno za otklanjanje ili ublažavanje neusklađenosti.

4.44.   Riječ ‚kašnjenje’ u pravilu XI-2/9.3.5.1. se također odnosi na situacije gdje je, sukladno aktivnostima poduzetima prema ovome pravilu, brodu neopravdano zabranjen ulazak u luku ili je brod neopravdano udaljen iz luke.

Brodovi pod zastavama država koje nisu stranke Konvencije i brodovi manji od veličine obuhvaćene Konvencijom

4.45.   Brodove koji plove pod zastavom države koja nije ugovorna vlada Konvencije i nije stranka Protokola SOLAS 1988 (1), ugovorne vlade ne bi smjele tretirati povoljnije od ostalih. U skladu s tim se zahtjevi pravila XI-2/9 i smjernice koje pruža ovaj dio Pravilnika primjenjuju na te brodove.

4.46.   Brodovi manji od veličine brodova obuhvaćenih Konvencijom podliježu mjerama održavanja sigurnosne zaštite u državama. Takve se mjere poduzimaju uzimajući u obzir uvjete poglavlja XI-2 i smjernice dane u ovom dijelu Pravilnika.

5.   DEKLARACIJA O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI

Općenito

5.1.   Deklaracija o sigurnosnoj zaštiti, DoS (Declaration of Security, DoS) sastavlja se kada ugovorna vlada luke ili brod smatraju da je to potrebno.

5.1.1.   Na potrebu za DoS-om mogu ukazati rezultati ocjene sigurnosne zaštite luke (PFSA) a razlozi i okolnosti u kojima se zahtijeva DoS navode se u planu sigurnosne zaštite luke (PFSP).

5.1.2.   Na potrebu za DoS-om može ukazati uprava za brodove koji plove pod njezinom zastavom ili rezultati ocjene sigurnosne zaštite broda (SSA) i moraju se navesti u planu sigurnosne zaštite luke (SSP).

5.2.   Vjerojatno je da će se DoS zahtijevati na višim razinama sigurnosne zaštite, kada brod ima višu razinu sigurnosne zaštite nego luka ili drugi brod s kojim je u sučelju, te u slučaju sučelja brod/luka ili aktivnosti brod-brod koje predstavljaju veći rizik za osobe, imovinu ili okoliš iz razloga koji su specifični za taj brod, uključujući njegov teret ili putnike ili okolnosti u luci ili kombinaciju ovih čimbenika.

5.2.1.   U slučaju kada brod ili Uprava, u ime brodova koji plove pod njezinom zastavom, zahtijevaju sastavljanje DoS-a, časnik sigurnosne zaštite luke (PFSO) ili časnik sigurnosne zaštite broda (SSO) moraju potvrditi zahtjev i dogovoriti primjerene mjere sigurnosne zaštite.

5.3.   PFSO također može započeti izradu DoS-a prije nego dođe do sučelja brod/luka koja su u odobrenoj PFSA utvrđena kao posebno značajna. Primjeri mogu uključiti ukrcavanje ili iskrcavanje putnika i prijenos, utovar ili istovar opasnih tereta ili štetnih tvari. PFSA može također utvrditi objekte u jako nastanjenim područjima ili u njihovoj blizini ili gospodarski značajne djelatnosti za koje se nalaže DoS.

5.4.   Glavna svrha DoS-a je osigurati postizanje sporazuma između broda i luke, ili s drugim brodovima s kojima je u sučelju o odgovarajućim mjerama sigurnosne zaštite koje će svako od njih poduzeti u skladu s odredbama njihovih odgovarajućih odobrenih planova sigurnosne zaštite.

5.4.1.   Luka i brod (brodovi) potpisuju dogovoreni DoS i određuju datum, kako je primjenjivo, da bi se pokazala usklađenost s poglavljem XI-2 i dijelom A ovog Pravilnika i ona mora sadržavati trajanje, odgovarajuću razinu ili razine sigurnosne zaštite i odgovarajuće pojedinosti za kontakt.

5.4.2.   Promjena u razini sigurnosne zaštite može zahtijevati sastavljanje novog ili revidiranog DoS-a.

5.5.   DoS se sastavlja na engleskom, francuskom ili španjolskom jeziku, ili na jeziku zajedničkom i za luku i za brod ili brodove, kako je primjenjivo.

5.6.   Primjer DoS-a nalazi se u dodatku 1. ovog dijela Pravilnika. Ovaj primjer važi za DoS između broda i luke. Ako DoS obuhvaća dva broda ovaj primjer treba na odgovarajući način prilagoditi.

6.   OBVEZE KOMPANIJE

Općenito

6.1.   Pravilo XI-2/5 zahtijeva od kompanije da zapovjedniku broda pruži informacije potrebne radi ispunjavanja zahtjeva kompanije prema odredbama ovog pravila. Ove informacije moraju uključiti stavke kao što su:

.1.	stranke odgovorne za imenovanje brodskog osoblja, kao što su društva za upravljanje brodovima, agencije za posadu, ugovaratelji, koncesionari (na primjer, trgovine maloprodaje, kazinoi itd.);

.2.	stranke odgovorne za odlučivanje o zaposlenosti broda, uključujući unajmitelje broda prema vremenu ili unajmitelje prema brodskom prostoru, ili bilo koje drugo tijelo koje djeluje u tom svojstvu; i

.3.	u slučajevima kad je brod zaposlen u skladu s uvjetima o najmu, pojedinosti za kontakt stranaka unajmitelja, uključujući unajmitelje broda prema vremenu ili prema plovidbi.

6.2.   U skladu s pravilom XI-2/5, Kompanija ima obvezu ažurirati i održavati ove podatke tekućima, ako i kada nastupe promjene.

6.3.   Ovi podaci moraju biti na engleskom, francuskom ili španjolskom jeziku.

6.4.   Za brodove izgrađene prije 1. srpnja 2004., ovaj podatak mora odražavati stvarno stanje na taj datum.

6.5.   Za brodove izgrađene 1. srpnja 2004. ili nakon tog datuma te za brodove izgrađene prije 1. srpnja 2004. koji na taj datum nisu bili u službi, podaci se dostavljaju od datuma stupanja broda u službu i moraju odražavati stvarno stanje na taj datum.

6.6.   Nakon 1. srpnja 2004., kada se brod povuče iz službe, podaci se dostavljaju od datuma ponovnog stupanja broda u službu i moraju odražavati stvarno stanje na taj datum.

6.7.   Prethodno dostavljene podatke koji se ne odnose na stvarno stanje na taj datum ne treba dalje držati na brodu.

6.8.   Kada odgovornost za rad broda preuzme druga kompanija, podaci koji se odnose na kompaniju koja je upravljala radom broda ne moraju ostati na brodu.

Dodatno su druge odgovarajuće smjernice predviđene prema odjeljcima 8., 9. i 13.

7.   SIGURNOSNA ZAŠTITA BRODA

Odgovarajuće smjernice su predviđene prema odjeljcima 8., 9. i 13.

8.   OCJENA SIGURNOSNE ZAŠTITE BRODA

Ocjena sigurnosne zaštite

8.1.   Časnik sigurnosne zaštite kompanije (CSO) je odgovoran za provođenje ocjene sigurnosne zaštite broda (SSA) za svaki brod u floti kompanije koji mora zadovoljiti odredbe poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika za koji je CSO odgovoran. Nije nužno da CSO osobno izvršava sve dužnosti koje su u vezi s njegovim radnim mjestom, no međutim, krajnja odgovornost za njihovo ispravno provođenje ostaje na pojedinačnom CSO-u.

8.2.   Prije započinjanja SSA-e, CSO mora osigurati da se iskoriste raspoložive informacije o ocjeni ugroženosti za luke u kojima će brod pristati ili u kojima se putnici ukrcavaju ili iskrcavaju te o lukama i njihovim zaštitnim mjerama. CSO mora proučiti prethodne izvještaje o sličnim sigurnosnim potrebama. Kada je izvedivo, CSO se mora susresti s odgovarajućim osobama na brodu i u lukama kako bi se dogovorili o namjeni i metodologiji ocjene. CSO mora slijediti sve specifične smjernice ugovorne vlade.

8.3.   SSA mora navesti sljedeće elemente na brodu ili unutar broda:

.1.	fizičku sigurnosnu zaštitu;

.2.	strukturnu cjelovitost;

.3.	sustave zaštite osoblja;

.4.	politike postupanja;

.5.	radijske i telekomunikacijske sustave, uključujući računalne sustave i mreže; i

.6.	ostala područja koja, ako su oštećena ili upotrijebljena za nedozvoljeno promatranje, mogu predstavljati rizik za osobe, imovinu, ili djelatnosti na brodu ili u okviru luke.

8.4.   Osobe uključene u provođenje SSA-e moraju imati mogućnost pozvati se na stručnu pomoć u vezi:

.1.	poznavanja trenutačno postojećih prijetnji i obrazaca u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.2.	priznavanja i otkrivanja oružja, opasnih tvari i uređaja;

.3.	priznavanja, na nediskriminirajućim osnovama, značajki i obrazaca ponašanja osoba koje mogu ugroziti sigurnosnu zaštitu;

.4.	tehnika izbjegavanja mjera sigurnosne zaštite;

.5.	metoda izazivanja nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.6.	učinaka eksploziva na strukturu i opremu broda;

.7.	sigurnosne zaštite broda;

.8.	poslovnih navika pri sučelju brod/luka;

.9.	planiranja djelovanja u nepredvidivim okolnostima, pripravnosti za situacije nužnosti i odziv u slučaju nužnosti;

.10.	fizičke sigurnosne zaštita;

.11.	radijskih i telekomunikacijskih sustava, uključujući računalne sustave i mreže;

.12.	pomorskog inženjerstva; i

.13.	brodskih i lučkih djelatnosti.

8.5.   CSO mora pribaviti i bilježiti podatke koji se zahtijevaju radi provođenja ocjene, uključujući:

.1.	opći plan broda;

.2.	položaj područja kojima treba ograničiti pristup, kao što je zapovjednički most, prostorije strojeva kategorije A i druge kontrolne stanice kako je definirano u poglavlju II-2 itd.;

.3.	položaj i djelovanje svake stvarne ili moguće točke prilaza brodu;

.4.	izmjene plime i oseke koje mogu utjecati na slabosti ili sigurnosnu zaštitu broda;

.5.	teretnih prostori i rješenja prostora za skladištenje;

.6.	mjesta za smještaj brodskih zaliha i osnovne opreme za održavanje;

.7.	mjesta na koja se pohranjuje prtljaga bez pratnje;

.8.	oprema za slučaj nužnosti i rezervna oprema raspoloživa za održavanje bitnih službi;

.9.	broj brodskog osoblja, sve postojeće dužnosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom i svi postojeći postupci Kompanije u vezi sa zahtjevom za izobrazbom;

.10.	postojeća sigurnosna i zaštitna oprema za zaštitu putnika i brodskog osoblja;

.11.	putevi bježanja i evakuacije te mjesta okupljanja koja se moraju održavati kako bi se osigurala uredna i sigurna evakuacija broda u nužnosti;

.12.	postojeći sporazumi s privatnim društvima sigurnosne zaštite koja pružaju usluge u vezi sa sigurnosnom zaštitom na brodu/na moru; i

.13.	postojeće mjere sigurnosne zaštite i postupci koji se provode, uključujući inspekcijski pregled i postupke nadzora, sustave identifikacije, opremu za nadgledanje i nadzor, isprave za osobnu identifikaciju te sustave komunikacije, alarma, rasvjete, nadzora pristupa i druge primjerene sustave.

8.6.   SSA mora ispitati sva utvrđena mjesta pristupa, uključujući otvorene vremenske palube i procijeniti kolika je mogućnost da ih upotrijebe osobe koje žele narušiti sigurnosnu zaštitu. Ovo uključuje mjesta prilaza koja su na raspolaganju pojedincima koji imaju legitiman pristup kao i osobama koje nastoje ući na neovlašteni način.

8.7.   SSA mora razmotriti jesu li postojeće mjere sigurnosne zaštite te smjernice, postupci i djelatnosti, u rutinskim uvjetima kao i situacijama nužnosti i dalje važeći i mora odrediti smjernice u vezi sa sigurnosnom zaštitom, uključujući:

.1.	područja ograničenog pristupa;

.2.	postupke odziva u slučaju požara ili drugih uvjeta nužnosti;

.3.	razina nadziranja brodskog osoblja, putnika, posjetitelja, trgovaca, mehaničara, lučkih radnika itd.;

.4.	učestalost i učinkovitost sigurnosnih ophodnji;

.5.	sustavi nadzora prilaza, uključujući sustav identifikacije;

.6.	sustavi i postupci komunikacija u vezi sa sigurnosti;

.7.	sigurnosna vrata, prepreke i rasvjeta; i

.8.	sustavi sigurnosne opreme i opreme za nadgledanje opreme, ako postoje.

8.8.   SSA mora razmotriti koje je osobe, aktivnosti, usluge i djelatnosti važno zaštititi. Ovo uključuje:

.1.	osoblje broda;

.2.	putnike, posjetitelje, trgovce, mehaničare, lučko osoblje itd.;

.3.	sposobnost da se održi sigurna plovidba i odziv u slučaju nužnosti;

.4.	teret, posebno opasne terete ili štetne tvari;

.5.	brodske zalihe;

.6.	brodsku opremu i sustave za komunikaciju u vezi sa sigurnosnom zaštitom, ako postoji; i

.7.	brodsku opremu i sustave za nadgledanje u vezi sa sigurnosnom zaštitom, ako postoje.

8.9.   SSA mora uzeti u obzir sve moguće prijetnje koje mogu uključivati sljedeće tipove nezgoda u vezi sa sigurnosnom zaštitom:

.1.	oštećenje ili uništenje broda ili luke, npr. eksplozivnim napravama, požarom, sabotažom ili vandalizmom;

.2.	otmica ili zauzimanje broda ili osoba na brodu;

.3.	nedozvoljeno diranje tereta, vitalnih brodskih sustava ili opreme ili brodskih zaliha;

.4.	neovlašteni pristup ili upotreba uključujući prisustvo slijepih putnika;

.5.	krijumčarenje oružja ili opreme uključujući oružje za masovno uništenje;

.6.	korištenje broda za prijevoz osoba koje imaju namjeru izazvati nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom i/ili njihovom opremom;

.7.	korištenje broda kao oružja ili kao sredstva za nastanak štete ili uništenja;

.8.	napadi s mora za vrijeme boravka na vezu ili sidrištu; i

.9.	napadi za vrijeme boravka na moru.

8.10.   SSA bi trebao uzeti u obzir sve moguće slabe točke koje mogu uključivati:

.1.	sukobe između mjera sigurnosti i sigurnosne zaštite;

.2.	sukobe između brodskih zaduženja i zadataka u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.3.	dužnosti stražarenja, broj brodskog osoblja, posebno u vezi s utjecajem na umor, stanje pripravnosti i djelovanje posade;

.4.	sve utvrđene nedostatke izobrazbe u vezi sa sigurnosnom zaštitom; i

.5.	svu sigurnosnu opremu i sustave uključujući komunikacijske sustave.

8.11.   CSO i časnik sigurnosne zaštite broda (SSO) bi uvijek trebali imati u vidu utjecaj koji mjere sigurnosne zaštite mogu imati na brodsko osoblje koje ostaje na brodu duže vremensko razdoblje. Prilikom određivanja mjera sigurnosne zaštite, posebnu pažnju treba posvetiti prikladnosti, udobnosti i privatnosti brodskog osoblja te sposobnosti održavanja njihove učinkovitosti kroz duže razdoblje.

8.12.   Po dovršetku SSA-e, treba izraditi izvještaj koji se sastoji od sažetka o tijeku provođenja ocjene, opisa svih slabosti utvrđenih tijekom ocjene i opisa protumjera koje bi se mogle koristiti za rješavanje svake od tih slabih točaka. Izvještaj treba zaštititi od neovlaštenog pristupa ili razotkrivanja.

8.13.   Ako SSA-u nije provela kompanija, izvještaj o SSA-i pregledava i prihvaća CSO.

Nadzor sigurnosne zaštite na licu mjesta

8.14.   Nadzor sigurnosne zaštite na licu mjesta je sastavni dio bilo koje SSA. Nadzor sigurnosne zaštite na licu mjesta bi trebao ispitati i procijeniti postojeće brodske zaštitne mjere, postupke i djelatnosti za:

.1.	osiguravanje provođenja svih zaduženja u vezi sa sigurnosnom zaštitom na brodu;

.2.	nadgledanje ograničenih područja kako bi se osigurao pristup samo ovlaštenim osobama;

.3.	nadziranje prilaza brodu, uključujući sve sustave identifikacije;

.4.	nadgledanje palubnih područja i područja koja okružuju brod;

.5.	nadziranje ukrcaja osoba i njihovih osobnih stvari (prtljage u pratnji i bez pratnje te osobnih stvari brodskog osoblja);

.6.	nadzor rukovanja teretom i dostave brodskih zaliha; i

.7.	osiguravanje da su brodska sigurnosna komunikacija, informacije i oprema trenutačno spremni za upotrebu i na raspolaganju.

9.   PLAN SIGURNOSNE ZAŠTITE BRODA

Općenito

9.1.   Časnik sigurnosne zaštite kompanije (CSO) je odgovoran za izradu plana sigurnosne zaštite broda (SSP) i njegovo dostavljanje na odobrenje. Sadržaj svakog pojedinačnog SSP-a varira ovisno o pojedinom brodu na koji se odnosi. Ocjena sigurnosne zaštite broda (SSA) će utvrditi posebne značajke broda i moguće prijetnje kao i slabe točke. Pri izradi SSP-a treba navesti ova svojstva do pojedinosti. Uprave mogu pripremiti savjete o izradi i sadržaju SSP-a.

9.2.   Svaki SSP mora:

.1.	opisati organizacijsku strukturu sigurnosne zaštite broda;

.2.	opisati odnose broda s kompanijom, lukama, ostalim brodovima i drugim odgovarajućim tijelima koja su odgovorna za sigurnosnu zaštitu;

.3.	opisati komunikacijske sustave koji omogućavaju učinkovitu trajnu komunikaciju unutar broda te između broda i ostalih sudionika, uključujući luke;

.4.	opisati osnovne mjere sigurnosne zaštite za razinu 1 sigurnosne zaštite i izvedbene i fizičke, koje su uvijek na snazi;

.5.	opisati dodatne mjere sigurnosne zaštite koje, bez odlaganja, omogućavaju prelazak broda na razinu 2 sigurnosne zaštite, i, kada je potrebno, do razine 3 sigurnosne zaštite;

.6.	pobrinuti se za redoviti pregled ili reviziju SSP-a i za njegove izmjene s obzirom na stečeno iskustvo ili promijenjene okolnosti; i

.7.	opisati postupke izvještavanja primjerenim kontaktnim točkama ugovorne vlade.

9.3.   Priprema učinkovitog SSP-a zasniva se na temeljitoj ocjeni svih pitanja koja se odnose na sigurnosnu zaštitu broda, uključujući, posebno, detaljno poštivanje fizičkih i operativnih značajki, uključujući obrazac plovidbe, pojedinačnog broda.

9.4.   Sve SSP-ove mora odobriti uprava, ili moraju biti odobreni u njeno ime. Ako za pregled ili odobrenje SSP-a, uprava koristi priznatu organizaciju za sigurnosnu zaštitu (RSO), ta RSO ne smije biti povezana niti s jednom drugom RSO koja je pripremala ili sudjelovala u izradi tog plana.

9.5.   CSO-i i SSO-i moraju odrediti postupke za:

.1.	ocjenu daljnje učinkovitosti SSP-a; i

.2.	izradu izmjena plana koje uslijede nakon njegova odobrenja.

9.6.   Mjere sigurnosne zaštite koje su uključene u SSP moraju biti na snazi prilikom provođenja početne provjere usklađenosti sa zahtjevima poglavlja XI-2 i dijela A ovog Pravilnika. U protivnom se postupak izdavanja zahtijevane Međunarodne svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti broda ne može provoditi. Ako dođe do bilo kakve naknadne greške u radu sigurnosne opreme ili sustava ili otkazivanja mjera sigurnosne zaštite iz bilo kojeg razloga, uprava mora donijeti jednakovrijedne privremene mjere sigurnosne zaštite, o takvim mjerama mora biti obaviještena ili se s njima složiti.

Organizacija i provođenje dužnosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom na brodu

9.7.   Pored smjernica danih u stavku 9.2., SSP bi trebao uspostaviti sljedeće, što se odnosi na sve razine sigurnosne zaštite:

.1.	dužnosti i odgovornosti svog brodskog osoblja koje ima ulogu u sigurnosnoj zaštiti;

.2.	postupci ili zaštitne mjere potrebne da bi se omogućila neprekidna komunikacija koju treba održavati u svakom trenutku;

.3.	postupci koji su potrebni za ocjenu daljnje učinkovitosti postupaka u vezi sa sigurnosnom zaštitom i sve sigurnosne opreme i sustava te opreme i sustava nadzora, uključujući postupke za utvrđivanje i odziv na greške u radu ili kvar opreme ili sustava;

.4.	postupci i praksa za zaštitu podataka osjetljivih po pitanju sigurnosne zaštite koji se čuvaju u papirnatom ili elektronskom obliku;

.5.	zahtjevi za vrstom i održavanjem sigurnosne opreme i sustava i opreme i sustava nadzora, ako postoje;

.6.	postupci za osiguravanje pravovremenog dostavljanja i ocjene izvještaja koji se odnose na moguća kršenja sigurnosne zaštite ili pitanja u vezi sa sigurnosnom zaštitom; i

.7.	postupci za uspostavljanje, održavanje i ažuriranje popisa svih opasnih tereta ili štetnih tvari koje se na brodu prevoze, uključujući njihov položaj.

9.8.   Preostali dio odjeljka 9. upućuje posebno na mjere sigurnosne zaštite koje se mogu poduzeti na svakoj razini sigurnosne zaštite, i koje obuhvaćaju:

.1.	pristup brodu od strane brodskog osoblja, putnika, posjetioca itd.;

.2.	ograničena područja na brodu;

.3.	rukovanje teretom;

.4.	dostavu brodskih zaliha;

.5.	rukovanje prtljagom bez pratnje; i

.6.	nadgledanje sigurnosne zaštite broda.

Prilaz brodu

9.9.   SSP bi trebao uspostaviti mjere sigurnosne zaštite koje obuhvaćaju sve načine prilaza na brod utvrđene u SSA-i. Ovo uključuje sve:

.1.	pristupne ljestve;

.2.	prilazne mostiće;

.3.	prilazne rampe;

.4.	prilazna vrata, okna, prozore i manje otvore;

.5.	konope za vez i sidrene lance; i

.6.	dizalice i uređaje za podizanje.

9.10.   Za svaku od ovih stavki SSP mora utvrditi primjerena mjesta, gdje se primjenjuju ograničenja ili zabrane pristupa za svaku od razina sigurnosne zaštite. Za svaku razinu sigurnosne zaštite SSP mora uspostaviti vrstu ograničenja ili zabrane koja se primjenjuje i način njihovog provođenja.

9.11.   Za svaku razinu sigurnosne zaštite SSP mora utvrditi načine identifikacije koji se zahtijevaju radi dozvole pristupa brodu koji pojedincima omogućava da ostanu na brodu bez dodatnog ispitivanja. Ovo može uključivati razvijanje primjerenog sustava identifikacije koji omogućuje trajno i privremeno utvrđivanje identiteta za brodsko osoblje i posjetioce, prema potrebi. Svi sustavi za identifikaciju na brodu moraju se, kada je to praktično izvedivo, uskladiti sa sustavom koji se primjenjuje u luci. Putnici moraju imati mogućnost dokazati svoj identitet pomoću propusnica za ukrcaj, putnih karata itd., ali im se ne smije dozvoliti pristup ograničenim područjima ako nisu pod nadzorom. SSP mora utvrditi odredbe kojima se osigurava da su sustavi za identifikaciju ispravno ažurirani te da zloupotreba postupaka podliježe disciplinskoj mjeri.

9.12.   Osobama koje ne žele ili nisu u mogućnosti potvrditi svoj identitet i/ili potvrditi svrhu svojega posjeta kada se to od njih zahtijeva, treba zabraniti pristup brodu i o njihovom pokušaju dobivanja dozvole pristupa treba izvijestiti, kako je primjereno SSO-a, CSO-a, lučkog časnika sigurnosti (PFSO) i nacionalna ili lokalna tijela koja su odgovorna za sigurnosnu zaštitu.

9.13.   SSP mora odrediti učestalost primjene bilo koje vrste nadzora pristupa, posebno ako se primjenjuju slučajnim redom ili povremeno.

Razina 1 sigurnosne zaštite

9.14.   Na razini 1 sigurnosne zaštite, SSP mora odrediti mjere sigurnosne zaštite za nadzor pristupa brodu, pri čemu se može primijeniti sljedeće:

.1.	provjeravanje identiteta svih osoba koje se nastoje ukrcati na brod i potvrda njihovih razloga za to provjeravanjem, na primjer, uputstva o ukrcaju, putnih karata, propusnica za ukrcaj, radnih naloga itd.;

.2.	u zajedničkoj vezi s lukom, brod mora osigurati da se odrede osigurana područja u kojima se mogu provoditi inspekcijski pregledi i pretraživanje osoba, prtljage (uključujući ručnu prtljagu), osobnih stvari, vozila i njihovog sadržaja;

.3.	u zajedničkoj vezi s lukom, brod mora osigurati da se vozila namijenjena za ukrcaj na brod za prijevoz automobila, ro-ro i druge putničke brodove, prije ukrcaja pretraže, u skladu s učestalošću koja se zahtijeva prema SSP-u;

.4.	odvajanje osoba koje su prošle provjeru i njihovih osobnih stvari od osoba koje nisu prošle provjeru i njihovih osobnih stvari;

.5.	odvajanje putnika koji se ukrcavaju na brod od onih koji se iskrcavaju;

.6.	utvrđivanje prilaznih točaka koje se moraju osigurati ili nadgledati kako bi se spriječio neovlašteni pristup;

.7.	osiguravanje, zaključavanjem ili na druge načine, pristupa prostorijama koje su bez nadzora i susjedne su područjima do kojih putnici i posjetioci imaju pristup; i

.8.	održavanje kratkih sastanaka u vezi sa sigurnosnom zaštitom za svo brodsko osoblje, o mogućim prijetnjama, postupcima za prijavljivanje sumnjivih osoba, predmeta ili aktivnosti te o potrebi za oprezom.

9.15.   Na razini 1 sigurnosne zaštite, svi koji se žele ukrcati na brod moraju biti pretraženi. Učestalost takvih pretraživanja, uključujući nasumična pretraživanja, mora se navesti u odobrenom SSP-u i uprava ju mora posebno odobriti. Takva pretraživanja mogu se najbolje provesti u luci, u uskoj suradnji s brodom i u njegovoj neposrednoj blizini. Osim ako ne postoje opravdani razlozi u vezi sa sigurnosnom zaštitom da se tako učini, od članova brodskog osoblja se ne zahtijeva da pretražuju svoje suradnike ili njihove osobne stvari. Svako takvo pretraživanje se provodi na način koji u potpunosti vodi računa o ljudskim pravima pojedinca i očuvanju njihovog osnovnog ljudskog dostojanstva.

Razina 2 sigurnosne zaštite

9.16.   Na razini 2 sigurnosne zaštite, SSP mora utvrditi mjere sigurnosne zaštite koje se primjenjuju radi zaštite od povećanog rizika od nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom, kako bi se osigurala veća opreznost i jači nadzor, što može uključivati:

.1.	pridruživanje dodatnog osoblja ophodnjama palubnih područja u vrijeme odmora kako bi se otkrio neovlašteni pristup;

.2.	ograničavanje broja pristupnih točaka brodu utvrđivanjem onih koje treba zatvoriti i načina njihovog adekvatnog osiguravanja;

.3.	uklanjanje pristupa brodu s morske strane, uključujući, na primjer, u zajedničkoj vezi s lukom, ophodnje brodicama;

.4.	uspostavljanje, u uskoj suradnji s lukom, ograničenih područja s kopnene strane broda;

.5.	povećanje učestalosti i temeljitosti pretraživanja osoba, osobnih stvari i vozila koja se ukrcavaju ili utovaruju na brod;

.6.	pratnja posjetioca na brodu;

.7.	održavanje dodatnih posebnih kratkih sastanaka u vezi sa sigurnosnom zaštitom za svo brodsko osoblje o svim utvrđenim prijetnjama s naglaskom na postupke prijavljivanja sumnjivih osoba, predmeta ili aktivnosti i naglašavajući potrebu za pojačanim oprezom; i

.8.	provođenje potpunog ili djelomičnog pretraživanja broda.

Razina 3 sigurnosne zaštite

9.17.   Na razini 3 sigurnosne zaštite, brod bi morao zadovoljiti uputstva koja izdaju osobe odgovorne za nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnju njome. SSP mora do pojedinosti razraditi mjere sigurnosne zaštite koje bi brod morao poduzeti, u uskoj suradnji s osobama koje reagiraju i lukom, što može uključivati:

.1.	ograničavanje pristupa na samo jedno mjesto pristupa koje je pod nadzorom;

.2.	odobravanje pristupa samo osobama koje reagiraju na nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnju njome;

.3.	usmjeravanje osoba na brodu;

.4.	otkazivanje ukrcaja ili iskrcaja;

.5.	otkazivanje postupaka za ukrcaj tereta, dostavu; itd.;

.6.	evakuacija broda;

.7.	kretanje broda; i

.8.	priprema za puno ili djelomično pretraživanje broda.

Ograničena područja na brodu

9.18.   SSP mora utvrditi ograničena područja koja treba odrediti na brodu, navesti njihov opseg, vrijeme primjene, mjere sigurnosne zaštite koje se moraju poduzeti radi nadzora pristupa do njih i one koje treba poduzeti radi nadzora aktivnosti unutar tih područja. Svrha ograničenih područja je:

.1.	sprečavanje neovlaštenog pristupa;

.2.	zaštita putnika, brodskog osoblja i osoblja iz luka ili drugih agencija koji imaju ovlaštenje za boravak na brodu;

.3.	zaštita područja na brodu koja su osjetljiva po pitanju sigurnosne zaštite; i

.4.	zaštita tereta i brodskih zaliha od nedozvoljenog diranja.

9.19.   SSP mora osigurati postojanje jasno utvrđene politike i prakse nadzora pristupa do svih ograničenih područja.

9.20.   SSP mora omogućiti da sva ograničena područja budu jasno označena, ukazujući da je pristup području ograničen i da neovlašteno prisustvo na tom području predstavlja kršenje sigurnosti.

9.21.   Ograničena područja mogu uključivati:

.1.	zapovjednički most, prostorije strojeva kategorije A i druge kontrolne stanice kako je definirano u poglavlju II-2;

.2.	prostorije koje sadrže sigurnosnu opremu i sustave i opremu i sustave za nadzor te upravljanje njima i upravljanje sustavom rasvjete;

.3.	sustave ventilacije i klimatizacije i druge slične prostore;

.4.	prostorije s pristupom do tankova pitke vode, pumpi ili sabirnica;

.5.	prostorije koje sadrže opasne terete ili štetne tvari;

.6.	prostorije koje sadrže pumpe tereta i njihove upravljačke kontrole;

.7.	teretni prostori i prostori koji sadrže brodske zalihe;

.8.	nastambe posade; i

.9.	sva druga područja kako odredi CSO, putem SSA, do kojih mora biti ograničen pristup kako bi se održala sigurnost broda.

Razina 1 sigurnosne zaštite

9.22.   Na razini 1 sigurnosne zaštite, SSP bi trebao utvrditi mjere sigurnosne zaštite koje se moraju primjenjivati na ograničena područja, što može uključivati:

.1.	zaključavanje ili osiguravanje pristupnih točaka;

.2.	upotrebu opreme za nadzor u svrhu nadgledanja područja;

.3.	upotrebu straža i ophodnji; i

.4.	upotrebu automatskih uređaja za otkrivanje provala koji upozoravaju brodsko osoblje o neovlaštenom pristupu.

Razina 2 sigurnosne zaštite

9.23.   Na razini 2 sigurnosne zaštite treba pojačati učestalost i jačinu nadgledanja ograničenih područja i nadzor pristupa do njih kako bi se osiguralo da samo ovlaštene osobe imaju pristup. SSP mora uspostaviti dodatne mjere sigurnosne zaštite koje treba primjenjivati, a koje mogu uključivati:

.1.	uspostavljanje ograničenih područja u blizini pristupnih točaka;

.2.	trajno nadgledanje opreme za nadzor; i

.3.	određivanje dodatnog osoblja za stražarenje i ophodnju ograničenih područja.

Razina 3 sigurnosne zaštite

9.24.   Na razini 3 sigurnosne zaštite brod mora biti u skladu s uputstvima koja izdaju osobe koje reagiraju na nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili na prijetnju njome. SSP mora do pojedinosti razraditi mjere sigurnosne zaštite koje mora poduzeti brod u uskoj suradnji s osobama koje reagiraju i lukom, što može uključivati:

.1.	postavljanje dodatnih ograničenih područja na brodu u blizini nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili mjesta za koje se vjeruje da na njemu postoji prijetnja, do kojega je zabranjen pristup; i

.2.	pretraživanje ograničenih područja kao dio pretraživanja broda.

Rukovanje teretom

9.25.   Mjere sigurnosne zaštite koje se odnose na rukovanje teretom moraju:

.1.	spriječiti nedozvoljeno diranje; i

.2.	spriječiti da se teret koji nije namijenjen za prijevoz primi i uskladišti na brodu.

9.26.   Sigurnosne mjere, od kojih se neke moraju primijeniti u zajedničkoj vezi s lukom, uključuju postupke nadzora inventara na mjestima pristupa brodu. Kada se teret nađe na brodu, mora postojati mogućnost njegove identifikacije kao tereta koji ima odobrenje za ukrcaj na brod. Pored toga, treba odrediti mjere sigurnosne zaštite koje će osigurati da, jednom kada je teret na brodu, nema njegovog nedozvoljenog diranja.

Razina 1 sigurnosne zaštite

9.27.   Na razini 1 sigurnosne zaštite, SSP mora uspostaviti mjere sigurnosne zaštite koje se moraju primjenjivati za vrijeme rukovanja teretom, koje mogu uključivati:

.1.	rutinsko pregledavanje tereta, jedinica za prijevoz tereta i teretnih prostora prije i za vrijeme operacija rukovanja teretom;

.2.	provjere kojima se osigurava da teret koji se ukrcava odgovara onome u ispravama tereta;

.3.	osiguravanje, u zajedničkoj vezi s lukom, da se vozila koja se ukrcavaju na brodove za prijevoz automobila, ro-ro i putničke brodove, pretraže prije ukrcaja u skladu s učestalosti koja se zahtijeva prema SSP-u; i

.4.	provjeravanje zaštitnih pečatnih oznaka ili drugih načina koji se koriste za sprečavanje nedozvoljenog diranja.

9.28.   Provjeravanje tereta može se postići na sljedeće načine:

.1.	vizualnim i fizičkim pregledom; i

.2.	upotrebom opreme za skeniranje/otkrivanje, mehaničkih naprava ili pasa.

9.29.   Kada postoje redovita ili ponavljana kretanja tereta, CSO ili SSO može, u dogovoru s lukom, dogovoriti rješenja s brodarima ili drugim osobama odgovornima za takav teret koja obuhvaćaju provjeravanje van lica mjesta, postavljanje zaštitnih pečatnih oznaka, određivanje vremenskog rasporeda, pripadnu dokumentaciju itd. O takvim rješenjima treba obavijestiti dotični PFSO i s njime se o tome dogovoriti.

Razina 2 sigurnosne zaštite

9.30.   Na razini 2 sigurnosne zaštite, SSP mora utvrditi dodatne mjere sigurnosne zaštite koje se moraju primjenjivati za vrijeme rukovanja teretom, što može uključivati:

.1.	detaljno provjeravanje tereta, jedinica za prijevoz tereta i teretnih prostora;

.2.	pojačane provjere kojima se osigurava da je utovaren samo teret koji se namjeravao utovariti;

.3.	pojačano pretraživanje vozila koja se moraju ukrcati na brodove za prijevoz automobila, ro-ro i putničke brodove; i

.4.	pojačana učestalost i pojedinačno provjeravanje zaštitnih pečatnih oznaka ili drugih metoda koje se koriste za sprečavanje nedozvoljenog diranja.

9.31.   Detaljno provjeravanje tereta može se postići na sljedeće načine:

.1.	povećanjem učestalosti i temeljitosti vizualnog i fizičkog pregleda;

.2.	povećanjem učestalosti upotrebe opreme za skeniranje/otkrivanje, mehaničkih naprava, ili pasa; i

.3.	koordinacijom pojačanih mjera sigurnosne zaštite s brodarom ili drugom odgovornom strankom u skladu s postignutim sporazumom i uspostavljenim postupcima.

Razina 3 sigurnosne zaštite

9.32.   Na razini 3 sigurnosne zaštite, brod mora zadovoljavati uputstva koja izdaju osobe koje reagiraju na nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnju njome. SSP mora do pojedinosti razraditi mjere sigurnosne zaštite koje mora poduzeti brod, u uskoj suradnji s osobama koje reagiraju i lukom, što može uključivati:

.1.	zabranu utovara ili istovara tereta; i

.2.	provjeravanje popisa opasnih tereta i štetnih tvari koje se na brodu prevoze, ako postoje, i njihovog položaja.

Dostava brodskih zaliha

9.33.   Mjere sigurnosne zaštite koje se odnose na dostavu brodskih zaliha moraju:

.1.	osigurati provjeravanje cjelovitosti brodskih zaliha i paketa;

.2.	sprečavati primanja brodskih zaliha bez pregleda;

.3.	sprečavati nedozvoljeno diranje; i

.4.	sprečavati prihvaćanje brodskih zaliha ako nisu naručene.

9.34.   Za brodove koji redovito upotrebljavaju luku, mogu se uvesti postupci koji uključuju brod, njegove dobavljače i luke koji obuhvaćaju obavještavanje i vremenski raspored dostava i njihove dokumentacije. Uvijek mora postojati način kojim se potvrđuje da su zalihe koje se dostavljaju popraćene dokazom o tome da su naručene s broda.

Razina 1 sigurnosne zaštite

9.35.   Na razini 1 sigurnosne zaštite, SSP mora utvrditi mjere sigurnosne zaštite koje se primjenjuju za vrijeme dostave brodskih zaliha, što može uključivati:

.1.	provjere kojima se, prije nego se zalihe utovare na brod, osigurava da zalihe odgovaraju narudžbi; i

.2.	osiguravanje trenutačnog sigurnog pohranjivanja brodskih zaliha.

Razina 2 sigurnosne zaštite

9.36.   Na razini 2 sigurnosne zaštite, SSP mora utvrditi dodatne mjere sigurnosne zaštite koje se primjenjuju za vrijeme dostave brodskih zaliha, provođenjem provjera prije prihvaćanja zaliha na brod i pojačanim inspekcijskim pregledima.

Razina 3 sigurnosne zaštite

9.37.   Na razini 3 sigurnosne zaštite, brod mora zadovoljavati uputstva koja izdaju osobe koje reagiraju na nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnju njome. SSP mora do pojedinosti razraditi mjere sigurnosne zaštite koje može poduzeti brod, u uskoj suradnji s osobama koje reagiraju i lukom, što može uključivati:

.1.	podvrgavanje brodskih zaliha još intenzivnijim provjerama;

.2.	pripreme za ograničavanje ili zabranu rukovanja brodskim zalihama; i

.3.	odbijanje prihvaćanja brodskih zaliha na brod.

Rukovanje prtljagom bez pratnje

9.38.   SSP mora uspostaviti mjere sigurnosne zaštite koje se primjenjuju kako bi se osiguralo da se prtljaga bez pratnje (tj. sva prtljaga, uključujući osobne stvari, koja nije uz putnika ili člana brodskog osoblja na mjestu inspekcijskog pregleda ili pretrage) prepozna i podvrgne primjerenom pregledu snimanjem, uključujući pretraživanje, prije no što bude prihvaćena na brod. Nije predviđeno da se takva prtljaga podvrgava dvostrukom pregledu snimanjem i na brodu i u luci, pa u slučajevima kada su i brod i luka za to prikladno opremljeni odgovornost za pregled snimanjem treba preuzeti luka. Uska suradnja s lukom je bitna i moraju se poduzeti koraci za sigurno rukovanje prtljagom bez pratnje nakon pregleda snimanjem.

Razina 1 sigurnosne zaštite

9.39.   Na razini 1 sigurnosne zaštite, SSP mora utvrditi mjere sigurnosne zaštite koje se primjenjuju prilikom rukovanja prtljagom bez pratnje, kako bi se osiguralo stopostotni pregled snimanjem i pretraživanje prtljage bez pratnje što može uključiti upotrebu snimanja rendgenom.

Razina 2 sigurnosne zaštite

9.40.   Na razini 2 sigurnosne zaštite, SSP mora utvrditi dodatne mjere sigurnosne zaštite koje se primjenjuju prilikom rukovanja prtljagom bez pratnje, što uključuje i stopostotno snimanje rendgenom cjelokupne prtljage bez pratnje.

Razina 3 sigurnosne zaštite

9.41.   Na razini 3 sigurnosne zaštite, brod mora biti u skladu s uputstvima koja izdaju osobe koje reagiraju na nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnju njome. SSP mora do pojedinosti razraditi mjere sigurnosne zaštite koje mora poduzeti brod, u uskoj suradnji s osobama koje reagiraju i lukom, što može uključivati:

.1.	podvrgavanje takve prtljage još sveobuhvatnijem pregledu snimanjem, na primjer rendgenskim zrakama iz najmanje dva različita kuta;

.2.	priprema za ograničavanje ili zabranu rukovanja prtljagom bez pratnje; i

.3.	odbijanje prihvaćanja prtljage bez pratnje na brod.

Praćenje sigurnosne zaštite broda

9.42.   Na brodu mora postojati mogućnost praćenja broda, ograničenih područja na brodu i područja koja okružuju brod. Ta mogućnost nadgledanja može uključivati upotrebu:

.1.

rasvjete;

.2.	osoba na straži, sigurnosnih straža i palubnih dežurstava, uključujući ophodnje; i

.3.	uređaja za automatsko otkrivanje provala i opreme za nadzor.

9.43.   Kada se upotrebljavaju, uređaji za automatsko otkrivanje provala moraju aktivirati zvučni i/ili vizualni alarm na mjestu koje je pod stalnim nadzorom posade ili se nadgleda.

9.44.   SSP mora odrediti postupke i opremu potrebne na svakoj razini sigurnosne zaštite i način da se osigura neprekidan rad opreme za nadgledanje, pri čemu treba uzeti u obzir moguće utjecaje vremenskih prilika ili prekide električne energije.

Razina 1 sigurnosne zaštite

9.45.   Na razini 1 sigurnosne zaštite, SSP mora uspostaviti mjere sigurnosne zaštite koje se primjenjuju, a mogu biti kombinacija rasvjete, dežurstava, sigurnosnih straža ili upotrebe sigurnosne opreme i opreme za nadzor kako bi se brodskom sigurnosnom osoblju omogućilo praćenje broda općenito kao i praćenje pojedinih prepreka i ograničenih područja zasebno.

9.46.   Paluba broda i mjesta prilaza brodu moraju biti osvijetljena za vrijeme tame i u razdobljima slabe vidljivosti dok se provode aktivnosti u sučelju brod/luka ili u luci ili, kada je potrebno, na sidrištu. Za vrijeme plovidbe, kada je to potrebno, brodovi bi morali upotrebljavati maksimalnu raspoloživu rasvjetu koju dozvoljava sigurnost plovidbe, uzimajući u obzir odredbe Međunarodnih propisa za sprečavanje sudara na moru koji su na snazi. Prilikom uspostavljanja primjerene razine i položaja rasvjete treba razmotriti sljedeće:

.1.	brodsko osoblje mora biti u mogućnosti otkriti aktivnosti izvan broda, s kopna kao i s mora;

.2.	rasvjetom obuhvaćena područja moraju uključiti područje na brodu i oko broda;

.3.	rasvjeta mora olakšati identifikaciju osoblja na prilaznim mjestima; i

.4.	rasvjeta se može osigurati pomoću koordinacije s lukom.

Razina 2 sigurnosne zaštite

9.47.   Na razini 2 sigurnosne zaštite, SSP mora uspostaviti dodatne mjere sigurnosne zaštite koje se primjenjuju za jačanje sposobnosti nadgledanja i nadzora, što može uključiti:

.1.	povećanje učestalosti i temeljitosti sigurnosnih ophodnji;

.2.	povećanje pokrivenosti rasvjetom i jačine rasvjete ili upotreba sigurnosne opreme i opreme za nadzor;

.3.	zaduživanje dodatnog osoblja kao sigurnosnih stražara; i

.4.	osiguravanje usklađivanja s ophodnjama brodicama s morske strane, te pješačkih ophodnji ili ophodnji u vozilima s kopnene strane, kada postoje.

9.48.   Dodatna rasvjeta može biti potrebna kao zaštita od pojačanog rizika od nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom. Kada je potrebno, zahtjevi za dodatnom rasvjetom se mogu ispuniti usklađivanjem s lukom kako bi se omogućila dodatna rasvjeta s kopna.

Razina 3 sigurnosne zaštite

9.49.   Na razini 3 sigurnosne zaštite, brod mora biti u skladu s uputstvima izdanim od strane osoba koje reagiraju na nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnje njima. SSP mora do pojedinosti razraditi mjere sigurnosne zaštite koje brod mora poduzeti, u uskoj suradnji s osobama koje reagiraju i lukom, što može uključiti:

.1.	uključivanje sve rasvjete ili rasvjetljavanje okolnog područja broda;

.2.	uključivanje sve brodske opreme za nadzor sposobne za bilježenje aktivnosti na brodu ili u njegovoj blizini;

.3.	produžavanje do maksimuma duljine vremena u kojem takva oprema za nadzor može nastaviti s radom;

.4.	priprema za podvodni inspekcijski pregled trupa broda; i

.5.	uvođenje mjera, uključujući mali broj okretaja brodskog vijka, ako je izvedivo, da bi se spriječila mogućnost podvodnog pristupa trupu broda.

Razlikovanje razina sigurnosne zaštite

9.50.   SSP mora utvrditi pojedinosti postupaka i mjera sigurnosne zaštite koje brod mora usvojiti ako je na višoj razini sigurnosne zaštite nego što je razina sigurnosne zaštite koja se primjenjuje za luku.

Aktivnosti koje nisu obuhvaćene Pravilnikom

9.51.   SSP mora utvrditi pojedinosti postupaka i mjera sigurnosne zaštite koje brod mora primjenjivati kada:

.1.	je u luci države koja nije ugovorna vlada;

.2.	je u sučelju s brodom na koji se ovaj Pravilnik ne primjenjuje;

.3.	je u sučelju s fiksnom ili plutajućom platformom ili pokretnom jedinicom za bušenje na mjestu; ili

.4.	je u sučelju s pristaništem ili lukom za koju se ne zahtijeva usklađenost s poglavljem XI-2 i dijelom A ovog Pravilnika.

Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti

9.52.   SSP mora do pojedinosti razraditi način postupanja sa zahtjevima luke za Deklaracijama o sigurnosnoj zaštiti i okolnosti pod kojima sam brod mora zatražiti DoS.

Revizija i pregled

9.53.   SSP mora utvrditi na koji način CSO i SSO namjeravaju provoditi reviziju trajne učinkovitosti SSP-a i postupak koji treba poštivati prilikom pregleda, ažuriranja ili izmjene SSP-a.

10.   ZAPISI

Općenito

10.1.   Zapisi moraju biti na raspolaganju propisno ovlaštenim časnicima ugovornih vlada kako bi provjerili da se odredbe planova sigurnosne zaštite broda provode.

10.2.   Zapisi se mogu čuvati u bilo kojem obliku ali ih treba zaštititi od neovlaštenog pristupa ili razotkrivanja.

11.   ČASNIK SIGURNOSNE ZAŠTITE KOMPANIJE

Odgovarajuće smjernice su dane u odjeljcima 8., 9. i 13.

12.   ČASNIK SIGURNOSNE ZAŠTITE BRODA

Odgovarajuće smjernice su dane u odjeljcima 8., 9. i 13.

13.   IZOBRAZBA, VJEŽBE I GRUPNE VJEŽBE U VEZI SA SIGURNOSNOM ZAŠTITOM BRODA

Izobrazba

13.1.   Časnik sigurnosne zaštite kompanije (CSO) i primjereno osoblje kompanije na kopnu, kao i časnik sigurnosti broda (SSO) moraju biti upoznati sa, i proći izobrazbu o nekim od, ili svim sljedećim stavkama, kako je primjereno:

.1.	uprava sigurnosne zaštite;

.2.	odgovarajuće međunarodne konvencije, kodeksi i preporuke;

.3.	odgovarajuće zakonodavstvo i pravila vlade;

.4.	odgovornosti i funkcije drugih organizacija za sigurnosnu zaštitu;

.5.	metodologija ocjene sigurnosne zaštite broda;

.6.	metode sigurnosnog nadzora i inspekcijskih pregleda u vezi sa sigurnosnom zaštitom broda;

.7.	djelatnosti i stanja broda i luke;

.8.	mjere sigurnosne zaštite broda i luke;

.9.	pripravnost i odziv u slučaju nužnosti i planiranje djelovanja u nepredvidivim okolnostima;

.10.	tehnike davanja uputstava u vezi sa sigurnosnom obukom i osposobljavanjem u vezi sa sigurnosnom zaštitom, uključujući mjere i postupke sigurnosne zaštite;

.11.	rukovanje osjetljivim podacima u vezi sa sigurnosnom zaštitom i komunikacija koja se odnosi na sigurnosnu zaštitu;

.12.	poznavanje postojećih prijetnji i obrazaca u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.13.	prepoznavanje i otkrivanje oružja, opasnih tereta i naprava;

.14.	prepoznavanje, na nediskriminirajućoj osnovi, značajki i obrazaca ponašanja osoba koje bi mogle ugroziti sigurnosnu zaštitu;

.15.	tehnike izbjegavanja mjera sigurnosne zaštite;

.16.	sigurnosna oprema i sustavi i njihova radna ograničenja;

.17.	metode provođenja revizije, inspekcijskih pregleda, nadzora i praćenja;

.18.	metode fizičkog pretraživanja i nenametljivih inspekcijskih pregleda;

.19.	vježbe i grupne vježbe u vezi sa sigurnosnom zaštitom, uključujući vježbe i grupne vježbe s lukama; i

.20.	ocjena vježbi i grupnih vježbi u vezi sa sigurnosnom zaštitom

13.2.   Dodatno, SSO morao biti upoznat sa, i proći izobrazbu o nekim od, ili svim sljedećim stavkama, kako je primjereno:

.1.	opći plan broda;

.2.	plan sigurnosne zaštite broda i postupci u vezi s njim (uključujući izobrazbu o načinu odziva u poznatim situacijama);

.3.	tehnike vođenja i nadzora masa;

.4.	djelovanje sigurnosne opreme i sustava; i

.5.	ispitivanja, baždarenje i održavanje na moru sigurnosne opreme i sustava.

13.3.   Brodsko osoblje koje ima posebna zaduženja u vezi sa sigurnosnom zaštitom mora imati dostatno znanje i sposobnost izvršavanja dodijeljenih zaduženja, uključujući, kako je primjereno:

.1.	poznavanje trenutačno postojećih sigurnosnih prijetnji i obrazaca;

.2.	prepoznavanje i otkrivanje oružja, opasnih tvari i naprava;

.3.	prepoznavanje značajki i obrazaca ponašanja osoba koje bi mogle ugroziti sigurnost;

.4.	tehnike izbjegavanja mjera sigurnosne zaštite;

.5.	tehnike vođenja i nadzora masa;

.6.	komunikacije u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.7.	poznavanje postupaka u nužnosti i planova djelovanja u nepredvidivim okolnostima;

.8.	djelovanje sigurnosne opreme i sustava;

.9.	ispitivanje, baždarenje i održavanje na moru sigurnosne opreme i sustava;

.10.	tehnike inspekcijskog pregleda, nadzora i praćenja; i

.11.	načini fizičkog pretraživanja osoba, osobnih stvari, prtljage, tereta i brodskih zaliha.

13.4.   Svo ostalo brodsko osoblje mora imati dostatno znanje o, i biti upoznato s odgovarajućim odredbama plana sigurnosne zaštite broda (SSP), uključujući:

.1.	značenje i posljedične zahtjeve različitih razina sigurnosne zaštite;

.2.	poznavanje plana sigurnosne zaštite i planova djelovanja u nepredvidivim okolnostima;

.3.	prepoznavanje i otkrivanje oružja, opasnih tvari i naprava;

.4.	prepoznavanje, na nediskriminirajućim osnovama, značajki i obrazaca ponašanja osoba koje bi mogle ugroziti sigurnost; i

.5.	tehnike izbjegavanja mjera sigurnosne zaštite.

Vježbe i grupne vježbe

13.5.   Cilj vježbi i grupnih vježbi je osigurati osposobljenost brodskog osoblja za sva dodijeljena zaduženja u vezi sa sigurnosnom zaštitom na svim razinama sigurnosne zaštite i utvrđivanje svih nedostataka u vezi sa sigurnosnom zaštitom koje treba riješiti.

13.6.   Kako bi se osigurala učinkovita provedba odredaba plana sigurnosne zaštite broda, vježbe se moraju provoditi najmanje jednom svaka tri mjeseca. Pored toga, u slučajevima kada se, u bilo kojem trenutku, više od 25 % brodskog osoblja zamijeni osobljem koje prethodno nije sudjelovalo niti u jednoj vježbi na tom brodu unutar zadnja tri mjeseca, treba provesti vježbe u roku tjedan dana od zamjene. Ove vježbe moraju ispitati pojedinačne elemente plana kao što su prijetnje sigurnosnoj zaštiti navedene u stavku 8.9.

13.7.   Različite vrste grupnih vježbi, što može uključivati sudjelovanje časnika sigurnosne zaštite kompanije, časnika sigurnosne zaštite luke, odgovarajućih tijela ugovornih vlada kao i časnika sigurnosne zaštite broda, ako su na raspolaganju, moraju se provoditi najmanje jednom svake kalendarske godine, uz najviše 18 mjeseci razmaka između vježbi. Ovim se skupnim vježbama moraju ispitati komunikacije, usklađenost, raspoloživost resursa i odziv. Ove vježbe mogu biti:

.1.	u prirodnoj veličini ili u živo;

.2.	stolna simulacija ili seminar; ili

.3.	kombinacija s ostalim održanim skupnim vježbama, kao što su grupne vježbe traganja i spašavanja ili odziva u slučaju nužnosti.

13.8.   Uprava mora priznati sudjelovanje kompanije u grupnoj vježbi s drugom ugovornom vladom.

14.   SIGURNOSNA ZAŠTITA LUKE

Odgovarajuće smjernice su dane u odjeljcima 15., 16. i 18.

15.   OCJENA SIGURNOSNE ZAŠTITE LUKE

Općenito

15.1.   Ocjenu sigurnosne zaštite luke (PFSA) može provoditi priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu (RSO). Međutim, odobrenje dovršene PFSA može dati samo odgovarajuća ugovorna vlada.

15.2.   Ako ugovorna vlada koristi RSO za pregled ili provjeru usklađenosti PFSA-e, RSO ne smije biti u vezi ni sa jednom drugom RSO koja je pripremala ili pomagala u izradi te ocjene.

15.3.   PFSA mora obraditi sljedeće elemente unutar luke:

.1.	fizičku sigurnosnu zaštitu;

.2.	strukturalnu cjelovitost;

.3.	sustave osobne zaštite;

.4.	politike postupanja;

.5.	radijske i telekomunikacijske sustave, uključujući računalne sustave i mreže;

.6.	odgovarajuću prometnu infrastrukturu;

.7.	komunalije; i

.8.	ostala područja koja mogu, ako su oštećena ili se koriste za nedozvoljeno promatranje, predstavljati rizik za osobe, imovinu ili djelatnosti unutar luke.

15.4.   Osobe uključene u PFSA moraju imati mogućnost pozvati se na stručnu pomoć u vezi:

.1.	poznavanja trenutačno postojećih sigurnosnih prijetnji i obrazaca;

.2.	prepoznavanja i otkrivanja oružja, opasnih tvari i naprava;

.3.	prepoznavanja, na nediskriminirajućoj osnovi, značajki i obrazaca ponašanja osoba koje bi mogle ugroziti sigurnosnu zaštitu;

.4.	tehnika izbjegavanja sigurnosnih mjera;

.5.	metoda koje se koriste za izazivanje nezgoda u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.6.	učinaka eksploziva na lučke zgrade i službe;

.7.	sigurnosne zaštite luka;

.8.	prakse lučkog poslovanja;

.9.	planiranja djelovanja u nepredvidivim okolnostima, pripravnosti i odziva na situacije nužnosti;

.10.	fizičkih mjera sigurnosne zaštite, npr. ograda;

.11.	radijskih i telekomunikacijskih sustava, uključujući računalne sustave i mreže;

.12.	prometa i civilnog inženjerstva; i

.13.	djelatnosti broda i luke.

Utvrđivanje i ocjena važnih posjeda i infrastrukture koje je važno štititi

15.5.   Utvrđivanje i ocjena važne imovine i infrastrukture je postupak kroz koji se mora uspostaviti relativni značaj zgrada i instalacija za funkcioniranje luke. Ovaj je postupak utvrđivanja i ocjene značajan jer omogućava da se strategije ublažavanja usmjere na onu imovinu i zgrade koje je važnije zaštititi od nezgoda u vezi sa sigurnosnom zaštitom. Ovaj postupak mora uzeti u obzir mogućnost gubitka života, gospodarski značaj luke, simboličnu vrijednost i prisustvo vladinih objekata.

15.6.   Utvrđivanje i ocjena imovine i infrastrukture koristi se za razvrstavanje prema prioritetu njihovog relativnog značaja za zaštitu. Prvenstvena briga mora biti izbjegavanje smrti ili ozljede. Također je važno razmotriti mogu li luka, zgrade ili instalacije nastaviti sa radom bez nekog posjeda te u kojem je opsegu moguće hitro ponovno uspostavljanje uobičajenog funkcioniranja.

15.7.   Imovina i infrastruktura koja se smatra važnom za zaštitu može uključivati:

.1.	prilaze, ulaze, pristupe, sidrišta te područja za manevar i vez;

.2.	teretne uređaje, terminale, skladišne površine i opremu za rukovanje teretom;

.3.	sustave kao što su sustavi električne distribucije, radijski i telekomunikacijski sustavi te računalni sustavi i mreže;

.4.	lučke sustave upravljanja prometom brodova i pomoći u plovidbi;

.5.	energetska postrojenja, cjevovode tereta i opskrbu vodom;

.6.	mostove, željeznice, ceste;

.7.	brodove lučkih službi, uključujući pilotske brodice, tegljače, dostavne brodice itd.;

.8.	sigurnosnu opremu i sustave i opremu i sustave za nadzor; i

.9.	more u sastavu luke.

15.8.   Jasno utvrđivanje posjeda i infrastrukture je presudno za procjenu zahtjeva u vezi sa sigurnosnom zaštitom luke, određivanje prioriteta zaštitnih mjera i odluke u vezi s izmještanjem resursa radi bolje zaštite luke. Postupak može uključivati savjetovanje s odgovarajućim tijelima u vezi s građevinama u blizini luke koje bi mogle prouzročiti oštećenje u okviru luke ili bi mogle biti upotrijebljene u svrhu izazivanja oštećenja luke ili za nedozvoljeno promatranje luke ili za odvraćanje pažnje.

Utvrđivanje mogućih prijetnji za imovinu i infrastrukturu i vjerojatnost njihovog pojavljivanja kako bi se odredile mjere sigurnosne zaštite i njihov prioritet

15.9.   Treba odrediti moguće radnje koje bi mogle ugroziti sigurnosnu zaštitu posjeda i infrastrukture te metode provođenja tih radnji kako bi se ocijenile slabosti navedenih posjeda ili mjesta nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom, utvrdili zahtjevi sigurnosne zaštite i njihov prioritet kako bi se omogućilo planiranje i izmještanje resursa. Utvrđivanje i ocjena svakog potencijalnog čina i metode njegovog provođenja zasniva se na različitim čimbenicima, uključujući ocjenu ugroženosti koju daju vladine agencije. Osobe koje provode ocjenu se, pri utvrđivanju i ocjenjivanju prijetnji, ne moraju oslanjati na scenarij najgoreg slučaja za vođenje planiranja i izmještanja resursa.

15.10.   PFSA mora uključiti ocjenu koja se provodi u dogovoru s odgovarajućom državnom organizacijom za sigurnosnu zaštitu kako bi se odredilo:

.1.	sve specifične aspekte luke, uključujući promet brodova koji koriste luku, koji povećavaju vjerojatnost da luka postane metom napada;

.2.	vjerojatne posljedice napada na luku ili u luci, kao što su gubitak života, šteta na imovini i gospodarske štete, uključujući ometanja prijevoznih sustava;

.3.	sposobnost i namjeru osoba koje bi mogle izvesti takav napad; i

.4.	moguću vrstu ili vrste napada,

dajući sveukupnu ocjenu razine opasnosti protiv koje moraju biti razvijene mjere sigurnosne zaštite.

15.11.   PFSA mora razmotriti sve moguće prijetnje koje mogu uključivati sljedeće vrste nezgoda u vezi sa sigurnosnom zaštitom:

.1.	oštećenje ili uništenje luke ili broda, npr. eksplozivnim napravama, požarom, sabotažom ili vandalizmom;

.2.	otmica ili zauzimanje broda ili osoba na brodu;

.3.	nedozvoljeno diranje tereta, bitne opreme ili sustava broda ili brodskih zaliha;

.4.	neovlašteni pristup ili upotreba, uključujući prisustvo slijepih putnika;

.5.	krijumčarenje oružja ili opreme, uključujući oružje za masovno uništenje;

.6.	upotreba broda za prijevoz osoba koje namjeravaju izazvati nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom i njihove opreme;

.7.	upotreba samog broda kao oružja ili kao sredstva za izazivanje štete ili uništenja;

.8.	blokiranje ulaza u luku, brodskih prevodnica, pristupa itd.; i

.9.	napad nuklearnim, biološkim i kemijskim oružjem.

15.12.   Postupak mora uključiti savjetovanje s odgovarajućim tijelima u vezi s građevinama u blizini luke koje bi mogle izazvati oštećenje u okviru luke ili biti upotrijebljene u svrhu izazivanja oštećenja luke ili za nedozvoljeno promatranje luke ili za odvraćanje pažnje.

Utvrđivanje, odabir i razvrstavanje po prioritetu protumjera te proceduralne izmjene i njihova razina učinkovitosti u smanjivanju ranjivosti

15.13.   Utvrđivanje protumjera i njihovo razvrstavanje po prioritetu je osmišljeno kako bi se osiguralo da se najučinkovitije mjere sigurnosne zaštite primijene za smanjivanje ranjivosti luke ili sučelja brod/luka od mogućih prijetnji.

15.14.   Mjere sigurnosne zaštite se odabiru na osnovu čimbenika kao što je njihova učinkovitost u smanjivanju vjerojatnosti napada i procjenjuju se korištenjem informacija koje uključuju:

.1.	sigurnosni nadzor, inspekcijske preglede i revizije;

.2.	savjetovanje s vlasnicima i operaterima luke te vlasnicima/operaterima obližnjih zgrada, kako je primjereno;

.3.	povijesne podatke o nezgodama u vezi sa sigurnosnom zaštitom; i

.4.	djelatnosti u okviru luke.

Utvrđivanje slabih točaka

15.15.   Utvrđivanje slabih točaka fizičkih građevina, sustava osobne zaštite, postupaka, ili drugih područja koja mogu dovesti do nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom može se koristiti za određivanje mogućnosti uklanjanja ili ublaživanja tih slabih točaka. Na primjer, analiza može otkriti slabe točke sustava sigurnosne zaštite luke ili nezaštićene infrastrukture kao što su opskrba vodom, mostovi, i dr. što bi se moglo riješiti fizičkim mjerama, tj. trajnim preprekama, alarmima, opremom za nadzor itd.

15.16.   Utvrđivanje slabih točaka mora uključiti razmatranje:

.1.	prilaza luci i brodovima na sidru u luci, s morske i kopnene strane;

.2.	strukturalne cjelovitosti molova, lučkih kapaciteta i pripadnih građevina;

.3.	postojećih mjera i postupaka sigurnosne zaštite, uključujući sustave za identifikaciju;

.4.	postojećih mjera i postupaka sigurnosne zaštite koji se odnose na lučke službe i sredstva;

.5.	mjera zaštite radio i telekomunikacijske opreme, lučkih službi i sredstava, uključujući računalne sustave i mreže;

.6.	susjednih područja koja se mogu koristiti za vrijeme napada ili za napad;

.7.	postojećih sporazuma s privatnim društvima za sigurnosnu zaštitu koja pružaju usluge sigurnosne zaštite s morske ili kopnene strane;

.8.	svih sukobljenih politika između mjera i postupaka sigurnosti i sigurnosne zaštite;

.9.	svih sukobljenih lučkih zaduženja i zaduženja u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.10.	svih ograničenja u vezi s provođenjem i osobama;

.11.	svih nedostataka otkrivenih tijekom izobrazbe i vježbi; i

.12.	svih nedostataka utvrđenih za vrijeme dnevnih operacija, nakon nezgoda ili uzbuna, izvještaja o pitanjima sigurnosne zaštite, provođenju mjera nadzora, revizija itd.

16.   PLAN SIGURNOSNE ZAŠTITE LUKE

Općenito

16.1.   Za izradu plana sigurnosne zaštite luke (PFSP) odgovoran je časnik sigurnosne zaštite luke (PFSO). Nije nužno da PFSO osobno provodi sva zaduženja u vezi s njegovim radnim mjestom, no međutim, krajnja odgovornost za njihovo ispravno izvršavanje ostaje na pojedinom PFSO-u.

16.2.   Sadržaj svakog pojedinog PFSP-a varira ovisno o posebnim okolnostima luke ili luka, koje obuhvaća. Ocjena sigurnosne zaštite luke (PFSA) će utvrditi posebna svojstva luke, i potencijalne opasnosti za sigurnosnu zaštitu koje su dovele do potrebe za imenovanjem PFSO-a i izradom PFSP-a. Pri izradi PFSP-a zahtijevat će se da ova svojstva kao i druga lokalna ili državna sigurnosna razmatranja budu navedena u PFSP-u kao i utvrđivanje primjerenih mjera sigurnosne zaštite kako bi se na minimum svela vjerojatnost kršenja sigurnosne zaštite i posljedice potencijalnih opasnosti. Ugovorne vlade mogu pripremiti savjet u vezi s izradom i sadržajem PFSP.

16.3.   Svi PFSP-ovi moraju:

.1.	do pojedinosti razraditi organizaciju sigurnosne zaštite luke;

.2.	navesti veze organizacije s drugim odgovarajućim tijelima i potrebnim komunikacijskim sustavima kako bi se omogućilo učinkovito trajno djelovanje organizacije i njezine veze s drugima, uključujući brodove u luci;

.3.	do pojedinosti razraditi mjere razine 1 sigurnosne zaštite, i operativne i fizičke, koje će biti na snazi;

.4.	do pojedinosti razraditi dodatne mjere sigurnosne zaštite koje će omogućiti da luka bez odlaganja pređe na razinu 2 sigurnosne zaštite i, kada je potrebno, razinu 3 sigurnosne zaštite;

.5.	omogućiti redovite preglede ili reviziju PFSP-a i njegovih izmjena s obzirom na stečena iskustva ili izmijenjene okolnosti; i

.6.	do pojedinosti razraditi postupke izvještavanja primjerenih kontaktnih točaka ugovorne vlade.

16.4.   Priprema učinkovitog PFSP-a zasniva se na podrobnoj ocjeni svih pitanja koja se odnose na sigurnosnu zaštitu luke, uključujući, posebno, podrobno uvažavanje fizičkih i operativnih značajki pojedine luke.

16.5.   Ugovorne vlade moraju odobriti PFSP luka koje su u njihovoj nadležnosti. Ugovorne vlade moraju razviti postupke ocjene trajne učinkovitosti svakog PFSP-a i mogu zatražiti izmjene PFSP-a prije njegovog prvog odobrenja ili nakon njegova odobrenja. PFSP mora omogućiti pohranjivanje zapisa o nezgodama u vezi sa sigurnosnom zaštitom i prijetnjama, pregledima, revizijama, izobrazbom, vježbama i grupnim vježbama kao dokaz usklađenosti s tim zahtjevima.

16.6.   Mjere sigurnosne zaštite uključene u PFSP moraju stupiti na snagu u razumnom roku nakon odobrenja PFSP-a i PFSP mora utvrditi kada svaka od mjera stupa na snagu. Ako postoji mogućnost bilo kakvog kašnjenja u provođenju tih mjera, o tome se treba dogovoriti s ugovornom vladom koja je odgovorna za odobrenje PFSP-a i treba dogovoriti zadovoljavajuće alternativne privremene mjere sigurnosne zaštite koje pružaju jednakovrijednu razinu sigurnosne zaštite i pokrivaju svako privremeno razdoblje.

16.7.   Upotreba vatrenog oružja na brodovima ili u njihovoj blizini te u lukama može predstavljati poseban i značajan rizik za sigurnost, posebno u vezi s određenim opasnim ili štetnim tvarima, i mora se razmotriti vrlo pažljivo. U slučaju da ugovorna vlada odluči da je u ovim područjima potrebna upotreba naoružanog osoblja, ta ugovorna vlada mora osigurati da je osoblje propisno ovlašteno i obučeno za upotrebu svoga oružja te da je svjesno specifičnih rizika za sigurnost koji postoje u tim područjima. Ako ugovorna vlada odobri upotrebu vatrenog oružja, ona mora izdati posebne sigurnosne smjernice za njegovu upotrebu. PFSP mora sadržavati posebne smjernice o ovom pitanju, posebno s obzirom na njegovu primjenu na brodove koji prevoze opasne terete ili štetne tvari.

Organizacija i izvođenje lučkih zaduženja u vezi sa sigurnosnom zaštitom

16.8.   Pored smjernica danih u stavku 16.3., PFSP mora utvrditi sljedeće, što se odnosi na sve razine sigurnosne zaštite:

.1.	uloga i struktura lučke organizacije za sigurnosnu zaštitu;

.2.	zaduženja, odgovornosti i zahtjevi za izobrazbom svog osoblja luke koje ima zaduženja u vezi sa sigurnosnom zaštitom kao i mjere u vezi s izvedbom potrebnom kako bi se omogućila ocjena njihove pojedinačne učinkovitosti;

.3.	veze lučke organizacije za sigurnosnu zaštitu s drugim nacionalnim ili lokalnim tijelima s odgovornostima u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.4.	komunikacijski sustavi predviđeni za omogućavanje učinkovite i trajne komunikacije između sigurnosnog osoblja luke, brodova u luci i, kada je primjereno, s državnim ili lokalnim tijelima koja imaju odgovornosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.5.	postupci zaštitnih mjera potrebni da bi se omogućilo održavanje takve trajne komunikacije u svakom trenutku;

.6.	postupci i prakse za zaštitu podataka osjetljivih po pitanju sigurnosne zaštite koji se čuvaju u papirnatom ili elektroničkom obliku;

.7.	postupci za ocjenu trajne učinkovitosti mjera sigurnosne zaštite, postupaka i opreme, uključujući utvrđivanje pogreške ili kvara opreme i odziv na to;

.8.	postupci koji omogućavaju dostavljanje i ocjenu izvještaja koji se odnose na moguća kršenja sigurnosne zaštite ili pitanja u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.9.	postupci koji se odnose na rukovanje teretom;

.10.	postupci koji obuhvaćaju dostavu brodskih zaliha;

.11.	postupci za održavanje i ažuriranje izvještaja o opasnim teretima i štetnim tvarima i njihovom položaju unutar luke;

.12.	sredstva uzbunjivanja i pribavljanja usluga obalne straže i specijalnih timova za traganje, uključujući traganje za bombama i podvodna traganja;

.13.	postupci za pomoć brodskim časnicima sigurnosne zaštite u potvrđivanju identiteta onih koji se žele ukrcati na brod, kada se to zahtijeva; i

.14.	postupci za omogućavanje izlaska na kopno brodskom osoblju ili izmjene osoblja, kao i pristup posjetiocima na brod, uključujući predstavnike organizacija skrbi za pomorce i organizacija rada.

16.9.   Preostali dio odjeljka 16. odnosi se posebno na mjere sigurnosne zaštite koje bi se mogle poduzeti na svakoj razini sigurnosne zaštite obuhvaćajući:

.1.	prilaz u luku;

.2.	ograničena područja unutar luke;

.3.	rukovanje teretom;

.4.	dostavu brodskih zaliha;

.5.	rukovanje prtljagom bez pratnje; i

.6.	nadgledanje sigurnosne zaštite luke.

Prilaz u luku

16.10.   PFSP mora uspostaviti mjere sigurnosne zaštite koje obuhvaćaju sve načine prilaza u luku utvrđene u PFSA-u.

16.11.   Za svaku od ovih stavki PFSP treba utvrditi primjerena mjesta na kojima se primjenjuju ograničenja ili zabrane pristupa na svakoj razini sigurnosne zaštite. Za svaku razinu sigurnosne zaštite PFSP mora utvrditi vrstu ograničenja ili zabrane koja se primjenjuje i načine njihova stupanja na snagu.

16.12.   Za svaku razinu sigurnosne zaštite PFSP mora odrediti načine identifikacije koji se zahtijevaju kako bi se dozvolio pristup u luku koji će pojedincima omogućiti zadržavanje unutar luke bez daljnjeg provjeravanja. Ovo može uključivati razvoj primjerenog sustava identifikacije, koji omogućava trajne i privremene identifikacije, za osoblje luke odnosno posjetioce. Svaki sustav identifikacije za luku mora, kada je to izvedivo, biti usklađen sa sustavom koji se primjenjuje na brodovima koji redovito koriste luku. Putnici moraju biti u mogućnosti dokazati svoj identitet pomoću propusnica za ukrcaj, putnih karata itd., ali im se ne smije dozvoliti pristup ograničenim područjima osim kada su pod nadzorom. PFSP mora propisati odredbe kojima će osigurati redovito ažuriranje sustava identifikacije te da zloupotreba postupaka podliježe disciplinskim mjerama.

16.13.   Osobama koje ne žele ili nisu u mogućnosti utvrditi svoj identitet i/ili potvrditi svrhu svog posjeta kada se to od njih zahtijeva, treba zabraniti pristup u luku i njihov pokušaj dobivanja dozvole pristupa treba prijaviti PFSO-u i državnim ili lokalnim tijelima koja nose odgovornost u vezi sa sigurnosnom zaštitom.

16.14.   PFSP mora utvrditi mjesta gdje će se provoditi pretraživanja osoba, osobnih stvari i vozila. Takva mjesta trebaju biti natkrivena kako bi se omogućio neprekinuti rad, bez obzira na prevladavajuće vremenske prilike, u skladu s učestalošću utvrđenom u PFSP-u. Jednom kada je pretraživanje obavljeno, osobe, osobne stvari i vozila nastavljaju s kretanjem izravno prema ograničenim područjima za čekanje, ukrcaj ili utovar automobila.

16.15.   PFSP mora odrediti zasebna mjesta za osobe koje su prošle provjeru i njihove stvari te osobe koje nisu prošle provjeru i njihove stvari, i ako je moguće zasebna područja za ukrcavanje/iskrcavanje putnika, brodskog osoblja i njihovih stvari kako bi se osiguralo da osobe koje nisu prošle provjeru nisu u mogućnosti doći u kontakt s osobama koje su prošle provjeru.

16.16.   PFSP mora odrediti učestalost primjene svih mjera nadzora pristupa, posebno ako se moraju primjenjivati slučajnim redom ili povremeno.

Razina 1 sigurnosne zaštite

16.17.   Na razini 1 sigurnosne zaštite, PFSP mora odrediti točke nadzora na kojima se mogu primjenjivati sljedeće mjere sigurnosne zaštite:

.1.	ograničena područja koja se ograđuju pomoću okvira ili drugih prepreka prema standardu koji mora odobriti ugovorna vlada;

.2.	provjeravanje identiteta svih osoba koje traže ulazak u luku vezano za brod, uključujući putnike, brodsko osoblje i posjetioce, i potvrda njihovih razloga za to, provjeravanjem, na primjer, uputstava o ukrcaju, putnih karata, propusnica za ukrcaj, radnih naloga itd.;

.3.	provjeravanje vozila koja koriste osobe koje žele ući u luku vezano za brod;

.4.	provjera identiteta lučkog osoblja i osoba zaposlenih unutar luke i njihovih vozila;

.5.	ograničavanje pristupa kako bi se isključile osobe koje nisu zaposlene u luci ili ne rade u okviru nje, ako nisu u mogućnosti potvrditi svoj identitet;

.6.	provođenje pretraživanja osoba, osobnih stvari, vozila i njihovih sadržaja; i

.7.	utvrđivanje svih pristupnih točaka koje nisu u redovitoj upotrebi, koje treba trajno zatvoriti i zabraviti.

16.18.   Na razini 1 sigurnosne zaštite, svi koji zahtijevaju pristup luci moraju se pretražiti. Učestalost takvih pretraživanja, uključujući nasumične pretrage, mora se navesti u odobrenom PFSP-u i mora ju posebno odobriti ugovorna vlada. Osim ako za to ne postoje opravdani razlozi u vezi sa sigurnosnom zaštitom, od članova posade neće se zahtijevati da pretražuju svoje suradnike ili njihove osobne stvari. Svako takvo pretraživanje mora se poduzeti na način koji u potpunosti uzima u obzir ljudska prava pojedinca i čuva njihovo osnovno ljudsko dostojanstvo.

Razina 2 sigurnosne zaštite

16.19.   Na razini 2 sigurnosne zaštite, PFSP mora utvrditi dodatne mjere sigurnosti koje se moraju primjenjivati, što može uključivati:

.1	zaduživanje dodatnog osoblja za stražu na prilaznim mjestima i ophodnje oko prepreka na granicama područja;

.2.	ograničavanje broja točaka za pristup do luke i utvrđivanje onih koje treba zatvoriti i načina njihovog odgovarajućeg osiguravanja;

.3.	omogućavanje načina sprečavanja kretanja kroz preostale točke pristupa, tj. sigurnosne prepreke;

.4.	povećanje učestalosti pretraživanja osoba, osobnih stvari i vozila;

.5.	zabrana pristupa posjetiocima koji nisu u mogućnosti pružiti provjerljivo obrazloženje za traženje pristupa luci; i

.6.	upotreba brodova za ophodnju kako bi se ojačala sigurnosna zaštita s mora.

Razina 3 sigurnosne zaštite

16.20.   Na razini 3 sigurnosne zaštite, luka mora zadovoljavati uputstva koja izdaju osobe koje reagiraju na nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnju njome. PFSP mora do pojedinosti razraditi mjere sigurnosne zaštite koje bi mogla poduzeti luka, u uskoj suradnji s osobama koje reagiraju i brodovima u luci, što može uključivati:

.1.	zabranu pristupa cijeloj luci ili dijelu luke;

.2.	odobravanje pristupa samo osobama koje reagiraju na nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnju njome;

.3.	zabranu kretanja pješaka ili vozila u okviru cijele luke ili dijela luke;

.4.	pojačane ophodnje sigurnosne zaštite unutar luke, ako je primjereno;

.5.	zabranu lučkih operacija u okviru cijele luke ili dijelu luke;

.6.	usmjeravanje kretanja brodova koje se odnosi na cijelu luku ili dio luke; i

.7.	evakuacija cijele luke ili dijela luke.

Ograničena područja u okviru luke

16.21.   PFSP mora utvrditi ograničena područja koja treba uspostaviti unutar luke i navesti njihovo pružanje, vrijeme primjene, mjere sigurnosne zaštite koje treba poduzeti radi nadziranja prilaza do tih područja i one koje treba poduzeti radi nadziranja aktivnosti unutar njih. Ovo također mora uključiti, u primjerenim okolnostima, mjere koje će osigurati da se privremena ograničena područja pregledaju s obzirom na sigurnosnu zaštitu kako prije tako i nakon što se to područje uspostavi. Svrha ograničenih područja je:

.1.	zaštita putnika, brodskog osoblja, osoblja luke i posjetioca, uključujući osobe koje luku posjećuju vezano za brod;

.2.	zaštita luke;

.3.	zaštita brodova koji upotrebljavaju i opslužuju luku;

.4.	zaštita mjesta osjetljivih po pitanju sigurnosne zaštite i područja u okviru luke;

.5.	zaštita sigurnosne opreme i sustava te opreme i sustava za nadzor; i

.6.	zaštita tereta i brodskih zaliha od nedozvoljenog diranja.

16.22.   PFSP mora osigurati da sva ograničena područja imaju jasno utvrđene mjere sigurnosne zaštite za nadziranje:

.1.	pristupa pojedinaca;

.2.	ulaska, parkiranja, ukrcaja i iskrcaja vozila;

.3.	kretanja i skladištenja tereta i brodskih zaliha; i

.4.	prtljage bez pratnje ili osobnih stvari.

16.23.   PFSP mora osigurati da sva ograničena područja budu jasno označena ukazujući da je pristup području ograničen i da neovlašteno prisustvo unutar područja predstavlja kršenje sigurnosti.

16.24.   Kada su postavljeni uređaji za automatsko otkrivanje provala oni moraju upozoravati nadzorno središte koje se može odazvati na pokretanje alarma.

16.25.   Ograničena područja mogu uključivati:

.1.	područja neposredno uz brod s njegove kopnene i vodene strane;

.2.	područja za ukrcaj i iskrcaj, područja za zadržavanje i kretanje putnika i brodskog osoblja, uključujući mjesta za pretraživanje;

.3.	područja gdje se provodi utovar, istovar ili skladištenje tereta i zaliha;

.4.	mjesta na kojima se čuvaju podaci osjetljive prirode koji se tiču sigurnosne zaštite, uključujući dokumentaciju u vezi s teretom;

.5.	područja gdje se čuvaju opasni tereti i štetne tvari;

.6.	prostorije za nadzor sustava upravljanja prometom brodova, zgrade za pomoć u plovidbi i nadzor luke, uključujući kontrolne prostorije sigurnosne zaštite i nadzora;

.7.	područja na kojima se nalazi ili je pohranjena sigurnosna oprema i oprema za nadzor;

.8.	bitne električne, radijske i telekomunikacijske naprave, vodovodne instalacije i druge instalacije komunalnih sustava; i

.9.	ostala mjesta u luci gdje pristup brodovima, vozilima i pojedincima mora biti ograničen.

16.26.   Mjere sigurnosne zaštite se mogu proširiti, uz pristanak odgovarajućih tijela, na ograničavanje neovlaštenog pristupa građevinama iz kojih se može promatrati luka.

Razina 1 sigurnosne zaštite

16.27.   Na razini 1 sigurnosne zaštite, PFSP mora utvrditi mjere sigurnosne zaštite koje se moraju primjenjivati na ograničena područja, što može uključivati:

.1.	postavljanje trajnih ili privremenih prepreka koje okružuju ograničeno područje čiji standard mora prihvatiti ugovorna vlada;

.2.	određivanje pristupnih točaka na kojima sigurnosne straže mogu nadzirati pristup kada su u upotrebi i koje se mogu učinkovito zaključati ili zakračunati kada nisu u upotrebi;

.3.	pružanje propusnica koje se pokazuju kako bi osoba potvrdila svoje pravo boravka unutar ograničenog područja;

.4.	jasno označivanje vozila kojima je dozvoljen pristup do ograničenih područja;

.5.	pružanje straža i ophodnji;

.6.	postavljanje uređaja za automatsko otkrivanje provala ili opreme ili sustava za nadzor radi otkrivanja neovlaštenog pristupa do ograničenih područja ili kretanja unutar njih; i

.7.	nadzor kretanja plovila u blizini brodova koji koriste luku.

Razina 2 sigurnosne zaštite

16.28.   Na razini 2 sigurnosne zaštite, PFSP mora utvrditi jačanje učestalosti i intenziteta nadgledanja ograničenih područja i nadzora pristupa do njih. PFSP mora utvrditi dodatne mjere sigurnosne zaštite, što može uključiti:

.1.	jačanje učinkovitosti prepreka ili okvira koji okružuju ograničena područja, uključujući ophodnje ili naprave za automatsko otkrivanje provala;

.2.	ograničavanje broja prilaznih točaka do ograničenih područja i stroži nadzor preostalih prilaza;

.3.	ograničenja parkiranja u blizini brodova na vezu;

.4.	daljnje ograničavanje pristupa do ograničenih područja te kretanja i skladištenja unutar njih;

.5.	upotreba opreme za nadzor koja je stalno nadgledana i snimana;

.6.	povećanje broja i učestalosti ophodnji, uključujući ophodnje obalne straže, koje se poduzimaju na granicama ograničenih područja i unutar područja;

.7.	utvrđivanje i ograničavanje pristupa područjima koja su susjedna ograničenim područjima; i

.8.	stupanje na snagu ograničenja pristupa neovlaštenim plovilima do voda u blizini brodova koji koriste luku.

Razina 3 sigurnosne zaštite

16.29.   Na razini 3 sigurnosne zaštite, luka mora zadovoljiti uputstva koja izdaju osobe koje reagiraju u slučaju nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnje njome. PFSP mora do pojedinosti razraditi sigurnosne mjere koje bi mogla poduzeti luka u uskoj suradnji s osobama koje reagiraju i brodovima u luci, što može uključivati:

.1.	utvrđivanje dodatnih ograničenih područja unutar luke u blizini nezgode u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili mjesta za koje se vjeruje da postoji prijetnja u vezi sa sigurnosnom zaštitom do kojeg je zabranjen pristup; i

.2.	pripremanje pretraživanja ograničenih područja kao dio pretraživanja cijele luke ili dijela luke.

Rukovanje teretom

16.30.   Mjere sigurnosne zaštite koje se odnose na rukovanje teretom moraju:

.1.	spriječiti nedozvoljeno diranje; i

.2.	spriječiti prihvat i skladištenje unutar luke tereta koji nije namijenjen za prijevoz.

16.31.   Mjere sigurnosne zaštite moraju uključiti postupke nadzora inventara na točkama prilaza u luku. Jednom kada je u luci, za teret se mora moći utvrditi da je prošao provjeru i da je prihvaćen za utovar na brod ili privremeno skladištenje u ograničenim područjima dok čeka na utovar. Može biti primjereno ograničen ulazak tereta koji nema potvrđen datum utovara u luku.

Razina 1 sigurnosne zaštite

16.32.   Na razini 1 sigurnosne zaštite, PFSP mora utvrditi mjere sigurnosne zaštite koje se primjenjuju za vrijeme rukovanja teretom, koje mogu uključivati:

.1.	rutinske provjere tereta, jedinica za prijevoz tereta i područja za skladištenje tereta unutar luke, prije i za vrijeme operacija rukovanja teretom;

.2.	provjere kojima se osigurava da teret koji ulazi u luku odgovara otpremnici ili jednakovrijednoj ispravi tereta;

.3.	pretraživanja vozila; i

.4.	provjeravanje zaštitnih pečatnih oznaka i drugih načina sprečavanja nedozvoljenog diranja tereta na ulasku u luku i skladištenja unutar luke.

16.33.   Provjeravanje tereta može se postići na neki od ili sve sljedeće načine:

.1.	vizualni i fizički pregled; i

.2.	upotreba opreme za skeniranje/otkrivanje, mehaničkih naprava ili pasa.

16.34.   Kada postoje redovna ili uzastopce ponavljana kretanja tereta, CSO ili SSO mogu, u dogovoru s lukom, dogovoriti rješenja s brodarima ili ostalim odgovornim osobama za takav teret koja pokrivaju provjere tereta izvan lica mjesta, zaštitne pečatne oznake, planiranje rasporeda, popratnu dokumentaciju itd. Takva se rješenja moraju dostaviti i dogovoriti s dotičnim PFSO-om.

Razina 2 sigurnosne zaštite

16.35.   Na razini 2 sigurnosne zaštite, PFSP mora utvrditi dodatne mjere sigurnosne zaštite koje se moraju primjenjivati za vrijeme rukovanja teretom kako bi se ojačao nadzor; što može uključivati:

.1.	podrobno provjeravanje tereta, jedinica za prijevoz tereta i područja za skladištenje tereta unutar luke;

.2.	pojačane provjere, kako je primjereno, kako bi se osiguralo da samo teret s odgovarajućim ispravama ulazi u luku, tamo se privremeno skladišti i tada utovaruje na brod;

.3.	pojačano pretraživanje vozila; i

.4.	povećana učestalost i temeljitije provjeravanje zaštitnih pečatnih oznaka i drugih metoda za sprečavanje nedozvoljenog diranja tereta.

16.36.   Podrobno provjeravanje tereta može se postići na jedan od ili sve sljedeće načine:

.1.	povećanje učestalosti i podrobno provjeravanje tereta, jedinica za prijevoz tereta i površina za skladištenje tereta unutar luke (vizualni i fizički pregled);

.2.	povećanje učestalosti upotrebe opreme za skeniranje/otkrivanje, mehaničkih naprava ili pasa; i

.3.	usklađivanje pojačanih mjera sigurnosne zaštite s brodarom ili drugom odgovornom strankom pored postignutog sporazuma i postupaka.

Razina 3 sigurnosne zaštite

16.37.   Na razini 3 sigurnosne zaštite, luka mora zadovoljiti uputstva koja izdaju osobe koje reagiraju na nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnju njome. PFSP mora do pojedinosti razraditi mjere koje bi mogla poduzeti luka u uskoj suradnji s osobama koje reagiraju i brodovima u luci, što može uključivati:

.1.	ograničavanje ili zabranu kretanja tereta ili djelatnosti unutar cijele luke ili u dijelu luke ili posebnih brodova; i

.2.	provjeravanje popisa opasnih tereta i štetnih tvari koje se čuvaju unutar luke i njihovog položaja.

Dostava brodskih zaliha

16.38.   Sigurnosne mjere koje se odnose na dostavu brodskih zaliha moraju:

.1.	osigurati provjeravanje cjelovitosti brodskih zaliha i paketa;

.2.	spriječiti prihvat brodskih zaliha bez pregleda;

.3.	spriječiti nedozvoljeno diranje;

.4.	spriječiti prihvat brodskih zaliha ako nisu naručene;

.5.	osigurati pretraživanje dostavnog vozila; i

.6.	osigurati pratnju dostavnih vozila unutar luke.

16.39.   Za brodove koji redovito upotrebljavaju luku može biti primjereno odrediti postupke koji uključuju brod, njegove dobavljače i luku koji obuhvaćaju obavještavanje i vremenski raspored dostava te njihove dokumentacije. Uvijek mora postojati način potvrde da su zalihe prikazane za dostavu popraćene dokazom da su naručene s broda.

Razina 1 sigurnosne zaštite

16.40.   Na razini 1 sigurnosne zaštite, PFSP mora uspostaviti mjere sigurnosne zaštite koje se moraju primjenjivati radi nadzora dostave brodskih zaliha, što može uključivati:

.1.	provjeravanje brodskih zaliha;

.2.	prethodno obavještavanje o sastavu tereta, pojedinostima o vozaču i registraciji vozila; i

.3.	pretraživanje dostavnog vozila.

16.41.   Provjeravanje brodskih zaliha može se postići na neki ili sve od sljedećih načina:

.1.	vizualni i fizički pregled; i

.2.	upotreba opreme za skeniranje/otkrivanje, mehaničkih naprava ili pasa.

Razina 2 sigurnosne zaštite

16.42.   Na razini 2 sigurnosne zaštite, PFSP mora utvrditi dodatne mjere sigurnosne zaštite koje se primjenjuju za jačanje nadzora dostave brodskih zaliha, što može uključivati:

.1.	podrobno provjeravanje brodskih zaliha;

.2.	podrobno pretraživanje dostavnih vozila;

.3.	usklađivanje s brodskim osobljem radi provjere narudžbe prema dostavnici prije ulaska u luku; i

.4.	pratnju dostavnog vozila unutar luke.

16.43.   Podrobno provjeravanje brodskih zaliha može se postići na neki od ili sve sljedeće načine:

.1.	pojačana učestalost i temeljitost pretraživanja dostavnih vozila;

.2.	pojačana upotreba opreme za skeniranje/otkrivanje, mehaničkih naprava ili pasa; i

.3.	ograničavanje ili zabrana ulaska zaliha koje neće napustiti luku u navedenom vremenu.

Razina 3 sigurnosne zaštite

16.44.   Na razini 3 sigurnosne zaštite, luka mora zadovoljiti uputstva koja izdaju osobe koje reagiraju na nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnju njome. PFSP mora do pojedinosti razraditi mjere sigurnosne zaštite koje mora poduzeti luka, u uskoj suradnji s osobama koje reagiraju i brodovima u luci, što može uključiti pripremu ograničenja ili zabrane dostave brodskih zaliha unutar cijele luke ili dijela luke.

Rukovanje prtljagom bez pratnje

16.45.   PFSP mora uvesti mjere sigurnosne zaštite koje se primjenjuju kako bi se osiguralo da se prtljaga bez pratnje (tj. sva prtljaga, uključujući osobne stvari, koja nije uz putnika ili člana brodskog osoblja na mjestu inspekcijskog pregleda ili pretraživanja) utvrdi i podvrgne primjerenom pregledu snimanjem, uključujući pretraživanje, prije nego se primi u luku i, ovisno o načinima skladištenja, prije nego se prenese iz luke na brod. Nije predviđeno da se takva prtljaga podvrgne dvostrukom pregledu snimanjem, i u luci i na brodu, a u slučajevima gdje su i luka i brod prikladno opremljeni, odgovornost za pregled snimanjem leži na luci. Bitna je uska suradnja s brodom i treba poduzeti korake kako bi se osiguralo da se nakon pregleda snimanjem, prtljagom bez pratnje sigurno rukuje.

Razina 1 sigurnosne zaštite

16.46.   Na razini 1 sigurnosne zaštite, PFSP mora uvesti mjere sigurnosne zaštite koje se primjenjuju prilikom rukovanja prtljagom bez pratnje kako bi se osiguralo da se prtljaga bez pratnje stopostotno pregleda snimanjem ili pretraži, što može uključiti upotrebu rendgenskog snimanja.

Razina 2 sigurnosne zaštite

16.47.   Na razini 2 sigurnosne zaštite, PFSP mora uvesti dodatne mjere sigurnosne zaštite koje se primjenjuju prilikom rukovanja prtljagom bez pratnje što mora uključiti stopostotno rendgensko snimanje cjelokupne prtljage bez pratnje.

Razina 3 sigurnosne zaštite

16.48.   Na razini 3 sigurnosne zaštite, luka mora zadovoljiti uputstva koja izdaju osobe koje reagiraju na nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnju njome. PFSP mora do pojedinosti razraditi mjere sigurnosne zaštite koje može poduzeti luka u uskoj suradnji s osobama koje reagiraju i brodovima u luci, što može uključivati:

.1.	podvrgavanje takve prtljage još intenzivnijem pregledu snimanjem, na primjer rendgenskom snimanju iz najmanje dva različita ugla;

.2.	pripreme za ograničavanje ili zabranu rukovanja prtljagom bez pratnje; i

.3.	odbijanje prihvaćanja prtljage bez pratnje u luku.

Praćenje sigurnosne zaštite luke

16.49.   Organizacija sigurnosne zaštite luke mora, u svakom trenutku, imati mogućnost nadgledanja luke i obližnjih prilaza do nje, s kopna i s mora, uključujući noćne sate i razdoblja smanjene vidljivosti, ograničena područja u okviru luke, brodove u luci i područja koja okružuju brodove. Takvo praćenje može uključiti upotrebu:

.1.

rasvjete;

.2.	sigurnosne straže, uključujući pješačke ophodnje, ophodnje vozilima i vodom; i

.3.	uređaje za automatsko otkrivanje provala i opremu za nadzor.

16.50.   Kada se upotrebljavaju, naprave za automatsko otkrivanje provala moraju aktivirati zvučni i/ili vizualni alarm na mjestu koje se stalno nadgleda ili prati.

16.51.   PFSP mora odrediti postupke i opremu potrebne na svakoj razini sigurnosne zaštite i načine da se osigura neprekidan rad opreme za praćenje pri čemu treba uzeti u obzir moguće utjecaje vremenskih prilika ili prekide opskrbe električnom energijom.

Razina 1 sigurnosne zaštite

16.52.   Na razini 1 sigurnosne zaštite, PFSP mora uvesti mjere sigurnosne zaštite koje se primjenjuju, koje mogu biti kombinacija rasvjete, sigurnosnih straža ili upotrebe sigurnosne opreme i opreme za nadzor kako bi omogućile osoblju sigurnosne zaštite luke da:

.1.	promatra područje luke općenito, uključujući prilaz do nje s kopnene i s morske strane;

.2.	promatra točke prilaza, prepreke i ograničena područja; i

.3.	omogući osoblju luke da nadgleda područja i kretanja u blizini brodova koji koriste luku, uključujući više rasvjete nego što je pruža sam brod.

Razina 2 sigurnosne zaštite

16.53.   Na razini 2 sigurnosne zaštite, PFSP mora utvrditi dodatne mjere sigurnosne zaštite koje se primjenjuju za povećanje sposobnosti praćenja i nadziranja, što može uključivati:

.1.	povećanje pokrivenosti rasvjetom i jačine rasvjete ili upotreba sigurnosne opreme i opreme za nadzor, uključujući pribavljanje dodatne pokrivenosti rasvjetom i nadzorom;

.2.	povećanje učestalosti pješačkih ophodnji, ophodnji vozilima ili vodom; i

.3.	zaduživanje dodatnog sigurnosnog osoblja za praćenje i ophodnju.

Razina 3 sigurnosne zaštite

16.54.   Na razini 3 sigurnosne zaštite, luka mora zadovoljiti uputstva koja izdaju osobe koje reagiraju na nezgodu u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnju njome. PFSP mora do pojedinosti razraditi mjere sigurnosne zaštite koje mora poduzeti luka u uskoj suradnji s osobama koje reagiraju i brodovima u luci, što može uključiti:

.1.	uključivanje sve rasvjete u okviru luke, ili rasvjete koja obasjava blizinu luke;

.2.	uključivanje sve opreme za nadzor sposobne za snimanje aktivnosti u okviru luke, ili u njezinoj blizini; i

.3.	maksimalno produljenje vremena u kojem takva oprema za nadzor može trajno nastaviti sa snimanjem.

Razlikovanje razina sigurnosne zaštite

16.55.   PFSP mora odrediti pojedinosti postupaka i mjera sigurnosne zaštite koje luka može donijeti ako je na nižoj razini sigurnosne zaštite od razine sigurnosne zaštite koja se primjenjuje za brod.

Aktivnosti koje nisu obuhvaćene Pravilnikom

16.56.   PFSP mora odrediti pojedinosti postupaka i mjera sigurnosne zaštite koje luka mora primjenjivati kada:

.1.	je u sučelju s brodom koji je bio u luci države koja nije ugovorna vlada;

.2.	je u sučelju s brodom na koji se ovaj Pravilnik ne primjenjuje; i

.3.	je u sučelju s fiksnim ili plutajućim platformama ili pokretnim odobalnim jedinicama za bušenje na mjestu.

Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti

16.57.   PFSP mora odrediti postupke koje treba slijediti kada, prema uputstvu ugovorne vlade, PFSO zahtijeva Deklaraciju o sigurnosnoj zaštiti (DoS) ili kada ju zahtijeva brod.

Revizija, pregledi i izmjene

16.58.   PFSP mora odrediti kako PFSO namjerava provesti reviziju trajne učinkovitosti PFSP-a i postupak koji treba slijediti prilikom pregleda, ažuriranja ili izmjena PFSP-a.

16.59.   PFSP treba pregledati prema nahođenju PFSO-a. Pored toga ga treba pregledati:

.1.	ako dođe do izmjene PFSA-a koji se odnosi na luku;

.2.	ako nezavisna revizija PFSP-a ili ispitivanje ugovorne vlade koje se provodi nad organizacijom sigurnosne zaštite luke utvrdi pogreške u organizaciji ili dovede u pitanje daljnju relevantnost značajnih elemenata odobrenog PFSP-a;

.3.	nakon nezgoda u vezi sa sigurnosnom zaštitom ili prijetnji njome koje uključuju luku; i

.4.	nakon izmjena vlasništva ili operativnog nadzora luke.

16.60.   PFSO može preporučiti primjerene izmjene odobrenog plana nakon svakog pregleda plana. Izmjene PFSP-a koje se odnose na:

.1.	predložene izmjene koje mogu temeljno izmijeniti usvojeni pristup radi održavanja sigurnosne zaštite luke; i

.2.	uklanjanje, izmjene ili zamjenu trajnih prepreka, sigurnosne opreme i sustava te opreme i sustava za nadzor itd., koji su prethodno smatrani bitnima u održavanju sigurnosne zaštite luke

moraju se dostaviti ugovornoj vladi koja je odobrila izvorni PFSP, na razmatranje i odobrenje. Takvo odobrenje može dati, ili se u njeno ime daje, ugovorna vlada s, ili bez, izmjenama predloženih promjena. Pri odobrenju PFSP-a, ugovorna vlada mora naznačiti koje joj se izmjene u postupcima ili fizičke izmjene trebaju dostaviti na odobrenje.

Odobrenje planova sigurnosne zaštite luke

16.61.   PFSP odobrava odgovarajuća ugovorna vlada koja mora uvesti primjerene postupke da bi omogućila:

.1.	dostavljanje PFSP-ova ugovornim vladama;

.2.	razmatranje PFSP-ova;

.3.	odobrenje PFSP-ova, s ili bez izmjena;

.4.	razmatranje izmjena dostavljenih nakon odobrenja; i

.5.	postupke za inspekcijske preglede ili reviziju daljnje relevantnosti odobrenog PFSP-a.

Na svim stupnjevima, treba poduzeti korake kako bi se osiguralo da sadržaj PFSP-a ostane povjerljiv.

Izjava o usklađenosti luke

16.62.   Ugovorna vlada na čijem se teritoriju nalazi luka može izdati primjerenu Izjavu o usklađenosti luke, SoCPF (Statement of Compliance of a Port Facility, SoCPF) u kojoj je naznačeno:

.1.

luka;

.2.	da je luka u skladu s odredbama poglavlja XI-2 i dijela A Pravilnika;

.3.	razdoblje valjanosti SoCPF-e, koje treba navesti ugovorna vlada, ali ne smije biti duže od pet godina; i

.4.	naknadne provjere koje uvede ugovorna vlada i potvrde o tome kada su provedene.

16.63.   Izjava o usklađenosti luke mora biti u obliku navedenom u dodatku ovog dijela Pravilnika. Ako jezik koji se koristi nije španjolski, francuski ili engleski, ugovorna vlada, ako to smatra primjerenim, može uključiti i prijevod na jedan od ovih jezika.

17.   ČASNIK SIGURNOSNE ZAŠTITE LUKE

Općenito

17.1.   U onim iznimnim slučajevima kada časnik sigurnosne zaštite broda ima pitanja u vezi s valjanosti identifikacijskih isprava osoba koje se žele ukrcati na brod u službene svrhe, pomaže časnik sigurnosne zaštite luke.

17.2.   Časnik sigurnosne zaštite luke ne smije biti odgovoran za rutinsko potvrđivanje identiteta osoba koje se žele ukrcati na brod.

Dodatno, druge odgovarajuće smjernice su dane u odjeljcima 15., 16. i 18..

18.   IZOBRAZBA, VJEŽBE I GRUPNE VJEŽBE U VEZI SA SIGURNOSNOM ZAŠTITOM LUKE

Obuka

18.1.   Časnik sigurnosne zaštite luke mora biti upoznat i proći izobrazbu o nekim od, ili svim sljedećim stavkama, kako je primjereno:

.1.	uprava sigurnosne zaštite;

.2.	odgovarajuće međunarodne konvencije, kodeksi i preporuke;

.3.	odgovarajuće zakonodavstvo i pravila Vlade;

.4.	odgovornosti i funkcije drugih organizacija za sigurnosnu zaštitu;

.5.	metodologija ocjene sigurnosne zaštite luke;

.6.	metode nadzora i inspekcijskih pregleda broda i luke u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.7.	djelatnosti i stanja broda i luke;

.8.	sigurnosne mjere broda i luke;

.9.	pripravnost za situacije nužnosti te odziv i planiranje djelovanja u nepredvidivim okolnostima;

.10.	tehnike davanja uputstava za sigurnosnu izobrazbu i osposobljavanje, uključujući mjere i postupke sigurnosne zaštite;

.11.	rukovanje osjetljivim informacijama i komunikacijama koje se odnose na sigurnosnu zaštitu;

.12.	poznavanje trenutačno postojećih sigurnosnih prijetnji i obrazaca;

.13.	prepoznavanje i otkrivanje oružja, opasnih tvari i naprava;

.14.	prepoznavanje, na nediskriminirajućoj osnovi, značajki i obrazaca ponašanja osoba koje mogu ugroziti sigurnost;

.15.	tehnike izbjegavanja mjera sigurnosne zaštite;

.16.	sigurnosna oprema i sustavi i njihova operativna ograničenja;

.17.	metode provođenja revizije, inspekcijskog pregleda, nadzora i praćenja;

.18.	metode fizičkih pretraživanja i nenametljivih inspekcijskih pregleda;

.19.	vježbe i grupne vježbe u vezi sa sigurnosnom zaštitom, uključujući vježbe i grupne vježbe s brodovima; i

.20.	ocjena vježbi i grupnih vježbi u vezi sa sigurnosnom zaštitom.

18.2.   Osoblje luke koje ima posebna zaduženja u vezi sa sigurnosnom zaštitom mora biti upoznato i proći izobrazbu o nekim od, ili svim sljedećim stavkama, kako je primjereno:

.1.	poznavanje postojećih sigurnosnih prijetnji i obrazaca;

.2.	prepoznavanje i otkrivanje oružja, opasnih tvari i naprava;

.3.	prepoznavanje značajki i obrazaca ponašanja osoba koje mogu ugroziti sigurnosnu zaštitu;

.4.	tehnike izbjegavanja mjera sigurnosne zaštite;

.5.	tehnike upravljanja i nadzora masa;

.6.	komunikacije u vezi sa sigurnosnom zaštitom;

.7.	djelovanje sigurnosne opreme i sustava;

.8.	ispitivanje, baždarenje i održavanje sigurnosne opreme i sustava;

.9.	tehnike inspekcijskog pregleda, nadzora i praćenja; i

.10.	metode fizičkog pretraživanja osoba, osobnih stvari, prtljage, tereta i brodskih zaliha.

18.3.   Svo ostalo osoblje luke mora poznavati i biti upoznato s odgovarajućim odredbama plana sigurnosne zaštite luke o nekim ili svim sljedećim stavkama, kako je primjereno:

.1.	značenje i posljedični zahtjevi različitih razina sigurnosne zaštite;

.2.	prepoznavanje i otkrivanje oružja, opasnih tvari i naprava;

.3.	prepoznavanje značajki i obrazaca ponašanja osoba za koje je vjerojatno da bi mogle ugroziti sigurnost; i

.4.	tehnike izbjegavanja mjera sigurnosne zaštite.

Vježbe i grupne vježbe

18.4.   Cilj vježbi i grupnih vježbi je osigurati osposobljenost osoblja luke u svim dodijeljenim zaduženjima u vezi sa sigurnosnom zaštitom, na svim razinama sigurnosne zaštite te utvrditi sve nedostatke u vezi sa sigurnosnom zaštitom koje treba riješiti.

18.5.   Kako bi se osigurala učinkovita provedba odredaba plana sigurnosne zaštite luke, treba provoditi vježbe, najmanje svaka tri mjeseca osim ako posebne okolnosti nalažu drugačije. Ove vježbe moraju provjeriti pojedinačne elemente plana kao što su sigurnosne prijetnje navedene u stavku 15.11.

18.6.   Različite vrste grupnih vježbi, koje mogu uključivati sudjelovanje časnika sigurnosne zaštite luke, zajedno s odgovarajućim tijelima ugovornih vlada, časnicima sigurnosne zaštite kompanije ili časnicima sigurnosne zaštite broda, ako su na raspolaganju, moraju se provoditi najmanje jednom svake kalendarske godine uz najviše 18 mjeseci razmaka između vježbi. Zahtjevi za sudjelovanjem časnika sigurnosne zaštite kompanije ili časnika sigurnosne zaštite broda u zajedničkim vježbama daju se imajući u vidu posljedice u vezi sa sigurnosnom zaštitom i rada broda. Ove vježbe moraju provjeriti komunikacije, usklađenost, raspoloživost resursa i odziv. Ove grupne vježbe mogu:

.1.	biti u prirodnoj veličini ili uživo;

.2.	stolna simulacija ili seminar; ili

.3.	u kombinaciji s drugim održanim grupnim vježbama, kao što su grupne vježbe odziva u slučaju nužnosti ili druge vježbe lučkih vlasti.

19.   Provjera i izdavanje svjedodžbi za brodove

Nema dodatnih smjernica.

”