Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 32004L0026

    Direktiva 2004/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o izmjeni Direktive 97/68/EZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve Tekst značajan za EGP

    SL L 146, 30.4.2004, p. 1–112 (ES, DE)
    SL L 146, 30.4.2004, p. 1–109 (NL, PT)
    SL L 146, 30.4.2004, p. 1–103 (DA)
    SL L 146, 30.4.2004, p. 1–110 (FR, IT)
    SL L 146, 30.4.2004, p. 1–115 (EL)
    SL L 146, 30.4.2004, p. 1–104 (SV)
    SL L 146, 30.4.2004, p. 1–102 (FI)
    SL L 146, 30.4.2004, p. 1–107 (EN)

    ⏵Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (CS, ET, LV, LT, HU, MT, PL, SK, SL, BG, RO, HR)

    Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 31/12/2016; Implicitno stavljeno izvan snage 32016R1628

    ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2004/26/oj

    13/Sv. 015

    HR

    Službeni list Europske unije

    61

    32004L0026

    L 146/1

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    21.04.2004.

    DIREKTIVA 2004/26/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

    od 21. travnja 2004.

    o izmjeni Direktive 97/68/EZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve

    (Tekst značajan za EGP)

    EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

    uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

    uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

    u skladu s postupkom utvrđenim člankom 251. Ugovora (2),

    budući da:

    (1)

    Direktivom 97/68/EZ (3) uvode se dvije faze graničnih vrijednosti emisija za motore s kompresijskim paljenjem te se poziva Komisija da predloži dalje smanjenje graničnih vrijednosti emisija uzimajući u obzir raširenu dostupnost tehnika za nadzor emisija tvari koje onečišćuju zrak iz motora s kompresijskim paljenjem te situaciju u vezi s kakvoćom zraka.

    (2)

    Program automobilskoga goriva ukazao je na nužnost daljnjih mjera kako bi se ubuduće poboljšala kakvoća zraka u Zajednici, posebno što se tiče ozonskog sloja te emisija tvari krutih čestica.

    (3)

    Napredna tehnologija za smanjenje emisija iz motora s kompresijskim paljenjem u cestovnim vozilima je već uvelike dostupna, a takva bi se tehnologija trebala široko primjenjivati i u izvancestovnom sektoru.

    (4)

    Još uvijek postoje određene dvojbe u vezi s ekonomičnošću korištenja opreme za naknadnu obradu kako bi se smanjila emisija onečišćujućih krutih tvari (PM) i dušikovih oksida (NOx). Potrebno je izvršiti tehničku reviziju do 31. prosinca 2007. te po potrebi razmotriti izuzeća ili odgode stupanja na snagu.

    (5)

    Potreban je postupak ispitivanja vozila u kretanju kojim bi se obuhvatili uvjeti rada ove vrste strojeva u realnim radnim uvjetima. Stoga to ispitivanje treba sadržavati emisije iz nezagrijanog motora u odgovarajućem omjeru.

    (6)

    U nasumce odabranim uvjetima opterećenja te unutar utvrđenog raspona rada, granične vrijednosti se ne smiju prelaziti za više od utvrđenih postotaka.

    (7)

    Osim toga, potrebno je spriječiti uporabu uređaja koji ometaju pravilan rad sustava kontrole emisije kao i iracionalnih strategija kontrole emisije.

    (8)

    Predloženi paket graničnih vrijednosti treba što je više moguće uskladiti s razvojem u Sjedinjenim Državama kako bi se proizvođačima otvorilo globalno tržište za njihove koncepte motora.

    (9)

    Standardi emisija trebaju se primjenjivati i na željeznički i riječni transport kako bi se i ta sredstva promovirala kao načini prijevoza koji su ekološki prihvatljivi.

    (10)

    Ako izvancestovni pokretni strojevi ispunjavaju buduće granične vrijednosti i prije samog roka, mora se ostaviti mogućnost da se to i označi.

    (11)

    Zbog tehnologije koja je potrebna za ispunjavanje ograničenja faze III.B i IV. za emisije PM i NOx, sadržaj sumpora u gorivu u mnogim državama članicama mora se smanjiti s današnje razine. Potrebno je definirati referentno gorivo koje odražava stanje na tržištu goriva.

    (12)

    Izvedbe emisija tijekom ukupnog trajanja motora su važne. Potrebno je uvesti zahtjeve glede trajnosti kako bi se izbjeglo pogoršanje emisija.

    (13)

    Nužno je uvesti posebne mjere za proizvođače opreme koje im ostavljaju dovoljno vremena da izrade svoje proizvode te urede proizvodnju u malim serijama.

    (14)

    Pošto države članice ne mogu u zadovoljavajućoj mjeri postići cilj ove Direktive, a to je poboljšanje kakvoće zraka u budućnosti, s obzirom na to da se nužna ograničenja emisije u vezi s proizvodima trebaju regulirati na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je to utvrđeno člankom 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti iz tog članka, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

    (15)

    Stoga je potrebno na odgovarajući način izmijeniti Direktivu 97/68/EZ,

    DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

    Članak 1.

    Direktiva 97/68/EZ mijenja se kako slijedi:

    1.

    Članku 2. dodaju se sljedeće alineje:

    —

    —

    ‚plovilo za plovidbu na unutarnjim plovnim putovima’ znači plovilo namijenjeno uporabi na unutarnjim plovnim putovima dužine 20 ili više metara te zapremnine od 100 m3 ili više u skladu s formulom navedenom u Prilogu I. odjeljku 2., točki 2.8.a, odnosno tegljači ili potisna plovila izgrađena za tegljenje ili potiskivanje ili kretanje uz brodove duge 20 ili više metara,

    Ova definicija ne uključuje:

    —

    plovila namijenjena prijevozu putnika kapaciteta ne većeg od 12 putnika uz posadu,

    —

    plovila za rekreaciju duga 24 metra ili manje (kako je to definirano člankom 1. stavkom 2. Direktive 94/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 1994. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s rekreacijskim plovilima (4),

    —

    službena plovila koja pripadaju nadzornim vlastima,

    —

    vatrogasna plovila,

    —

    vojna plovila,

    —

    ribarska plovila koja se nalaze u registru Zajednice,

    —

    pomorska plovila, uključujući i pomorske tegljače i potisna plovila koja plove ili se zasnivaju na plimnim vodama ili su privremeno na unutarnjim plovnim putovima pod uvjetom da imaju važeću dozvolu za plovidbu ili sigurnosni certifikat kako je to definirano u Prilogu I. odjeljku 2., točki 2.8. b.

    —

    „proizvođač originalne opreme (OEM)” znači proizvođač nekog tipa izvancestovnog pokretnog stroja,

    —

    „fleksibilna shema” znači postupak koji omogućuje proizvođaču motora da tijekom razdoblja između dvije uzastopne faze graničnih vrijednosti na tržište plasira ograničeni broj motora koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve, a u skladu su samo s vrijednostima ograničenja iz prethodne faze.

    2.

    Članak 4. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    na kraju stavka 2. dodaje se sljedeći tekst:

    „Prilog VIII. mijenja se u skladu s postupkom iz članka 15.”;

    (b)

    dodaje se sljedeći stavak:

    „6.

    Motori s kompresijskim paljenjem koji se ne koriste kao pogon za lokomotive, šinobuse i riječne brodove mogu se staviti na tržište na temelju sheme fleksibilnosti u skladu s postupkom iz Priloga XIII. kao dodatak stavcima od 1. do 5.”;

    3.

    Članku 6. dodaje se sljedeći stavak:

    „5.   Motori s kompresijskim paljenjem koji su na tržište izašli na temelju ‚fleksibilne sheme’ označavaju se u skladu s Prilogom XIII.”;

    4.

    Iza članka 7. umeće se sljedeći članak:

    „Članak 7.a

    Plovila za plovidbu na unutarnjim plovnim putovima

    1.   Sljedeće se odredbe odnose na motore koji se ugrađuju u plovila za plovidbu na unutarnjim plovnim putovima. Stavci 2. i 3. ne primjenjuju se sve dok Središnja komisija za plovidbu Rajnom (u daljem tekstu CCNR) ne prizna jednakost zahtjeva utvrđenih ovom Direktivom onima utvrđenim u okvirima Mannheimske konvencije za plovidbu Rajnom i o tome obavijesti Komisiju.

    2.   Sve do 30. lipnja 2007. države članice ne smiju zabraniti stavljanje na tržište motora koji ispunjavaju zahtjeve koje je utvrdila CCNR u fazi I., za koju su granične vrijednosti emisije navedene u Prilogu XIV.

    3.   Počevši od 1. srpnja 2007. pa sve do stupanja na snagu sljedeće skupine graničnih vrijednosti do kojih će doći daljnjim izmjenama ove Direktive, države članice ne smiju zabraniti stavljanje u promet motora koji ispunjavaju zahtjeve koje je utvrdila CCNR u fazi II., za koju su granične vrijednosti emisije navedene u Prilogu XV.

    4.   U skladu s postupkom iz članka 15., Prilog VII. mijenja se kako bi se uključili dodatni i specifični podaci koji bi se mogli tražiti, a tiču se vrste dozvole za motore koji se ugrađuju u plovila za plovidbu na unutarnjim plovnim putovima.

    5.   U smislu ove Direktive, a što se tiče plovila za plovidbu na unutarnjim plovnim putovima, svaki dodatni motor snage veće od 560 kW podliježe istim zahtjevima kao i pogonski motori.”;

    5.

    Članak 8. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    naslov se zamjenjuje sa „Stavljanje na tržište”.

    (b)

    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

    „1.

    Države članice ne smiju zabraniti stavljanje na tržište motora koji su u skladu sa zahtjevima iz ove Direktive bez obzira na to jesu li već ugrađeni u strojeve ili ne.”

    (c)

    iza stavka 2. umeće se sljedeći stavak:

    „2.a

    Države članice ne izdaju Dozvolu Zajednice za plovidbu na unutarnjim plovnim putovima propisanu Direktivom Vijeća 82/714/EZ od 4. listopada 1982. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva za plovila na unutarnjim plovnim putovima (5) plovilima čiji motori ne ispunjavaju zahtjeve ove Direktive.

    6.

    Članak 9. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    uvodna rečenica stavka 3. zamjenjuje se sljedećim:

    „Države članice ne dodijeljuju homologaciju za tip motora ili porodicu motora te ne izdaju dokument iz Priloga VII. niti dodijeljuju bilo koju drugu homologaciju za izvancestovne pokretne strojeve u koje je već ugrađen motor koji još nije stavljen na tržište.”;

    (b)

    iza stavka 3. umeću se sljedeći stavci:

    „3.a   HOMOLOGACIJA MOTORA FAZE III.A (KATEGORIJE MOTORA H, I, J i K)

    Države članice ne dodijeljuju homologaciju za sljedeće tipove ili porodice motora te ne izdaju dokumente iz Priloga VII. niti dodijeljuju bilo koju drugu homologaciju za izvancestovne pokretne strojeve u koje je već ugrađen motor koji još nije stavljen na tržište:

    —

    H: nakon 30. lipnja 2005. za motore – osim motora s konstantnom brzinom – izlazne snage: 130 kW ≤ P ≤ 560 kW,

    —

    I: nakon 31. prosinca 2005. za motore – osim motora s konstantnom brzinom – izlazne snage: 75 kW ≤ P < 130 kW,

    —

    J: nakon 31. prosinca 2006. za motore – osim motora s konstantnom brzinom – izlazne snage: 37 kW ≤ P < 75 kW,

    —

    K: nakon 31. prosinca 2005. za motore – osim motora s konstantnom brzinom – izlazne snage: 19 kW ≤ P < 37 kW,

    ako motor ne udovoljava zahtjevima navedenim u ovoj Direktivi te ako emisije krutih i plinovitih onečišćujućih tvari iz motora nisu u skladu s graničnim vrijednostima navedenim u tablici odjeljka 4.1.2.4. Priloga I.

    3.b   HOMOLOGACIJA FAZE III.A ZA MOTORE S KONSTANTNOM BRZINOM (KATEGORIJE MOTORA H, I, J i K)

    Države članice ne dodijeljuju homologaciju za sljedeće tipove ili porodice motora te ne izdaju dokumente iz Priloga VII. niti dodijeljuju bilo koju drugu homologaciju za izvancestovne pokretne strojeve u koje je već ugrađen motor koji još nije stavljen na tržište:

    —

    H motori s konstantnom brzinom: nakon 31. prosinca 2009. za motore izlazne snage: 130 kW ≤ P < 560 kW,

    —

    I motori s konstantnom brzinom: nakon 31. prosinca 2009. za motore izlazne snage: 75 kW ≤ P < 130 kW,

    —

    J motori s konstantnom brzinom: nakon 31. prosinca 2010. za motore izlazne snage: 37 kW ≤ P < 75 kW,

    —

    K motori s konstantnom brzinom: nakon 31. prosinca 2009. za motore izlazne snage: 19 kW ≤ P < 37 kW,

    ako motor ne udovoljava zahtjevima navedenim u ovoj Direktivi te ako emisije krutih i plinovitih onečišćujućih tvari iz motora nisu u skladu s graničnim vrijednostima navedenim u tablici odjeljka 4.1.2.4. Priloga I.

    3.c   HOMOLOGACIJA MOTORA FAZE III.B (KATEGORIJE MOTORA L, M, N i P)

    Države članice ne dodijeljuju homologaciju za sljedeće tipove ili porodice motora te ne izdaju dokumente iz Priloga VII. niti dodijeljuju bilo koju drugu homologaciju za izvancestovne pokretne strojeve u koje je već ugrađen motor koji još nije stavljen na tržište:

    —

    L: nakon 31. prosinca 2009. za motore – osim motora s konstantnom brzinom – izlazne snage: 130 kW ≤ P ≤ 560 kW,

    —

    M: nakon 31. prosinca 2010. za motore – osim motora s konstantnom brzinom – izlazne snage: 75 kW ≤ P < 130 kW,

    —

    N: nakon 31. prosinca 2010. za motore – osim motora s konstantnom brzinom – izlazne snage: 56 kW ≤ P < 75 kW,

    —

    P: nakon 31. prosinca 2011. za motore – osim motora s konstantnom brzinom – izlazne snage: 37 kW ≤ P < 56 kW,

    ako motor ne udovoljava zahtjevima navedenim u ovoj Direktivi te ako emisije krutih i plinovitih onečišćujućih tvari iz motora nisu u skladu s graničnim vrijednostima navedenim u tablici odjeljka 4.1.2.5. Priloga I.

    3.d   HOMOLOGACIJA MOTORA FAZE IV. (KATEGORIJE MOTORA Q i R)

    Države članice ne dodijeljuju homologaciju za sljedeće tipove ili porodice motora te ne izdaju dokumente iz Priloga VII. niti dodijeljuju bilo koju drugu homologaciju za izvancestovne pokretne strojeve u koje je već ugrađen motor koji još nije stavljen na tržište:

    —

    Q: nakon 31. prosinca 2012. za motore – osim motora s konstantnom brzinom – izlazne snage: 130 kW ≤ P ≤ 560 kW,

    —

    R: nakon 30. rujna 2013. za motore – osim motora s konstantnom brzinom – izlazne snage: 56 kW ≤ P < 130 kW,

    ako motor ne udovoljava zahtjevima navedenim u ovoj Direktivi te ako emisije krutih i plinovitih onečišćujućih tvari iz motora nisu u skladu s graničnim vrijednostima navedenim u tablici odjeljka 4.1.2.6. Priloga I.

    3.e   HOMOLOGACIJA FAZE III.A ZA POGONSKE MOTORE KOJI SE KORISTE U PLOVILIMA NAMIJENJENIM PLOVIDBI PO UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA (KATEGORIJA MOTORA V.)

    Države članice ne dodijeljuju homologaciju za sljedeće tipove ili porodice motora te ne izdaju dokumente iz Priloga VII.:

    —

    V1:1: nakon 31. prosinca 2005. za motore izlazne snage 37 kW ili više čiji je volumen manji od 0,9 litara po cilindru,

    —

    V1:2: nakon 30. lipnja 2005. za motore volumena 0,9 ili više, ali ispod 1,2 litre po cilindru,

    —

    V1:3: nakon 30. lipnja 2005. za motore volumena 1,2 ili više ali ispod 2,5 litara po cilindru i izlazne snage motora 37 kW ≤ P < 75 kW,

    —

    V1:4: nakon 31. prosinca 2006. za motore volumena između 2,5 i 5 litara po cilindru,

    —

    V2: nakon 31. prosinca 2007. za motore 5 litara ili više po cilindru,

    ako motor ne udovoljava zahtjevima navedenim u ovoj Direktivi te ako emisije krutih i plinovitih onečišćujućih tvari iz motora nisu u skladu s graničnim vrijednostima navedenim u tablici odjeljka 4.1.2.4. Priloga I.

    3.f   HOMOLOGACIJA FAZE III.A ZA POGONSKE MOTORE U ŠINOBUSIMA

    Države članice ne dodijeljuju homologaciju za sljedeće tipove ili porodice motora te ne izdaju dokumente iz Priloga VII.:

    —

    RC A: nakon 30. lipnja 2005. za motore izlazne snage iznad 130 kW,

    ako motor ne udovoljava zahtjevima navedenim u ovoj Direktivi te ako emisije krutih i plinovitih onečišćujućih tvari iz motora nisu u skladu s graničnim vrijednostima navedenim u tablici odjeljka 4.1.2.4. Priloga I.

    3.g   HOMOLOGACIJA FAZE III. B ZA POGONSKE MOTORE U ŠINOBUSIMA

    Države članice ne dodijeljuju homologaciju za sljedeće tipove ili porodice motora te ne izdaju dokumente iz Priloga VII.:

    —

    RC B: nakon 31. prosinca 2010. za motore izlazne snage iznad 130 kW,

    ako motor ne udovoljava zahtjevima navedenim u ovoj Direktivi te ako emisije krutih i plinovitih onečišćujućih tvari iz motora nisu u skladu s graničnim vrijednostima navedenim u tablici odjeljka 4.1.2.5. Priloga I.

    3.h   HOMOLOGACIJA FAZE III. A ZA POGONSKE MOTORE U LOKOMOTIVAMA

    Države članice ne dodijeljuju homologaciju za sljedeće tipove ili porodice motora te ne izdaju dokumente iz Priloga VII.:

    —

    RL A: nakon 31. prosinca 2005. za motore izlazne snage: 130 kW ≤ P ≤ 560 kW,

    —

    RH A: nakon 31. prosinca 2007. za motore izlazne snage: 560 kW < P,

    ako motor ne udovoljava zahtjevima navedenim u ovoj Direktivi te ako emisije krutih i plinovitih onečišćujućih tvari iz motora nisu u skladu s graničnim vrijednostima navedenim u tablici odjeljka 4.1.2.4. Priloga I. Odredbi iz ovog stavka ne primjenjuju se na tipove i porodice motora kod kojih postoji ugovorna obveza za kupovinu motora nastala prije 20. svibnja 2004. pod uvjetom da je motor stavljen na tržište najkasnije dvije godine nakon datuma primjene za predmetnu kategoriju lokomotiva.

    3.i   HOMOLOGACIJA FAZE III. B ZA POGONSKE MOTORE U LOKOMOTIVAMA

    Države članice ne dodijeljuju homologaciju za sljedeće tipove ili porodice motora te ne izdaju dokumente iz Priloga VII.:

    —

    R B: nakon 31. prosinca 2010. za motore izlazne snage iznad 130 kW,

    ako motor ne udovoljava zahtjevima navedenim u ovoj Direktivi te ako emisije krutih i plinovitih onečišćujućih tvari iz motora nisu u skladu s graničnim vrijednostima navedenim u tablici odjeljka 4.1.2.5. Priloga I. Odredbi iz ovog stavka ne primjenjuju se na tipove i porodice motora kod kojih postoji ugovorna obveza za kupovinu motora nastala prije 20. svibnja 2004. pod uvjetom da je motor stavljen na tržište najkasnije dvije godine nakon datuma primjene za predmetnu kategoriju lokomotiva.”;

    (c)

    naslov stavka 4. zamjenjuje se sljedećim:

    „STAVLJANJE NA TRŽIŠTE: DATUMI PROIZVODNJE MOTORA”

    (d)

    umeće se sljedeći stavak:

    „4.a

    Ne dovodeći u pitanje članak 7.a i članak 9. stavke 3.g i 3.h, nakon datuma koji se navode u daljem tekstu, osim za strojeve i motore namijenjene izvozu u treće zemlje, države članice dopuštaju stavljanje na tržište motora bez obzira jesu li već ugrađeni u strojeve ili ne jedino ako udovoljavaju zahtjevima iz ove Direktive i jedino ako je motor odobren u skladu s jednom od kategorija iz stavaka 2. i 3.

    Faza III. A osim motora s konstantnom brzinom

    —

    kategorija H: 31. prosinca 2005.

    —

    kategorija I: 31. prosinca 2006.

    —

    kategorija J: 31. prosinca 2007.

    —

    kategorija K: 31. prosinca 2006.

    Faza III. A motori za plovila namijenjena plovidbi na unutarnjim plovnim putovima

    —

    kategorija V1:1: 31. prosinca 2006.

    —

    kategorija V1:2: 31. prosinca 2006.

    —

    kategorija V1:3: 31. prosinca 2006.

    —

    kategorija V1:4: 31. prosinca 2008.

    —

    kategorije V2: 31. prosinca 2008.

    Faza III. A motori s konstantnom brzinom

    —

    kategorija H: 31. prosinca 2010.

    —

    kategorija I: 31. prosinca 2010.

    —

    kategorija J: 31. prosinca 2011.

    —

    kategorija K: 31. prosinca 2010.

    Faza III. A motori šinobusa

    —

    kategorija RC A: 31. prosinca 2005.

    Faza III. A motori lokomotiva

    —

    kategorija RL A: 31. prosinca 2006.

    —

    kategorija RH A: 31. prosinca 2008.

    Faza III. B osim motora s konstantnom brzinom

    —

    kategorija L: 31. prosinca 2010.

    —

    kategorija M: 31. prosinca 2011.

    —

    kategorija N: 31. prosinca 2011.

    —

    kategorija P: 31. prosinca 2012.

    Faza III. B motori šinobusa

    —

    kategorija RC B: 31. prosinca 2011.

    Faza III. B motori lokomotiva

    —

    kategorija R B: 31. prosinca 2011.

    Faza IV. osim motora s konstantnom brzinom

    —

    kategorija Q: 31. prosinca 2013.

    —

    kategorija R: 30. rujna 2014.

    Za svaku se kategoriju navedeni zahtjevi odgađaju za dvije godine za motore proizvedene prije navedenog datuma.

    Odobrenja izdana za jednu fazu graničnih vrijednosti emisije prestaju važiti stupanjem na snagu obvezne provedbe iduće faze graničnih vrijednosti.”;

    (e)

    dodaje se sljedeći stavak:

    „4.b

    Označivanje prijevremenog ispunjavanja standarda faze III. A, III. B i IV

    Za tipove ili porodice motora koji udovoljavaju graničnim vrijednostima navedenim u tablicama odjeljaka 4.1.2.4., 4.1.2.5. i 4.1.2.6. Priloga I. prije datuma iz stavka 4. ovog članka, države članice dozvoljavaju posebno označivanje i obilježavanje kojim se pokazuje da navedena oprema udovoljava zahtijevanim graničnim vrijednostima i prije utvrđenih datuma.”;

    7.

    Članak 10. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavci 1. i 1.a zamjenjuju se sljedećim:

    „1.

    Zahtjevi iz članka 8. stavaka 1. i 2., članka 9. stavka 4. te članka 9.a stavka 5. ne odnose se na:

    —

    motore na uporabi u oružanim snagama,

    —

    motore izuzete u skladu sa stavcima 1.a i 2.,

    —

    motore za uporabu u strojevima koji su prvenstveno namijenjeni za spuštanje i dizanje čamaca za spašavanje,

    —

    motore za uporabu u strojevima koji su prvenstveno namijenjeni spuštanju i vađenju brodova koji se u vodu spuštaju s obale.

    1.a

    Ne dovodeći u pitanje članak 7.a i članak 9. stavke 3.g i 3.h, zamjenski motori osim onih za pogon šinobusa, lokomotiva i plovila za plovidbu na unutarnjim plovnim putovima također trebaju biti u skladu s graničnim vrijednostima u skladu s kojima su trebali biti i motori koje treba zamijeniti kad su izvorno stavljeni na tržište.

    Tekst ‚ZAMJENSKI MOTOR’ treba se nalaziti uz etiketu na motoru ili se ubaciti u priručnik za uporabu.”;

    (b)

    dodaju se sljedeći stavci:

    „5.

    Motori mogu se staviti na tržište u okviru ‚fleksibilne sheme’ u skladu s odredbama iz Priloga XIII.

    6.

    Stavak 2. ne primjenjuje se na pogonske motore koji se ugrađuju u plovila namijenjena plovidbi na unutarnjim plovnim putovima.

    7.

    Države članice dozvoljavaju stavljanje na tržište motora definiranih u podtočkama Ai. i Aii. Priloga I. u okviru ‚fleksibilne sheme’ u skladu s odredbama iz Priloga XIII.”;

    8.

    Prilozi se mijenjaju kako slijedi:

    (a)

    Prilozi I., III., V., VII. i XII. izmjenjuju se u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi;

    (b)

    Prilog VI. zamjenjuje se Prilogom II. ovoj Direktivi;

    (c)

    kako je navedeno u Prilogu III. ovoj Direktivi, dodaje se novi Prilog XIII.;

    (d)

    kako je navedeno u Prilogu IV. ovoj Direktivi, dodaje se novi Prilog XIV.;

    (e)

    kako je navedeno u Prilogu IV. ovoj Direktivi, dodaje se novi Prilog XV.;

    a popis postojećih priloga izmjenjuje se u skladu s navedenim.

    Članak 2.

    Komisija najkasnije do 31. prosinca 2007.:

    (a)

    ponovo razmatra svoje procjene iz evidencije izvancestovne emisije te posebno provjerava moguće kontrole iz više izvora te faktore korekcije;

    (b)

    uzima u obzir raspoloživu tehnologiju, uključujući i troškove/koristi glede potvrđivanja graničnih vrijednosti faza III. B i IV. te procjene moguće potrebe za dodatnim prilagodbama, izuzecima ili kasnijim datumima uvođenja za određene tipove opreme ili motora uzimajući u obzir motore ugrađene u izvancestovne pokretne strojeve koji se koriste sezonski;

    (c)

    procjenjuje primjenu ciklusa ispitivanja motora u šinobusima i lokomotivama te troškove i koristi daljeg smanjenja graničnih vrijednosti emisije za motore u lokomotivama s obzirom na primjenu tehnologije naknadne obrade NOx;

    (d)

    razmatra potrebu uvođenja nove skupine graničnih vrijednosti za motore koji se koriste u plovilima namijenjenim plovidbi na unutarnjim plovnim putovima posebno uzimajući u obzir tehničku i gospodarsku isplativost sekundarnih mogućnosti snižavanja opcija u ovoj primjeni;

    (e)

    razmatra potrebu uvođenja graničnih vrijednosti emisije za motore ispod 19 kW i iznad 560 kw;

    (f)

    razmatra dostupnost goriva potrebnog za tehnologiju koja se koristi za ispunjavanje standarda faze III. B i IV.;

    (g)

    razmatra uvjete rada motora pod kojima se mogu prekoračiti maksimalni dozvoljeni postoci graničnih vrijednosti emisije navedeni u odjeljku 4.1.2.5. i 4.1.2.6. Priloga I. te daje prikladne prijedloge za tehničku prilagodbu Direktive u skladu s postupkom iz članka 15. Direktive 97/68/EZ;

    (h)

    procjenjuje potrebu za sustavom „usklađenje u radu” te ispituje moguće opcije za njegovu primjenu;

    (i)

    razmatra detaljna pravila kako bi se spriječilo „nepoštivanje ciklusa” i izbjegavanje ciklusa;

    te po potrebi daje prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću.

    Članak 3.

    1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 20. svibnja 2005. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

    Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

    2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

    Članak 4.

    Države članice određuju sankcije za kršenje nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom te poduzimaju sve potrebne mjere za njihovu primjenu. Te sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice Komisiju obavješćuju o tim odredbama najkasnije do 20. svibnja 2005., a o svim sljedećim izmjenama navedenih odredaba što je prije moguće.

    Članak 5.

    Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    Članak 6.

    Ova je Direktiva upućena državama članicama.

    Sastavljeno u Strasbourgu 21. travnja 2004.

    Za Europski parlament

    Predsjednik

    P. COX

    Za Vijeće

    Predsjednik

    D. ROCHE

    (1)  SL C 220, 16.9.2003., str. 16.

    (2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 21. listopada 2003. (još nije objavljeno u Službenom listu). Odluka Vijeća od 30. ožujka 2004. (još nije objavljeno u Službenom listu).

    (3)  SL L 59, 27.2.1998., str 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2002/88/EZ (SL L 35, 11.2.2003., str. 28.).

    (4)  SL L 164, 30.6.1994., str. 15. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).”

    (5)  SL L 301, 28.10.1982., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Aktom o pristupanju 2003. godine.”;

    PRILOG I.

    1.

    Prilog I. mijenja se kako slijedi:

    1.

    Odjeljak 1. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    točka A zamjenjuje se sljedećim:

    „A.

    namijenjeni i prilagođeni za kretanje, ili da budu pokretani, na tlu, s putovima ili bez, te s:

    i.

    motorom s kompresijskim paljenjem neto snage u skladu s odjeljkom 2.4. koja je veća ili jednaka 19 kW, ali ne prelazi 560 kw te radi isprekidanom brzinom, a ne jednom konstantnom brzinom; ili

    ii.

    motorom s kompresijskim paljenjem neto snage u skladu s odjeljkom 2.4. koja je veća ili jednaka od 19 kW, ali ne prelazi 560 kW te radi konstantnom brzinom. Ograničenja se primjenjuju počevši od 31. prosinca 2006.; ili

    iii.

    motorom na benzinsko gorivo s paljenjem pomoću svjećica neto snage u skladu s odjeljkom 2.4. koja nije veća od 19 kW; ili

    iv.

    motori namijenjeni pogonu šinobusa koji su vozila na tračnicama s vlastitim pogonom posebno namijenjena za transport robe i/ili putnika; ili

    v.

    motori namijenjeni pogonu lokomotiva koje su dijelovi opreme na tračnicama s vlastitim pogonom namijenjeni za pokretanje ili pogon vagona za transport tereta, putnika i ostale opreme, ali koje same nisu izrađene niti namijenjene transportu tereta, putnika (osim onih koji upravljaju lokomotivom) ili druge opreme. Svi ostali pomoćni motori ili motori namijenjeni pokretanju opreme za održavanje ili građevinske radove na tračnicama nisu obuhvaćeni ovom podtočkom već podtočkom Ai.”

    (b)

    točka B zamjenjuje se sljedećim:

    „B.

    Brodovi, osim onih namijenjenih plovidbi na unutarnjim plovnim putovima”

    (c)

    točka C se briše.

    2.

    Odjeljak 2. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    umeće se sljedeće:

    „2.8.a:

    zapremina 100 m3 ili više za plovila namijenjena plovidbi na unutarnjim plovnim putovima znači da je ta zapremina izračunana formulom LxBxT, pri čemu je ‚L’ maksimalna duljina trupa ne računajući pramčanu gredu i kormilo, ‚B’ maksimalna širina trupa u metrima, izmjerena do vanjskog ruba oplate (ne računajući kotač, ‚željezni’ rub kotača itd.) i ‚T’ okomita udaljenost između najniže točke trupa ili kobilice te maksimalne linije urona.

    2.8.b:

    valjana potvrda o plovidbi ili sigurnosti znači:

    (a)

    potvrda kojom se dokazuje sukladnost Međunarodnoj konvenciji za sigurnost života na moru (SOLAS) iz 1974. kako je izmijenjena, ili istovjetnoj, ili

    (b)

    potvrda kojom se dokazuje sukladnost Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama iz 1966., kako je izmijenjena,ili istovjetnoj, i IOPP potvrda koja dokazuje sukladnost Međunarodnoj konvenciji za sprečavanje onečišćenja s brodova (MARPOL), kako je izmijenjena.

    2.8.c:

    Uređaj za ometanje znači sprava koja mjeri, prepoznaje ili odgovara na varijable djelovanja u svrhu aktiviranja, mijenjanja, odgode ili deaktiviranja rada bilo koje komponente ili funkcije kontrolnog sustava emisije tako da se učinkovitost kontrolnog sustava smanjuje pod uvjetima na koje se nailazi tijekom uobičajene uporabe izvancestovnih pokretnih strojeva osim ako je uporaba takve sprave u znatnoj mjeri dio korištenog postupka izdavanja potvrde.

    2.8.d:

    Iracionalna strategija kontrole znači svaka strategija ili mjera koja, kad izvancestovni pokretni strojevi rade pod uobičajenim uvjetima uporabe, smanjuje učinkovitost kontrolnog sustava emisije do razine ispod očekivane pri provedbi ispitivanja emisije.”

    (b)

    umeće se sljedeći odjeljak:

    2.17.   ciklus ispitivanja znači slijed točaka ispitivanja, od kojih svaka ima određenu brzinu i zakretni moment koji izvede motor u mirovanju (NRSC ispitivanje) ili u promjenjivim uvjetima rada (NRTC ispitivanje);”

    (c)

    sadašnji odjeljak 2.17. postaje 2.18. te se zamjenjuje sljedećim:

    2.18.   Simboli i kratice

    2.18.1.   Simboli za parametre ispitivanja

    Simbol

    jedinica

    izraz

    A/Fst

    -

    Stehiometrijski omjer zrak/gorivo

    AP

    m2

    Površina poprečnog presjeka izokinetičke sonde za uzorkovanje

    AT

    m2

    Površina poprečnog presjeka ispušne cijevi

    Aver

     

    Izvagane prosječne vrijednosti za:

     

    m3/h

    —

    protok volumena

     

    kg/h

    —

    maseni protok

    C1

    -

    Ugljik 1 ekvivalent ugljikovodika

    Cd

    -

    Koeficijent SSV

    Conc

    ppm

    Koncentracija (s dodatkom nominirajuće komponente)

    Concc

    ppm

    Koncentracija korigirane pozadine

    Concd

    ppm

    Koncentracija onečišćujuće tvari izmjerena u zraku za razrjeđivanje

    Conce

    ppm

    Koncentracija onečišćujuće tvari izmjerena u razrijeđenom ispušnom plinu

    d

    m

    Promjer

    DF

    -

    Faktor razrjeđivanja

    fa

    -

    Laboratorijski atmosferski faktor

    GAIRD

    kg/h

    Maseni protok suhog ulaznog zraka

    GAIRW

    kg/h

    Maseni protok vlažnog ulaznog zraka

    GDILW

    kg/h

    Maseni protok vlažnog zraka za razrjeđivanje

    GEDFW

    kg/h

    Ekvivalent masenog protoka razrijeđenog vlažnog ispušnog plina

    GEXHW

    kg/h

    Maseni protok vlažnog ispušnog plina na vlažnoj bazi

    GFUEL

    kg/h

    Maseni protok goriva

    GSE

    kg/h

    Maseni protok uzorkovanog ispuha

    GT

    cm3/min

    Protok plina za praćenje

    GTOTW

    kg/h

    Maseni protok razrijeđenog vlažnog ispušnog plina

    Ha

    g/kg

    Apsolutna vlažnost ulaznog zraka

    Hd

    g/kg

    Apsolutna vlažnost zraka za razrjeđivanje

    HREF

    g/kg

    Referentna vrijednost apsolutne vlažnosti (10,71 g/kg)

    i

    -

    Potpisni tekst koji označava pojedinačni način (za NRSC ispitivanje) ili trenutnu vrijednost (za NRTC ispitivanje)

    KH

    -

    Faktor korekcije vlažnosti za NOx

    KP

    -

    Faktor korekcije vlažnosti za krute čestice

    KV

    -

    CFV kalibracijska funkcija

    KW, a

    -

    Faktor korekcije iz suhog do vlažnog ulaznog zraka

    KW, d

    -

    Faktor korekcije iz suhog do vlažnog zraka za razrjeđivanje

    KW, e

    -

    Faktor korekcije iz suhog do vlažnog razrijeđenog ispušnog plina

    KW, r

    -

    Faktor korekcije iz suhog do vlažnog nerazrijeđenog ispušnog plina

    L

    %

    Postotak zakretnog momenta koji se odnosi na maksimalni zakretni moment za ispitivanu brzinu

    Md

    mg

    Masa uzorka krutih čestica prikupljenog zraka za razrjeđivanje

    MDIL

    kg

    Masa uzorka zraka za razrjeđivanje koji je prošao kroz filtre uzorka krutih čestica

    MEDFW

    kg

    Masa ekvivalenta razrijeđenog ispušnog plana kroz ciklus

    MEXHW

    kg

    Ukupni maseni protok ispuha kroz ciklus

    Mf

    mg

    Prikupljena masa uzorka krutih čestica

    Mf, p

    mg

    Prikupljena masa uzorka krutih čestica na primarnom filtru

    Mf, b

    mg

    Prikupljena masa uzorka krutih čestica na sekundarnom filtru

    Mgas

    g

    Ukupna masa plinovitih onečišćujućih tvari kroz ciklus

    MPT

    g

    Ukupna masa krutih čestica kroz ciklus

    MSAM

    kg

    Masa uzorka razrijeđenog ispuha koji je prošao kroz filtre uzorka krutih čestica

    MSE

    kg

    Masa uzorka ispuha kroz ciklus

    MSEC

    kg

    Masa sekundarnog zraka za razrjeđivanje

    MTOT

    kg

    Ukupna masa dvostruko razrijeđenog ispuha kroz ciklus

    MTOTW

    kg

    Ukupna masa razrijeđenog vlažnog ispušnog plina koji je prošao kroz tunel za razrjeđivanje

    MTOTW, I

    kg

    Trenutna masa razrijeđenog vlažnog ispušnog plina koji prolazi kroz tunel za razrjeđivanje

    mass

    g/h

    Potpisni tekst koji označava maseni protok

    Np

    -

    Ukupni okretaji PDP-a kroz ciklus

    nref

    min-1

    Referentna brzina motora za NRTC ispitivanje

    nsp

    s-2

    Izvedenica brzine motora

    P

    kW

    Snaga na kočnici, nekorigirana

    p1

    kPa

    Pad ispod atmosferskog tlaka na ulazu u crpku PDP

    PA

    kPa

    Apsolutni tlak

    Pa

    kPa

    Tlak zasićene pare na ulazu zraka u motor (ISO 3046: psy = PSY okolina ispitivanja)

    PAE

    kW

    Deklarirana ukupna snaga apsorpcije dodatne opreme za potrebe ispitivanja a koja nije obvezna u skladu sa odjeljkom 2.4. ovog Priloga

    PB

    kPa

    Ukupni atmosferski tlak (ISO 3046: Px = PX ukupni tlak okoline lokacije Py = PY ukupni tlak okoline pri ispitivanju

    pd

    kPa

    Tlak zasićene pare zraka za razrjeđivanje

    PM

    kW

    Maksimalna snaga pri ispitnoj brzini pod uvjetima ispitivanja (vidjeti Prilog VII., Dodatak 1.)

    Pm

    kW

    Snaga izmjerena na ispitnom postolju

    ps

    kPa

    Suhi atmosferski tlak

    q

    -

    Omjer razrjeđenja

    Qs

    m3/s

    CVS protok volumena

    r

    -

    Omjer SSV od suženja do otvora apsolutni, statički tlak

    r

     

    Omjer površina poprečnog presjeka izokinetičke sonde i ispušne cijevi

    Ra

    %

    Relativna vlažnost ulaznog zraka

    Rd

    %

    Relativna vlažnost zraka za razrjeđivanje

    Re

    -

    Reynoldsov broj

    Rf

    -

    FID faktor odziva

    T

    K

    Apsolutna temperatura

    t

    s

    Vrijeme mjerenja

    Ta

    K

    Apsolutna temperatura ulaznog zraka

    TD

    K

    Apsolutna temperatura točke orošenja

    Tref

    K

    Referentna temperatura zraka za izgaranje: (298 K)

    Tsp

    N· m

    Traženi zakretni moment promjenjivog ciklusa

    t10

    s

    Vrijeme između koraka ulaza i 10 % završnog očitavanja

    t50

    s

    Vrijeme između koraka ulaza i 50 % završnog očitavanja

    t90

    s

    Vrijeme između koraka ulaza i 90 % završnog očitavanja

    Δti

    s

    Vremenski interval za trenutni protok CFV

    Vo

    m3/rev

    Protok volumena PDP u stvarnim uvjetima

    Wact

    kWh

    Stvarni rad ciklusa NRTC

    WF

    -

    Faktor otežavanja

    WFE

    -

    Efektivni faktor otežavanja

    Xo

    m3/rev

    Kalibracijska funkcija protoka volumena PDP

    ΘD

    kg m2

    Rotaciona inercija dinamometra vrtložnog strujanja

    β

    -

    Omjer promjera SSV suženja, d, i unutarnjeg promjera ulazne cijevi

    λ

    -

    Relativni omjer zrak/gorivo, A/F podijeljen sa stehiometrijskim A/F

    ρ EXH

    kg/m3

    Gustoća ispušnog plina

    2.18.2.   Simboli kemijskih komponenti

    CH4

    Metan

    C3H8

    Propan

    C2H6

    Etan

    CO

    Ugljični monoksid

    CO2

    Ugljični dioksid

    DOP

    Dioktilftalat

    H2O

    Voda

    HC

    Ugljikovodici

    NOx

    Dušikovi oksidi

    NO

    Dušikov monoksid

    NO2

    Dušikov dioksid

    O2

    Kisik

    PT

    Krute čestice

    PTFE

    Politetrafluoroetilen

    2.18.3.   Skraćenice

    CFV

    Venturijeva cijev kritičnog protoka

    CLD

    Kemiluminiscentni detektor

    CI

    Kompresijsko paljenje

    FID

    Ionizacijski detektor plamena

    FS

    Cjelokupni mjerni raspon

    HCLD

    Zagrijani kemiluminiscentni detektor

    HFID

    Zagrijani ionizacijski detektor plamena

    NDIR

    Neraspršujući infracrveni analizator

    NG

    Prirodni plin

    NRSC

    Izvancestovni ciklus u stanju mirovanja

    NRTC

    Izvancestovni ciklus u promjenjivom stanju

    PDP

    Pozitivna volumetrička crpka

    SI

    Paljenje pomoću svjećice

    SSV

    Venturijeva cijev ispod brzine zvuka”

    3.

    Odjeljku 3. dodaje se sljedeći odjeljak:

    „3.1.4.

    etikete u skladu s Prilogom XIII., ako se motor stavlja na tržište na temelju odredbi fleksibilne sheme.”

    4.

    Odjeljak 4. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    na kraju odjeljka 4.1.1. dodaje se sljedeće:

    „Svi motori koji izbacuju ispušne plinove pomiješane s vodom opremaju se priključkom u ispušnom sustavu motora smještenom nizvodno od motora, a prije točke na kojoj ispuh dolazi u kontakt s vodom (ili bilo kojim drugim medijem za rashlađivanje ili čišćenje) za privremeno namještanje opreme za uzorkovanje plinovitih emisija i emisija krutih čestica. Važno je da lokacija te veze omogućava dobro izmiješani reprezentativni uzorak ispuha. Taj je priključak opremljen standardnim cijevnim navojem koji nije veći od pola inča te se zatvara navojnim čepom kad nije u uporabi (dozvoljeni su i ekvivalenti tih priključaka).”

    (b)

    dodaje se sljedeći odjeljak:

    „4.1.2.4.

    Emisije ugljičnog monoksida, emisije zbroja ugljikovodika i dušikovih oksida te emisije krutih čestica u fazi III. A ne smiju prelaziti iznose prikazane u donjoj tablici:

    Motori s drugom primjenom koja nije za pogon plovila namijenjenih plovidbi na unutarnjim plovnim putovima, lokomotiva i šinobusa:

    Kategorija: Neto snaga

    (P)

    (kW)

    Ugljični monoksid

    (CO)

    (g/kWh)

    Zbroj ugljikovodika i dušikovih oksida

    (HC + NOx)

    (g/kWh)

    Krute čestice

    (PT)

    (g/kWh)

    H: 130 kW ≤ P ≤ 560 kW

    3,5

    4,0

    0,2

    I: 75 kW ≤ P <130kW

    5,0

    4,0

    0,3

    J: 37 kW ≤ P <75kW

    5,0

    4,7

    0,4

    K: 19 kW ≤ P <37kW

    5,5

    7,5

    0,6

    Motori za pogon plovila namijenjenih plovidbi na unutarnjim plovnim putovima:

    Kategorija: Volumen/neto snaga

    (SV/P)

    (litre po cilindru/kW)

    Ugljični monoksid

    (CO)

    (g/kWh)

    Zbroj ugljikovodika i dušikovih oksida

    (HC + NOx)

    (g/kWh)

    Krute čestice

    (PT)

    (g/kWh)

    V1:1 SV <0,9 i P ≥37kW

    5,0

    7,5

    0,40

    V1:2 0,9 ≤ SV <1,2

    5,0

    7,2

    0,30

    V1:3 1,2 ≤ SV <2,5

    5,0

    7,2

    0,20

    V1:4 2,5 ≤ SV <5

    5,0

    7,2

    0,20

    V2:1 5 ≤ SV <15

    5,0

    7,8

    0,27

    V2:2 15 ≤ SV <20 i

    5,0

    8,7

    0,50

    V2:3 15 ≤ SV <20

    5,0

    9,8

    0,50

    V2:4 20 ≤ SV <25

    5,0

    9,8

    0,50

    V2:5 25 ≤ SV <30

    5,0

    11,0

    0,50

    Motori za pogon lokomotiva:

    Kategorija: Neto snaga

    (P)

    (kW)

    Ugljični monoksid

    (CO)

    (g/kWh)

    Zbroj ugljikovodika i dušikovih oksida

    (HC + NOx)

    (g/kWh)

    Krute čestice

    (PT)

    (g/kWh)

    RL A: 130 kW ≤ P ≤ 560 kW

    3,5

    4,0

    0,2

     

    Ugljični monoksid (CO) (g/kWh)

    Ugljikovodici (HC) (g/kWh)

    Dušikovi oksidi (NOx) (g/kWh)

    Krute čestice (PT) (g/kWh)

    RH A: P >560kW

    3,5

    0,5

    6,0

    0,2

    RH A: Motori čiji je P > 2 000 kW i SV >5 l/cilindru

    3,5

    0,4

    7,4

    0,2

    Motori za pogon šinobusa:

    Kategorija: Neto snaga

    (P)

    (kW)

    Ugljični monoksid

    (CO)

    (g/kWh)

    Zbroj ugljikovodika i dušikovih oksida

    (HC + NOx)

    (g/kWh)

    Krute čestice

    (PT)

    (g/kWh)

    RC A: 130 kW < P

    3,5

    4,0

    0,20”

    (c)

    umeće se sljedeći odjeljak:

    „4.1.2.5.

    Emisije ugljičnog monoksida, emisije ugljikovodika i dušikovih oksida (ili njihov zbroj gdje je to relevantno) te emisije krutih čestica u fazi III. B ne smiju prelaziti iznose prikazane u donjoj tablici:

    Motori s drugom primjenom koja nije za pogon plovila namijenjenih plovidbi na unutarnjim plovnim putovima, lokomotiva i šinobusa

    Kategorija: Neto snaga

    (P)

    (kW)

    Ugljični monoksid

    (CO)

    (g/kWh)

    Ugljikovodici

    (HC)

    (g/kWh)

    Dušikovi oksidi

    (NOx)

    (g/kWh)

    Krute čestice

    (PT)

    (g/kWh)

    L: 130 kW ≤ P ≤ 560 kW

    3,5

    0,19

    2,0

    0,025

    M: 75 kW ≤ P < 130kW

    5,0

    0,19

    3,3

    0,025

    N: 56 kW ≤ P < 75kW

    5,0

    0,19

    3,3

    0,025

     

     

    Zbroj ugljikovodika i dušikovih oksida

    (HC + NOx)

    (g/kWh)

     

    P: 37 kW ≤ P < 56kW

    5,0

    4,7

    0,025

    Motori za pogon šinobusa

    Kategorija: Neto snaga

    (P)

    (kW)

    Ugljični monoksid

    (CO)

    (g/kWh)

    Ugljikovodici

    (HC)

    (g/kWh)

    Dušikovi oksidi

    (NOx)

    (g/kWh)

    Krute čestice

    (PT)

    (g/kWh)

    RC B: 130 kW < P

    3,5

    0,19

    2,0

    0,025

    Motori za pogon lokomotiva:

    Kategorija: Neto snaga

    (P)

    (kW)

    Ugljični monoksid

    (CO)

    (g/kWh)

    Zbroj ugljikovodika i dušikovih oksida

    (HC + NOx)

    (g/kWh)

    Krute čestice

    (PT)

    (g/kWh)

    RC B: 130 kW < P

    3,5

    4,0

    0,025”

    (d)

    iza novog odjeljka 4.1.2.5. umeće se novi odjeljak:

    „4.1.2.6.

    Emisije ugljičnog monoksida, emisije ugljikovodika i dušikovih oksida (ili njihov zbroj gdje je to relevantno) te emisije krutih čestica u fazi IV. ne smiju prelaziti iznose prikazane u donjoj tablici:

    Motori s drugom primjenom koja nije za pogon plovila namijenjenih plovidbi na unutarnjim plovnim putovima, lokomotiva i šinobusa

    Kategorija: Neto snaga

    (P)

    (kW)

    Ugljični monoksid

    (CO)

    (g/kWh)

    Ugljikovodici

    (HC)

    (g/kWh)

    Dušikovi oksidi

    (NOx)

    (g/kWh)

    Krute čestice

    (PT)

    (g/kWh)

    Q: 130 kW ≤ P ≤ 560 kW

    3,5

    0,19

    0,4

    0,025

    R: 56 kW ≤ P < 130kW

    5,0

    0,19

    0,4

    0,025”

    (e)

    umeće se sljedeći odjeljak:

    „4.1.2.7.

    Granične vrijednosti iz odjeljaka 4.1.2.4., 4.1.2.5. i 4.1.2.6. uključuju pad kvalitete koji je izračunan u skladu s Prilogom III., Dodatkom 5.

    Što se tiče standarda graničnih vrijednosti iz odjeljaka 4.1.2.5. i 4.1.2.6. pod svim slučajno odabranim uvjetima opterećenja koji pripadaju definiranom području nadzora te uz izuzeće posebno navedenih uvjeta rada motora koji ne podliježu takvim odredbama, emisije uzorkovane tijekom vremenskog razdoblja koje je kratko samo 30 s ne smiju prelaziti granične vrijednosti iz gornjih tablica za više od 100 %. Primjena područja nadzora za koje se taj postotak ne smije prelaziti te isključenje radnih uvjeta motora definirat će se u skladu s postupkom iz članka 15.”

    (f)

    Odjeljak 4.1.2.4. postaje 4.1.2.8.

    2.

    Prilog II. mijenja se kako slijedi:

    1.

    Odjeljak 1. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    odjeljku 1.1. dodaje se sljedeće:

    „Opisuju se dva ciklusa ispitivanja koji se primjenjuju u skladu s odredbama Priloga I., odjeljka 1.:

    —

    NRSC (izvancestovni ciklus u stanju mirovanja) koji se koristi za faze I., II. i III. A i za motore s konstantnom brzinom kao i za faze III. B i IV. za plinovite onečišćujuće tvari,

    —

    NRTC (izvancestovni ciklus u promjenjivom stanju) koji se koristi za mjerenje emisija krutih čestica za faze III. B i IV. te za sve motore osim onih s konstantnom brzinom. Odabirom proizvođača ovaj se test može koristiti i za faze III. A kao i za plinovite onečišćujuće tvari u fazama III. B i IV.,

    —

    za motore namijenjene korištenju u plovilima namijenjenim plovidbi na unutarnjim plovnim putovima koristi se ISO postupak ispitivanja kako je to navedeno u ISO 8178-4:2002 [E] i IMO MARPOL 73/78, Prilog VI. (oznaka NOx),

    —

    za motore namijenjene pogonu šinobusa koristi se NRSC za mjerenje plinovitih i krutih onečišćujućih tvari za fazu III. A te za fazu III. B,

    —

    za motore namijenjene pogonu lokomotiva koristi se NRSC za mjerenje plinovitih i krutih onečišćujućih tvari za fazu III. A te za fazu III. B.”;

    (b)

    dodaje se sljedeći odjeljak:

    1.3.   Načelo mjerenja:

    Ispušne emisije motora koje treba izmjeriti uključuju plinovite komponente (ugljični monoksid, ukupne ugljikovodike i dušikove okside) i krute čestice. Osim toga često se koristi ugljični dioksid kao plin za praćenje za određivanje omjera razrjeđenja djelomičnih i cjelokupnih mjernih raspona sustava razrjeđenja. Dobra iskustva iz inženjerske prakse preporučuju općenita mjerenja ugljičnog dioksida kao izvrsno oruđe za uočavanje problema pri mjerenju tijekom samog ispitivanja.

    1.3.1.   NRSC ispitivanje:

    Tijekom propisanog slijeda radnih uvjeta, sa zagrijanim motorima, količine gornjih emisija ispuha stalno se ispituju uzimanjem uzorka iz nerazrijeđenog ispušnog plina. Ciklus ispitivanja se sastoji od brojnih režima brzine i zakretnog momenta (opterećenja) koji obuhvaćaju tipični raspon rada dizelskih motora. Tijekom svakog od režima rada određuje se koncentracija svih plinovitih onečišćujućih tvari, protok ispuha te izlazni rezultat snage, a izmjerene se vrijednosti ponderiraju. Uzorak krutih čestica razrjeđuje se kondicioniranim okolnim zrakom. Tijekom cjelokupnog postupka ispitivanja jedan se uzorak uzima i skuplja na odgovarajuće filtre.

    U drugom slučaju, uzorak se uzima na različite filtre, po jedan za svaki režim, a ponderirani se rezultati izračunavaju za cijeli ciklus.

    Grami svake od emitirane onečišćujuće tvari po kilovat-satu izračunavaju se kako je to opisano u Dodatku 3. ovom Prilogu.

    1.3.2.   NRTC ispitivanje:

    Propisani ciklus ispitivanja u promjenjivu stanju koji se zasniva na radnim uvjetima dizelskih motora ugrađenih u izvancestovne strojeve provodi se dva puta:

    —

    Prvi put (hladni start) nakon što apsorbira sobnu temperaturu i kad su rashlađivač motora i temperatura ulja, sustavi naknadne obrade i sve pomoćne kontrolne sprave stabilizirane između 20 °C i 30 °C.

    —

    Drugi put (topli start) nakon dvadeset minuta zagrijavanja koje započinje odmah nakon dovršetka ciklusa hladnog starta.

    Tijekom ovog slijeda ispitivanja ispituju se gore navedene onečišćujuće tvari. Koristeći zakretni moment motora i povratne signale brzine dinamometra motora, snaga se integrira s obzirom na trajanje ciklusa, čiji je rezultat rad motora tijekom ciklusa. Koncentracije plinovitih komponenti određuju se tijekom ciklusa, bilo u nerazrijeđenom ispušnom plinu integracijom signala analizatora u skladu s Dodatkom 3. ovom Prilogu, ili u razrijeđenom ispušnom plinu CVS potpunog protoka sustava razrjeđenja integracijom ili vrećom za uzorkovanje u skladu s Dodatkom 3. ovom Prilogu. Za krute čestice prikuplja se proporcionalni uzorak iz razrijeđenog ispušnog plina na posebno navedeni filtar i to bilo razrjeđivanjem djelomičnog protoka ili razrjeđivanjem potpunog protoka. Ovisno o korištenoj metodi, protok razrijeđenog ili nerazrijeđenog ispušnog plina određuje se tijekom ciklusa kako bi se izračunale masene vrijednosti emisija onečišćujućih tvari. Masene vrijednosti emisija odnose se na rad motora tako da daju grame svake emitirane onečišćujuće tvari po kilovat-satu.

    Emisije (g/kWh) se mjere i tijekom hladnog i tijekom toplog startnog ciklusa. Kombinirane izvagane emisije izračunavaju se vaganjem rezultata hladnog starta 10 % i toplog starta 90 %. Ponderirani sastavljeni rezultati moraju odgovarati standardima.

    Prije uvođenja hladno/toplo sastavljenog slijeda ispitivanja, simboli (Prilog I., odjeljak 2.18.), slijed ispitivanja (Prilog III.) te jednadžbe izračuna (Prilog III., Dodatak III.) modificiraju se u skladu s postupkom iz članka 15.”

    2.

    Odjeljak 2. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    Odjeljak 2.2.3. zamjenjuje se sljedećim:

    „2.2.3.

    Motori s hlađenjem zraka za punjenje

    Temperatura zraka za punjenje koja se prati i na deklariranoj nazivnoj brzini i pri punom opterećenju mora biti unutar ± 5 K od maksimalne temperature zraka za punjenje koju navodi proizvođač. Temperatura rashladnog medija mora biti najmanje 293 K (20 °C).

    Ako se koristi sustav ispitnih radionica ili vanjski ventilator, temperatura zraka za punjenje namješta se do unutar ± 5 K od maksimalne temperature zraka za punjenje koju navodi proizvođač pri brzini deklarirane maksimalne snage i punog opterećenja. Temperatura sredstva za rashlađivanje te protok sredstva za rashlađivanje uređaja za hlađenje zraka za punjenje na gore određenoj točki ne mijenja se tijekom cijelog ciklusa ispitivanja. Volumen uređaja za hlađenje zraka za punjenje zasniva se na dobrim iskustvima iz inženjerske prakse te tipičnim primjenama vozila/strojeva.

    Po izboru, namještanje uređaja za hlađenje zraka za punjenje može se izvršiti u skladu sa SAE J 1937 objavljenom u siječnju 1995.”;

    (b)

    tekst u odjeljku 2.3. zamjenjuje se sljedećim:

    „Motor koji se ispituje oprema se usisnim sustavom čiji otpor zraka predstavlja ograničenja usisa zraka unutar ± 300 Pa vrijednosti koju navodi proizvođač za čisti zračni filtar, pri radnim uvjetima motora kako ih navodi proizvođač, a koji rezultiraju maksimalnim protokom zraka. Ograničenja se postavljaju na nazivnu brzinu i puno opterećenje. Može se koristiti sustav ispitnih radionica pod uvjetom da se kopiraju stvarni radni uvjeti motora.”

    (c)

    tekst u odjeljku 2.4., Ispušni sustav motora zamjenjuje se sljedećim:

    „Motor koji se ispituje oprema se ispušnim sustavom s ispušnim protutlakom unutar ± 650 Pa od vrijednosti koju navodi proizvođač pri radnim uvjetima motora koji rezultiraju maksimalnom deklariranom snagom.

    Ako je motor opremljen spravom za naknadnu obradu ispuha, ispušna cijev treba biti istog promjera koji je i stvarno u uporabi za barem četiri promjera cijevi uzvodno do usisa na početku dijela širenja u kojem se nalazi sprava za naknadnu obradu. Udaljenost od prirubnice ispušne grane ili izlaza turbopunjača do sprave za naknadnu obradu ispuha treba biti jednaka kao u konfiguraciji stroja ili unutar specifikacija koje daje proizvođač. Za ispušni protutlak ili ograničenje kriteriji su isti kao i gore navedeni i može ga se namjestiti ventilom. Posuda za naknadnu obradu može se ukloniti tijekom lažnih ispitivanja i tijekom određivanja dijagrama motora te zamijeniti ekvivalentnom posudom s neaktivnom potporom katalizatora.”;

    (d)

    Odjeljak 2.8. se briše.

    3.

    Odjeljak 3. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    naslov odjeljka 3. zamjenjuje se sljedećim:

    „3.

    TIJEK ISPITIVANJA (NRSC ISPITIVANJE)”

    (b)

    umeće se sljedeći odjeljak:

    „3.1.

    Određivanje postavki dinamometra

    Temelj mjerenja posebnih emisija je nekorigirana snaga kočnica u skladu s ISO 14396:2002.

    Određene pomoćne uređaje koji su nužni samo za rad stroja, a mogu se montirati na motor treba ukloniti za ispitivanje. Sljedeći nepotpun popis služi kao primjer:

    —

    zračni kompresor za kočnice,

    —

    kompresor servo upravljanja,

    —

    kompresor klimatizacije,

    —

    crpke za hidraulički pogon.

    Ako pomoćni uređaji nisu uklonjeni, određuje se snaga koju oni apsorbiraju na brzinama ispitivanja kako bi se izračunale postavke dinamometra, osim za motore kod kojih su takvi pomoćni uređaji integralni dio motora (npr. rashladni propeleri za motore sa zračnim hlađenjem).

    Protutlak cijevi za ograničenje dovoda zraka kao i protutlak ispušne cijevi namještaju se na proizvođačevu gornju granicu u skladu s odjeljcima 2.3. i 2.4.

    Maksimalne vrijednosti zakretnog momenta na određenim ispitnim brzinama postavljaju se pokusima kako bi se izračunale vrijednosti zakretnog momenta za određena ispitivanja načina rada. Za motore koji nisu namijenjeni radu u rasponu punog opterećenja zakretnog momenta, maksimalni će zakretni moment pri ispitnim brzinama odrediti proizvođač.

    Postavke motora za svaki ispitivani režim izračunavaju se pomoću sljedeće formule:

    Image

    Ako je omjer,

    Image

    vrijednost PAE može provjeriti tehnički organ koji izdaje homologaciju.”;

    (c)

    sadašnji odjeljci od 3.1. do 3.3. postaju od 3.2. do 3.4.;

    (d)

    sadašnji odjeljak 3.4. postaje 3.5. i zamjenjuje se sljedećim:

    „3.5.

    Podešavanje omjera razrjeđivanja

    Sustav uzorkovanja krutih čestica mora se započeti i biti u pogonu na obilaznom toku za metodu jednog filtra (nije obavezan za metodu višestrukih filtra). Pozadinska razina krutih čestica zraka za razrjeđivanje može se odrediti propuštanjem zraka kroz filtre za krute čestice. Ako se koristi filtrirani zrak za razrjeđivanje, tada se jedno mjerenje može izvršiti u bilo koje vrijeme prije, tijekom ili nakon ispitivanja. Ako zrak za razrjeđivanje nije filtriran, mjerenje se može izvršiti na jednom uzorku uzetom tijekom trajanja ispitivanja.

    Zrak za razrjeđivanje mora biti tako podešen da se postigne temperatura površine filtra između 315 K (42 °C) i 325 K (52 °C) pri svakom režimu rada. Ukupni omjer razrjeđenja ne smije biti manji od četiri.

    NAPOMENA: Za postupak u stanju mirovanja temperatura filtra mora biti jednaka ili niža od maksimalne temperature od 325 K (52°C) umjesto poštivanja raspona temperature od 42°C do 52°C.

    Za metode pojedinačnog i višestrukog filtra, maseni protok uzorka kroz filtar treba održavati na stalnom omjeru razrijeđenog masenog protoka ispuha za sustave potpunog protoka za sve režime rada. Maseni omjer treba biti unutar ± 5 % u odnosu na prosječnu vrijednost režima rada osim za prvih 10 sekunda svakog režima rada za sustave bez mogućnosti obilaznog toka. Za sustave djelomičnog razrjeđivanja protoka metodom pojedinačnog filtra, omjer masenog protoka kroz filtar je konstantan unutar ± 5 % u odnosu na prosječnu vrijednost režima rada, osim za prvih 10 sekunda svakog režima rada za sustave bez mogućnosti obilaznog toka.

    Za sustave koji koriste kontrolirane koncentracije CO2 ili NOx, sadržaj CO2 ili NOx u zraku za razrjeđivanje se mora izmjeriti na početku i na kraju svakog ispitivanja. Mjerenja pozadinske koncentracije CO2 ili NOx zraka za razrjeđivanje moraju biti unutar 100 ppm odnosno 5 ppm jedan od drugog.

    Ako se koristi sustav za analizu razrijeđenog ispušnog plina, relevantne pozadinske koncentracije određuju se uzorkovanjem zraka za razrjeđivanje u vreću za uzorkovanje tijekom cijelog slijeda ispitivanja.

    Kontinuirana pozadinska koncentracija (ne iz vreće) može se uzimati na najmanje tri točke; na početku, na kraju i u točki blizu sredine ciklusa te se izračunava prosjek. Na zahtjev proizvođača mogu se izostaviti pozadinska mjerenja.”;

    (e)

    sadašnji odjeljci od 3.5. do 3.6. postaju odjeljci od 3.6. do 3.7.,

    (f)

    sadašnji odjeljak 3.6.1. zamjenjuje se sljedećim:

    3.7.1.:   Specifikacije opreme u skladu s odjeljkom 1.A Priloga I.:

    3.7.1.1.   Specifikacija A.

    Za motore obuhvaćene podtočkama 1.Ai. i Aiv. Priloga I., promatra se sljedeći 8-načinski ciklus (1) na dinamometru motora koji se ispituje:

    Broj postupka

    Brzina motora

    Opterećenje

    Faktor mjerenja

    1

    Nazivna

    100

    0,15

    2

    Nazivna

    75

    0,15

    3

    Nazivna

    50

    0,15

    4

    Nazivna

    10

    0,10

    5

    Srednja

    100

    0,10

    6

    Srednja

    75

    0,10

    7

    Srednja

    50

    0,10

    8

    Prazni hod

    —

    0,15

    3.7.1.2.   Specifikacija B

    Za motore obuhvaćene podtočkom 1.Aii. Priloga I., promatra se sljedeći 5-načinski ciklus (2) na dinamometru motora koji se ispituje:

    Broj postupka

    Brzina motora

    Opterećenje

    Faktor mjerenja

    1

    Nazivna

    100

    0,05

    2

    Nazivna

    75

    0,25

    3

    Nazivna

    50

    0,30

    4

    Nazivna

    25

    0,30

    5

    Nazivna

    10

    0,10

    Podaci koji se odnose na opterećenje su vrijednosti zakretnog momenta u postocima koji odgovara primarnoj nazivnoj snazi definiranoj kao najveća raspoloživa snaga tijekom promjenjivog slijeda snage, koji se može odvijati tijekom neograničenog broja sati godišnje, između navedenih razmaka održavanja i pod navedenim okolnim uvjetima, pri čemu se održavanje provodi na način kako ga je propisao proizvođač.

    3.7.1.3.   Specifikacija C

    Za pogonske motore (3) namijenjene korištenju u plovilima namijenjenim plovidbi na unutarnjim plovnim putovima koristi se ISO postupak ispitivanja kako je to navedeno u ISO 81784:2002(E) i IMO MARPOL 73/78, Prilog VI. (Oznaka NOx).

    Pogonski motori koji rade na krivulji propelera s nepomičnim lopaticama ispituju se na dinamometru koristeći 4-načinski ciklus u stanju mirovanja (4) koji je razvijen za predstavljanje stvarnog rada dizelskih motora za komercijalnu uporabu:

    Broj postupka

    Brzina motora

    Opterećenje

    Faktor mjerenja

    1

    100 % (Nazivne)

    100

    0,20

    2

    91 %

    75

    0,50

    3

    80 %

    50

    0,15

    4

    63 %

    25

    0,15

    Pogonski motori plovila za plovidbu na unutarnjim plovnim putovima fiksne brzine s pomičnim lopaticama ili električno spojeni propeleri se ispituju na dinamometru koristeći sljedeći 4-načinski ciklus u stanju mirovanja (5) čije su karakteristike jednako opterećenje i faktori mjerenja kao i kod gore navedenog ciklusa, ali s radom motora u nazivnoj brzini za svaki režim:

    Broj postupka

    Brzina motora

    Opterećenje

    Faktor mjerenja

    1

    100 % (Nazivne)

    100

    0,20

    2

    91 %

    75

    0,50

    3

    80 %

    50

    0,15

    4

    63 %

    25

    0,15

    3.7.1.4.   Specifikacija D

    Za motore obuhvaćene podtočkom 1.A(v) Priloga I., promatra se sljedeći 3-načinski ciklus (6) na dinamometru motora koji se ispituje:

    Broj postupka

    Brzina motora

    Opterećenje

    Faktor mjerenja

    1

    Nazivna

    100

    0,25

    2

    Srednja

    50

    0,15

    3

    Prazan hod

    -

    0,60

    (1)

    Identičan ciklusu C1 iz stavka 8.3.1.1. standarda ISO 8178-4:2002(E).

    (2)

    Identičan ciklusu D2 iz stavka 8.4.1. standarda ISO 8178-4:2002(E).

    (3)

    Pomoćni motori s konstantnom brzinom moraju imati potvrdu ISO D2 ciklusa rada, tj. 5-načinski ciklus u mirovanju naveden u odjeljku 3.7.1.2., dok pomoćni motori varijabilne brzine moraju imati potvrdu ISO ciklusa rada C1, tj. 8-načinski ciklus u mirovanju naveden u odjeljku 3.7.1.1.

    (4)

    Identičan ciklusu E3 iz odjeljaka 8.5.1., 8.5.2. i 8.5.3. standarda ISO 8178-4:2002(E). Četiri načina rada leže na prosječnoj krivulji propelera koja je zasnovana na mjerenjima pri uporabi.

    (5)

    Identičan ciklusu E2 iz odjeljaka 8.5.1., 8.5.2. i 8.5.3. standarda ISO 8178-4:2002(E).

    (6)

    Identičan ciklusu F standarda ISO 8178-4:2002(E).”

    (g)

    Sadašnji odjeljak 3.7.3. zamjenjuje se sljedećim:

    „Slijed ispitivanja započinje. Ispitivanje se provodi redoslijedom poretka brojeva iz režima rada iz gore navedenih ciklusa ispitivanja.

    Tijekom svakog režima rada predmetnog ciklusa ispitivanja, nakon početnog prijelaznog razdoblja, specificirana se brzina mora zadržati unutar ± 1 % nazivne brzine ili ± 3 min-1, ovisno o tome koja je veća, osim za niski prazni hod koji mora biti unutar dopuštenih odstupanja kako ih navodi proizvođač. Specificirani se zakretni moment održava tako da prosjek tijekom razdoblja u kojem su obavljena mjerenja bude unutar ± 2 % maksimalnog zakretnog momenta na brzini ispitivanja.

    Za svaku je mjernu točku potrebno minimalno vrijeme od 10 minuta. Ako su za ispitivanje motora potrebna dulja razdoblja uzorkovanja radi dobivanja dovoljne mase krutih čestica na mjerni filtar, postupak ispitivanja može se produljiti koliko je potrebno.

    Trajanje postupka mora se zabilježiti i prijaviti.

    Vrijednosti koncentracije emisije plinovitog ispuha mjere se i bilježe tijekom zadnje tri minute postupka.

    Uzorkovanje krutih čestica i mjerenje plinovite emisije ne bi trebalo započeti prije nego se motor stabilizira kako je to definirao proizvođač te moraju istodobno završiti.

    Temperatura goriva mjeri se na ulazu u crpku za ubrizgavanje ili kako je specificirao proizvođač, a mjesto mjerenja mora se zabilježiti.”;

    (h)

    sadašnji odjeljak 3.7. postaje 3.8.

    4.

    Umeće se sljedeći odjeljak:

    4.   TIJEK ISPITIVANJA (NRTC ISPITIVANJE)

    4.1.   Uvod

    Izvancestovni ciklus u promjenljivom stanju (NRTC) je naveden u Prilogu III., Dodatku 4. kao slijed sekundu-po-sekundu normaliziranih vrijednosti brzine i zakretnog momenta koji se primjenjuje na sve dizelske motore obuhvaćene ovom Direktivom. Kako bi se ispitivanje provelo na ispitivanoj ćeliji motora, normalizirane vrijednosti pretvaraju se u stvarne vrijednosti za pojedinačni motor koji se ispituje, što se temelji na ocrtnoj krivulji motora. To se pretvaranje naziva denormalizacija, a ispitni ciklus koji proizlazi iz toga naziva se referentni ciklus motora za ispitivanje. S tim referentnim vrijednostima brzine i zakretnog momenta, ciklus se provodi na ćeliji za ispitivanje, a bilježe se povratne vrijednosti brzine i zakretnog momenta. Da bi se potvrdio tijek ispitivanja, po dovršetku ispitivanja provodi se analiza regresije između referentnih i povratnih vrijednosti brzine i zakretnog momenta.

    4.1.1.   Zabranjuje se uporaba naprava za ometanje ili iracionalnih strategija kontrole ili iracionalnih strategija kontrola emisije.

    4.2.   Postupak ocrtavanja motora

    Za primjenu NRTC-a na ćeliji za ispitivanje, motor je potrebno ocrtati prije provedbe ciklusa ispitivanja kako bi se odredile krivulje brzine u odnosu na zakretni moment.

    4.2.1.   Određivanje ocrtanog raspona brzine

    Minimalne i maksimalne ocrtne brzine se definiraju na sljedeći način:

    Minimalna ocrtna brzina

    =

    prazan hod

    Maksimalna ocrtna brzina

    =

    nhi × 1,02 ili brzina pri kojoj zakretni moment punog opterećenja pada na nulu, koja bude niža (gdje je nhi veća brzina, definirana kao najveća brzina motora na kojoj se prenosi 70 % nominalne snage).

    4.2.2.   Ocrtna krivulja motora

    Motor se zagrijava na maksimalnoj snazi kako bi se stabilizirali parametri motora u skladu s preporukom proizvođača te dobrim iskustvima iz inženjerske prakse. Kad se motor stabilizira, provodi se ocrtavanje motora u skladu sa sljedećim postupcima.

    4.2.2.1.   Ocrtanje kretanja

    (a)

    Motor je bez opterećenja i radi u praznom hodu.

    (b)

    Motor radi pod punim opterećenjem crpke za ubrizgavanje na minimalnoj ocrtnoj brzini.

    (c)

    Brzina motora povećava se po prosječnoj vrijednosti od 8 ± 1 min-1/s od minimalne do maksimalne ocrtne brzine. Brzina motora i točke zakretnog momenta se bilježe vrijednošću uzorka od najmanje jedne točke u sekundi.

    4.2.2.2.   Ocrtanje koraka

    (a)

    Motor je bez opterećenja i radi u praznom hodu.

    (b)

    Motor radi pod punim opterećenjem crpke za ubrizgavanje na minimalnoj ocrtnoj brzini.

    (c)

    Održavajući puno opterećenje, minimalna ocrtna brzina održava se najmanje 15 s, a bilježi se prosječni zakretni moment tijekom zadnjih 5 s. Maksimalna krivulja zakretnog momenta od minimalne do maksimalne ocrtne brzine se određuje u promjenama brzine ne većim od 100 ± 20/min. Svaka točka ispitivanja se drži najmanje 15 s, a bilježi se prosječni zakretni moment tijekom zadnjih 5 s.

    4.2.3.   Dobivanje ocrtne krivulje

    Svi zabilježeni podaci po točkama iz odjeljka 4.2.2. povezuju se koristeći linearnu interpolaciju između točaka. Tako se dobije krivulja zakretnog momenta koja se koristi za pretvaranje normaliziranih vrijednosti planiranog zakretnog momenta dinamometra motora iz Priloga IV. u stvarne vrijednosti zakretnog momenta za ciklus ispitivanja kako je to opisano u odjeljku 4.3.3.

    4.2.4.   Alternativno ocrtavanje

    Ako proizvođač vjeruje da gore navedene tehnike ocrtavanja nisu sigurne ili nisu reprezentativne za bilo koji od predmetnih motora, mogu se koristiti alternativne tehnike ocrtavanja. Te alternativne tehnike moraju zadovoljiti namjeru specificiranih postupaka ocrtavanja koja je određivanje maksimalnog raspoloživog zakretnog momenta na svim brzinama motora postignutim tijekom ciklusa ispitivanja. Odstupanja od tehnika ocrtavanja navedena u ovom odjeljku odobravaju sve uključene strane iz sigurnosnih razloga ili zbog reprezentativnosti uz obrazloženje njihove uporabe. Međutim, ni u kojem se slučaju krivulja zakretnog momenta ne promatra na padajućim brzinama motora za motore s regulatorom ili s turbopunjenjem.

    4.2.5.   Ponovljena ispitivanja

    Motor ne treba ocrtavati prije svakog ciklusa ispitivanja. Motor je potrebno ponovo ocrtati prije ciklusa ispitivanja ako:

    —

    je proteklo previše vremena od zadnjeg ocrtavanja i to u skladu s mišljenjem inženjerske struke, ili,

    —

    su učinjene fizičke promjene ili rekalibracija motora što može imati utjecaj na rad motora.

    4.3.   Dobivanje referentnog ciklusa ispitivanja

    4.3.1.   Referentna brzina

    Referentna brzina (nref) odgovara 100 % vrijednosti normalizirane brzine specificirane na rasporedu dinamometra iz Priloga III. Dodatka 4. Očito je da stvarni ciklus motora koji proizlazi iz denormalizacije do referentne brzine uvelike ovisi o odabiru prave referentne brzine. Referentna se brzina određuje pomoću sljedeće definicije:

    Formula

    (velika brzina je najveća brzina motora gdje se prenosi 70 % nominalne snage, dok je mala brzina najniža brzina motora pri kojoj se prenosi 50 % nominalne snage).

    4.3.2.   Denormalizacija brzine motora

    Brzina se denormalizira u skladu sa sljedećom jednadžbom:

    Formula

    4.3.3.   Denormalizacija zakretnog momenta motora

    Vrijednosti zakretnog momenta rasporeda dinamometra motora iz Priloga III. Dodatka 4. normaliziraju se do maksimalnog zakretnog momenta pri odgovarajućoj brzini. Vrijednosti zakretnog momenta referentnog ciklusa denormaliziraju se korištenjem krivulje ocrtanja određenu u skladu s odjeljkom 4.2.2., kako slijedi:

    Formula

    za odgovarajuću stvarnu brzinu kako je navedeno u odjeljku 4.3.2.

    4.3.4.   Primjer postupka denormalizacije

    Kao primjer denormalizira se sljedeća točka ispitivanja:

    % brzina = 43 %

    % zakretni moment = 82 %

    Zadane su sljedeće vrijednosti:

    referentna brzina = 2 200/min

    prazni hod = 600/min

    daje rezultat:

    Formula

    S maksimalnim zakretnim momentom od 700 Nm promatranog s ocrtnom krivuljom na 1 288/min

    Formula

    4.4.   Dinamometar

    4.4.1.   Kod uporabe opterećene ćelije, signal zakretnog momenta prenosi se na os motora te se razmatra inercija dinamometra. Stvarni zakretni moment motora jest onaj očitan na opterećenoj ćeliji kojem se doda moment inercije kočnice pomnožen s kutnim ubrzanjem. Kontrolni sustav mora izvesti ovaj izračun u realnom vremenu.

    4.4.2.   Ako se motor ispituje vrtložnim dinamometrom preporuča se da broj točaka, u kojima je razlikaImage manja od – 5 % najviše točke zakretnog momenta, ne prelazi 30 (gdje je Tsp zahtijevani zakretni moment,Image je derivat brzine motora, a ΘD je rotacijska inercija vrtložnog dinamometra).

    4.5.   Tijek ispitivanja emisija

    Sljedeća blok shema prikazuje slijed ispitivanja.

    Image

    Po potrebi se prije ciklusa mjerenja može provesti jedan ili više praktičnih ciklusa za provjeru motora, ispitivane ćelije i sustava emisija.

    4.5.1.   Priprema filtra za uzorkovanje

    Najmanje jedan sat prije ispitivanja potrebno je svaki filtar staviti u petrijevu posudicu zaštićenu od onečišćenja prašinom koja dozvoljava izmjenu zraka te je stavljena u komoru za vaganje radi stabilizacije. Na kraju razdoblja stabiliziranja svaki se filtar važe te se težina bilježi. Tada se filtar sprema u zatvorenu petrijevu posudicu ili u zapečaćeni spremnik filtra sve dok ne bude potreban za ispitivanje. Filtar se mora iskoristiti unutar osam sati od uzimanja iz komore za vaganje. Bilježi se težina tara.

    4.5.2.   Postavljanje mjerne opreme

    Instrumentacija i sonde za uzorkovanje postavljaju se po potrebi. Ispušna se cijev spaja na sustav za razrjeđivanje punog protoka, ako se isti koristi.

    4.5.3.   Započinjanje i prekondicioniranje sustava razrjeđivanja i motora

    Sustav razrjeđivanja i motor pokreću se i zagrijavaju. Prekondicioniranje sustava uzorkovanja provodi se na motoru u radu u uvjetima nazivne brzine, 100 postotnog zakretnog momenta za najmanje 20 minuta uz istovremeni rad bilo sustava uzorkovanja djelomičnog protoka ili CVS punog protoka sa sekundarnim sustavom razrjeđivanja. Tada se skupljaju slijepe emisije krutih čestica. Filtri za uzorke krutih čestica ne moraju se stabilizirati niti vagati te se mogu odbaciti. Filtarski mediji mogu se mijenjati tijekom kondicioniranja sve dok ukupno vrijeme za uzorkovanje kroz filtre i sustave uzorkovanja prelazi 20 minuta. Vrijednosti protoka postavljaju se na približne vrijednosti protoka izabrane za ispitivanje u kretanju. Zakretni se moment smanjuje sa 100 posto zakretnog momenta uz održavanje uvjeta nazivne brzine po potrebi tako da ne prelazi maksimalne specifikacije temperaturne zone uzorka od 191 °C.

    4.5.4.   Započinjanje sustava uzorkovanja krutih čestica

    Sustav uzorkovanja krutih čestica započinje i traje obilaznim tokom. Razina pozadinskih krutih čestica zraka za razrjeđivanje može se odrediti uzorkovanjem zraka za razrjeđivanje prije ulaska ispuha u tunel za razrjeđivanje. Bolje je da se uzorak pozadinskih krutih čestica prikuplja tijekom ciklusa u kretanju ako je na raspolaganju neki drugi PM sustav uzorkovanja. Osim njega može se koristiti PM sustav uzorkovanja korišten za prikupljanje PM-a ciklusa u kretanju. Ako se koristi filtrirani zrak za razrjeđivanje, može se izvršiti jedno mjerenje prije ili poslije ispitivanja. Ako zrak za razrjeđivanje nije filtriran, mjerenja treba provesti prije početka i nakon završetka ciklusa, a vrijednosti treba izračunati kao prosjek.

    4.5.5.   Prilagođavanje sustava razrjeđivanja

    Ukupni protok razrijeđenog ispušnog plina sustava za razrjeđivanje punog protoka ili protok razrijeđenog ispušnog plina kroz sustav za razrjeđivanje djelomičnog protoka mora se postaviti tako da eliminira kondenzaciju vode u sustavu te omogućava dobivanje temperature površine filtra između 315 K (42 °C) i 325 K (52 °C).

    4.5.6.   Provjera analizatora

    Analizatori emisije postavljaju se na nulu i njihov se raspon mjeri. Ako se koriste vreće za uzorkovanje one se odstranjuju.

    4.5.7.   Postupak pokretanja motora

    Stabilizirani se motor pokreće unutar 5 minuta od dovršetka zagrijavanja u skladu s postupkom pokretanja koji preporuča proizvođač u uputstvima za uporabu, koristeći bilo proizvodni starter motor ili dinamometar. Osim toga, ispitivanje može početi unutar 5 minuta od faze prekondicioniranja motora bez isključivanja motora i to kad je motor doveden u stanje praznog hoda.

    4.5.8.   Provedba ciklusa

    4.5.8.1.   Slijed ispitivanja

    Slijed ispitivanja započinje od pokretanja motora nakon faze prekondicioniranja ili od stanja praznog hoda ako se pokreće odmah iz faze prekondicioniranja s motorom u radu. Ispitivanje se provodi sukladno referentnom ciklusu kako je to navedeno u Prilogu III. Dodatku 4. Brzina motora i postavne točke upravljanja zakretnim momentom postavljaju se na 5 Hz (preporuča se 10 Hz) ili više. Postavne točke izračunavaju se linearnom interpolacijom između 1 Hz postavnih točki referentnog ciklusa. Povratna brzina motora i zakretni moment bilježe se najmanje jednom svake sekunde tijekom ciklusa ispitivanja, a signali se mogu elektronički filtrirati.

    4.5.8.2.   Odziv analizatora

    Pri pokretanju motora ili započinjanju slijeda ispitivanja, ako se ciklus pokreće izravno iz faze prekondicioniranja, istodobno se pokreće oprema za mjerenje:

    —

    početak prikupljanja ili analize zraka za razrjeđivanje ako se koristi sustav za razrjeđivanje punog protoka,

    —

    početak prikupljanja ili analize nerazrijeđenog ili razrijeđenog ispušnog plina, ovisno o korištenoj metodi,

    —

    početak mjerenja količine razrijeđenog ispušnog plina te zahtijevanih temperatura i tlaka,

    —

    početak bilježenja masenog protoka ispušnog plina ako se koristi analiza nerazrijeđenog ispušnog plina,

    —

    bilježenje povratnih podataka o brzini i zakretnom momentu dinamometra.

    Ako se koristi mjerenje nerazrijeđenog ispuha, tada se emisije koncentracija (HC, CO i NOx) i maseni protok ispušnog plina mjere u kontinuitetu i spremaju s najmanje 2 Hz na kompjuterski sustav. Svi se ostali podaci mogu bilježiti s vrijednošću uzorka od najmanje 1 Hz. Bilježi se odziv za analogne analizatore, a kalibracijski podaci se mogu primijeniti izravno povezani sa sustavom ili samostalno tijekom procjene podataka.

    Ako se koristi sustav za razrjeđivanje punog protoka, HC i NOx se mjere u kontinuitetu u tunelu za razrjeđivanje s frekvencijom od najmanje 2 Hz. Prosječne se koncentracije određuju integracijom signala analizatora tijekom ciklusa ispitivanja. Vrijeme odziva sustava ne smije biti veće od 20 s i mora se koordinirati s fluktuacijama protoka CVS te vremenom uzorkovanja/protuvrijednosti ciklusa ispitivanja, po potrebi. CO i CO2 određuju se integracijom ili analizom koncentracija u vreći za uzorkovanje prikupljenim tijekom ciklusa. Koncentracije plinovitih onečišćujućih tvari u zraku za razrjeđivanje određuju se integracijom ili prikupljanjem u pozadinsku vreću. Svi ostali parametri koje treba izmjeriti bilježe se najmanje jednim mjerenjem u sekundi (1 Hz).

    4.5.8.3.   Uzorkovanje krutih čestica

    Pri pokretanju motora ili slijeda ispitivanja, ako se ciklus pokreće izravno iz faze prekondicioniranja, sustav uzorkovanja krutih čestica prebacuje se s obilaznog toka na prikupljanje krutih čestica.

    Ako se koristi sustav za razrjeđivanje djelomičnog protoka, tada se crpka (ili crpke) za uzorke namještaju tako da protok kroz sondu uzorka krutih čestica ili prijenosnu cijev stalno bude proporcionalan masenom protoku ispuha.

    Ako se koristi sustav za razrjeđivanje punog protoka, crpka (ili crpke) za uzorke namještaju se tako da protok kroz sondu uzorka krutih čestica ili prijenosnu cijev stalno bude unutar ± 5 % postavljenog protoka. Ako se koristi kompenzacija protoka (tj. proporcionalna kontrola protoka uzorka), tada se mora prikazati da se omjer protoka glavnog tunela prema omjeru protoka uzorka krutih čestica ne mijenja za više od ± 5 % svoje postavljene vrijednosti (osim za prvih 10 sekunda uzorkovanja).

    NAPOMENA: Za provođenje dvostrukog razrjeđenja, protok uzorka je neto razlika između vrijednosti protoka kroz filtre uzorka i sekundarne vrijednosti protoka zraka za razrjeđivanje.

    Prosječna temperatura i tlak na mjerilu plina ili na otvoru instrumentacije protoka mora se bilježiti. Ako se postavljeni protok ne može održavati tijekom cijelog ciklusa (unutar ± 5 %) zbog visokog opterećenja filtra krutih čestica, ispitivanje se poništava. Ispitivanje se ponovo provodi uz nižu vrijednost protoka i/ili filtar većega promjera.

    4.5.8.4.   Gubitak kritične brzine motora

    Ako motor gubi kritičnu brzinu bilo gdje tijekom ciklusa ispitivanja, motor treba prekondicionirati i ponovo pokrenuti, a ispitivanje ponoviti. Ako dođe do kvara na bilo kojem dijelu zahtijevane opreme za ispitivanje tijekom ciklusa ispitivanja, ispitivanje se poništava.

    4.5.8.5.   Postupci nakon ispitivanja

    Po dovršetku ispitivanja zaustavlja se mjerenje masenog protoka ispušnog plina, volumena razrijeđenog ispušnog plina, protoka plina u vreće za prikupljanje kao i crpka za uzorke krutih čestica. Za integrirajući sustav analizatora nastavlja se uzorkovanje sve dok ne prođu vremena za odziv sustava.

    Ako se koriste koncentracije vreća za prikupljanje, analiziraju se što je prije moguće, a u svakom slučaju najkasnije 20 minuta od završetka ciklusa ispitivanja.

    Nakon ispitivanja emisije koristi se plin za namještanje nulte točke i plin istog raspona za ponovnu provjeru analizatora. Ispitivanje se smatra prihvatljivim ako je razlika između rezultata prethodnih i naknadnih ispitivanja manja od 2 % vrijednosti plina za umjeravanje.

    Filtri krutih čestica vraćaju se u mjernu komoru najkasnije jedan sat nakon završetka ispitivanja. Kondicioniraju se u petrijevoj posudici koja treba biti zaštićena od onečišćenja prašinom te omogućava izmjenu zraka najmanje jedan sat, a tada se važu. Bilježi se bruto težina filtra.

    4.6.   Provjera provedbe ispitivanja

    4.6.1.   Pomak podataka

    Kako bi se na najmanju mjeru sveo efekt pristranosti kod zaostajanja vremena između vrijednosti povratnog i referentnog ciklusa, cjelokupna brzina motora i povratni slijed signala zakretnog momenta može se unaprijediti ili usporiti u vremenu u odnosu na referentnu brzinu i slijed zakretnog momenta. Ako se pomaknu signali zakretnog momenta, i brzina i zakretni moment se moraju pomaknuti za isti iznos i u istom smjeru.

    4.6.2.   Izračun rada ciklusa

    Stvarni rad ciklusa Wact (kWh) izračunava se korištenjem sviju parova povratne brzine motora i zabilježenih vrijednosti zakretnog momenta. Stvarni rad ciklusa Wact koristi se za usporedbu s referentnim radom ciklusa Wref i za izračun specifičnih emisija kočnica. Ako se vrijednosti trebaju odrediti između susjednih referentnih ili susjednih izmjerenih vrijednosti, koristi se linearna interpolacija.

    Pri integraciji rada referentnog i stvarnog ciklusa sve negativne vrijednosti zakretnog momenta postavljaju se tako da budu jednake nuli i tako se uključuju. Ako se integracija provodi na frekvenciji manjoj od 5 Hertza i ako se tijekom zadanog odsječka vremena vrijednost zakretnog momenta promijeni iz pozitivne u negativnu ili iz negativne u pozitivnu, negativni se dio izračunava i postavlja tako da bude jednak nuli. Pozitivni se dio uključuje u integriranu vrijednost.

    Wact mora biti između – 15 % i + 5 % Wref.

    4.6.3.   Statistika potvrde ciklusa ispitivanja

    Provode se linearne regresije povratnih vrijednosti na referentnim vrijednostima za brzinu, zakretni moment i snagu. To se vrši nakon svakog pomaka u povratnim podacima ako je odabrana ta opcija. Koristi se metoda najmanjih kvadrata uz najprimjereniju jednadžbu:

    Formula

    gdje je:

    y

    =

    povratna (stvarna) vrijednost brzine (min-1), zakretnog momenta (N m) ili snage (kW)

    m

    =

    nagib linije regresije

    x

    =

    referentna vrijednost brzine (min-1), zakretnog momenta (N m) ili snage (kW)

    b

    =

    y prekid toka linije regresije

    Za liniju regresije izračunava se standardna greška pri procjeni (SE) y na × i koeficijent određenja (r2 treba izračunati za svaku liniju regresije).

    Preporuča se provedba ove analize na 1 Hertz. Kako bi se ispitivanje smatralo važećim, moraju se ispunjavati kriteriji iz tablice 1.

    Tablica 1. —   Tolerancije linije regresije

     

    Brzina

    Zakretni moment

    Snaga

    Standardna greška pri procjeni (SE) Y na X

    max. 100 min-1

    max. 13 % ocrtne snage maksimalnog zakretnog momenta motora

    max. 8 % ocrtne snage maksimalne snage motora

    Nagib linije regresije, m

    0,95 do 1,03

    0,83 — 1,03

    0,89 — 1,03

    Koeficijent određenja, r2

    min. 0,9700

    min. 0,8800

    min. 0,9100

    Y prekid toka linije regresije, b

    ± 50 min-1

    ± 20 N m ili ± 2 % maksimalnog zakretnog momenta, koje god je veće

    ± 4 kW ili ± 2 % maksimalne snage, koje god je veće

    Samo se u svrhu regresije dozvoljavaju brisanja točaka gdje je to napomenuto u tablici 2. prije vršenja izračuna regresije. Međutim, te se točke ne smiju brisati za izračun ciklusa rada i emisija. Točka praznog hoda definira se kao točka normaliziranog referentnog zakretnog momenta od 0 % i normalizirane referentne brzine od 0 %. Brisanje točaka može se primijeniti na cjelinu ili na bilo koji dio ciklusa.

    Tablica 2. —   Dozvoljena brisanja točaka iz analize regresije (točke na koje se primjenjuje brisanje točaka moraju se posebno navesti)

    Uvjet

    Točke brzine i/ili zakretnog momenta i/ili snage koje se mogu brisati s obzirom na uvjete iz lijeve kolone

    Prvih 24 (± 1) s i zadnjih 25 s

    Brzina, zakretni moment i snaga

    Širom otvorena zaklopka i povrat zakretnog momenta < 95 % referentnog zakretnog momenta

    Zakretni moment i/ili snaga

    Širom otvorena zaklopka i povrat brzine < 95 % referentne brzine

    Brzina i/ili snaga

    Zatvorena zaklopka, povratna veza brzine > prazni hod + 50 min-1 i povratna veza zakretnog momenta > 105 % referentnog zakretnog momenta

    Zakretni moment i/ili snaga

    Zatvorena zaklopka, povratna veza brzine ≤ prazni hod + 50 min-1 i povratna veza zakretnog momenta = izmjeren prazan hod zakretnog momenta/određen od proizvođača ± 2 % maksimalnog zakretnog momenta

    Brzina i/ili snaga

    Zatvorena zaklopka i povratna veza brzine > 105 % referentne brzine

    Brzina i/ili snaga.”

    5.

    Dodatak 1. zamjenjuje se sljedećim:

    „Dodatak 1.

    POSTUPCI MJERENJA I UZORKOVANJA

    1.   POSTUPCI MJERENJA I UZORKOVANJA (NRSC ISPITIVANJE)

    Plinovite i krute čestice koje emitira motor podvrgnut ispitivanju mjere se metodama opisanim u Prilogu VI. Metode iz Priloga VI. opisuju preporučene sustave analize za plinovite emisije (odjeljak 1.1.) kao i preporučene sustave razrjeđivanja krutih čestica i sustave uzorkovanja (odjeljak 1.2.).

    1.1.   Specifikacije dinamometra

    Koristi se dinamometar motora adekvatnih karakteristika za provedbu ciklusa ispitivanja kako je to opisano u Prilogu III., odjeljku 3.7.1. Instrumentacija za mjerenje zakretnog momenta i brzine omogućava mjerenja snage unutar zadanih ograničenja. Mogu biti potrebna i dodatna izračunavanja. Točnost mjerne opreme mora biti takva da se ne prelaze maksimalne tolerancije brojki iz točke 1.3.

    1.2.   Protok ispušnog plina

    Protok ispušnog plina određuje se jednom od metoda iz odjeljaka od 1.2.1. do 1.2.4.

    1.2.1.   Metoda izravnog mjerenja

    Izravno mjerenje protoka ispuha pomoću protočne štrcaljke ili ekvivalentnog mjernog sustava (za detalje vidjeti ISO 5167-2000).

    Napomena: Izravno mjerenje plinovitog protoka je težak zadatak. Moraju se poduzeti mjere predostrožnosti kako bi se izbjegle greške pri mjerenju koje bi za posljedicu imale greške u vrijednostima emisija.

    1.2.2.   Metoda mjerenja zraka i goriva

    Mjerenje protoka zraka i protoka goriva.

    Koriste se mjerila protoka zraka i mjerila protoka goriva koji imaju točnost kakva je definirana u odjeljku 1.3.

    Izračun protoka ispušnog plina je sljedeći:

    Formula

    1.2.3.   Metoda ravnoteže ugljika

    Izračun mase ispuha iz potrošnje goriva i koncentracija ispušnog plina pomoću metode ravnoteže ugljika (Prilog III., Dodatak 3.).

    1.2.4.   Metoda mjerenja pomoću plina za praćenje

    Ova metoda uključuje mjerenje koncentracije plina za praćenje u ispuhu. Poznata količina inertnog plina (npr. čisti helij) ubrizgava se u protok ispušnog plina kao plin za praćenje. Plin se miješa i razrjeđuje ispušnim plinom, ali ne smije reagirati u ispušnoj cijevi. Koncentracija plina se tada mjeri u uzorku ispušnog plina.

    Kako bi se osiguralo potpuno razrjeđivanje plina za praćenje, sonda za uzorkovanje ispušnog plina mora se nalaziti najmanje 1 m ili 30 puta promjera ispušne cijevi, što god je od toga veće, niže od točke ubrizgavanja plina za praćenje. Sonda za uzorkovanje može se nalaziti i bliže točki ubrizgavanja ako je cjelokupno razrjeđivanje provjereno usporedbom koncentracije plina za praćenje s referentnom koncentracijom kada se plin za praćenje ubrizga uzvodno od motora.

    Protok plina za praćenje postavlja se tako da koncentracija plina za praćenje pri praznom hodu motora nakon razrjeđivanja bude niža od cjelokupnog mjernog raspona analizatora plina za praćenje.

    Izračun protoka ispušnog plina radi se na sljedeći način:

    Image

    gdje je:

    GEXHW

    =

    trenutačni maseni protok ispuha (kg/s)

    GT

    =

    protok plina za praćenje (cm3/min)

    concmix

    =

    trenutačna koncentracija plina za praćenje nakon razrjeđivanja, (ppm)

    ρΕΧH

    =

    gustoća ispušnog plina (kg/m3)

    conca

    =

    pozadinska koncentracija plina za praćenje u ulaznom zraku (ppm)

    Pozadinska koncentracija plina za praćenje (conca) može se odrediti izračunavanjem prosječne pozadinske koncentracije izmjerene neposredno prije i nakon provedbe ispitivanja.

    Ako je pozadinska koncentracija manja od 1 % koncentracije plina za praćenje nakon razrjeđivanja (concmix) pri maksimalnom protoku ispuha, tada se pozadinska koncentracija može zanemariti.

    Ukupni sustav mora udovoljavati specifikacijama točnosti za protok ispušnog plina te se mora kalibrirati sukladno Dodatku 2., odjeljku 1.11.2.

    1.2.5.   Metoda mjerenja protoka zraka te omjera zraka prema gorivu

    Ova metoda uključuje izračun ispušne mase iz protoka zraka te omjera zraka prema gorivu. Izračun trenutačnog masenog protoka se radi na sljedeći način:

    Image

    Image

    gdje je:

    A/Fst

    =

    stehiometrijski omjer zrak/gorivo (kg/kg)

    λ

    =

    relativni omjer zrak/gorivo

    concCO2

    =

    koncentracija suhog CO2 (%)

    concCO

    =

    koncentracija suhog CO (ppm)

    concHC

    =

    koncentracija HC (ppm)

    Napomena: Izračun se odnosi na dizelsko gorivo omjera H/C jednakog 1,8.

    Mjerač protoka zraka mora udovoljavati specifikacijama točnosti iz tablice 3., korišteni analizator CO2 mora udovoljavati specifikacijama iz klauzule 1.4.1., a ukupni sustav mora udovoljavati specifikacijama točnosti za protok ispušnog plina.

    Mjerna oprema za omjer zraka prema gorivu kao što je senzor cirkonijskog tipa se po izboru može koristiti za mjerenje relativnog omjera zraka prema gorivu u skladu sa specifikacijama iz klauzule 1.4.4.

    1.2.6   Protok potpuno razrijeđenog ispušnog plina

    Kada se koristi sustav za razrjeđivanje punog protoka, ukupni protok razrijeđenog ispuha (GTOTW) mjeri se s PDP ili CFV ili SSV (Prilog VI., odjeljak 1.2.1.2.). Točnost mora biti u skladu s odredbama iz Priloga III., Dodatka 2., odjeljka 2.2.

    1.3   Točnost

    Kalibracija svih mjernih instrumenata mora biti na tragu nacionalnih ili međunarodnih standarda te udovoljavati zahtjevima navedenim u tablici 3.

    Tablica 3. –   Točnost mjernih instrumenata

    Br.

    Mjerni instrument

    Točnost

    1.

    Brzina motora

    ± 2 % očitanja ili ± 1 % maksimalne vrijednosti motora, koje od njih je veće

    2.

    Zakretni moment

    ± 2 % očitanja ili ± 1 % maksimalne vrijednosti motora, koje od njih je veće

    3.

    Potrošnja goriva

    ± 2 % maksimalne vrijednosti motora

    4.

    Potrošnja zraka

    ± 2 % očitanja ili ± 1 % maksimalne vrijednosti motora, koje od njih je veće

    5.

    Protok ispušnog plina

    ± 2,5 % očitanja ili ± 1,5 % maksimalne vrijednosti motora, koje od njih je veće

    6.

    Temperature ≤ 600 K

    ± 2 K apsolutna

    7.

    Temperature > 600 K

    ± 1 % očitanja

    8.

    Tlak ispušnog plina

    ± 0,2 kPa apsolutna

    9.

    Ulazni podtlak zraka

    ± 0,05 kPa apsolutna

    10.

    Atmosferski tlak

    ± 0,1 kPa apsolutna

    11.

    Ostali tlakovi

    ± 0,1 kPa apsolutna

    12.

    Apsolutna vlaga

    ± 5 % očitanja

    13.

    Protok zraka za razrjeđivanje

    ± 2 % očitanja

    14.

    Protok razrijeđenog ispušnog plina

    ± 2 % očitanja

    1.4.   Određivanje plinovitih sastojaka

    1.4.1.   Opće specifikacije analizatora

    Analizatori moraju imati raspon mjerenja koji odgovara točnosti potrebnoj za mjerenje koncentracija sastojaka ispušnog plina (odjeljak 1.4.1.1.). Preporučuje se da se na analizatorima radi tako da izmjerene koncentracije budu između 15 % i 100 % cjelokupnog mjernog raspona.

    Ako je vrijednost cjelokupnog mjernog raspona 155 ppm (ili ppm C) ili manje ili ako se koriste sustavi za očitavanje (kompjutori, pisači podataka) koji su dovoljno točni i imaju rezoluciju ispod 15 % cjelokupnog mjernog raspona, to je također prihvatljivo. U tom je slučaju potrebno napraviti dodatna kalibriranja kako bi se osigurala točnost kalibracijskih krivulja – Prilog III., Dodatak 2., odjeljak 1.5.5.2.

    Elektromagnetska kompatibilnost (EMC) opreme mora biti na razini koja na najmanju mjeru svodi dodatne greške.

    1.4.1.1   Pogreške u mjerenju

    Analizator ne smije odstupati od nominalne kalibracijske točke za više od ± 2 % očitanja ili ± 0,3 % cjelokupnog mjernog raspona, koja je god od njih viša.

    NAPOMENA: U smislu ovog standarda točnost se definira kao odstupanje očitanja analizatora od nominalnih kalibracijskih vrijednosti pri uporabi kalibracijskog plina (≡ točna vrijednost).

    1.4.1.2.   Ponovljivost

    Ponovljivost, definirana kao 2,5 puta standardne devijacije 10 ponovljenih odziva na određeni kalibracijski ili plin za umjeravanje ne smije biti veća od ± 1 % cjelokupnog mjernog raspona za svako korišteno područje iznad 155 ppm (ili ppm C) ili ± 2 % svakog korištenog područja ispod 155 ppm (ili ppm C).

    1.4.1.3.   Buka

    Analizator odziva od vršnih vrijednosti do nule te kalibracijski ili plinovi za umjeravanje kroz sva razdoblja od 10 sekunda ne smiju prelaziti 2 % cjelokupnog mjernog raspona na svim korištenim područjima.

    1.4.1.4.   Nulti pomak

    Nulti pomak tijekom razdoblja od jednog sata mora biti manji od 2 % cjelokupnog mjernog raspona na najnižem korištenom području. Nulti odziv se definira kao srednji odziv, uključujući buku, na nulti plin tijekom vremenskog intervala od 30 sekunda.

    1.4.1.5.   Pomak umjeravanja

    Pomak umjeravanja tijekom razdoblja od jednog sata mora biti manji od 2 % cjelokupnog mjernog raspona na najnižem korištenom području. Umjeravanje se definira kao razlika između odziva umjeravanja i nultog odziva. Odziv umjeravanja se definira kao srednji odziv, uključujući buku, na plin za umjeravanje tijekom vremenskog intervala od 30 sekunda.

    1.4.2.   Sušenje plina

    Alternativni uređaj za sušenje plina mora imati minimalni utjecaj na koncentraciju izmjerenih plinova. Kemijske sušilice nisu prihvatljiva metoda uklanjanja vode iz uzorka.

    1.4.3.   Analizatori

    Odjeljci od 1.4.3.1. do 1.4.3.5. ovog Dodatka opisuju načela mjerenja koja treba koristiti. Detaljni opis sustava mjerenja daje se u Prilogu VI.

    Plinovi koje treba mjeriti analiziraju se sljedećim instrumentima. Za nelinearne analizatore dozvoljava se korištenje linearizirajućih sklopova.

    1.4.3.1.   Analiza ugljičnog monoksida (CO)

    Analizator ugljičnog monoksida mora biti neraspršujućeg infracrvenog apsorpcijskog (NDIR) tipa.

    1.4.3.2.   Analiza ugljičnog dioksida (CO2)

    Analizator ugljičnog dioksida mora biti neraspršujućeg infracrvenog apsorpcijskog (NDIR) tipa.

    1.4.3.3.   Analiza ugljikovodika (HC)

    Analizator ugljikovodika mora biti tip ionizacijskog detektora zagrijanog plamena (HFID), s detektorom, ventilima, cijevima itd. zagrijanim tako da održavaju temperaturu plina od 463 K (190 °C) ± 10 K.

    1.4.3.4.   Analiza dušikovih oksida (NOx)

    Analizator dušikovih oksida mora biti tip kemiluminiscentnog detektora (CLD) ili zagrijanog kemiluminiscentnog detektora (HCLD) s konverterom NO2/NO ako se mjerenja vrše na suhoj osnovi. Ako se mjerenja vrše na vlažnoj osnovi, tada se koristi HCLD s konverterom koji se održava iznad 328 K (55 °C) pod uvjetom da je zadovoljena provjera vodenog hlađenja (Prilog III., Dodatak 2., odjeljak 1.9.2.2.).

    I za CLD i HCLD zadržava se put uzimanja uzoraka na temperaturi stjenke od 328 K do 473 K (55 do 200 °C) sve do konvertera za suho mjerenje i do analizatora za vlažno mjerenje.

    1.4.4.   Mjerenje odnosa zraka i goriva

    Oprema za mjerenje omjera zraka i goriva koja se koristi za određivanje protoka ispušnog plina kako je to navedeno u odjeljku 1.2.5. mora biti senzor širokog spektra za odnose zraka prema gorivu ili lambda senzor cirkonskog tipa.

    Senzor se postavlja izravno na ispušnu cijev gdje je temperatura ispušnog plina dovoljno visoka da eliminira kondenzaciju vode.

    Točnost senzora s ugrađenom elektronikom je unutar:

    ± 3 % očitanja λ< 2

    ± 5 % očitanja 2 ≤ λ< 5

    ± 10 % očitanja 5 ≤ λ

    Kako bi se postigla gore navedena točnost, senzor se kalibrira kako je naznačio proizvođač instrumenta.

    1.4.5.   Uzorkovanje plinovitih emisija

    Sonde za uzorkovanje plinovitih emisija moraju biti postavljene najmanje 0,5 m ili za duljinu trostrukog promjera ispušne cijevi – što god je veće – prije izlaza sustava ispušnog plina ako je to moguće i dovoljno blizu motoru da se na sondi osigura temperatura ispušnog plina od najmanje 343 K (70 °C).

    Kod višecilindarskog motora s razgranatim ispušnim sustavom cijevi, ulaz sonde mora biti smješten dovoljno daleko nizvodno od njega da se osigura reprezentativnost prosječne emisije plinova sa svih cilindara. Kod višecilindarskih motora koji imaju različite grupe razvodnih cijevi kao što je u konfiguraciji ‚V’ - motora, uzorci se smiju uzimati sa svake grupe posebno, a zatim izračunati prosječnu emisiju uzorka. Mogu se koristiti i ostale metode za koje je dokazano da se poklapaju s navedenim metodama. Za izračunavanje emisija ispuha mora se koristiti ukupni maseni protok ispuha.

    Ako na sastav ispušnog plina utječe bilo koji sustav naknadne obrade ispuha, uzorak ispuha se mora uzeti ispred tog uređaja u ispitivanjima faze I., a iza njega u ispitivanjima faze II. Kada se za određivanje krutih čestica koristi sustav razrjeđenja punog protoka, plinovite emisije se također mogu odrediti u razrijeđenom ispušnom plinu. Sonde za uzorkovanje moraju biti blizu sonde za uzorkovanje krutih čestica u tunelu za razrjeđivanje (Prilog VI., odjeljak 1.2.1.2., DT i odjeljak 1.2.2., PSP). CO i CO2 se mogu odrediti uzorkovanjem u vreću i kasnijim mjerenjem koncentracije u vreći za uzorkovanje.

    1.5.   Određivanje krutih čestica

    Za određivanje krutih čestica potreban je sustav za razrjeđivanje. Razrjeđivanje se može postići sustavom razrjeđenja djelomičnog protoka ili sustavom razrjeđenja punog protoka. Kapacitet protoka sustava za razrjeđivanje mora biti dovoljno velik kako bi potpuno uklonio kondenzaciju vode u sustavu za razrjeđivanje i uzorkovanje i održavao temperaturu razrijeđenog ispušnog plina između 315 K (42 °C) i 325 K (52 °C) neposredno ispred držača filtra. Isušivanje zraka za razrjeđivanje prije ulaska u sustav za razrjeđivanje je dozvoljeno ako je vlaga u zraku visoka. Predgrijavanje zraka za razrjeđivanje iznad temperaturne granice od 303 K (30 °C) preporuča se ako je temperatura okoline ispod 293 K (20 °C). Međutim, temperatura razrijeđenog zraka ne smije prelaziti 325 K (52 °C) prije ulaska ispuha u tunel za razrjeđivanje.

    Napomena: Za postupak dovođenja u stanje pripravnosti, temperatura filtra mora se održavati na ili ispod maksimalne temperature od 325 K (52 °C) umjesto poštivanja raspona temperature od 42 do 52 °C.

    Za sustave razrjeđivanja djelomičnog protoka, sonda za uzorkovanje krutih čestica mora se pričvrstiti u neposrednoj blizini i uzvodno od sonde za uzorkovanje plinovitih emisija kako je definirano u odjeljku 4.4., a u skladu s Prilogom VI. odjeljkom 1.2.1.1., slikom 4-12 EP i SP.

    Sustav za razrjeđivanje djelomičnog protoka treba biti načinjen tako da dijeli ispušni tok na dva dijela, manji dio se miješa sa zrakom, a potom koristi za mjerenje krutih čestica. Zatim je nužno potpuno točno odrediti omjer razrjeđenja. Mogu se koristiti različite metode dijeljenja, no vrsta korištenog dijeljenja značajno određuje opremu za uzorkovanje i postupke za korištenje (Prilog VI., odjeljak 1.2.1.1.).

    Za određivanje mase krutih čestica potrebni su sustav za uzorkovanje krutih čestica, filtar za uzorkovanje krutih čestica, mikrogramska vaga te komora za vaganje s kontroliranom temperaturom i vlagom.

    Dvije metode se mogu koristiti za uzorkovanje krutih čestica:

    —

    metoda jednostrukog filtra koristi jedan par filtara (1.5.1.3. ovog Dodatka) za sve režime rada ciklusa ispitivanja. Posebno se mora obratiti pažnja na vremena uzorkovanja i protoke tijekom faze uzorkovanja u ispitivanju. Međutim, samo je jedan par filtara potreban za ciklus ispitivanja,

    —

    metoda višestrukog filtra zahtijeva da se koristi po jedan par filtara (odjeljak 1.5.1.3. ovog Dodatka) za svaki pojedinačni režim ciklusa ispitivanja. Ova metoda omogućava blaže postupke uzorkovanja, ali je potrebno više filtara.

    1.5.1.   Filtri za uzorkovanje krutih čestica

    1.5.1.1.   Specifikacije filtra

    Za ispitivanja radi izdavanja certifikata su potrebni filtri od staklenih vlakana presvučeni fluorougljikom ili membranski filtri na bazi fluorougljika. Za posebne se namjene mogu koristiti različiti materijali filtara. Svi tipovi filtara moraju imati 0,3 μm DOP (dioktilftalat) učinkovitosti prikupljanja od najmanje 99 % pri površinskoj brzini plina između 35 i 100 cm/s. Pri provedbi usporednih ispitivanja između laboratorija ili između proizvođača i nadležnih tijela za homologaciju moraju se koristit filtri jednakih kvaliteta.

    1.5.1.2.   Veličina filtara

    Filtri krutih čestica moraju imati promjer najmanje 47 mm (37 mm unutarnji promjer). Filtri većih promjera su prihvatljivi (odjeljak 1.5.1.5.).

    1.5.1.3.   Primarni i pomoćni filtri

    Razrijeđeni ispuh uzorkuje se jednim parom filtara postavljenim u seriji (jedan primarni i jedan pomoćni filtar) tijekom slijeda ispitivanja. Pomoćni filtar mora biti smješten najviše 100 mm nizvodno od primarnog filtra te ne smije biti u kontaktu s njim. Filtri se mogu vagati posebno ili u paru s filtrima postavljenim tako da su radne površine postavljene jedna naspram druge.

    1.5.1.4.   Brzina površine filtra

    Mora se postići površinska brzina plina kroz filtar od 35 do 100 cm/s. Tlak između početka i kraja ispitivanja ne smije pasti za više od 25 kPa.

    1.5.1.5.   Opterećenje filtra

    U sljedećoj su tablici prikazana preporučena minimalna opterećenja filtra za najuobičajenije veličine filtra. Za veće filtre minimalno opterećenje filtra mora biti 0,065 mg/1 000 mm2 površine filtra.

    Promjer filtra

    (mm)

    Preporučeni unutarnji promjer

    (mm)

    Preporučeno minimalno opterećenje

    (mg)

    47

    37

    0,11

    70

    60

    0,25

    90

    80

    0,41

    110

    100

    0,62

    Za metodu višestrukih filtara preporučeno opterećenje filtra za zbroj svih filtara je umnožak odgovarajućih gornjih vrijednosti i kvadratnog korijena ukupnog broja postupaka.

    1.5.2.   Specifikacije komore za vaganje i analitičke vage

    1.5.2.1.   Uvjeti u komori za vaganje

    Temperatura komore (ili prostorije) u kojoj se kondicioniraju i važu filtri za krute čestice mora se održavati unutar 295 K (22 °C) ± 3 K tijekom kondicioniranja i vaganja svih filtara. Vlaga se održava na rosištu od 282,5 (9,5 °C) ± 3 K, i relativnoj vlažnosti od 45 ± 8 %.

    1.5.2.2.   Vaganje referentnog filtra

    U komori (ili prostoriji) ne smije biti bilo kakvih tvari koje onečišćuju okolinu (kao što je prašina) koje bi se mogle nataložiti na filtre krutih čestica tijekom njihove stabilizacije. Poremećaji u specifikacijama prostorije za vaganje kako je to u glavnim crtama izneseno u odjeljku 1.5.2.1. dozvoljeni su ako ne traju više od 30 minuta. Prostorija za vaganje treba udovoljavati zahtijevanim specifikacijama prije ulaska osoblja u prostoriju za vaganje. Najmanje dva neuporabljena referentna filtra ili para referentnih filtara se moraju izvagati unutar četiri sata od vaganja filtara (para filtara) uzorka, ali je bolje istodobno s vaganjem filtara (para filtara) uzorka. Oni moraju biti iste veličine i od istog materijala kao i filtri uzorka.

    Ako se prosječna težina referentnih filtara (ili referentnih parova filtara) promijeni između vaganja filtara uzorka za više od 10 μg, tada se svi filtri moraju baciti, a ispitivanje emisija se mora ponoviti.

    Ako nije udovoljeno kriterijima stabilnosti prostorije za vaganje iznesenim u odjeljku 1.5.2.1., ali vaganje referentnog filtra (para) udovoljava gore navedenim kriterijima, tada proizvođač po svom izboru može prihvatiti težine filtara uzorka ili poništiti ispitivanja, odrediti kontrolni sustav prostorije za vaganje te ponoviti ispitivanja.

    1.5.2.3.   Analitička vaga

    Analitička vaga koja se koristi za određivanje težina svih filtara mora biti preciznosti (standardno odstupanje) od 2 μg i rezolucije od 1 μg (1 znamenka = 1 μg) prema specifikacijama proizvođača vage.

    1.5.2.4.   Eliminacija djelovanja statičkog elektriciteta

    Kako bi se eliminirala djelovanja statičkog elektriciteta filtri se moraju neutralizirati prije vaganja, na primjer polonijskim neutralizatorom ili uređajem sličnog učinka.

    1.5.3.   Dodatne specifikacije za mjerenje krutih čestica

    Svi dijelovi sustava za razrjeđivanje te sustav za uzorkovanje od ispušne cijevi sve do držača filtara koji su u kontaktu s nerazrijeđenim i razrijeđenim ispušnim plinom moraju biti načinjeni tako da na najmanju mjeru svedu taloženje ili promjenu krutih čestica. Svi dijelovi moraju biti sastavljeni od električno provodljivih materijala koji ne reagiraju s komponentama ispušnog plina te moraju biti električki uzemljeni kako bi se spriječili elektrostatički utjecaji.

    2.   POSTUPCI MJERENJA I UZORKOVANJA (NRTC ISPITIVANJE)

    2.1.   Uvod

    Plinovite komponente kao i komponente krutih čestica koje emitira motor tijekom ispitivanja mjere se metodama iz Priloga VI. Te metode iz Priloga VI. opisuju preporučene analitičke sustave za plinovite emisije (odjeljak 1.1.) te preporučeno razrjeđenje i sustave uzorkovanja za krute čestice (odjeljak 1.2.).

    2.2.   Dinamometar i oprema ćelije za ispitivanje

    Za ispitivanje emisija motora na dinamometru motora koristi se sljedeća oprema:

    2.2.1.   Dinamometar motora

    Koristi se dinamometar motora odgovarajućih karakteristika za provedbu ciklusa ispitivanja opisanog u Dodatku 4. ovom Prilogu. Instrumentacija za mjerenje zakretnog momenta i brzine mora omogućavati mjerenje snage unutar zadanih ograničenja. Moguće je da budu potrebni dodatni izračuni. Točnost opreme za mjerenje mora biti takva da ne prelazi maksimalne tolerancije navedene u tablici 3.

    2.2.2.   Ostali instrumenti

    Po potrebi se koriste instrumenti za mjerenje potrošnje goriva, potrošnje zraka, temperature rashladnog sredstva i maziva, tlaka ispušnog plina te ulaznog podtlaka u razvodne cijevi, temperature ispušnog plina, temperatura ulaznog zraka, atmosferskog tlaka, vlage i temperature goriva. Ti instrumenti moraju udovoljavati zahtjevima iz tablice 3.:

    Tablica 3. –   Točnost mjernih instrumenata

    Br.

    Mjerni instrument

    Točnost

    1.

    Brzina motora

    ± 2 % očitanja ili ± 1 % maksimalne vrijednosti motora, koje je veće

    2.

    Zakretni moment

    ± 2 % očitanja ili ± 1 % maksimalne vrijednosti motora, koje je veće

    3.

    Potrošnja goriva

    ± 2 % maksimalne vrijednosti motora

    4.

    Potrošnja zraka

    ± 2 % očitanja ili ± 1 % maksimalne vrijednosti motora, koje je veće

    5.

    Protok ispušnog plina

    ± 2,5 % očitanja ili ± 1,5 % maksimalne vrijednosti motora, koje je veće

    6.

    Temperature ≤ 600 K

    ± 2 K apsolutna

    7.

    Temperature > 600 K

    ± 1 % očitanja

    8.

    Tlak ispušnog plina

    ± 0,2 kPa apsolutna

    9.

    Ulazni podtlak zraka

    ± 0,05 kPa apsolutna

    10.

    Atmosferski tlak

    ± 0,1 kPa apsolutna

    11.

    Ostali tlakovi

    ± 0,1 kPa apsolutna

    12.

    Apsolutna vlaga

    ± 5 % očitanja

    13.

    Protok zraka za razrjeđivanje

    ± 2 % očitanja

    14.

    Protok razrijeđenog ispušnog plina

    ± 2 % očitanja

    2.2.3.   Protok nerazrijeđenog ispušnog plina

    Za izračun emisija u nerazrijeđenom ispušnom plinu te za nadzor sustava za razrjeđivanje djelomičnog protoka potrebno je znati maseni protok ispušnog plina. Za određivanje masenog protoka ispušnog plina može se koristiti bilo koja od dolje opisanih metoda.

    U svrhu izračuna emisija, vrijeme odziva bilo koje od dolje opisanih metoda mora biti jednako ili manje od zahtijevanog vremena odziva analizatora, kako je definirano u Dodatku 2., odjeljku 1.11.1.

    U svrhu nadzora sustava za razrjeđivanje djelomičnog protoka traži se brži odziv. Za sustav razrjeđivanja djelomičnog protoka s izravno povezanom kontrolom traži se vrijeme odziva od ≤ 0,3 s. Za sustav razrjeđivanja djelomičnog protoka s ‚look ahead’ kontrolom koja se temelji na prije zabilježenom tijeku ispitivanja, vrijeme odziva sustava za mjerenje protoka ispuha mora biti ≤ 5 s s vremenom uspona od ≤ 1 s. Vrijeme odziva sustava određuje proizvođač instrumenta. U odjeljku 2.4. navedeno je kombinirano vrijeme odziva za sustave protoka ispušnog plina kao i sustava za razrjeđivanje djelomičnog protoka koji se traže.

    Metoda izravnog mjerenja

    Izravna mjerenja trenutačnog protoka ispuha mogu se izvršiti sustavima kao što su:

    —

    tlačni diferencijalni uređaji, kao što je sapnica protoka, (za detalje vidjeti ISO 5167:2000),

    —

    ultrazvučni mjerač protoka,

    —

    vrtložni mjerač protoka.

    Potrebno je poduzeti mjere predostrožnosti kojima se izbjegavaju pogreške u mjerenju koje dovode do grešaka u vrijednostima emisije. Te mjere predostrožnosti uključuju pažljivu instalaciju uređaja u ispušni sustav motora u skladu s preporukama proizvođača tog instrumenta i u skladu s dobrim iskustvima iz inženjerske prakse. Posebno izvedba i emisije motora ne smiju biti pogođene instalacijom uređaja.

    Mjerači protoka moraju imati specifikacije točnosti u skladu s tablicom 3.

    Metoda mjerenja protoka zraka i goriva

    Ona uključuje mjerenje protoka zraka i protoka goriva prikladnim mjeračima protoka. Izračunavanje trenutačnog protoka ispušnog plina radi se na sljedeći način:

    Formula

    Mjerači protoka moraju imati specifikacije točnosti u skladu s tablicom 3., ali također i biti dovoljno točni da udovoljavaju specifikacijama za protok ispušnog plina.

    Metoda mjerenja plinom za praćenje

    Ona uključuje mjerenje koncentracije plina za praćenje u ispuhu.

    Poznata količina nekog inertnog plina (npr. čistog helija) se kao plin za praćenje ubrizgava u protok ispušnog plina. Ispušni plin miješa i razrjeđuje taj plin, ali ne smije reagirati u ispušnoj cijevi. Koncentracija plina se tada mjeri u uzorku ispušnog plina.

    Kako bi osigurali da će se plin za praćenje u cijelosti pomiješati, sonda za uzorkovanje ispušnog plina mora biti smještena na udaljenosti od najmanje 1 m ili 30 puta više od promjera ispušne cijevi, što je god veće, nizvodno od točke ubrizgavanja plina za praćenje. Sonda za uzorkovanje može biti smještena i bliže točki ubrizgavanja ako je usporedbom koncentracije plina za praćenje s referentnom koncentracijom potvrđeno da je došlo do potpunog razrjeđivanja te ako je plin za praćenje ubrizgan uzvodno od motora.

    Protok plina za praćenje postavlja se tako da koncentracija plina za praćenje pri praznom hodu nakon razrjeđivanja bude niža od cjelokupnog mjernog raspona analizatora plina za praćenje.

    Izračun protoka ispušnog plina radi se na sljedeći način:

    Image

    gdje je:

    GEXHW

    =

    trenutačni maseni protok ispuha (kg/s)

    GT

    =

    protok plina za praćenje (cm3/min)

    concmix

    =

    trenutačna koncentracija plina za praćenje nakon razrjeđivanja (ppm)

    ρΕΧH

    =

    gustoća ispušnog plina (kg/m3)

    conca

    =

    pozadinska koncentracija plina za praćenje u ulaznom zraku (ppm)

    Pozadinska koncentracija plina za praćenje (conca) može se odrediti računanjem prosječne pozadinske koncentracije izmjerene neposredno prije i nakon provedbe ispitivanja.

    Ako je pozadinska koncentracija manja od 1 % koncentracije plina za praćenje nakon razrjeđivanja (concmix) pri maksimalnom protoku ispuha, tada se pozadinska koncentracija može zanemariti.

    Ukupni sustav mora udovoljavati specifikacijama točnosti za protok ispušnog plina te se mora kalibrirati sukladno Dodatku 2., odjeljku 1.11.2.

    Metoda mjerenja protoka zraka i omjera zraka prema gorivu

    Ova metoda uključuje izračun ispušne mase iz protoka zraka te omjer zraka prema gorivu. Izračun trenutačnog masenog protoka radi se na sljedeći način:

    Image

    Image

    gdje je:

    A/Fst

    =

    stehiometrijski omjer zrak/gorivo (kg/kg)

    λ

    =

    relativni omjer zrak/gorivo

    concCO2

    =

    koncentracija suhog CO2 (%)

    concCO

    =

    koncentracija suhog CO (ppm)

    concHC

    =

    koncentracija HC (ppm)

    Napomena: Izračun se odnosi na dizelsko gorivo omjera H/C jednakog 1,8.

    Mjerač protoka zraka mora udovoljavati specifikacijama točnosti iz tablice 3., analizator CO2 koji se koristi mora udovoljavati specifikacijama iz odjeljka 2.3.1., a ukupni sustav mora udovoljavati specifikacijama točnosti za protok ispušnog plina.

    Mjerna oprema za omjer zraka prema gorivu, kao što je senzor cirkonijskog tipa, po izboru se može koristiti za mjerenje udjela suvišnog zraka, u skladu sa specifikacijama iz odjeljka 2.3.4.

    2.2.4.   Protok razrijeđenog ispušnog plina

    Za izračun emisija razrijeđenog ispušnog plina potrebno je znati maseni protok razrijeđenog ispušnog plina. Ukupni protok razrijeđenog ispušnog plina tijekom ciklusa (kg/ispitivanje) izračunava se iz mjernih vrijednosti tijekom ciklusa i odgovarajućih kalibracijskih podataka uređaja za mjerenje protoka (Vo za PDP, Kv za CFV, Cd za SSV): koriste se odgovarajuće metode opisane u Dodatku 3. odjeljku 2.2.1. Ako ukupna masa uzorka krutih i plinovitih onečišćujućih tvari prelazi 0,5 % ukupnog CVS protoka, tada se CVS protok korigira ili se protok uzorka krutih čestica vraća na CVS prije uređaja za mjerenje protoka.

    2.3.   Određivanje plinovitih sastojaka

    2.3.1.   Opće specifikacije analizatora

    Analizatori moraju imati raspon mjerenja koji odgovara točnosti koja je potrebna za mjerenje koncentracija sastojaka ispušnog plina (odjeljak 1.4.1.1.). Preporučuje se da se na analizatorima radi tako da izmjerene koncentracije budu između 15 % i 100 % cjelokupnog mjernog raspona.

    Ako je vrijednost cjelokupnog mjernog raspona 155 ppm (ili ppm C) ili manje ili ako se koriste sustavi za očitavanje (kompjutori, pisači podataka) koji su dovoljno točni i imaju rezoluciju ispod 15 % cjelokupnog mjernog raspona, tada su koncentracije ispod 15 % također prihvatljive. U tom je slučaju potrebno napraviti dodatna kalibriranja kako bi se osigurala točnost kalibracijskih krivulja – Prilog III., Dodatak 2., odjeljak 1.5.5.2.

    Elektromagnetska kompatibilnost (EMC) opreme mora biti na razini koja na najmanju mjeru svodi dodatne greške.

    2.3.1.1.   Pogreške u mjerenju

    Analizator ne smije odstupati od nominalne kalibracijske točke za više od ± 2 % očitanja ili ± 3 % cjelokupnog mjernog raspona, koje od njih je više.

    Napomena: U smislu ovog standarda, točnost se definira kao odstupanje očitanja analizatora od nominalnih kalibracijskih vrijednosti pri uporabi kalibracijskog plina (≡ točna vrijednost).

    2.3.1.2.   Ponovljivost

    Ponovljivost, definirana kao 2,5 puta standardne devijacije 10 ponovljenih odziva na određeni kalibracijski ili plin za umjeravanje ne smije biti veća od ± 1 % koncentracije cjelokupnog mjernog raspona za svako korišteno područje iznad 155 ppm (ili ppm C) ili ± 2 % svakog korištenog područja ispod 155 ppm (ili ppm C).

    2.3.1.3.   Buka

    Analizator odziva od vršnih vrijednosti do nule te kalibracijski ili plinovi za umjeravanje kroz sva razdoblja od 10 sekunda ne smiju prelaziti 2 % cjelokupnog mjernog raspona na svim korištenim područjima.

    2.3.1.4.   Nulti pomak

    Nulti pomak tijekom razdoblja od jednog sata mora biti manji od 2 % cjelokupnog mjernog raspona na najnižem korištenom području. Nulti odziv se definira kao srednji odziv, uključujući buku, na nulti plin tijekom vremenskog intervala od 30 sekunda.

    2.3.1.5.   Pomak umjeravanja

    Pomak umjeravanja tijekom razdoblja od jednog sata mora biti manji od 2 % cjelokupnog mjernog raspona na najnižem korištenom području. Umjeravanje se definira kao razlika između odziva umjeravanja i nultog odziva. Odziv umjeravanja se definira kao srednji odziv, uključujući buku, na plin za umjeravanje tijekom vremenskog intervala od 30 sekunda.

    2.3.1.6.   Vrijeme reakcije

    Za analizu nerazrijeđenog ispušnog plina vrijeme reakcije analizatora instaliranog u sustav za mjerenje ne smije prelaziti 2,5 s.

    NAPOMENA: Sama procjena vremena odziva samo analizatora neće u potpunosti definirati prikladnost ukupnog sustava za ispitivanje u promijenjenom stanju. Volumeni, a posebno slobodni volumeni kroz cijeli sustav ne samo da utječu na vrijeme prijenosa od sonde do analizatora nego i utječu na vrijeme reakcije. Također, vrijeme prijenosa unutar analizatora bi se moglo definirati kao vrijeme odziva analizatora, kao konverter ili vodeni sifoni unutar analizatora NOx. Određivanje vremena odziva ukupnog sustava opisano je u Dodatku 2., odjeljku 1.11.1.

    2.3.2.   Sušenje plina

    Primjenjuju se iste specifikacije kao i za NRSC ciklus ispitivanja (odjeljak 1.4.2.) kako je dolje opisano.

    Alternativni uređaj za sušenje plina mora imati minimalni utjecaj na koncentraciju izmjerenih plinova. Kemijske sušilice nisu prihvatljiva metoda uklanjanja vode iz uzorka.

    2.3.3.   Analizatori

    Primjenjuju se iste specifikacije kao i za NRSC ciklus ispitivanja (odjeljak 1.4.3.) kako je dolje opisano.

    Plinovi koje treba mjeriti analiziraju se sljedećim instrumentima. Za nelinearne analizatore se dozvoljava korištenje linearizirajućih sklopova.

    2.3.3.1.   Analiza ugljičnog monoksida (CO)

    Analizator ugljičnog monoksida mora biti neraspršujućeg infracrvenog apsorpcijskog (NDIR) tipa.

    2.3.3.2.   Analiza ugljičnog dioksida (CO2)

    Analizator ugljičnog dioksida mora biti neraspršujućeg infracrvenog apsorpcijskog (NDIR) tipa.

    2.3.3.3.   Analiza ugljikovodika (HC)

    Analizator ugljikovodika mora biti tipa ionizacijskog detektora zagrijanog plamena (HFID), s detektorom, ventilima, cijevima itd. zagrijanim tako da održavaju temperaturu plina od 463 K (190 °C) ± 10 K.

    2.3.3.4.   Analiza dušikovih oksida (NOx)

    Analizator dušikovih oksida mora biti tipa kemiluminiscentnog detektora (CLD) ili zagrijanog kemiluminiscentnog detektora (HCLD) s konverterom NO2/NO ako se mjerenja vrše na suhoj osnovi. Ako se mjerenja vrše na vlažnoj osnovi tada se koristi HCLD s konverterom koji se održava iznad 328 K (55 °C) pod uvjetom da je zadovoljena provjera vodenoga gašenja (Prilog III., Dodatak 2., odjeljak 1.9.2.2.).

    I za CLD i HCLD se zadržava put uzimanja uzoraka na temperaturi stjenke od 328 K do 473 K (55 °C do 200 °C) sve do konvertera za suho mjerenje i do analizatora za vlažno mjerenje.

    2.3.4.   Mjerenje zraka u odnosu na gorivo

    Oprema za mjerenje zraka u odnosu na gorivo koja se koristi za određivanje protoka ispušnog plina, kako je navedeno u odjeljku 2.2.3., mora biti senzor širokog spektra za omjere zraka prema gorivu ili lambda senzor cirkonskog tipa.

    Taj se senzor montira izravno na ispušnu cijev gdje je temperatura ispušnog plina dovoljno visoka da eliminira kondenzaciju vode.

    Točnost senzora s ugrađenom elektronikom mora biti unutar:

    ± 3 % očitanja λ < 2

    ± 5 % očitanja 2 ≤ λ < 5

    ± 10 % očitanja 5 ≤ λ

    Kako bi se postigla gore navedena točnost, senzor se kalibrira kako je to navedeno od strane njegovog proizvođača.

    2.3.5.   Uzorkovanje plinovitih emisija

    2.3.5.1.   Protok nerazrijeđenog ispušnog plina

    Za izračun emisija u nerazrijeđenom ispušnom plinu primjenjuju se iste specifikacije kao i za NRSC ciklus ispitivanja (odjeljak 1.4.4.) kako je dolje opisano.

    Sonde za uzorkovanje plinovitih emisija moraju biti postavljene najmanje 0,5 m ili za duljinu trostrukog promjera ispušne cijevi – koje od njih je veće – prije izlaza sustava ispušnog plina koliko je dalje moguće i dovoljno blizu motoru kako bi se na sondi osigurala temperatura ispušnog plina od najmanje 343 K (70 °C).

    Kod višecilindarskog motora s razgranatim ispušnim sustavom cijevi, ulaz sonde mora biti smješten dovoljno daleko nizvodno od njega da se osigura reprezentativnost prosječne emisije ispuha sa svih cilindara. Kod višecilindarskih motora koji imaju različite grupe razvodnih cijevi kao što je u konfiguraciji ‚V’ - motora, uzorci se smiju uzimati sa svake grupe posebno, a zatim izračunati prosječnu emisiju uzorka. Mogu se koristiti i ostale metode za koje je dokazano da se poklapaju s navedenim metodama. Za izračunavanje emisija ispuha mora se koristiti ukupni maseni protok ispuha.

    Ako na sastav ispušnog plina utječe bilo koji sustav naknadne obrade ispuha, uzorak ispuha se mora uzeti ispred tog uređaja u ispitivanjima faze I., a iza njega u ispitivanjima faze II.

    2.3.5.2.   Protok razrijeđenog ispušnog plina

    Ako se koristi sustav za razrjeđivanje punog protoka, tada se primjenjuju sljedeće specifikacije.

    Ispušna cijev između motora i sustava za razrjeđivanje punog protoka udovoljava zahtjevima iz Priloga VI.

    Sonda (ili sonde) za uzorkovanje plinovitih emisija instaliraju se u tunelu za razrjeđivanje na točki u kojoj se zrak za razrjeđivanje i ispušni plin dobro miješaju, a u neposrednoj blizini sonde za uzorkovanje krutih čestica.

    Uzorkovanje se općenito može izvršiti na dva načina:

    —

    onečišćujuće tvari se uzorkuju u vreću za uzorkovanje tijekom ciklusa, a mjere nakon dovršetka ispitivanja,

    —

    onečišćujuće tvari se uzorkuju u kontinuitetu i integriraju tijekom ciklusa; ova je metoda obavezna za HC i NOx.

    Pozadinske koncentracije se uzorkuju prije tunela za razrjeđivanje u vreću za uzorkovanje te se oduzimaju od koncentracija emisija u skladu s Dodatkom 3., odjeljkom 2.2.3.

    2.4.   Određivanje krutih čestica

    Za određivanje krutih čestica potreban je sustav za razrjeđivanje. Razrjeđivanje se može postići sustavom razrjeđenja djelomičnog protoka ili sustavom razrjeđenja punog protoka. Kapacitet protoka sustava za razrjeđivanje mora biti dovoljno velik da u potpunosti ukloni kondenzaciju vode u sustavu za razrjeđivanje i uzorkovanje i održava temperaturu razrijeđenog ispušnog plina između 315 K (42 °C) i 325 K (52 °C) neposredno prije držača filtra. Isušivanje zraka za razrjeđivanje prije ulaska u sustav za razrjeđivanje dozvoljeno je ako je vlaga u zraku visoka. Predgrijavanje zraka za razrjeđivanje iznad temperaturne granice od 303 K (30 °C) preporuča se ako je temperatura okoline ispod 293 K (20 °C). Međutim, temperatura razrijeđenog zraka ne smije prelaziti 325 K (52 °C) prije ulaska ispuha u tunel za razrjeđivanje.

    Sonda za uzorkovanje krutih čestica instalira se u neposrednoj blizini probe za uzorkovanje plinovitih emisija, a instalacija mora biti u skladu s odredbama odjeljka 2.3.5.

    Za određivanje mase krutih čestica potrebni su sustav za uzorkovanje krutih čestica, filtar za uzorkovanje krutih čestica, mikrogramska vaga te komora za vaganje s kontroliranom temperaturom i vlagom.

    Specifikacije sustava za razrjeđivanje djelomičnog protoka

    Sustav za razrjeđivanje djelomičnog protoka treba biti načinjen tako da dijeli ispušni tok na dva dijela, manji dio se miješa sa zrakom, a potom koristi za mjerenje krutih čestica. Za ovo je nužno potpuno točno odrediti omjer razrjeđenja. Mogu se koristiti različite metode dijeljenja, no vrsta korištenog dijeljenja značajno određuje opremu za uzorkovanje i postupke za korištenje (Prilog VI., odjeljak 1.2.1.1.).

    Za kontrolu sustava razrjeđivanja djelomičnog protoka potreban je brz odziv sustava. Vrijeme transformacije sustava određuje se postupkom opisanim u Dodatku 2., odjeljku 1.11.1.

    Ako su kombinirano vrijeme transformacije mjerenja protoka ispuha (vidjeti odjeljak prije) i sustav djelomičnog protoka manji od 0,3 s, tada se može koristiti izravno povezana kontrola. Ako vrijeme transformacije prelazi 0,3 s, mora se koristiti ‚look ahead’ kontrola koja se temelji na prethodno zabilježenim provedbama testiranja. U tom je slučaju vrijeme reakcije ≤ 1 s, a vrijeme odgode kombinacije ≤ 10 s.

    Odziv ukupnog sustava oblikuje se tako da osigurava reprezentativni uzorak krutih čestica, GSE proporcionalan masenu protoku ispuha. Za određivanje proporcionalnosti koristi se analiza regresije GSE u odnosu na GEXHW koja se provodi pri vrijednosti dobivanja podataka od najmanje 5 Hz, a moraju se poštovati sljedeći kriteriji:

    —

    koeficijent uzajamne zavisnosti r linearne regresije između GSE i GEXHW ne smije biti manji od 0,95,

    —

    standardna greška procjene GSE na GEXHW ne smije prelaziti 5 % maksimalnoga GSE.

    —

    GSE prekid toka linije regresije ne smije prelaziti ± 2 % maksimalnoga GSE.

    Po izboru se može provesti predispitivanje, a signal masenog protoka ispuha tog predispitivanja može se koristiti za kontroliranje protoka uzorka u sustav krutih čestica (predviđajuća kontrola). Takav je postupak potreban ako su vrijeme transformacije sustava krutih čestica t50, P ili/i vrijeme transformacije signala masenog protoka ispuha t50, F > 0,3 s. Točna kontrola sustava djelomičnog razrjeđenja dobiva se ako predviđajuća kontrola pomakne vremenski trag GEXHW, pre predispitivanja koje kontrolira GSE od t50, P + t50, F.

    Za utvrđivanje uzajamnog odnosa između GSE i GEXHW koriste se podaci uzeti tijekom stvarnog ispitivanja s vremenom GEXHW usklađenim s t50, F u odnosu na GSE (t50, P ne doprinosi usklađivanju vremena). Vremenski pomak između GEXHW i GSE jest razlika u njihovim vremenima transformacija određenim u Dodatku 2., odjeljku 2.6.

    Za sustave djelomičnog razrjeđivanja točnost uzorka protoka GSE je od posebne važnosti ako se ne mjeri izravno, nego određuje mjerenjem diferencijalnog protoka:

    Formula

    U ovom slučaju točnost od ± 2 % za GTOTW i GDILW nije dovoljna da jamči prihvatljivu točnost GSE. Ako se protok plina određuje mjerenjem diferencijalnog protoka, maksimalna pogreška te razlike mora biti takva da je točnost GSE unutar ± 5 % ako je omjer razrjeđenja manji od 15. Može se izračunati uzimanjem srednjeg kvadratnog korijena pogreške svih instrumenata.

    Prihvatljive točnosti GSE mogu se dobiti jednom od sljedećih metoda:

    (a)

    Apsolutne točnosti GTOTW i GDILW su ± 0,2 % što jamči točnost GSE od ≤ 5 % pri omjeru razrjeđenja 15. Međutim, pri većim omjerima razrjeđenja dolazi do većih grešaka.

    (b)

    Kalibracija GDILW u odnosu na GTOTW vrši se tako da se dobiju iste točnosti za GSE kao pod (a). Za detalje takve kalibracije vidjeti Dodatak 2., odjeljak 2.6.

    (c)

    Točnost GSE određuje se neizravno iz točnosti omjera razrjeđenja kako je određeno plinom za praćenje, npr. CO2. Ponovo, traže se točnosti ekvivalentne metodi (a) za GSE.

    (d)

    apsolutna točnost GTOTW i GDILW je unutar ± 2 % cjelokupnog mjernog raspona, maksimalna greška razlike između GTOTW i GDILW je unutar 0,2 %, a pogreška linearnosti je unutar ± 0,2 % najvećeg promatranoga GTOTW tijekom ispitivanja.

    2.4.1.   Filtri za uzorkovanje krutih čestica

    2.4.1.1.   Specifikacija filtra

    Za ispitivanja radi izdavanja certifikata potrebni su filtri od staklenih vlakana presvučeni fluorougljikom ili membranski filtri na bazi fluorougljika. Za posebne se namjene mogu koristiti različiti materijali filtra. Svi tipovi filtara moraju imati 0,3 μm DOP (dioktilftalat) učinkovitosti prikupljanja od najmanje 99 % pri površinskoj brzini plina između 35 i 100 cm/s. Pri provedbi usporednih ispitivanja između laboratorija ili između proizvođača i nadležnih tijela za homologaciju moraju se koristiti filtri jednake kvalitete.

    2.4.1.2.   Veličina filtra

    Filtri krutih čestica moraju imati promjer od najmanje 47 mm (37 mm unutarnji promjer). Prihvatljivi su filtri većih promjera (odjeljak 2.4.1.5.).

    2.4.1.3.   Primarni i pomoćni filtri

    Razrijeđeni ispuh uzorkuje se jednim parom filtara postavljenih u seriji (jedan primarni i jedan pomoćni filtar) tijekom slijeda ispitivanja. Pomoćni filtar mora biti smješten najviše 100 mm niže od primarnog filtra te ne smije biti u kontaktu s njim. Filtri se mogu vagati posebno ili u paru s filtrima postavljenim tako da su radne površine jedna nasuprot drugoj.

    2.4.1.4.   Brzina površine filtra

    Mora se postići površinska brzina plina kroz filtre od 35 do 100 cm/s. Povećanje pada tlaka između početka i kraja ispitivanja ne smije biti veće od 25 kPa.

    2.4.1.5.   Opterećenje filtra

    U sljedećoj su tablici prikazana preporučena minimalna opterećenja filtra za najuobičajenije veličine filtra. Za veće filtre minimalno opterećenje filtra mora biti 0,065 mg/1 000 mm2 površine filtra.

    Promjer filtra

    (mm)

    Preporučeni unutarnji promjer

    (mm)

    Preporučeno minimalno opterećenje

    (mg)

    47

    37

    0,11

    70

    60

    0,25

    90

    80

    0,41

    110

    100

    0,62

    2.4.2.   Specifikacije komore za vaganje i analitičke vage

    2.4.2.1.   Uvjeti u komori za vaganje

    Temperatura komore (ili prostorije) u kojoj se kondicioniraju i važu filtri za krute čestice mora se održavati unutar 295 K (22 °C) ± 3 K tijekom svih kondicioniranja i vaganja filtra. Vlaga se održava na rosištu od 282,5 (9,5 °C) ± 3 K, i relativnoj vlažnosti od 45 ± 8 %.

    2.4.2.2.   Vaganje referentnog filtra

    U komori (ili prostoriji) ne smije biti nikakvih tvari koje onečišćuju okolinu (kao što je prašina) koje bi se mogle nataložiti na filtre krutih čestica tijekom njihove stabilizacije. Poremećaji u specifikacijama prostorije za vaganje, kako je to u glavnim crtama izneseno u odjeljku 2.4.2.1., dozvoljeni su ako ne traju više od 30 minuta. Prostorija za vaganje treba udovoljavati zahtijevanim specifikacijama prije ulaska osoblja u prostoriju za vaganje. Najmanje dva neuporabljena referentna filtra ili para referentnih filtara moraju se izvagati unutar četiri sata od vaganja filtara (para filtara) uzorka, ali je bolje istodobno s vaganjem filtara (para filtara) uzorka. Oni moraju biti iste veličine i od istog materijala kao i filtri uzorka.

    Ako se prosječna težina referentnih filtara (ili referentnih parova filtara) promijeni između vaganja filtara uzorka za više od 10 μg tada se svi filtri moraju baciti, a ispitivanje emisija ponoviti.

    Ako nije udovoljeno kriterijima stabilnosti prostorije za vaganje iznesenim u odjeljku 2.4.2.1., ali vaganje referentnog filtra (para) udovoljava gore navedenim kriterijima tada proizvođač po svom izboru može prihvatiti težine filtara uzorka ili poništiti ispitivanja, odrediti kontrolni sustav prostorije za vaganje te ponoviti ispitivanja.

    2.4.2.3.   Analitička vaga

    Analitička vaga koja se koristi za određivanje težina svih filtara mora biti preciznosti (standardnog odstupanja) od 2 μg i rezolucije od 1 μg (1 znamenka = 1 μg) prema specifikacijama proizvođača vage.

    2.4.2.4.   Eliminacija utjecaja statičkog elektriciteta

    Kako bi se eliminirao utjecaj statičkog elektriciteta, filtri se moraju neutralizirati prije vaganja, na primjer polonijskim neutralizatorom ili uređajem sličnog učinka.

    2.4.3.   Dodatne specifikacije za mjerenje krutih čestica

    Svi dijelovi sustava za razrjeđivanje te sustav za uzorkovanje od ispušne cijevi sve do držača filtra koji su u kontaktu s nerazrijeđenim i razrijeđenim ispušnim plinom moraju biti načinjeni tako da na najmanju mjeru svedu taloženje ili promjenu krutih čestica. Svi dijelovi moraju biti sastavljeni od električno provodljivih materijala koji ne reagiraju s komponentama ispušnog plina te moraju biti električki uzemljeni kako bi se spriječili elektrostatički utjecaji.”

    6.

    Dodatak 2. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    naslov se mijenja kako slijedi:

    „Dodatak 2.

    POSTUPAK KALIBRACIJE (NRSC, NRTC (1))

    (b)

    Odjeljak 1.2.2. mijenja se kako slijedi:

    Iza sadašnjeg teksta dodaje se sljedeći tekst:

    „Ova točnost podrazumijeva da primarni plinovi koji se koriste za razrjeđivanje moraju imati poznatu točnost od najmanje ± 1 % u skladu s nacionalnim ili međunarodnim standardima. Provjera se provodi na 15 do 50 % cjelokupnog mjernog raspona za svaku kalibraciju koja uključuje uređaj za razrjeđivanje. Može se provesti i dodatna provjera pomoću drugog kalibracijskog plina ako prva provjera nije uspjela.

    Osim toga, uređaj za razrjeđivanje se može provjeriti instrumentom koji je po prirodi linearan, npr. korištenjem NO plina s CLD. Raspon vrijednosti instrumenta podešava se plinom za umjeravanje izravno povezanim na instrument. Uređaj za razrjeđivanje provjerava se na korištenim postavkama, a nominalna se vrijednost uspoređuje s izmjerenom koncentracijom instrumenta. Ta razlika na svakoj točki mora biti unutar ± 1 % nominalne vrijednosti.

    Mogu se koristiti i druge metode utemeljene na dobrim iskustvima iz inženjerske prakse uz pristanak svih strana uključenih u postupak.

    Napomena: Precizni razdjelnik plina točnosti unutar ± 1 % preporuča se za uspostavu točne kalibracijske krivulje analizatora. Razdjelnik plina kalibrira proizvođač istoga.”;

    (c)

    Odjeljak 1.5.5.1. mijenja se kako slijedi:

    i.

    prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

    „Kalibracijska krivulja analizatora stvara se na najmanje šest kalibracijskih točaka (isključujući nulu) razmaknutih što je ujednačenije moguće.”

    ii.

    treća alineja zamjenjuje se sljedećim:

    „Kalibracijska krivulja ne smije se razlikovati za više od ±2% od nominalne vrijednosti za svaku kalibracijsku točku te za više od ±0,3% cjelokupnog mjernog raspona na nuli.”;

    (d)

    u odjeljku 1.5.5.2. zadnja alineja zamjenjuje se sljedećim:

    „Kalibracijska krivulja se ne smije razlikovati za više od ± 4 % od nominalne vrijednosti za svaku kalibracijsku točku te za više od ± 0,3 % cjelokupnog mjernog raspona na nuli.”;

    (e)

    tekst iz odjeljka 1.8.3. zamjenjuje se sljedećim:

    „Provjera interferencije kisika određuje se pri uvođenju analizatora u servis te nakon intervala glavnih servisa.

    Bira se raspon u kojem će plinovi za provjeru interferencije kisika biti unutar gornjih 50 %. Ispitivanje se provodi na temperaturi pećnice prema zahtjevu.

    1.8.3.1.

    Plinovi interferencije kisika

    Plinovi provjere interferencije kisika sadrže propan s 350 ppmC ÷ 75 ppmC ugljikovodika. Vrijednosti koncentracije utvrđuju se za tolerancije kalibracijskog plina kromatografskom analizom ukupnih ugljikovodika plus nečistoće ili dinamičkim razrjeđivanjem. Dušik je glavni razrjeđivač s kisikom za ravnotežu. Mješavine potrebne za ispitivanje dizelskih motora su:

    Koncentracije kisika

    Ravnoteža

    21 (od 20 do 22)

    Dušik

    10 (od 9 do 11)

    Dušik

    5 (od 4 do 6)

    Dušik

    1.8.3.2.

    Postupak

    (a)

    Analizator se postavlja na nulu.

    (b)

    Analizator se umjerava mješavinom 21 % kisika.

    (c)

    Nulti se odziv ponovo provjerava. Ako se promijenio za više od 0,5 % cjelokupnog mjernog raspona, točke (a) i (b) se ponavljaju.

    (d)

    Uvode se plinovi za provjeru interferencije 5 % -tnog i 10 % -tnog kisika.

    (e)

    Nulti se odziv ponovo provjerava. Ako se promijenio za više od ± 1 % cjelokupnog mjernog raspona tada se ispitivanje ponavlja.

    (f)

    Interferencija kisika (%02I) izračunava se za sve mješavine iz točke (d) na sljedeći način:

    Formula

    A

    =

    koncentracija ugljikovodika (ppmC) u korištenom plinu za umjeravanje iz točke (b)

    B

    =

    koncentracija ugljikovodika (ppmC) u plinu za provjeru interferencije kisika korištenom u točki (d)

    C

    =

    odziv analizatora
    Image

    D

    =

    postotak odziva analizatora cjelokupnog mjernog raspona uslijed A.

    (g)

    Postotak interferencije kisika (%O2I) mora biti manji od ±3,0% za sve zahtijevane plinove za provjeru interferencije kisika prije ispitivanja.

    (h)

    Ako je interferencija kisika veća od ± 3,0 %, tada se protok zraka iznad i ispod proizvođačkih specifikacija dodatno podešava ponavljajući postupak iz točke 1.8.1. za svaki protok.

    (i)

    Ako je interferencija kisika veća od ± 3,0 % i nakon podešavanja protoka zraka tada se variraju protok goriva te stoga i protok uzorka ponavljajući točku 1.8.1. za svako novo namještanje.

    (j)

    Ako je interferencija kisika još uvijek veća od ± 3,0 % tada se prije ispitivanja analizator, FID goriva ili plamenik zraka moraju popraviti ili zamijeniti. Ova se točka zatim ponavlja s popravljenom ili zamijenjenom opremom odnosno plinovima.”;

    (f)

    sadašnji stavak 1.9.2.2. mijenja se kako slijedi:

    i.

    prvi podstavak mijenja se kako slijedi:

    „Ova se provjera odnosi samo na mjerenje koncentracija vlažnog plina. Pri izračunavanju vodenog hlađenja mora se uzeti u obzir razrjeđivanje NO plina za umjeravanje vodenom parom i razmjernost koncentracije vodene pare te mješavine u odnosu na onu očekivanu tijekom ispitivanja. NO plin za umjeravanja koncentracije od 80 do 100% cjelokupne ljestvice u odnosu na uobičajeni raspon rada propušta se kroz (H)CLD, a vrijednost NO se bilježi kao D. NO plin tada prolazi mjehurićima kroz vodu na sobnoj temperaturi te se propušta kroz (H)CLD, a NO vrijednost se bilježi kao C. Utvrđuje se temperatura vode i bilježi kao F. Tlak zasićene pare te mješavine koji odgovara temperaturi mjehurićaste vode (F) određuje se i bilježi kao G. Koncentracija vodene pare (u %) mješavine izračunava se kako slijedi:”;

    ii.

    treći se podstavak zamjenjuje se sljedećim:

    „i bilježi kao De. Za dizelski ispuh procjenjuje se maksimalna očekivana koncentracija vodene pare iz ispuha (u %), pod pretpostavkom da je omjer atoma goriva H/C od 1,8 do 1 od maksimalne koncentracije CO2 u ispušnom plinu ili od nerazrijeđene koncentracije CO2 plina za umjeravanje (A, izmjeren u odjeljku 1.9.2.1.) kako slijedi:”;

    (g)

    umeće se sljedeći odjeljak:

    1.11.   Dodatni zahtjevi za kalibriranje mjerenja nerazrijeđenog ispuha tijekom NRTC ispitivanja

    1.11.1.   Provjera vremena odziva sustava za analizu

    Postavke sustava za procjenu vremena odziva moraju biti potpuno iste kao i tijekom mjerenja provedbe ispitivanja (tj. tlak, protok, postavke filtara na analizatorima kao i svi ostali utjecaji na vrijeme odziva). Određivanje vremena odziva vrši se direktnim prebacivanjem plina na otvoru sonde za uzorkovanje. Prebacivanje se mora izvršiti za manje od 0,1 s. Plinovi koji se koriste za ispitivanje uzrokuju promjenu koncentracije od najmanje 60 % FS.

    Bilježi se slijed koncentracija svih pojedinačnih komponenti plina. Vrijeme odziva se definira kao vremenska razlika između zamjene plina i odgovarajuće promjene zabilježene koncentracije. Vrijeme odziva sustava (t90) sastoji se od vremena kašnjenja do mjernog detektora i vremena uspona detektora. Vrijeme kašnjenja definira se kao vrijeme od zamjene (t0) sve dok odziv nije 10 % konačnog očitanja (t10). Vrijeme uspona definira se kao vrijeme koje prođe između 10 % i 90 % odziva konačnog očitavanja (t90 – t10).

    Za usklađivanje vremena analizatora i signala protoka ispuha u slučaju mjerenja nerazrijeđenog ispuha, vrijeme transformacije definira se kao vrijeme od promjene (t0) sve dok odziv finalnog očitanja nije 50 % (t50).

    Vrijeme odziva sustava je ≤ 10 sekunda s vremenom reakcije ≤ 2,5 sekunda za sve korištene ograničene komponente (CO, NOx, HC) i sve režime rada.

    1.11.2.   Kalibracija analizatora plina za praćenje kod mjerenja protoka ispuha

    Analizator za mjerenje koncentracije plina za praćenje, ako se koristi, kalibrira se pomoću standardnog plina.

    Kalibracijska krivulja određuje se s najmanje 10 kalibracijskih točaka (isključujući nulu) razmaknutih tako da se pola kalibracijskih točaka postavi između od 4 do 20 % cjelokupnog mjernog raspona analizatora, a ostale između 20 i 100 % cjelokupnog mjernog raspona. Kalibracijska se krivulja računa metodom najmanjih kvadrata.

    Kalibracijska krivulja ne smije se razlikovati za više od ± 1 % od pune skale nominalne vrijednosti svake kalibracijske točke, u rasponu od 20 do 100 % od konačne vrijednosti ljestvice. Također se ne smije razlikovati za više od ± 2 % od nominalne vrijednosti u rasponu od 4 do 20 % od konačne vrijednosti ljestvice.

    Analizator se postavlja na nulu i umjerava prije provedbe ispitivanja pomoću nultog plina i plina za umjeravanje čija je nominalna vrijednost veća od 80 % analizatorovog cjelokupnog mjernog raspona.”;

    (h)

    stavak 2.2. zamjenjuje se sljedećim:

    „2.2.

    Kalibracija mjerila protoka plina ili instrumentacija za mjerenje protoka mora biti u skladu s nacionalnim i/ili međunarodnim standardima.

    Maksimalna greška izmjerene vrijednosti mora biti unutar ± 2 % očitanja.

    Za sustave razrjeđivanja djelomičnog protoka točnost protoka uzorka GSE je posebno važna, ako se ne mjeri izravno već se određuje mjerenjem diferencijalnog protoka:

    Formula

    U ovom slučaju točnost od ± 2 % za GTOTW i GDILW nije dovoljna da može jamčiti odgovarajuće točnosti GSE. Ako se protok plina određuje mjerenjem diferencijalnog protoka, maksimalna greška razlike mora biti takva da točnost GSE bude unutar ± 5 % ako je omjer razrjeđenja manji od 15. Može se izračunati uzimanjem srednjeg kvadratnog korijena pogrešaka svih instrumenata.”;

    (i)

    dodaje se sljedeći odjeljak:

    2.6.   Dodatni zahtjevi za kalibraciju sustava za razrjeđivanje djelomičnog protoka

    2.6.1.   Periodička kalibracija

    Ako se protok plina koji se uzorkuje određuje mjerenjem diferencijalnog protoka tada se mjerač protoka ili instrumentacija za mjerenje protoka kalibrira jednim od sljedećih postupaka i to tako da protok sonde GSE u tunel ispunjava zahtjeve točnosti iz Dodatka I., odjeljka 2.4.:

    Mjerač protoka za GDILW povezuje se u seriji s mjeračem protoka za GTOTW, razlika između ta dva mjerača protoka kalibrira se na najmanje pet točaka postavki s jednako razmaknutim vrijednostima protoka između najniže korištene vrijednosti GDILW tijekom ispitivanja i vrijednosti GTOTW korištene tijekom ispitivanja. Tunel za razrjeđivanje može se zaobići.

    Kalibrirani uređaj masenog protoka povezuje se u seriji na mjerač protoka GTOTW, a točnost se provjerava za vrijednosti korištene u ispitivanju. Tada se kalibrirani uređaj masenog protoka povezuje u seriji na mjerač protoka za GDILW i točnost se provjerava za najmanje pet postavki koje odgovaraju omjeru razrjeđenja između 3 i 50, u odnosu na GTOTW koji se koristio u testu.

    Prijenosna cijev TT isključena je iz ispušne cijevi te je na nju spojen kalibrirani uređaj za mjerenje protoka, uz odgovarajući raspon mjerenja GSE. Zatim je GTOTW postavljen na vrijednost korištenu u testu, a GDILW je postavljen na najmanje pet vrijednosti koje odgovaraju omjeru razrjeđivanja q između 3 i 50. Osim toga može se nabaviti i posebna kalibracijska protočna staza u kojoj se tunel zaobilazi, ali se ukupni protok zraka za razrjeđivanje kroz odgovarajuće mjerače zadržava kao i pri stvarnom ispitivanju.

    U prijenosnu cijev TT uvodi se plin za praćenje. Ovaj plin za praćenje može biti sastojak ispušnog plina, kao što je CO2 ili NOx. Nakon razrjeđivanja u tunelu mjere se komponente plina za praćenje. To se vrši za pet omjera razrjeđenja između 3 i 50. Točnost protoka uzorka se određuje iz omjera razrjeđenja q:

    Formula

    Točnosti analizatora plina uzimaju se u obzir kako bi jamčile točnost GSE.

    2.6.2.   Provjera protoka ugljika

    Provjera protoka ugljika pomoću stvarnog protoka izrazito se preporuča za otkrivanje problema pri mjerenju i kontroli te potvrdu samog rada sustava za razrjeđivanje djelomičnog protoka. Provjeru protoka ugljika treba provesti barem svaki put kad se ugradi novi motor ili kad se nešto značajno mijenja u konfiguraciji ispitivane ćelije.

    Motor mora raditi na vršnom zakretnom momentu opterećenja i brzine ili bilo kojem drugom stanju spremnom za rad koje proizvodi 5 % ili više CO2. Sustav uzorkovanja djelomičnog protoka radi s faktorom razrjeđenja od oko 15 na 1.

    2.6.3.   Provjera prije ispitivanja

    Provjera prije ispitivanja provodi se unutar dva sata prije provedbe ispitivanja i to na sljedeći način:

    Točnost mjerača protoka se provjerava istom metodom koja se koristi za kalibraciju na najmanje dvije točke uključujući vrijednosti protoka GDILW koje odgovaraju omjerima razrjeđenja između 5 i 15 za vrijednost GTOTW korištenu tijekom ispitivanja.

    Ako se zabilješkama gore opisanih postupaka kalibracije može pokazati da je kalibracija mjerača protoka stabilna kroz duže razdoblje, tada se može izostaviti provjera prije ispitivanja.

    2.6.4.   Određivanje vremena transformacije

    Postavke sustava za procjenu vremena transformacije su potpuno iste kao i tijekom mjerenja provedbe ispitivanja. Vrijeme transformacije se utvrđuje sljedećom metodom:

    Neovisni referentni mjerač protoka koji ima odgovarajući raspon mjerenja za sondu protoka stavlja se u seriji zajedno i povezuje sa sondom. Ovaj mjerač protoka ima vrijeme transformacije manje od 100 ms za veličinu stupnja protoka koji se koristi u mjerenju vremena odziva, s dovoljno niskom restrikcijom koja ne utječe na dinamičnu provedbu sustava za razrjeđivanje djelomičnog protoka te je u skladu s pozitivnim iskustvima iz inženjerske prakse.

    Promjena protoka ispušnih plinova (ili protoka zraka ako se izračunava protok ispuha) u sustavu za razrjeđivanje djelomičnog protoka, izvodi se postupno od niskog protoka do najmanje 90 % cjelokupnog mjernog raspona. Okidač za promjenu stupnja treba biti onaj isti koji je korišten za početak ‚look ahead’ kontrole pri stvarnom ispitivanju. Poticaj stupnja protoka ispuha i odziv mjerača protoka bilježe se pri vrijednosti uzorkovanja od najmanje 10 Hz.

    Iz ovih se podataka određuje vrijeme transformacije za sustav razrjeđivanja djelomičnog protoka, a to je vrijeme od početka okidača promjene do 50 % točke odziva mjerača protoka. Na sličan način se određuju vremena transformacije za GSE signal sustava za razrjeđivanje djelomičnog protoka kao i GEXHW signal mjerača protoka ispuha. Ti se signali koriste u provjeri regresije koja se izvodi nakon svakog ispitivanja (Dodatak I., odjeljak 2.4.).

    Izračun se ponavlja za najmanje pet okidača za uspon i pad, pa se računa prosječan rezultat. Unutarnje vrijeme transformacije (< 100 ms) referentnog mjerača protoka oduzima se od te vrijednosti. To je ‚look ahead vrijednost’ za sustav razrjeđivanja djelomičnog protoka koja se primjenjuje u skladu s Dodatkom I. odjeljkom 2.4.”;

    7.

    dodaje se sljedeći odjeljak:

    „3.   KALIBRACIJA SUSTAVA CVS

    3.1.   Općenito

    Sustav CVS kalibrira se pomoću točnog mjerača protoka i sredstava za promjenu uvjeta rada.

    Protok kroz sustav mjeri se na različitim postavkama rada protoka, a parametri kontrole sustava mjere se i uspoređuju s protokom.

    Mogu se koristiti različiti tipovi mjerača protoka, npr. kalibrirana venturijeva cijev, kalibrirani laminarni mjerač protoka, kalibrirani mjerač turbine.

    3.2.   Kalibracija pozitivne volumetričke crpke (PDP)

    Svi parametri koji se odnose na crpku se istodobno mjere uz parametre povezane s kalibracijom venturijeve cijevi koja je u seriji povezana s crpkom. Izračunana količina protoka (u m3/min na otvoru crpke, apsolutni tlak i temperatura) nanosi se na grafikon prema uzajamnom odnosu koji odgovara specifičnoj kombinaciji parametara crpke. Određuje se linearna jednadžba koja uspoređuje protok crpke i funkciju uzajamnog odnosa. Ako CVS ima višebrzinski pogon tada se kalibracija provodi za svako korišteno područje.

    Tijekom kalibracije potrebno je održavati stabilnost temperature.

    Curenje na spojevima i cjevovodima između kalibracijske venturijeve cijevi i CVS crpke treba održavati nižim od 0,3 % najnižeg protoka (najviša restrikcija i najniža PDP točka brzine).

    3.2.1.   Analiza podataka

    Protok zraka (Qs) na svakoj postavci restrikcije (minimalno 6 postavki) izračunava se u standardnim m3/min iz podataka s mjerača protoka koristeći proizvođačevu propisanu metodu. Protok zraka se tada pretvara u protok crpke (Vo) u m3/rev na apsolutnoj temperaturi i pritisku na otvoru crpke i to kako slijedi:

    Image

    gdje je,

    Qs

    =

    protok zraka u standardnim uvjetima (101,3 kPa, 273 K) (m3/s)

    T

    =

    temperatura na otvoru crpke (K)

    pA

    =

    apsolutni tlak na otvoru crpke (PB - P1) (kPa)

    n

    =

    brzina crpke (rev/s)

    Da bi se razjasnile interakcije promjena tlaka na crpki te stupanj nagiba crpke, uzajamni se odnos (Xo) između brzine crpke, diferencijala tlaka od otvora do izlaza crpke i apsolutni tlak na izlazu crpke računa kako slijedi:

    Image

    gdje je

    Δpp

    =

    diferencijal tlaka od otvora do izlaza crpke (kPa)

    pA

    =

    apsolutni tlak na izlazu crpke (kPa)

    Provodi se linearni, najmanje kvadratni spoj kako bi se izvela jednadžba kalibracije kako slijedi:

    Image

    Do i m su konstante prekida toka, odnosno nagiba, koje opisuju linije regresije.

    Za sustav CVS s višestrukim brzinama kalibracijske krivulje dobivene za različite raspone protoka crpke moraju biti približno paralelne, a vrijednosti prekida toka (Do) moraju se povećavati kako raspon protoka crpke pada.

    Vrijednosti dobivene jednadžbom moraju biti unutar ± 0,5 % izračunane vrijednosti Vo. Vrijednosti m variraju od jedne crpke do druge. Pritjecanje krutih čestica kroz vrijeme uzrokuje pad nagiba crpke što dovodi do nižih vrijednosti m. Stoga se kalibracija provodi pri pokretanju crpke, nakon velikih zahvata na održavanju i ako ukupna provjera sustava (odjeljak 3.5) ukazuje na promjenu u stupnju nagiba.

    3.3.   Kalibracija venturijeve cijevi kritičnog protoka (CFV)

    Kalibracija CFV se zasniva na jednadžbi protoka za kritičnu venturijevu cijev. Protok plina je funkcija ulaznog tlaka i temperature kako je to dolje prikazano:

    Image

    gdje je,

    Kv

    =

    koeficijent kalibracije

    pA

    =

    apsolutni tlak na otvoru venturijeve cijevi (kPa)

    T

    =

    temperatura na otvoru venturijeve cijevi (K)

    3.3.1.   Analiza podataka

    Protok zraka (Qs) na svakoj postavci restrikcije (najmanje osam postavki) izračunava se u standardnim m3/min od podataka s mjerača protoka koristeći proizvođačevu propisanu metodu. Kalibracijski se koeficijent izračunava iz kalibracijskih podataka za svaku postavku i to kako slijedi:

    Image

    gdje je,

    Qs

    =

    protok zraka u standardnim uvjetima (101,3 kPa, 273 K) (m3/s)

    T

    =

    temperatura na otvoru venturijeve cijevi (K)

    pA

    =

    apsolutni tlak na otvoru venturijeve cijevi (kPa)

    Da bi se odredio raspon kritičnog protoka, Kv se ucrtava kao funkcija tlaka na otvoru venturijeve cijevi. Za kritični (zagušeni) protok Kv ima relativno konstantnu vrijednost. Kako tlak pada (vakuum se povećava) venturijeva cijev više nije zagušena i Kv pada što ukazuje na to da CFV radi izvan dopuštenog raspona.

    Izračunava se prosječni Kv i standardno odstupanje za minimalno osam točaka na području kritičnog protoka. Standardno odstupanje ne smije prelaziti ± 0,3 % prosječnog Kv.

    3.4.   Kalibracija venturijeve cijevi ispod brzine zvuka (SSV)

    Kalibracija SSV zasniva se na jednadžbi protoka za venturijevu cijev ispod brzine zvuka. Protok plina je funkcija tlaka i temperature na otvoru, pada tlaka između otvora i suženja SSV, kako je to dolje prikazano:

    Image

    gdje je,

    Ao

    =

    skup konstanti i pretvaranja jedinica

    Image

    d

    =

    promjer suženja SSV (m)

    Cd

    =

    koeficijent ispuha SSV

    PA

    =

    apsolutni tlak na otvoru venturijeve cijevi (kPa)

    T

    =

    temperatura na otvoru venturijeve cijevi (K)

    Image

    3.4.1.   Analiza podataka

    Protok zraka (Qssv) pri svakoj postavci protoka (najmanje 16 postavki) izračunava se u standardnim m3/min od podataka s mjerača protoka koristeći proizvođačevu propisanu metodu. Koeficijent ispuha izračunava se iz kalibracijskih podataka za svaku postavku kako slijedi:

    Image

    gdje je,

    Qssv

    =

    protok zraka u standardnim uvjetima (101,3 kPa, 273 K), m3/s

    T

    =

    temperatura na otvoru venturijeve cijevi, K

    d

    =

    promjer suženja SSV, m

    Image

    Kako bi se odredio raspon protoka ispod brzine zvuka, Cd se nanosi na grafikon kao funkcija Reynoldsovog broja na SSV suženju. Re na SSV suženju se izračunava pomoću sljedeće formule:

    Image

    gdje je,

    A1

    =

    skup konstanti i pretvaranja jedinicaImage

    Qssv

    =

    protok zraka u standardnim uvjetima (101,3 kPa, 273 K), (m3/s)

    d

    =

    promjer suženja SSV, (m)

    μ

    =

    apsolutni ili dinamični viskozitet, izračunan pomoću sljedeće formule:

    Image

    gdje je,

    Image

    Pošto je Qssv ulazni podatak za Re formulu, izračuni moraju započeti inicijalnom pretpostavkom Qssv ili Cd kalibracijske venturijeve cijevi i ponavljati se sve dok se Qssv ne konvergira. Metoda stjecanja u jednoj točki mora biti točnosti do 0,1 % ili bolje.

    Za najmanje šesnaest točaka područja protoka ispod brzine zvuka izračunane vrijednosti Cd koje proizlaze iz jednadžbe kalibracijske krivulje moraju biti unutar ± 0,5 % izmjerenog Cd za svaku kalibracijsku točku.

    3.5.   Provjera ukupnog sustava

    Ukupna točnost sustava CVS uzorkovanja i analitičkog sustava određuje se uvođenjem poznate mase onečišćujućeg plina u sustav koji radi na uobičajeni način. Onečišćujuća tvar se analizira, a masa izračunana u skladu s Prilogom III., Dodatkom 3., odjeljkom 2.4.1. osim u slučaju propana gdje se koristi faktor 0,000472 umjesto 0,000479 za HC. Koristi se bilo koja od ove dvije tehnike.

    3.5.1.   Mjerenje otvorom kritičnog protoka

    Poznata količina čistog plina (propana) uvodi se u sustav CVS kroz kalibrirani kritični otvor. Ako je ulazni tlak dovoljno visok, tada protok, koji se prilagođava pomoću otvora kritičnog protoka, ne ovisi o izlaznom tlaku otvora (kritični protok). Sustav CVS radi kao pri uobičajenom ispitivanju emisije ispuha otprilike od 5 do 10 minuta. Uzorak plina analizira se uobičajenom opremom (vreća za uzorkovanje ili integrirajućom metodom), a zatim se izračunava masa plina. Tako određena masa mora biti unutar ± 3 % od poznate mase ubrizganog plina.

    3.5.2.   Mjerenje gravimetrijskom tehnikom

    Određuje se težina malog cilindra punjenog propanom s preciznošću od ± 0,01 g. Za otprilike pet do 10 minuta sustav CVS radi kao pri uobičajenom ispitivanju emisije ispuha dok se ugljični monoksid ili propan ubrizgavaju u sustav. Količina ispuštenog čistog plina određuje se diferencijalnim vaganjem. Uzorak plina analizira se uobičajenom opremom (vreća za uzorkovanje ili integrirajućom metodom), a zatim se izračunava masa plina. Tako određena masa mora biti unutar ± 3 % poznate mase ubrizganog plina.”

    8.

    Dodatak 3. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    Umeće se sljedeći naslov za ovaj dodatak: „PROCJENA PODATAKA I IZRAČUNI”

    (b)

    naslov odjeljka 1. treba biti: „PROCJENA PODATAKA I IZRAČUNI – NRSC ISPITIVANJE”

    (c)

    odjeljak 1.2. zamjenjuje se sljedećim:

    1.2.   Emisije krutih čestica

    Za procjenu krutih čestica bilježe se ukupne mase uzoraka (MSAM, i) kroz filtre za svaki režim. Filtri se vraćaju u komoru za vaganje i kondicioniraju najmanje jedan sat, ali ne više od 80 sati, a zatim važu. Bruto težina filtara se bilježi, a težina tara (vidjeti odjeljak 3.1. Prilog III.) oduzima. Masa krutih čestica (Mf za metodu jednostrukog filtra; Mf,i za metodu višestrukih filtara) je zbroj masa krutih čestica prikupljenih na primarnim i pomoćnim filtrima. Ako je potrebno primijeniti korekciju pozadine, tada se bilježe masa zraka za razrjeđivanje (MDIL) kroz filtre i masa krutih čestica (Md). Ako je izvršeno više od jednog mjerenja, tada se kvocijent Md/MDIL mora izračunati za svako pojedinačno mjerenje, a izračunava se prosječna vrijednost.”;

    (d)

    odjeljak 1.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

    1.3.1.   Određivanje protoka ispušnog plina

    Protok ispušnog plina (GEXHW’) određuje se za svaki režim u skladu s Prilogom III., Dodatkom 1., odjeljcima od 1.2.1. do 1.2.3.

    Kod korištenja sustava razrjeđivanja punog protoka, ukupni protok razrijeđenog ispušnog plina (GTOTW’) određuje se za svaki režim u skladu s Prilogom II., Dodatkom 1., odjeljkom 1.2.4.”;

    (e)

    odjeljci od 1.3.2. do 1.4.6. zamjenjuje se sljedećim:

    1.3.2.   Suha/vlažna korekcija (GEXHW’) određuje se za svaki režim u skladu s Prilogom III., Dodatkom 1., odjeljcima od 1.2.1. do 1.2.3.

    Kod primjene GEXHW, izmjerena koncentracija konvertira se u vlažnu osnovu u skladu sa sljedećom formulom, ako već nije izmjerena na vlažnoj osnovi:

    conc (vlažno) = kw × conc (suho)

    Za neobrađeni ispušni plin:

    Formula

    Za razrijeđeni plin:

    Formula

    ili:

    Formula

    Za zrak za razrjeđivanje:

    Image

    Za ulazni zrak (ako je različit od zraka za razrjeđivanje):

    Image

    gdje je:

    Ha

    –

    apsolutna vlažnost ulaznog zraka (g vode po kg suhog zraka)

    Hd

    –

    apsolutna vlažnost zraka za razrjeđivanje (g vode po kg suhog zraka)

    Rd

    –

    relativna vlažnost zraka za razrjeđivanje (%)

    Ra

    –

    relativna vlažnost ulaznog zraka (%)

    pd

    –

    tlak zasićene pare zraka za razrjeđivanje (kPa)

    pa

    –

    tlak zasićene pare ulaznog zraka (kPa)

    pB

    –

    ukupni barometarski tlak (kPa).

    Napomena: Ha i Hd mogu se izvesti iz mjerenja relativne vlažnosti kako je gore opisano ili iz mjerenja rosišta, mjerenja tlaka pare ili mjerenja suhim/vlažnim termometrom koristeći opće prihvaćene formule.

    1.3.3.   Ispravak vlažnosti za NOx

    Kako emisija NOx ovisi o uvjetima okolnog zraka, koncentracija NOx ispravlja se za temperaturu okolnog zraka i vlažnost faktorima KH iz sljedeće formule:

    Image

    gdje je:

    Ta

    –

    temperature zraka u (K)

    Ha

    –

    vlažnost ulaznog zraka (g vode po kg suhog zraka):

    Image

    gdje je:

    Ra

    –

    relativna vlažnost ulaznog zraka (%)

    pa

    –

    tlak zasićene pare ulaznog zraka (kPa)

    pB

    –

    ukupni barometarski tlak (kPa).

    Napomena: Ha se može izvesti iz mjerenja relativne vlažnosti kako je gore opisano ili iz mjerenja rosišta, mjerenja tlaka pare ili mjerenja suhim/vlažnim termometrom koristeći opće prihvaćene formule.

    1.3.4.   Izračun masenog protoka emisije

    Maseni protok emisije za svaki se režim izračunava kako slijedi:

    (a)

    		 Za nerazrijeđeni ispušni plin (2):

    Formula

    (b)

    		 Za razrijeđeni ispušni plin (2):

    Formula

    gdje je:

    concc je korigirana koncentracija pozadine

    Image

    ili:

    DF = 13,4/concCO2

    Koeficijenti u – vlažni koriste se u skladu s tablicom 4.:

    Tablica 4.:   Vrijednosti koeficijenata u – vlažni za različite komponente ispuha

    Plin

    u

    conc

    NOx

    0,001587

    ppm

    CO

    0,000966

    ppm

    HC

    0,000479

    ppm

    CO2

    15,19

    postotak

    Gustoća se HC temelji na prosječnom omjeru ugljika prema vodiku od 1: 1,85.

    1.3.5.   Izračuni specifičnih emisija

    Specifična emisija (g/kWh) izračunava se za sve pojedine komponente na sljedeći način:

    Formula

    gdje je

    Formula

    Faktori ponderiranja i broj režima rada (n) koji se koriste za gornji izračun u skladu su s Prilogom III., odjeljkom 3.7.1.

    1.4.   Izračun emisije krutih čestica

    Emisija krutih čestica izračunava se na sljedeći način:

    1.4.1.   Faktor korekcije vlage za krute čestice

    Budući da emisija krutih čestica dizelskih motora ovisi o uvjetima zraka u okolini, maseni protok krutih čestica korigira se za vlažnost zraka okoline faktorom Kp pomoću sljedeće formule:

    Image

    gdje je:

    Ha

    –

    vlažnost ulaznog zraka, gram vode po kg suhog zraka

    Image

    gdje je:

    Ra

    –

    relativna vlažnost ulaznog zraka (%)

    pa

    –

    tlak zasićene pare ulaznog zraka (kPa)

    pB

    –

    ukupni barometarski tlak (kPa)

    Napomena: Ha se može izvesti iz mjerenja relativne vlažnosti kako je gore opisano ili iz mjerenja rosišta, mjerenja tlaka pare ili mjerenja suhim/vlažnim termometrom koristeći opće prihvaćene formule.

    1.4.2.   Sustav za razrjeđivanje djelomičnog protoka

    Zadnji zabilježeni rezultati ispitivanja emisije krutih čestica izvode se iz sljedećih koraka. Budući da se mogu koristiti različiti tipovi kontrole stupnja razrjeđenja, mogu se primijeniti različite metode za izračun ekvivalenta masenog protoka razrijeđenog ispušnog plina GEDF. Svi se izračuni moraju temeljiti na prosječnim vrijednostima pojedinačnih režima rada (i) tijekom razdoblja uzorkovanja.

    1.4.2.1.   Izokinetički sustavi

    GEDFW,i = GEXHW,i × qi

    Image

    gdje r odgovara omjeru površine poprečnog presjeka izokinetičke sonde Ap i ispušne cijevi AT:

    Image

    1.4.2.2.   Sustavi s mjerenjem koncentracije CO2 ili NOx

    GEDFW,i = GEXHW,i × qi

    Image

    gdje je:

    ConcE

    =

    vlažna koncentracija plina za praćenje u nerazrijeđenom ispuhu

    ConcD

    =

    vlažna koncentracija plina za praćenje u razrijeđenom ispuhu

    ConcA

    =

    vlažna koncentracija plina za praćenje u zraku za razrjeđivanje

    Koncentracije izmjerene na suhoj osnovi se pretvaraju u vlažnu osnovu u skladu s odjeljkom 1.3.2.

    1.4.2.3.   Sustavi s mjerenjem CO2 i metodom ravnoteže ugljika

    Image

    gdje je:

    CO2D

    =

    koncentracija CO2 u razrijeđenom ispuhu

    CO2A

    =

    koncentracija CO2 u zraku za razrjeđivanje

    (koncentracije u volumenu % na vlažnoj osnovi)

    Ova se jednadžba temelji na pretpostavci ravnoteže ugljika (atomi ugljika kojima se opskrbljuje motor emitiraju se kao CO2) i derivira putem sljedećih koraka:

    GEDFW,i = GEXHW,i qi

    i:

    Image

    1.4.2.4.   Sustavi s mjerenjem protoka

    GEDFW,i = GEXHW,i × qi

    Image

    1.4.3.   Sustav za razrjeđivanje punog protoka

    Zadnji zabilježeni rezultati ispitivanja emisije krutih čestica izvode se iz sljedećih koraka. Svi se izračuni moraju temeljiti na prosječnim vrijednostima pojedinačnih režima rada (i) tijekom razdoblja uzorkovanja.

    GEDFW,i = GTOTW,i

    1.4.4.   Izračun masenog protoka krutih čestica

    Maseni protok krutih čestica izračunava se kako slijedi:

    Za metodu jednostrukog filtra:

    Formula

    gdje:

    (GEDFW)prosj se određuje tijekom ciklusa ispitivanja zbrajanjem prosječnih vrijednosti pojedinačnih načina rada tijekom razdoblja uzorkovanja:

    Formula

    Formula

    gdje je i = 1, … n

    Za metodu višestrukog filtra:

    Formula

    gdje je i = 1, … n

    Maseni protok krutih čestica može se korigirati što se tiče pozadine i to kako slijedi:

    Za metodu jednostrukog filtra:

    Formula

    Ako se radi više od jednog mjerenja, tada se Md/MDIL zamjenjuje s (Md/MDIL)prosj

    Image

    ili:

    DF = 13,4/concCO2

    Za metodu višestrukog filtra:

    Formula

    Ako se radi više od jednog mjerenja tada se Md/MDIL zamjenjuje s (Md/MDIL)prosj

    Image

    ili:

    DF = 13,4/concCO2

    1.4.5.   Izračun specifičnih emisija

    Specifična emisija krutih čestica PT (g/kWh) izračunava se na sljedeći način (3):

    Za metodu jednostrukog filtra:

    Formula

    Za metodu višestrukog filtra:

    Formula

    1.4.6.   Faktor efektivnog ponderiranja

    Za metodu jednostrukog filtra se faktor efektivnog ponderiranja WFE,i za svaki režim izračunava na sljedeći način:

    Formula

    gdje je i = 1, … n.

    Vrijednost faktora efektivnog ponderiranja mora biti unutar ± 0,005 (apsolutna vrijednost) faktora ponderiranja navedenih u Prilogu III., odjeljku 3.7.1.

    (f)

    umeće se sljedeći odjeljak:

    „2.   PROCJENA PODATAKA I IZRAČUNI (NRTC ISPITIVANJE)

    U ovom se odjeljku opisuju dva načela mjerenja koja se mogu koristiti za procjenu emisije onečišćujućih tvari tijekom NRTC ciklusa:

    —

    plinovite se komponente mjere u nerazrijeđenom ispušnom plinu u realnom vremenu, a krute se čestice određuju pomoću sustava za razrjeđivanje djelomičnog protoka,

    —

    plinovite komponente i krute čestice određuju se pomoću sustava za razrjeđivanje punog protoka (sustav CVS).

    2.1.   Izračun plinovitih emisija u nerazrijeđenom ispušnom plinu i krutih čestica pomoću sustava za razrjeđivanje djelomičnog protoka

    2.1.1.   Uvod

    Trenutni signali koncentracije plinovitih komponenti koriste se za izračun masenih emisija množenjem s trenutnim masenim protokom ispuha. Maseni protok ispuha može se mjeriti izravno ili izračunati pomoću metoda opisanih u Prilogu III., Dodatku 1., odjeljku 2.2.3. (mjerenje ulaznog zraka i protoka goriva, metoda plina za praćenje, mjerenje ulaznog zraka i omjera zrak/gorivo). Posebno treba obratiti pažnju na vrijeme odziva različitih instrumenata. Te se razlike uzimaju u obzir pri vremenskom usklađivanju signala.

    Za krute čestice se signali masenog protoka ispuha koriste za kontroliranje sustava za razrjeđivanje djelomičnog protoka kako bi se uzeo uzorak proporcionalan masenom protoku ispuha. Kvaliteta se proporcionalnosti provjerava primjenom analize regresije između uzorka i protoka ispuha, kako je opisano u Prilogu III., Dodatku 1., odjeljku 2.4.

    2.1.2.   Određivanje plinovitih komponenti

    2.1.2.1.   Izračun masene emisije

    Masa onečišćujućih tvari Mplin(g/ispitivanje) određuje se izračunavanjem trenutačnih masenih emisija iz nerazrijeđenih koncentracija onečišćujućih tvari, vrijednosti u iz tablice 4. (vidjeti također odjeljak 1.3.4.) i masenog protoka ispuha, usklađenih za vrijeme transformacije te integrirajući trenutačne vrijednosti tijekom ciklusa. Bolje je ako je moguće koncentracije izmjeriti na vlažnoj osnovi. Ako se mjeri na suhoj osnovi, tada se za trenutačne vrijednosti koncentracije primjenjuje korekcija suho/vlažno kako je to dolje opisano i to prije nego se naprave bilo kakvi dalji izračuni.

    Tablica 4.   Vrijednosti koeficijenata u — vlažno za različite komponente ispuha

    Plin

    u

    conc

    NOx

    0,001587

    ppm

    CO

    0,000966

    ppm

    HC

    0,000479

    ppm

    CO2

    15,19

    postotak

    Gustoća HC-a zasniva se na prosječnom omjeru ugljika prema vodiku od 1: 1,85.

    Primjenjuje se sljedeća formula:

    Formula

    gdje je:

    u

    =

    omjer između gustoće komponente ispuha i gustoće ispušnog plina

    conci

    =

    trenutačna koncentracija odgovarajuće komponente u nerazrijeđenom ispušnom plinu (ppm)

    GEXHW,i

    =

    trenutačni maseni protok ispuha (kg/s)

    f

    =

    vrijednost uzorkovanja podataka (Hz)

    n

    =

    broj mjerenja

    Za izračunavanje NOx koristi se faktor korekcije vlažnosti kH, kako je dolje opisano.

    Trenutačno izmjerena koncentracija konvertira se na vlažnu osnovu, kako je dolje opisano, ako već nije izmjerena na vlažnoj osnovi.

    2.1.2.2.   Suha/vlažna korekcija

    Ako se trenutačno izmjerena koncentracija mjeri na suhoj osnovi, tada se ona konvertira na vlažnu osnovu prema sljedećoj formuli:

    concvlažno = kW × concsuho

    gdje je:

    Image

    s

    Image

    gdje je:

    concCO2

    =

    koncentracija suhog CO2 (%)

    concCO

    =

    koncentracija suhog CO (%)

    Ha

    =

    vlažnost ulaznog zraka, (g vode po kg suhog zraka)

    Image

    Ra

    –

    relativna vlažnost ulaznog zraka (%)

    pa

    –

    tlak zasićene pare ulaznog zraka (kPa)

    pB

    –

    ukupni barometarski tlak (kPa)

    Napomena: Ha se može izvesti iz mjerenja relativne vlažnosti kako je gore opisano ili iz mjerenja rosišta, mjerenja tlaka pare ili mjerenja suhim/vlažnim termometrom koristeći opće prihvaćene formule.

    2.1.2.3.   Korekcija NOx za vlažnost i temperaturu

    Budući da emisija NOx ovisi o uvjetima zraka u okolini, koncentracija se NOx korigira za vlažnost i temperaturu zraka u okolini s faktorima iz sljedeće formule:

    Image

    s

    Ta

    =

    temperatura ulaznog zraka, K

    Ha

    =

    vlaga ulaznog zraka, g vode po kg suhog zraka

    Image

    gdje je:

    Ra

    –

    relativna vlažnost ulaznog zraka (%)

    pa

    –

    tlak zasićene pare ulaznog zraka (kPa)

    pB

    –

    ukupni barometarski tlak (kPa)

    Napomena: Ha se može izvesti iz mjerenja relativne vlažnosti kako je gore opisano ili iz mjerenja rosišta, mjerenja tlaka pare ili mjerenja suhim/vlažnim termometrom koristeći opće prihvaćene formule.

    2.1.2.4.   Izračun specifičnih emisija

    Specifične emisije (g/kWh) izračunavaju se za svaku pojedinu komponentu na sljedeći način:

    Pojedinačni plin = Mplin/Wact

    gdje je:

    Wact

    =

    stvarni rad ciklusa određen u Prilogu III:, odjeljku 4.6.2. (kWh)

    2.1.3.   Određivanje krutih čestica

    2.1.3.1.   Izračunavanje masene emisije

    Masa krutih čestica (MPT (g/ispitivanje) izračunava se pomoću jedne od sljedećih metoda:

    (a)

    Image

    gdje je:

    Mf

    =

    masa krutih čestica uzorkovana tijekom ciklusa (mg)

    MSAM

    =

    masa razrijeđenog ispušnog plina koji prolazi kroz filtre za prikupljanje krutih čestica (kg)

    MEDFW

    =

    masa ekvivalenta razrijeđenog ispušnog plina tijekom ciklusa (kg)

    Ukupna masa ekvivalenta mase razrijeđenog ispušnog plina tijekom ciklusa određuje se kako slijedi:

    Image

    gdje je:

    GEDFW,i

    =

    trenutačni ekvivalent masenog protoka razrijeđenog ispuha (kg/s)

    GEXHW,i

    =

    trenutačni maseni protok ispuha (kg/s)

    qi

    =

    trenutačni omjer razrjeđenja

    GTOTW,i

    =

    trenutačni maseni protok razrijeđenog ispuha kroz tunel za razrjeđivanje (kg/s)

    GDILW,i

    =

    trenutačni maseni protok razrijeđenog ispuha (kg/s)

    f

    =

    vrijednost uzorkovanja podataka (Hz)

    n

    =

    broj mjerenja

    (b)

    Image

    gdje je:

    Mf

    =

    masa krutih čestica uzorkovana tijekom ciklusa (mg)

    rs

    =

    prosječni omjer uzorka tijekom ciklusa ispitivanja

    gdje je:

    Image

    MSE

    =

    uzorkovana masa ispuha tijekom ciklusa (kg)

    MEXHW

    =

    ukupni maseni protok ispuha tijekom ciklusa (kg)

    MSAM

    =

    masa razrijeđenog ispušnog plina pri prolasku kroz filtre za prikupljanje krutih čestica (kg)

    MTOTW

    =

    masa razrijeđenog ispušnog plina pri prolasku kroz tunel za razrjeđivanje (kg)

    Napomena: U slučaju sustava totalnog uzorkovanja, MSAM i MTOTW su identični.

    2.1.3.2.   Faktor korekcija krutih čestica za vlažnost

    Budući da emisija krutih čestica dizelskih motora ovisi o uvjetima okolnog zraka, koncentracija krutih čestica korigira se za vlažnost okolnog zraka pomoću faktora Kp koji se dobije sljedećom formulom.

    Image

    gdje je:

    Ha

    =

    vlažnost ulaznog zraka u g vode po kg suhog zraka

    Image

    Ra

    –

    relativna vlažnost ulaznog zraka (%)

    pa

    –

    tlak zasićene pare ulaznog zraka (kPa)

    pB

    –

    ukupni barometarski tlak (kPa)

    Napomena: Ha se može izvesti iz mjerenja relativne vlažnosti kako je gore opisano ili iz mjerenja rosišta, mjerenja tlaka pare ili mjerenja suhim/vlažnim termometrom koristeći opće prihvaćene formule.

    2.1.3.3.   Izračun specifičnih emisija

    Emisija krutih čestica (g/kWh) izračunava se na sljedeći način:

    Image

    gdje je:

    Wact

    =

    stvarni rad ciklusa kako je određen u Prilogu III., odjeljku 4.6.2. (kWh)

    2.2.   Određivanje plinovitih komponenata i komponenata krutih čestica sustavom za razrjeđivanje punog protoka

    Za izračunavanje emisija u razrijeđenom ispušnom plinu, nužno je poznavati maseni protok razrijeđenog ispušnog plina. Ukupni protok razrijeđenog ispušnog plina tijekom ciklusa MTOTW (kg/ispitivanje) izračunava se iz vrijednosti mjerenja tijekom ciklusa te odgovarajućih kalibracijskih podataka uređaja za mjerenje protoka (Vo za PDP, Kv za CFV, Cd za SSV): mogu se koristiti odgovarajuće metode opisane u odjeljku 2.2.1. Ako ukupna masa uzorka krutih (MSAM) i plinovitih onečišćujućih tvari prelazi 0,5 % ukupnog protoka CVS (MTOTW), CVS protok se korigira za MSAM ili se protok uzorka krutih čestica vraća u CVS prije uređaja za mjerenje protoka.

    2.2.1.   Određivanje protoka razrijeđenog ispušnog plina

    sustav PDP – CVS

    Izračun masenog protoka tijekom ciklusa, ako se temperatura razrijeđenog ispuha tijekom ciklusa održava pomoću izmjenjivača topline unutar ± 6 K, radi se na sljedeći način:

    Formula

    gdje je:

    MTOTW

    =

    masa razrijeđenog ispušnog plina na vlažnoj osnovi tijekom ciklusa

    Vo

    =

    volumen plina pumpanog po okretaju u uvjetima ispitivanja (m3/rev)

    Np

    =

    ukupni broj okretaja crpke po ispitivanju

    pB

    =

    atmosferski tlak u ispitivanoj ćeliji (kPa)

    p1

    =

    pad tlaka ispod atmosferskog na otvoru crpke (kPa)

    T

    =

    prosječna temperatura razrijeđenog ispušnog plina na otvoru crpke tijekom ciklusa (K)

    Ako se koristi sustav kompenzacije protoka (tj. bez izmjenjivača topline) tada se trenutačne masene emisije izračunavaju i integriraju tijekom ciklusa. U tom slučaju se trenutačna masa razrijeđenog ispušnog plina izračunava kako slijedi:

    Formula

    gdje je:

    NP,i

    =

    ukupni broj okretaja crpke u vremenskom intervalu

    Sustav CFV – CVS

    Izračun masenog protoka tijekom ciklusa, ako se temperatura razrijeđenog ispuha tijekom ciklusa održava pomoću izmjenjivača topline unutar ± 11 K, radi se na sljedeći način:

    Formula

    gdje je:

    MTOTW

    =

    masa razrijeđenog ispušnog plina na vlažnoj osnovi tijekom ciklusa

    t

    =

    vrijeme ciklusa (s)

    Kv

    =

    kalibracijski koeficijent kritičnog protoka venturijeve cijevi u standardnim uvjetima

    pA

    =

    apsolutni tlak na otvoru venturijeve cijevi (kPa)

    T

    =

    apsolutna temperatura na otvoru venturijeve cijevi (K)

    Ako se koristi sustav kompenzacije protoka (tj. bez izmjenjivača topline), tada se trenutačne masene emisije izračunavaju i integriraju tijekom ciklusa. U tom se slučaju trenutačna masa razrijeđenog ispušnog plina izračunava kako slijedi:

    Formula

    gdje je:

    Δti

    =

    vremenski interval (s)

    Sustav SSV – CVS

    Izračun masenog protoka tijekom ciklusa je kako slijedi, ako se temperatura razrijeđenog ispuha tijekom ciklusa održava unutar ± 11 K pomoću izmjenjivača topline.:

    Image

    gdje je:

    Image

    Ao

    =

    skup konverzija konstanti i jedinica = 0,006111 u SI jedinicama od

    Image

    d= promjer suženja SSV (m)

    Cd= koeficijent ispuha SSV

    PA= apsolutni tlak na otvoru venturijeve cijevi (kPa)

    T= temperatura na otvoru venturijeve cijevi (K)

    r= omjer suženja SSV prema apsolutnom otvoru, statički tlak = 1 -Formula

    ß= omjer promjera suženja SSV, d, prema unutarnjem promjeru otvora cijevi =Formula

    Ako se koristi sustav s kompenzacijom protoka (tj. bez izmjenjivača topline), tada se trenutačne masene emisije izračunavaju i integriraju tijekom ciklusa. U tom se slučaju trenutačna masa razrijeđenog ispušnog plina izračunava kako slijedi:

    Image

    gdje je:

    Image

    Δti

    =

    vremenski interval (s)

    Izračuni u realnom vremenu započinju bilo primjerenom vrijednošću Cd, kao što je 0,98 ili primjerenom vrijednošću QSSV. Ako se izračun započinje s QSSV, tada se početna vrijednost QSSV koristi za procjenu Re.

    Tijekom svih ispitivanja emisija Reynoldsov broj na suženju SSV mora biti u rasponu Reynoldsovih brojeva koji su korišteni za derivaciju kalibracijske krivulje razvijene u Dodatku 2., odjeljku 3.2.

    2.2.2.   Korekcija NOx za vlažnost

    Budući da emisija NOx ovisi o uvjetima zraka u okolini, koncentracija NOx se korigira za vlažnost zraka u okolini pomoću faktora danih u sljedećoj formuli.

    Image

    gdje je:

    Ta

    =

    temperatura zraka (K)

    Ha

    =

    vlažnost ulaznog zraka (g vode po kg suhog zraka)

    u kojem

    Image

    Ra

    =

    relativna vlažnost ulaznog zraka (%)

    pa

    =

    tlak zasićene pare ulaznog zraka (kPa)

    pB

    =

    ukupni barometarski tlak (kPa)

    Napomena: Ha se može izvesti iz mjerenja relativne vlažnosti kako je gore opisano ili iz mjerenja rosišta, mjerenja tlaka pare ili mjerenja suhim/vlažnim termometrom koristeći opće prihvaćene formule.

    2.2.3.   Izračun masenog protoka emisije

    2.2.3.1.   Sustavi s konstantnim masenim protokom

    Za sustave s izmjenjivačem topline se masa onečišćujućih tvari MPLIN (g/ispitivanje) određuje iz sljedeće jednadžbe:

    MPLIN = u × conc × MTOTW

    gdje je:

    u

    =

    omjer između gustoće ispušne komponente i gustoće razrijeđenog ispušnog plina, kako je prikazano u tablici 4., točki 2.1.2.1.

    conc

    =

    prosječna korigirana pozadinska koncentracija tijekom ciklusa od mjerenja integracijom (obavezno za NOx i HC) ili vrećama (ppm)

    MTOTW

    =

    ukupna masa razrijeđenog ispušnog plina tijekom ciklusa, kako je određena u odjeljku 2.2.1. (kg)

    Budući da emisija NOx ovisi o uvjetima zraka u okolini, koncentracija NOx korigira se za vlažnost zraka u okolini pomoću faktora kH, kako je opisano u odjeljku 2.2.2.

    Koncentracije izmjerene na suhoj osnovi konvertiraju se na vlažnu osnovu u skladu s odjeljkom 1.3.2.

    2.2.3.1.1.   Određivanje korigiranih pozadinskih koncentracija

    Prosječna pozadinska koncentracija plinovitih onečišćujućih tvari u zraku za razrjeđivanje oduzima se od izmjerenih koncentracija kako bi se dobile neto koncentracije onečišćujućih tvari. Prosječne vrijednosti pozadinskih koncentracija mogu se odrediti metodom vreća za uzorkovanje ili kontinuiranim mjerenjem s integracijom. Koristi se sljedeća formula:

    conc = conce – concd × (1 – (1/DF))

    gdje je:

    conc

    =

    koncentracija odgovarajuće onečišćujuće tvari u razrijeđenom ispušnom plinu korigirana za iznos odgovarajuće onečišćujuće tvari u zraku za razrjeđivanje (ppm)

    conce

    =

    koncentracija odgovarajuće onečišćujuće tvari izmjerena u razrijeđenom ispušnom plinu (ppm)

    concd

    =

    koncentracija odgovarajuće onečišćujuće tvari izmjerena u zraku za razrjeđivanje (ppm)

    DF

    =

    faktor razrjeđenja

    Faktor razrjeđenja izračunava se kako slijedi:

    Image

    2.2.3.2.   Sustavi s kompenzacijom protoka

    Za sustave bez izmjenjivača topline se masa onečišćujuće tvari MPLIN (g/ispitivanje) određuje izračunavanjem trenutačnih masenih emisija te integriranjem trenutačnih vrijednosti tijekom ciklusa. Također se primjenjuje pozadinska korekcija izravno na trenutačnu vrijednost koncentracije. Primjenjuje se sljedeća formula:

    Image

    gdje je:

    conce,i

    =

    trenutačna koncentracija odgovarajuće onečišćujuće tvari izmjerena u razrijeđenom ispušnom plinu (ppm)

    concd

    =

    koncentracija odgovarajuće onečišćujuće tvari izmjerena u zraku za razrjeđivanje (ppm)

    u

    =

    omjer između gustoće ispušne komponente i gustoće razrijeđenog ispušnog plina kako je to prikazano tablicom 4., iz točke 2.1.2.1.

    MTOTW,i

    =

    trenutačna masa razrijeđenog ispušnog plina (odjeljak 2.2.1.) (kg)

    MTOTW

    =

    ukupna masa razrijeđenog ispušnog plina tijekom ciklusa (odjeljak 2.2.1.) (kg)

    DF

    =

    faktor razrjeđenja kako je određen u točki 2.2.3.1.1.

    Budući da emisija NOx ovisi o uvjetima zraka u okolini, koncentracija se NOx korigira za vlažnost zraka u okolini pomoću faktora kH’ kako je opisano u odjeljku 2.2.2.

    2.2.4.   Izračun specifičnih emisija

    Specifične emisije (g/kWh) izračunavaju se za svaku pojedinačnu komponentu na sljedeći način:

    Pojedinačni plin = Mplin/Wact

    gdje je:

    Wact

    =

    stvarni rad ciklusa kako je određen u Prilogu III., odjeljku 4.6.2. (kWh)

    2.2.5.   Izračun emisije krutih čestica

    2.2.5.1.   Izračun masenog protoka

    Masa krutih čestica MPT (g/ispitivanje) izračunava se kako slijedi:

    Image

    Mf

    =

    masa krutih čestica uzorkovana tijekom ciklusa (mg)

    MTOTW

    =

    ukupna masa razrijeđenog ispušnog plina tijekom ciklusa kako je određena u odjeljku 2.2.1. (kg)

    MSAM

    =

    masa razrijeđenog ispušnog plina uzeta iz tunela za razrjeđivanje za prikupljanje krutih čestica (kg)

    i

    Mf

    =

    Mf,p + Mf,b’ ako se važu odvojeno (mg)

    Mf,p

    =

    masa krutih čestica prikupljenih na primarni filtar (mg)

    Mf,b

    =

    masa krutih čestica prikupljenih na pomoćni filtar (mg)

    Ako se koristi sustav dvostrukog razrjeđenja tada se masa sekundarnog zraka za razrjeđivanje oduzima od ukupne mase dvostruko razrijeđenog ispušnog plina uzorkovanog kroz filtar za krute čestice.

    MSAM = MTOT – MSEC

    gdje je:

    MTOT

    =

    masa dvostruko razrijeđenog ispušnog plina kroz filtar za krute čestice (kg)

    MSEC

    =

    masa sekundarnog zraka za razrjeđivanje (kg)

    Ako se razina pozadinskih krutih čestica zraka za razrjeđivanje određuje u skladu s Prilogom III., odjeljkom 4.4.4. tada se masa krutih čestica može pozadinski korigirati. U tom slučaju se masa krutih čestica (g/ispitivanje) izračunava kako slijedi:

    Image

    gdje je:

    Mf, MSAM, MTOTW

    =

    vidjeti gore

    MDIL

    =

    masa primarnog zraka za razrjeđivanje uzorkovanog pomoću naprave za uzorkovanje za pozadinske krute čestice (kg)

    Md

    =

    masa prikupljenih pozadinskih krutih čestica primarnog zraka za razrjeđivanje (mg)

    DF

    =

    faktor razrjeđenja kako je određen u odjeljku 2.2.3.1.1.

    2.2.5.2.   Korekcijski faktor krutih čestica za vlažnost

    Budući da emisija krutih čestica dizelskih motora ovisi o uvjetima zraka u okolini, koncentracija krutih čestica korigira se za vlažnost zraka u okolini pomoću faktora Kp koji se dobije sljedećom formulom.

    Image

    gdje je:

    Ha

    =

    vlažnost ulaznog zraka u g vode po kg suhog zraka

    Image

    gdje je:

    Ra

    :

    relativna vlažnost ulaznog zraka (%)

    pa

    :

    tlak zasićene pare ulaznog zraka (kPa)

    pB

    :

    ukupni barometarski tlak (kPa)

    Napomena: Ha se može izvesti iz mjerenja relativne vlažnosti kako je gore opisano ili iz mjerenja rosišta, mjerenja tlaka pare ili mjerenja suhim/vlažnim termometrom koristeći opće prihvaćene formule.

    2.2.5.3.   Izračun specifičnih emisija

    Emisija krutih čestica (g/kWh) izračunava se na sljedeći način:

    Image

    gdje je:

    Wact

    =

    stvarni rad ciklusa, određen u Prilogu III., odjeljku 4.6.2. (kWh)”;

    9.

    Dodaju se sljedeći dodaci:

    DODATAK 4.

    VREMENSKI RASPORED DJELOVANJA DINAMOMETRA ZA NRTC ISPITIVANJE

    Vrijeme

    (s)

    Normirana brzina

    (%)

    Normirani zakretni moment

    (%)

    1

    0

    0

    2

    0

    0

    3

    0

    0

    4

    0

    0

    5

    0

    0

    6

    0

    0

    7

    0

    0

    8

    0

    0

    9

    0

    0

    10

    0

    0

    11

    0

    0

    12

    0

    0

    13

    0

    0

    14

    0

    0

    15

    0

    0

    16

    0

    0

    17

    0

    0

    18

    0

    0

    19

    0

    0

    20

    0

    0

    21

    0

    0

    22

    0

    0

    23

    0

    0

    24

    1

    3

    25

    1

    3

    26

    1

    3

    27

    1

    3

    28

    1

    3

    29

    1

    3

    30

    1

    6

    31

    1

    6

    32

    2

    1

    33

    4

    13

    34

    7

    18

    35

    9

    21

    36

    17

    20

    37

    33

    42

    38

    57

    46

    39

    44

    33

    40

    31

    0

    41

    22

    27

    42

    33

    43

    43

    80

    49

    44

    105

    47

    45

    98

    70

    46

    104

    36

    47

    104

    65

    48

    96

    71

    49

    101

    62

    50

    102

    51

    51

    102

    50

    52

    102

    46

    53

    102

    41

    54

    102

    31

    55

    89

    2

    56

    82

    0

    57

    47

    1

    58

    23

    1

    59

    1

    3

    60

    1

    8

    61

    1

    3

    62

    1

    5

    63

    1

    6

    64

    1

    4

    65

    1

    4

    66

    0

    6

    67

    1

    4

    68

    9

    21

    69

    25

    56

    70

    64

    26

    71

    60

    31

    72

    63

    20

    73

    62

    24

    74

    64

    8

    75

    58

    44

    76

    65

    10

    77

    65

    12

    78

    68

    23

    79

    69

    30

    80

    71

    30

    81

    74

    15

    82

    71

    23

    83

    73

    20

    84

    73

    21

    85

    73

    19

    86

    70

    33

    87

    70

    34

    88

    65

    47

    89

    66

    47

    90

    64

    53

    91

    65

    45

    92

    66

    38

    93

    67

    49

    94

    69

    39

    95

    69

    39

    96

    66

    42

    97

    71

    29

    98

    75

    29

    99

    72

    23

    100

    74

    22

    101

    75

    24

    102

    73

    30

    103

    74

    24

    104

    77

    6

    105

    76

    12

    106

    74

    39

    107

    72

    30

    108

    75

    22

    109

    78

    64

    110

    102

    34

    111

    103

    28

    112

    103

    28

    113

    103

    19

    114

    103

    32

    115

    104

    25

    116

    103

    38

    117

    103

    39

    118

    103

    34

    119

    102

    44

    120

    103

    38

    121

    102

    43

    122

    103

    34

    123

    102

    41

    124

    103

    44

    125

    103

    37

    126

    103

    27

    127

    104

    13

    128

    104

    30

    129

    104

    19

    130

    103

    28

    131

    104

    40

    132

    104

    32

    133

    101

    63

    134

    102

    54

    135

    102

    52

    136

    102

    51

    137

    103

    40

    138

    104

    34

    139

    102

    36

    140

    104

    44

    141

    103

    44

    142

    104

    33

    143

    102

    27

    144

    103

    26

    145

    79

    53

    146

    51

    37

    147

    24

    23

    148

    13

    33

    149

    19

    55

    150

    45

    30

    151

    34

    7

    152

    14

    4

    153

    8

    16

    154

    15

    6

    155

    39

    47

    156

    39

    4

    157

    35

    26

    158

    27

    38

    159

    43

    40

    160

    14

    23

    161

    10

    10

    162

    15

    33

    163

    35

    72

    164

    60

    39

    165

    55

    31

    166

    47

    30

    167

    16

    7

    168

    0

    6

    169

    0

    8

    170

    0

    8

    171

    0

    2

    172

    2

    17

    173

    10

    28

    174

    28

    31

    175

    33

    30

    176

    36

    0

    177

    19

    10

    178

    1

    18

    179

    0

    16

    180

    1

    3

    181

    1

    4

    182

    1

    5

    183

    1

    6

    184

    1

    5

    185

    1

    3

    186

    1

    4

    187

    1

    4

    188

    1

    6

    189

    8

    18

    190

    20

    51

    191

    49

    19

    192

    41

    13

    193

    31

    16

    194

    28

    21

    195

    21

    17

    196

    31

    21

    197

    21

    8

    198

    0

    14

    199

    0

    12

    200

    3

    8

    201

    3

    22

    202

    12

    20

    203

    14

    20

    204

    16

    17

    205

    20

    18

    206

    27

    34

    207

    32

    33

    208

    41

    31

    209

    43

    31

    210

    37

    33

    211

    26

    18

    212

    18

    29

    213

    14

    51

    214

    13

    11

    215

    12

    9

    216

    15

    33

    217

    20

    25

    218

    25

    17

    219

    31

    29

    220

    36

    66

    221

    66

    40

    222

    50

    13

    223

    16

    24

    224

    26

    50

    225

    64

    23

    226

    81

    20

    227

    83

    11

    228

    79

    23

    229

    76

    31

    230

    68

    24

    231

    59

    33

    232

    59

    3

    233

    25

    7

    234

    21

    10

    235

    20

    19

    236

    4

    10

    237

    5

    7

    238

    4

    5

    239

    4

    6

    240

    4

    6

    241

    4

    5

    242

    7

    5

    243

    16

    28

    244

    28

    25

    245

    52

    53

    246

    50

    8

    247

    26

    40

    248

    48

    29

    249

    54

    39

    250

    60

    42

    251

    48

    18

    252

    54

    51

    253

    88

    90

    254

    103

    84

    255

    103

    85

    256

    102

    84

    257

    58

    66

    258

    64

    97

    259

    56

    80

    260

    51

    67

    261

    52

    96

    262

    63

    62

    263

    71

    6

    264

    33

    16

    265

    47

    45

    266

    43

    56

    267

    42

    27

    268

    42

    64

    269

    75

    74

    270

    68

    96

    271

    86

    61

    272

    66

    0

    273

    37

    0

    274

    45

    37

    275

    68

    96

    276

    80

    97

    277

    92

    96

    278

    90

    97

    279

    82

    96

    280

    94

    81

    281

    90

    85

    282

    96

    65

    283

    70

    96

    284

    55

    95

    285

    70

    96

    286

    79

    96

    287

    81

    71

    288

    71

    60

    289

    92

    65

    290

    82

    63

    291

    61

    47

    292

    52

    37

    293

    24

    0

    294

    20

    7

    295

    39

    48

    296

    39

    54

    297

    63

    58

    298

    53

    31

    299

    51

    24

    300

    48

    40

    301

    39

    0

    302

    35

    18

    303

    36

    16

    304

    29

    17

    305

    28

    21

    306

    31

    15

    307

    31

    10

    308

    43

    19

    309

    49

    63

    310

    78

    61

    311

    78

    46

    312

    66

    65

    313

    78

    97

    314

    84

    63

    315

    57

    26

    316

    36

    22

    317

    20

    34

    318

    19

    8

    319

    9

    10

    320

    5

    5

    321

    7

    11

    322

    15

    15

    323

    12

    9

    324

    13

    27

    325

    15

    28

    326

    16

    28

    327

    16

    31

    328

    15

    20

    329

    17

    0

    330

    20

    34

    331

    21

    25

    332

    20

    0

    333

    23

    25

    334

    30

    58

    335

    63

    96

    336

    83

    60

    337

    61

    0

    338

    26

    0

    339

    29

    44

    340

    68

    97

    341

    80

    97

    342

    88

    97

    343

    99

    88

    344

    102

    86

    345

    100

    82

    346

    74

    79

    347

    57

    79

    348

    76

    97

    349

    84

    97

    350

    86

    97

    351

    81

    98

    352

    83

    83

    353

    65

    96

    354

    93

    72

    355

    63

    60

    356

    72

    49

    357

    56

    27

    358

    29

    0

    359

    18

    13

    360

    25

    11

    361

    28

    24

    362

    34

    53

    363

    65

    83

    364

    80

    44

    365

    77

    46

    366

    76

    50

    367

    45

    52

    368

    61

    98

    369

    61

    69

    370

    63

    49

    371

    32

    0

    372

    10

    8

    373

    17

    7

    374

    16

    13

    375

    11

    6

    376

    9

    5

    377

    9

    12

    378

    12

    46

    379

    15

    30

    380

    26

    28

    381

    13

    9

    382

    16

    21

    383

    24

    4

    384

    36

    43

    385

    65

    85

    386

    78

    66

    387

    63

    39

    388

    32

    34

    389

    46

    55

    390

    47

    42

    391

    42

    39

    392

    27

    0

    393

    14

    5

    394

    14

    14

    395

    24

    54

    396

    60

    90

    397

    53

    66

    398

    70

    48

    399

    77

    93

    400

    79

    67

    401

    46

    65

    402

    69

    98

    403

    80

    97

    404

    74

    97

    405

    75

    98

    406

    56

    61

    407

    42

    0

    408

    36

    32

    409

    34

    43

    410

    68

    83

    411

    102

    48

    412

    62

    0

    413

    41

    39

    414

    71

    86

    415

    91

    52

    416

    89

    55

    417

    89

    56

    418

    88

    58

    419

    78

    69

    420

    98

    39

    421

    64

    61

    422

    90

    34

    423

    88

    38

    424

    97

    62

    425

    100

    53

    426

    81

    58

    427

    74

    51

    428

    76

    57

    429

    76

    72

    430

    85

    72

    431

    84

    60

    432

    83

    72

    433

    83

    72

    434

    86

    72

    435

    89

    72

    436

    86

    72

    437

    87

    72

    438

    88

    72

    439

    88

    71

    440

    87

    72

    441

    85

    71

    442

    88

    72

    443

    88

    72

    444

    84

    72

    445

    83

    73

    446

    77

    73

    447

    74

    73

    448

    76

    72

    449

    46

    77

    450

    78

    62

    451

    79

    35

    452

    82

    38

    453

    81

    41

    454

    79

    37

    455

    78

    35

    456

    78

    38

    457

    78

    46

    458

    75

    49

    459

    73

    50

    460

    79

    58

    461

    79

    71

    462

    83

    44

    463

    53

    48

    464

    40

    48

    465

    51

    75

    466

    75

    72

    467

    89

    67

    468

    93

    60

    469

    89

    73

    470

    86

    73

    471

    81

    73

    472

    78

    73

    473

    78

    73

    474

    76

    73

    475

    79

    73

    476

    82

    73

    477

    86

    73

    478

    88

    72

    479

    92

    71

    480

    97

    54

    481

    73

    43

    482

    36

    64

    483

    63

    31

    484

    78

    1

    485

    69

    27

    486

    67

    28

    487

    72

    9

    488

    71

    9

    489

    78

    36

    490

    81

    56

    491

    75

    53

    492

    60

    45

    493

    50

    37

    494

    66

    41

    495

    51

    61

    496

    68

    47

    497

    29

    42

    498

    24

    73

    499

    64

    71

    500

    90

    71

    501

    100

    61

    502

    94

    73

    503

    84

    73

    504

    79

    73

    505

    75

    72

    506

    78

    73

    507

    80

    73

    508

    81

    73

    509

    81

    73

    510

    83

    73

    511

    85

    73

    512

    84

    73

    513

    85

    73

    514

    86

    73

    515

    85

    73

    516

    85

    73

    517

    85

    72

    518

    85

    73

    519

    83

    73

    520

    79

    73

    521

    78

    73

    522

    81

    73

    523

    82

    72

    524

    94

    56

    525

    66

    48

    526

    35

    71

    527

    51

    44

    528

    60

    23

    529

    64

    10

    530

    63

    14

    531

    70

    37

    532

    76

    45

    533

    78

    18

    534

    76

    51

    535

    75

    33

    536

    81

    17

    537

    76

    45

    538

    76

    30

    539

    80

    14

    540

    71

    18

    541

    71

    14

    542

    71

    11

    543

    65

    2

    544

    31

    26

    545

    24

    72

    546

    64

    70

    547

    77

    62

    548

    80

    68

    549

    83

    53

    550

    83

    50

    551

    83

    50

    552

    85

    43

    553

    86

    45

    554

    89

    35

    555

    82

    61

    556

    87

    50

    557

    85

    55

    558

    89

    49

    559

    87

    70

    560

    91

    39

    561

    72

    3

    562

    43

    25

    563

    30

    60

    564

    40

    45

    565

    37

    32

    566

    37

    32

    567

    43

    70

    568

    70

    54

    569

    77

    47

    570

    79

    66

    571

    85

    53

    572

    83

    57

    573

    86

    52

    574

    85

    51

    575

    70

    39

    576

    50

    5

    577

    38

    36

    578

    30

    71

    579

    75

    53

    580

    84

    40

    581

    85

    42

    582

    86

    49

    583

    86

    57

    584

    89

    68

    585

    99

    61

    586

    77

    29

    587

    81

    72

    588

    89

    69

    589

    49

    56

    590

    79

    70

    591

    104

    59

    592

    103

    54

    593

    102

    56

    594

    102

    56

    595

    103

    61

    596

    102

    64

    597

    103

    60

    598

    93

    72

    599

    86

    73

    600

    76

    73

    601

    59

    49

    602

    46

    22

    603

    40

    65

    604

    72

    31

    605

    72

    27

    606

    67

    44

    607

    68

    37

    608

    67

    42

    609

    68

    50

    610

    77

    43

    611

    58

    4

    612

    22

    37

    613

    57

    69

    614

    68

    38

    615

    73

    2

    616

    40

    14

    617

    42

    38

    618

    64

    69

    619

    64

    74

    620

    67

    73

    621

    65

    73

    622

    68

    73

    623

    65

    49

    624

    81

    0

    625

    37

    25

    626

    24

    69

    627

    68

    71

    628

    70

    71

    629

    76

    70

    630

    71

    72

    631

    73

    69

    632

    76

    70

    633

    77

    72

    634

    77

    72

    635

    77

    72

    636

    77

    70

    637

    76

    71

    638

    76

    71

    639

    77

    71

    640

    77

    71

    641

    78

    70

    642

    77

    70

    643

    77

    71

    644

    79

    72

    645

    78

    70

    646

    80

    70

    647

    82

    71

    648

    84

    71

    649

    83

    71

    650

    83

    73

    651

    81

    70

    652

    80

    71

    653

    78

    71

    654

    76

    70

    655

    76

    70

    656

    76

    71

    657

    79

    71

    658

    78

    71

    659

    81

    70

    660

    83

    72

    661

    84

    71

    662

    86

    71

    663

    87

    71

    664

    92

    72

    665

    91

    72

    666

    90

    71

    667

    90

    71

    668

    91

    71

    669

    90

    70

    670

    90

    72

    671

    91

    71

    672

    90

    71

    673

    90

    71

    674

    92

    72

    675

    93

    69

    676

    90

    70

    677

    93

    72

    678

    91

    70

    679

    89

    71

    680

    91

    71

    681

    90

    71

    682

    90

    71

    683

    92

    71

    684

    91

    71

    685

    93

    71

    686

    93

    68

    687

    98

    68

    688

    98

    67

    689

    100

    69

    690

    99

    68

    691

    100

    71

    692

    99

    68

    693

    100

    69

    694

    102

    72

    695

    101

    69

    696

    100

    69

    697

    102

    71

    698

    102

    71

    699

    102

    69

    700

    102

    71

    701

    102

    68

    702

    100

    69

    703

    102

    70

    704

    102

    68

    705

    102

    70

    706

    102

    72

    707

    102

    68

    708

    102

    69

    709

    100

    68

    710

    102

    71

    711

    101

    64

    712

    102

    69

    713

    102

    69

    714

    101

    69

    715

    102

    64

    716

    102

    69

    717

    102

    68

    718

    102

    70

    719

    102

    69

    720

    102

    70

    721

    102

    70

    722

    102

    62

    723

    104

    38

    724

    104

    15

    725

    102

    24

    726

    102

    45

    727

    102

    47

    728

    104

    40

    729

    101

    52

    730

    103

    32

    731

    102

    50

    732

    103

    30

    733

    103

    44

    734

    102

    40

    735

    103

    43

    736

    103

    41

    737

    102

    46

    738

    103

    39

    739

    102

    41

    740

    103

    41

    741

    102

    38

    742

    103

    39

    743

    102

    46

    744

    104

    46

    745

    103

    49

    746

    102

    45

    747

    103

    42

    748

    103

    46

    749

    103

    38

    750

    102

    48

    751

    103

    35

    752

    102

    48

    753

    103

    49

    754

    102

    48

    755

    102

    46

    756

    103

    47

    757

    102

    49

    758

    102

    42

    759

    102

    52

    760

    102

    57

    761

    102

    55

    762

    102

    61

    763

    102

    61

    764

    102

    58

    765

    103

    58

    766

    102

    59

    767

    102

    54

    768

    102

    63

    769

    102

    61

    770

    103

    55

    771

    102

    60

    772

    102

    72

    773

    103

    56

    774

    102

    55

    775

    102

    67

    776

    103

    56

    777

    84

    42

    778

    48

    7

    779

    48

    6

    780

    48

    6

    781

    48

    7

    782

    48

    6

    783

    48

    7

    784

    67

    21

    785

    105

    59

    786

    105

    96

    787

    105

    74

    788

    105

    66

    789

    105

    62

    790

    105

    66

    791

    89

    41

    792

    52

    5

    793

    48

    5

    794

    48

    7

    795

    48

    5

    796

    48

    6

    797

    48

    4

    798

    52

    6

    799

    51

    5

    800

    51

    6

    801

    51

    6

    802

    52

    5

    803

    52

    5

    804

    57

    44

    805

    98

    90

    806

    105

    94

    807

    105

    100

    808

    105

    98

    809

    105

    95

    810

    105

    96

    811

    105

    92

    812

    104

    97

    813

    100

    85

    814

    94

    74

    815

    87

    62

    816

    81

    50

    817

    81

    46

    818

    80

    39

    819

    80

    32

    820

    81

    28

    821

    80

    26

    822

    80

    23

    823

    80

    23

    824

    80

    20

    825

    81

    19

    826

    80

    18

    827

    81

    17

    828

    80

    20

    829

    81

    24

    830

    81

    21

    831

    80

    26

    832

    80

    24

    833

    80

    23

    834

    80

    22

    835

    81

    21

    836

    81

    24

    837

    81

    24

    838

    81

    22

    839

    81

    22

    840

    81

    21

    841

    81

    31

    842

    81

    27

    843

    80

    26

    844

    80

    26

    845

    81

    25

    846

    80

    21

    847

    81

    20

    848

    83

    21

    849

    83

    15

    850

    83

    12

    851

    83

    9

    852

    83

    8

    853

    83

    7

    854

    83

    6

    855

    83

    6

    856

    83

    6

    857

    83

    6

    858

    83

    6

    859

    76

    5

    860

    49

    8

    861

    51

    7

    862

    51

    20

    863

    78

    52

    864

    80

    38

    865

    81

    33

    866

    83

    29

    867

    83

    22

    868

    83

    16

    869

    83

    12

    870

    83

    9

    871

    83

    8

    872

    83

    7

    873

    83

    6

    874

    83

    6

    875

    83

    6

    876

    83

    6

    877

    83

    6

    878

    59

    4

    879

    50

    5

    880

    51

    5

    881

    51

    5

    882

    51

    5

    883

    50

    5

    884

    50

    5

    885

    50

    5

    886

    50

    5

    887

    50

    5

    888

    51

    5

    889

    51

    5

    890

    51

    5

    891

    63

    50

    892

    81

    34

    893

    81

    25

    894

    81

    29

    895

    81

    23

    896

    80

    24

    897

    81

    24

    898

    81

    28

    899

    81

    27

    900

    81

    22

    901

    81

    19

    902

    81

    17

    903

    81

    17

    904

    81

    17

    905

    81

    15

    906

    80

    15

    907

    80

    28

    908

    81

    22

    909

    81

    24

    910

    81

    19

    911

    81

    21

    912

    81

    20

    913

    83

    26

    914

    80

    63

    915

    80

    59

    916

    83

    100

    917

    81

    73

    918

    83

    53

    919

    80

    76

    920

    81

    61

    921

    80

    50

    922

    81

    37

    923

    82

    49

    924

    83

    37

    925

    83

    25

    926

    83

    17

    927

    83

    13

    928

    83

    10

    929

    83

    8

    930

    83

    7

    931

    83

    7

    932

    83

    6

    933

    83

    6

    934

    83

    6

    935

    71

    5

    936

    49

    24

    937

    69

    64

    938

    81

    50

    939

    81

    43

    940

    81

    42

    941

    81

    31

    942

    81

    30

    943

    81

    35

    944

    81

    28

    945

    81

    27

    946

    80

    27

    947

    81

    31

    948

    81

    41

    949

    81

    41

    950

    81

    37

    951

    81

    43

    952

    81

    34

    953

    81

    31

    954

    81

    26

    955

    81

    23

    956

    81

    27

    957

    81

    38

    958

    81

    40

    959

    81

    39

    960

    81

    27

    961

    81

    33

    962

    80

    28

    963

    81

    34

    964

    83

    72

    965

    81

    49

    966

    81

    51

    967

    80

    55

    968

    81

    48

    969

    81

    36

    970

    81

    39

    971

    81

    38

    972

    80

    41

    973

    81

    30

    974

    81

    23

    975

    81

    19

    976

    81

    25

    977

    81

    29

    978

    83

    47

    979

    81

    90

    980

    81

    75

    981

    80

    60

    982

    81

    48

    983

    81

    41

    984

    81

    30

    985

    80

    24

    986

    81

    20

    987

    81

    21

    988

    81

    29

    989

    81

    29

    990

    81

    27

    991

    81

    23

    992

    81

    25

    993

    81

    26

    994

    81

    22

    995

    81

    20

    996

    81

    17

    997

    81

    23

    998

    83

    65

    999

    81

    54

    1 000

    81

    50

    1 001

    81

    41

    1 002

    81

    35

    1 003

    81

    37

    1 004

    81

    29

    1 005

    81

    28

    1 006

    81

    24

    1 007

    81

    19

    1 008

    81

    16

    1 009

    80

    16

    1 010

    83

    23

    1 011

    83

    17

    1 012

    83

    13

    1 013

    83

    27

    1 014

    81

    58

    1 015

    81

    60

    1 016

    81

    46

    1 017

    80

    41

    1 018

    80

    36

    1 019

    81

    26

    1 020

    86

    18

    1 021

    82

    35

    1 022

    79

    53

    1 023

    82

    30

    1 024

    83

    29

    1 025

    83

    32

    1 026

    83

    28

    1 027

    76

    60

    1 028

    79

    51

    1 029

    86

    26

    1 030

    82

    34

    1 031

    84

    25

    1 032

    86

    23

    1 033

    85

    22

    1 034

    83

    26

    1 035

    83

    25

    1 036

    83

    37

    1 037

    84

    14

    1 038

    83

    39

    1 039

    76

    70

    1 040

    78

    81

    1 041

    75

    71

    1 042

    86

    47

    1 043

    83

    35

    1 044

    81

    43

    1 045

    81

    41

    1 046

    79

    46

    1 047

    80

    44

    1 048

    84

    20

    1 049

    79

    31

    1 050

    87

    29

    1 051

    82

    49

    1 052

    84

    21

    1 053

    82

    56

    1 054

    81

    30

    1 055

    85

    21

    1 056

    86

    16

    1 057

    79

    52

    1 058

    78

    60

    1 059

    74

    55

    1 060

    78

    84

    1 061

    80

    54

    1 062

    80

    35

    1 063

    82

    24

    1 064

    83

    43

    1 065

    79

    49

    1 066

    83

    50

    1 067

    86

    12

    1 068

    64

    14

    1 069

    24

    14

    1 070

    49

    21

    1 071

    77

    48

    1 072

    103

    11

    1 073

    98

    48

    1 074

    101

    34

    1 075

    99

    39

    1 076

    103

    11

    1 077

    103

    19

    1 078

    103

    7

    1 079

    103

    13

    1 080

    103

    10

    1 081

    102

    13

    1 082

    101

    29

    1 083

    102

    25

    1 084

    102

    20

    1 085

    96

    60

    1 086

    99

    38

    1 087

    102

    24

    1 088

    100

    31

    1 089

    100

    28

    1 090

    98

    3

    1 091

    102

    26

    1 092

    95

    64

    1 093

    102

    23

    1 094

    102

    25

    1 095

    98

    42

    1 096

    93

    68

    1 097

    101

    25

    1 098

    95

    64

    1 099

    101

    35

    1 100

    94

    59

    1 101

    97

    37

    1 102

    97

    60

    1 103

    93

    98

    1 104

    98

    53

    1 105

    103

    13

    1 106

    103

    11

    1 107

    103

    11

    1 108

    103

    13

    1 109

    103

    10

    1 110

    103

    10

    1 111

    103

    11

    1 112

    103

    10

    1 113

    103

    10

    1 114

    102

    18

    1 115

    102

    31

    1 116

    101

    24

    1 117

    102

    19

    1 118

    103

    10

    1 119

    102

    12

    1 120

    99

    56

    1 121

    96

    59

    1 122

    74

    28

    1 123

    66

    62

    1 124

    74

    29

    1 125

    64

    74

    1 126

    69

    40

    1 127

    76

    2

    1 128

    72

    29

    1 129

    66

    65

    1 130

    54

    69

    1 131

    69

    56

    1 132

    69

    40

    1 133

    73

    54

    1 134

    63

    92

    1 135

    61

    67

    1 136

    72

    42

    1 137

    78

    2

    1 138

    76

    34

    1 139

    67

    80

    1 140

    70

    67

    1 141

    53

    70

    1 142

    72

    65

    1 143

    60

    57

    1 144

    74

    29

    1 145

    69

    31

    1 146

    76

    1

    1 147

    74

    22

    1 148

    72

    52

    1 149

    62

    96

    1 150

    54

    72

    1 151

    72

    28

    1 152

    72

    35

    1 153

    64

    68

    1 154

    74

    27

    1 155

    76

    14

    1 156

    69

    38

    1 157

    66

    59

    1 158

    64

    99

    1 159

    51

    86

    1 160

    70

    53

    1 161

    72

    36

    1 162

    71

    47

    1 163

    70

    42

    1 164

    67

    34

    1 165

    74

    2

    1 166

    75

    21

    1 167

    74

    15

    1 168

    75

    13

    1 169

    76

    10

    1 170

    75

    13

    1 171

    75

    10

    1 172

    75

    7

    1 173

    75

    13

    1 174

    76

    8

    1 175

    76

    7

    1 176

    67

    45

    1 177

    75

    13

    1 178

    75

    12

    1 179

    73

    21

    1 180

    68

    46

    1 181

    74

    8

    1 182

    76

    11

    1 183

    76

    14

    1 184

    74

    11

    1 185

    74

    18

    1 186

    73

    22

    1 187

    74

    20

    1 188

    74

    19

    1 189

    70

    22

    1 190

    71

    23

    1 191

    73

    19

    1 192

    73

    19

    1 193

    72

    20

    1 194

    64

    60

    1 195

    70

    39

    1 196

    66

    56

    1 197

    68

    64

    1 198

    30

    68

    1 199

    70

    38

    1 200

    66

    47

    1 201

    76

    14

    1 202

    74

    18

    1 203

    69

    46

    1 204

    68

    62

    1 205

    68

    62

    1 206

    68

    62

    1 207

    68

    62

    1 208

    68

    62

    1 209

    68

    62

    1 210

    54

    50

    1 211

    41

    37

    1 212

    27

    25

    1 213

    14

    12

    1 214

    0

    0

    1 215

    0

    0

    1 216

    0

    0

    1 217

    0

    0

    1 218

    0

    0

    1 219

    0

    0

    1 220

    0

    0

    1 221

    0

    0

    1 222

    0

    0

    1 223

    0

    0

    1 224

    0

    0

    1 225

    0

    0

    1 226

    0

    0

    1 227

    0

    0

    1 228

    0

    0

    1 229

    0

    0

    1 230

    0

    0

    1 231

    0

    0

    1 232

    0

    0

    1 233

    0

    0

    1 234

    0

    0

    1 235

    0

    0

    1 236

    0

    0

    1 237

    0

    0

    1 238

    0

    0

    Grafički prikaz vremenskog rasporeda djelovanja dinamometra za NRTC ispitivanje:

    Vremenski raspored NRTC ispitivanja na dinamometru

    Brzina (%)

    Image

    Zakretni moment (%)

    Image

    DODATAK 5.

    ZAHTJEVI GLEDE TRAJNOSTI

    1.   RAZDOBLJE TRAJNOSTI EMISIJE I FAKTORI POGORŠANJA.

    Ovaj se Dodatak odnosi samo na CI motore faze III.A i III.B te IV.

    1.1.   Proizvođači određuju vrijednost faktora pogoršanja (DF) za svaku reguliranu onečišćujuću tvar za sve porodice motora faze III.A i III.B. Takvi se DF-ovi koriste za homologaciju i ispitivanje proizvodne linije.

    1.1.1.   Ispitivanje radi određivanja faktora pogoršanja (DF) provodi se kako slijedi:

    1.1.1.1.   Proizvođači provode ispitivanja trajnosti kako bi akumulirali sate rada motora u skladu s rasporedom ispitivanja koje se na temelju dobrih inženjerskih iskustava bira kao predstavnik rada motora u uporabi u odnosu na karakteristično pogoršanje izvedbe emisije. Razdoblje ispitivanja trajnosti trebalo bi biti tipično istovjetno najmanje jednoj četvrtini razdoblja trajanja emisije (EDP).

    Servisni radni sati motora mogu se dobiti radom motora na ispitnom postolju dinamometra ili stvarnim radom motora na terenu. Ubrzana ispitivanja trajanja mogu se primijeniti tamo gdje se provodi raspored ispitivanja servisne akumulacije na višem faktoru opterećenja nego je uobičajeno na terenu. Faktor ubrzanja koji se odnosi na broj sati ispitivanja trajnosti motora u odnosu na jednaki broj sati EDP određuje proizvođač motora temeljeno na dobroj procjeni inženjera.

    Tijekom razdoblja ispitivanja trajnosti ne smiju se servisirati niti mijenjati komponente osjetljive na emisiju osim rutinskih servisa koje preporuča proizvođač.

    Ispitivani motor, podsustavi ili komponente koje se koriste za određivanje emisije ispuha DF za porodicu ili porodice motora ekvivalentne tehnologije sustava kontrole emisije, bira proizvođač motora temeljeno na dobroj procjeni inženjera. Kriteriji su takvi da ispitivani motor treba predstavljati karakteristike pogoršanja emisije za porodice motora koje će primjenjivati dobivene DF vrijednosti za dodijeljivanje certifikata. Motori različitog promjera i hoda, različite konfiguracije, različitih sustava upravljanja zrakom, različitih sustava goriva mogu se smatrati ekvivalentnima u pogledu karakteristika pogoršanja emisije ako postoji razumna tehnička osnova za takvo određivanje.

    DF vrijednosti od drugog proizvođača mogu se primijeniti ako postoje čvrsti temelji za razmatranje tehnološkog ekvivalenta u odnosu na pogoršanje emisija kao i dokazi da su ispitivanja provedena u skladu s navedenim zahtjevima.

    Ispitivanja emisija se provode u skladu s postupcima definiranim u ovoj Direktivi za ispitivane motore nakon inicijalnog razrađivanja, ali prije bilo kakve servisne akumulacije radnih sati i po završetku vremena trajnosti. Ispitivanja emisije mogu se provoditi u intervalima tijekom ispitivanog razdoblja servisne akumulacije radnih sati, a primjenjivati pri određivanju trenda pogoršanja.

    1.1.1.2.   Ispitivanjima servisne akumulacije radnih sati ili ispitivanjima emisija koja se provode za određivanje pogoršanja ne smiju biti nazočni predstavnici nadležnih vlasti za homologaciju.

    1.1.1.3.   Određivanje DF vrijednosti iz ispitivanja trajnosti

    Zbrojeni faktor pogoršanja (DF) definira se kao vrijednost dobivena oduzimanjem vrijednosti emisije određene na početku EDP od vrijednosti emisija određenih za predstavljanje emisije na kraju EDP.

    Pomnoženi DF definira se kao razina emisije određene na kraju EDP podijeljena sa vrijednošću emisije zabilježene na početku EDP.

    Odvojene vrijednosti DF utvrđuju se za svaku onečišćujuću tvar obuhvaćenu zakonodavstvom. U slučaju utvrđivanja DF vrijednosti koja se odnosi na standarde NOx + HC, zbrojeni se DF određuje na temelju zbroja onečišćujućih tvari iako negativno pogoršanje jedne onečišćujuće tvari ne mora pokrenuti i pogoršanje druge. Za pomnoženi NOx + HC DF određuju se posebni faktori pogoršanja za HC i NOx te se posebno primjenjuju kod izračuna razina pogoršanih emisija iz rezultata ispitivanja emisija prije kombinacije rezultata pogoršanih vrijednosti NOx i HC radi utvrđivanja usklađenosti sa standardom.

    U slučajevima gdje se ispitivanje ne provodi za ukupni EDP, vrijednosti emisije na kraju EDP određuju se projekcijom trenda pogoršanja emisije utvrđenim za razdoblje ispitivanja do ukupnog EDP-a.

    Kada se rezultati ispitivanja emisija bilježe periodično tijekom ispitivanja trajanja servisne akumulacije, tada se primjenjuju standardne statističke tehnike obrade temeljene na dobrim iskustvima za određivanje razina emisije na kraju EDP; može se primijeniti ispitivanje statističke važnosti pri određivanju konačnih vrijednosti emisija.

    Ako se izračunavanjem dobije vrijednost manja od 1,00 kod pomnoženog DF, ili manje od 0,00 kod zbrojenog DF tada je DF 1,00 odnosno 0,00.

    1.1.1.4.   Proizvođač može uz odobrenje nadležnih vlasti za homologaciju koristiti DF vrijednosti utvrđene rezultatima ispitivanja trajnosti provedenih za dobivanje DF vrijednosti potrebnih za dobivanje odgovarajućih certifikata za cestovne HD CI motore. To je dozvoljeno ako postoji tehnološki ekvivalent između ispitivanja cestovnog motora i izvancestovnih porodice motora koje primjenjuju DF vrijednosti za dobivanje certifikata. DF vrijednosti dobivene od ispitivanja trajanja emisije cestovnih motora moraju se izračunati na temelju EDP vrijednosti definiranih u odjeljku 2.

    1.1.1.5.   U slučaju kada jedna porodica motora koristi utvrđenu tehnologiju može se koristiti analiza temeljena na dobrim inženjerskim iskustvima umjesto ispitivanja za određivanja faktora pogoršanja za tu porodicu motora podložno odobrenju nadležnih vlasti za homologaciju.

    1.2.   Podaci o faktoru pogoršanja kod prijave za homologaciju

    1.2.1.   Zbrojeni faktori pogoršanja navode se za svaku onečišćujuću tvar kod prijave porodice motora za certifikat za CI motore koji ne koriste uređaj za naknadnu obradu.

    1.2.2.   Pomnoženi faktori pogoršanja navode se za svaku onečišćujuću tvar kod prijave porodice motora za certifikat za CI motore koji koriste uređaj za naknadnu obradu.

    1.2.3.   Proizvođač po zahtjevu homologacijske agencije dostavlja informacije kojima podupire vrijednosti faktora pogoršanja. To obično uključuje rezultate ispitivanja emisija, raspored ispitivanja servisne akumulacije, postupke održavanja zajedno s informacijama koje podupiru procjenu struke o tehnološkoj ekvivalenciji, ako je primjenljivo.

    2.   RAZDOBLJA TRAJNOSTI EMISIJE ZA MOTORE FAZE III.A, III.B I IV.

    2.1.   Proizvođači koriste EDP iz tablice 1. ovog odjeljka.

    Tablica 1.:   EDP kategorije za CI motore faze III.A, III.B i IV. (sati)

    Kategorija (raspon snage)

    Korisno trajanje (sati) (PDE)

    ≤ 37 kW (motori s konstantnom brzinom)

    3 000

    ≤ 37 kW (motori koji nemaju konstantnu brzinu)

    5 000

    > 37 kW

    8 000

    Motori za korištenje u riječnim brodovima

    10 000

    Motori šinobusa

    10 000

    3.

    Prilog V. mijenja se kako slijedi:

    1.

    Naslov se zamjenjuje sljedećim:

    „TEHNIČKE KARAKTERISTIKE REFERENTNOGA GORIVA PROPISANOG ZA HOMOLOGACIJSKA ISPITIVANJA I PROVJERU USKLAĐENOSTI PROIZVODNJE

    REFERENTNO GORIVO ZA IZVANCESTOVNE POKRETNE STROJEVE CI MOTORA HOMOLOGIRANE U SKLADU S GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA FAZE I. I II. TE ZA MOTORE KOJI SU NAMIJENJENI KORIŠTENJU NA PLOVILIMA ZA PLOVIDBU NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA.”

    2.

    Umeće se sljedeći tekst iza sadašnje tablice o referentnom gorivu za dizel kako slijedi:

    „REFERENTNO GORIVO ZA IZVANCESTOVNE POKRETNE STROJEVA ZA CI MOTORE HOMOLOGIRANE U SKLADU S GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA FAZE III.A.

    Parametar

    Jedinica

    Ograničenja (4)

    Metoda ispitivanja

    Minimum

    Maksimum

    Oktanski broj (5)

     

    52

    54,0

    EN-ISO 5165

    Gustoća na 15 °C

    kg/m3

    833

    837

    EN-ISO 3675

    Destilacija:

     

     

     

     

    Točka 50 %

    °C

    245

    —

    EN-ISO 3405

    Točka 95 %

    °C

    345

    350

    EN-ISO 3405

    - Krajnja točka vrelišta

    °C

    —

    370

    EN-ISO 3405

    Točka zapaljenja

    °C

    55

    —

    EN 22719

    CFPP

    °C

    —

    -5

    EN 116

    Viskozitet na 40 °C

    mm2/s

    2,5

    3,5

    EN-ISO 3104

    Policiklički aromatski ugljikovodici

    % m/m

    3,0

    6,0

    IP 391

    Sadržaj sumpora (6)

    mg/kg

    —

    300

    ASTM D 5453

    Korozija bakra

     

    —

    klasa 1

    EN-ISO 2160

    Conradsonov ostatak ugljika (10 % DR)

    % m/m

    —

    0,2

    EN-ISO 10370

    Sadržaj pepela

    % m/m

    —

    0,01

    EN-ISO 6245

    Sadržaj vode

    % m/m

    —

    0,05

    EN-ISO 12937

    Neutralizacijski broj (jaka kiselina)

    mg KOH/g

    —

    0,02

    ASTM D 974

    Stabilnost oksidacije (7)

    mg/ml

    —

    0,025

    EN-ISO 12205


    REFERENTNO GORIVO ZA IZVANCESTOVNE POKRETNE STROJEVE ZA CI MOTORE HOMOLOGIRANE U SKLADU S GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA FAZE III.B I IV.

    Parametar

    Jedinica

    Ograničenja (8)

    Metoda ispitivanja

    Minimum

    Maksimum

    Oktanski broj (9)

     

     

    54,0

    EN-ISO 5165

    Gustoća na 15 °C

    kg/m3

    833

    837

    EN-ISO 3675

    Destilacija:

     

     

     

     

    Točka 50 %

    °C

    245

    —

    EN-ISO 3405

    Točka 95 %

    °C

    345

    350

    EN-ISO 3405

    - Krajnja točka vrelišta

    °C

    —

    370

    EN-ISO 3405

    Točka zapaljenja

    °C

    55

    —

    EN 22719

    CFPP

    °C

    —

    -5

    EN 116

    Viskozitet na 40 °C

    mm2/s

    2,3

    3,3

    EN-ISO 3104

    Policiklički aromatski ugljikovodici

    % m/m

    3,0

    6,0

    IP 391

    Sadržaj sumpora (10)

    mg/kg

    —

    10

    ASTM D 5453

    Korozija bakra

     

    —

    klasa 1

    EN-ISO 2160

    Conradsonov ostatak ugljika (10 % DR)

    % m/m

    —

    0,2

    EN-ISO 10370

    Sadržaj pepela

    % m/m

    —

    0,01

    EN-ISO 6245

    Sadržaj vode

    % m/m

    —

    0,02

    EN-ISO 12937

    Neutralizacijski broj (jaka kiselina)

    mg KOH/g

    —

    0,02

    ASTM D 974

    Stabilnost oksidacije (11)

    mg/ml

    —

    0,025

    EN-ISO 12205

    Podmazivost (HFRR obrub promjer na 60 °C)

    μm

    —

    400

    CEC F-06-A96

    FAME

    zabranjeno

    4.

    PRILOG VII. MIJENJA SE KAKO SLIJEDI:

    Dodatak 1. mijenja se kako slijedi:

    „Dodatak 1.

    REZULTATI ISPITIVANJA ZA MOTORE S KOMPRESIJSKIM PALJENJEM

    REZULTATI ISPITIVANJA

    1.   INFORMACIJE O PROVOĐENJU NRSC ISPITIVANJA (12):

    1.1.   Referentno gorivo korišteno za ispitivanje

    1.1.1.   Oktanski broj: …

    1.1.2.   Sadržaj sumpora: …

    1.1.3.   Gustoća …

    1.2.   Mazivo

    1.2.1.   Marka (marke): …

    1.2.2.   Tip(ovi): (navesti postotak ulja u mješavini ako su pomiješani mazivo i gorivo)

    1.3.   Oprema koju pokreće motor (ako je primjenljivo)

    1.3.1.   Nabrajanje i identifikacijski detalji: …

    1.3.2.   Apsorbirana snaga na navedenoj brzini motora (kako je navodi proizvođač):

     

    Apsorbirana snaga PAE (kW) na različitim brzinama motora (13) uzimajući u obzir Dodatak 3. ovom Prilogu

    Oprema

    Srednja (ako se primjenjuje)

    Nazivna

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    Ukupno:

     

     

    1.4.   Učinak motora

    1.4.1.   Brzine motora:

    Prazni hod: …

    rpm

    Srednja: …

    rpm

    Nazivna: …

    rpm

    1.4.2.   Snaga motora (14)

     

    Postavke snage (kW) na različitim brzinama motora

    Stanje

    Srednja (ako se primjenjuje)

    Nazivna

    Maksimalna snaga izmjerena pri ispitivanju (PM) (kW) (a)

     

     

    Ukupna snaga koju apsorbira oprema koju pokreće motor prema odjeljku 1.3.2. ovog Dodatka ili odjeljku 3.1. Priloga III. (PAE) (kW) (b)

     

     

    Neto snaga motora kako je navedena u odjeljku 2.4. Priloga I. (kW) (c)

     

     

    c = a + b

     

     

    1.5.   Razine emisije

    1.5.1.   Postavke dinamometra (kW)

     

    Postavke dinamometra (kW) na različitim brzinama motora

    Postotak opterećenja

    Srednja (ako se primjenjuje)

    Nazivna

    10 (ako se primjenjuje)

     

     

    25 (ako se primjenjuje)

     

     

    50

     

     

    75

     

     

    100

     

     

    1.5.2.   Rezultati emisije kod NRSC ispitivanja:

    CO: …

    g/kWh

    HC: …

    g/kWh

    NOX: …

    g/kWh

    NMHC+NOX: …

    g/kWh

    Krute čestice: …

    g/kWh

    1.5.3.   Sustav uzorkovanja koji je korišten za NRSC ispitivanje:

    1.5.3.1.   Plinovite emisije (15): …

    1.5.3.2.   Krute čestice: …

    1.5.3.2.1.   Metoda (16): jednostruki/višestruki filtar

    2.   INFORMACIJE U VEZI S PROVOĐENJEM NRTC ISPITIVANJA (17)

    2.1.   Rezultati emisije pri NRTC ispitivanju:

    CO: …

    g/kWh

    NMHC: …

    g/kWh

    NOx: …

    g/kWh

    Krute čestice: …

    g/kWh

    NMHC+NOx: …

    g/kWh

    2.2.   Sustav uzorkovanja koji je korišten za NRTC ispitivanje:

    Plinovite emisije: …

    Krute čestice: …

    Metoda: jednostruki/višestruki filtar”

    5.

    Prilog XII. mijenja se kako slijedi:

    Dodaje se sljedeći odjeljak:

    3.   Za motore kategorija H, I i J (faza III.A) te motore kategorija K, L i M (faza III.B), kako je definirano člankom 9. odjeljkom 3., priznaju se sljedeće homologacije i, tamo gdje se primjenjuju, pripadajuće homologacijske oznake kao ekvivalenti homologaciji iz ove Direktive.

    3.1.   Homologacije iz Direktive 88/77/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 99/96/EZ, koje su u skladu s fazama B1, B2 ili C propisanima člankom 2. i odjeljkom 6.2.1. Priloga I.

    3.2.   UNECE Uredba 49.03 serije izmjena koje su u skladu s fazama B1, B2 i C propisanim stavkom 5.2.”

    (1)  Postupak kalibracije zajednički je i za NRSC i za NRTC ispitivanja, osim za zahtjeve iz odjeljaka 1.11. i 2.6.”

    (2)  U slučaju NOx, koncentracija NOx (NOx conc ili NOx concc) mora se pomnožiti s KHNOx (faktor korekcije vlažnosti za NOx naveden u odjeljku 1.3.3.) kako slijedi: KHNOX × conc ili KHNOX × concc.

    (3)  Maseni protok krutih čestica PTmass mora se pomnožiti s Kp (faktor korekcije vlage za krute čestice naveden u odjeljku 1.4.1.).”;

    (4)  Vrijednosti navedene u specifikaciji su ‚prave vrijednosti’. Pri utvrđivanju njihovih graničnih vrijednosti primjenjuju se uvjeti ISO 4259 ‚Naftni proizvodi – Određivanje i primjena preciznih podataka u vezi s metodama ispitivanja’ te se u utvrđivanju minimalne vrijednosti uzima u obzir minimalna razlika od 2R iznad nule; pri utvrđivanju maksimalne i minimalne vrijednosti, minimalna razlika je 4R (R = reproduciranje).

    Osim ove mjere koja je iz tehničkih razloga nužna, proizvođači goriva bi ipak trebali ciljati prema nultoj vrijednosti kod koje je procijenjena maksimalna vrijednost 2R i prema srednjoj vrijednosti u slučaju navođenja minimalnih i maksimalnih ograničenja. Ako bude potrebno pojasniti pitanja u vezi s tim ispunjava li gorivo navedene zahtjeve, primjenjuju se uvjeti iz ISO 4259.

    (5)  Raspon za oktanski broj nije u skladu sa zahtjevima minimalnog raspona od 4R. Međutim, u slučaju spora između dobavljača i korisnika goriva mogu se koristiti uvjeti iz ISO 4259 za rješavanje takvih sporova pod uvjetom da su učinjena ponovljena mjerenja, u dovoljnom broju da se arhivira potrebna preciznost, radije nego jednostruka određenja.

    (6)  Bilježi se stvarni sadržaj sumpora u gorivu korištenom za ispitivanje.

    (7)  Iako se kontrolira stabilnost oksidacije vjerojatno je da će rok trajanja biti ograničen. Stoga je potrebno poslušati savjet dobavljača u vezi sa skladištenjem i držanjem.

    (8)  Vrijednosti navedene u specifikaciji su ‚prave vrijednosti’. Pri utvrđivanju njihovih graničnih vrijednosti se primjenjuju uvjeti ISO 4259 ‚Naftni proizvodi – Određivanje i primjena preciznih podataka u vezi s metodama ispitivanja’ te se u utvrđivanju minimalne vrijednosti uzima u obzir minimalna razlika od 2R iznad nule; pri utvrđivanju maksimalne i minimalne vrijednosti, minimalna razlika je 4R (R = reproduciranje).

    Osim ove mjere koja je iz tehničkih razloga nužna, proizvođači goriva bi ipak trebali ciljati prema nultoj vrijednosti kod koje je procijenjena maksimalna vrijednost 2R i prema srednjoj vrijednosti u slučaju navođenja minimalnih i maksimalnih ograničenja. Ako bude potrebno pojasniti pitanja u vezi s tim ispunjava li gorivo navedene zahtjeve primjenjuju se uvjeti iz ISO 4259.

    (9)  Raspon za oktanski broj nije u skladu sa zahtjevima minimalnog raspona od 4R. Međutim, u slučaju spora između dobavljača i korisnika goriva mogu se koristiti uvjeti iz ISO 4259 za rješavanje takvih sporova pod uvjetom da su poduzeta ponovljena mjerenja, u dovoljnom broju da se arhivira potrebna preciznost, radije nego jednostruka određenja.

    (10)  Bilježi se stvarni sadržaj sumpora u gorivu korištenom za ispitivanje tipa I.

    (11)  Iako se kontrolira stabilnost oksidacije, vjerojatno je da će rok trajanja biti ograničen. Stoga je potrebno poslušati savjet dobavljača u vezi sa skladištenjem i držanjem.”

    (12)  U slučaju nekoliko osnovnih motora navesti za svaki od njih.

    (13)  Ne smije prijeći 10 % snage mjerene za vrijeme ispitivanja.;

    (14)  Nekorigirana snaga izmjerena u skladu s odjeljkom 2.4. Priloga I.

    (15)  Navesti brojeve definirane u Prilogu VI., odjeljku 1.

    (16)  Prekrižiti nepotrebno.

    (17)  U slučaju nekoliko osnovnih motora navesti za svaki od njih.

    PRILOG II.

    „Prilog VI.

    ANALITIČKI SUSTAVI I SUSTAVI UZORKOVANJA

    1.   SUSTAVI UZORKOVANJA PLINA I KRUTIH ČESTICA

    Broj slike

    Opis

    2

    Sustav analize ispušnog plina za nerazrijeđeni ispuh

    3

    Sustav analize ispušnog plina za razrijeđeni ispuh

    4

    Djelomični protok, izokinetički protok, kontrola usisnog ventilatora, djelomično uzorkovanje

    5

    Djelomični protok, izokinetički protok, kontrola tlačnog uređaja, djelomično uzorkovanje

    6

    Djelomični protok, kontrola CO2 ili NOx, djelomično uzorkovanje

    7

    Djelomični protok, ravnoteža CO2 ili ugljika, potpuno uzorkovanje

    8

    Djelomični protok, jedna venturijeva cijev i mjerenje koncentracije, djelomično uzorkovanje

    9

    Djelomični protok, dvostruka venturijeva cijev ili otvor i mjerenje koncentracije, djelomično uzorkovanje

    10

    Djelomični protok, višestruko grananje cijevi i mjerenje koncentracije, djelomično uzorkovanje

    11

    Djelomični protok, kontrola protoka, potpuno uzorkovanje

    12

    Djelomični protok, kontrola protoka, djelomično uzorkovanje

    13

    Puni protok, pozitivna volumetrička crpka ili venturijeva cijev kritičnog protoka, djelomično uzorkovanje

    14

    Sustav uzorkovanja krutih čestica

    15

    Sustav razrjeđivanja za sustav punog protoka

    1.1.   Određivanje plinovitih emisija

    Odjeljak 1.1.1. te slike 2. i 3. sadrže detaljne opise preporučenih sustava uzorkovanja i analize. Budući da različite konfiguracije mogu dati ekvivalentne rezultate nije potrebna potpuna usklađenost s ovim slikama. Dodatne komponente kao što su instrumenti, ventili, solenoidi, crpke i prekidači mogu se koristiti za dobivanje dodatnih informacija i koordinaciju funkcija komponenti sustava. Sve komponente koje nisu potrebne za održavanje točnosti na nekim sustavima mogu se isključiti ako se to isključivanje temelji na dobroj procjeni struke.

    1.1.1.   Komponente plinovitog ispuha CO, CO2, HC, NOx

    Opisuje se analitički sustav za određivanje plinovitih emisija u nerazrijeđenom ili razrijeđenom ispušnom plinu temeljen na korištenju:

    —

    HFID analizatora za mjerenje ugljikovodika,

    —

    NDIR analizatora za mjerenje ugljičnog monoksida i ugljičnog dioksida,

    —

    HCLD ili jednakovrijednog analizatora za mjerenje dušikovog oksida.

    Za nerazrijeđeni ispušni plin (Slika 2.), uzorak za sve komponente može se uzimati jednom sondom za uzorkovanje ili s dvije sonde za uzorkovanje postavljene u neposrednoj blizini te razdijeljenima iznutra prema različitim analizatorima. Mora se paziti da ne dođe do kondenzacije ispušnih komponenti (uključujući vodu i sumpornu kiselinu) ni na kojoj točki analitičkog sustava.

    Za razrijeđeni ispušni plin (Slika 3.), uzorak ugljikovodika uzima se drukčijom sondom za uzorkovanje od one kojom se uzimaju uzorci drugih komponenti. Mora se paziti da ne dođe do kondenzacije ispušnih komponenti (uključujući vodu i sumpornu kiselinu) ni na kojoj točki analitičkog sustava.

    Slika 2.

    Dijagram protoka u sustavu za analizu ispušnog plina za CO, NOx i HC

    Image

    Slika 3.

    Dijagram protoka u sustavu za analizu razrijeđenog ispušnog plina za CO, CO2, NOx i HC

    Image

    Opisi – Slike 2. i 3.

    Opća uputa:

    Sve komponente na putu uzorkovanja plina moraju se održavati na temperaturi posebno navedenoj za pojedine sustave.

    —

    SP1 sonda za uzorkovanje nerazrijeđenog ispušnog plina (samo slika 2.)

    Preporuča se ravna zatvorena sonda od nehrđajućeg čelika s više otvora. Unutarnji promjer ne smije biti veći od unutarnjeg promjera cjevovoda za uzorkovanje. Debljina stijenki sonde ne smije biti veća od 1 mm. Mora imati najmanje tri otvora na tri različite radijalne ravnine takve veličine da uzimaju uzorak približno istog protoka. Sonda se mora protezati preko najmanje 80 % promjera ispušne cijevi.

    —

    SP2 sonda za uzorkovanje razrijeđenog ispušnog plina HC (samo slika 3.)

    Sonda mora:

    —

    sačinjavati prvih od 254 mm do 762 mm cjevovoda za uzorkovanje ugljikovodika (HSL3),

    —

    imati unutarnji promjer od najmanje 5 mm,

    —

    biti namještena u tunel za razrjeđivanje DT (odjeljak 1.2.1.2.) na točku gdje se zrak za razrjeđivanje i ispušni plin dobro miješaju (tj. približno 10 promjera tunela niže od točke gdje ispuh ulazi u tunel za razrjeđivanje),

    —

    biti dovoljno udaljena (radijalno) od ostalih sondi i stijenki tunela tako da na nju ne utječu nikakva strujanja ni vrtlozi,

    —

    biti zagrijana tako da povećava temperaturu struje plina do 463 K (190 °C) ± 10 K na izlazu iz sonde.

    —

    SP3 sonda za uzorkovanje razrijeđenog ispušnog plina CO, CO2, NOx (samo slika 3.)

    Sonda mora:

    —

    biti u istoj ravnini kao i SP2,

    —

    biti dovoljno udaljena (radijalno) od ostalih sondi i stijenki tunela tako da na nju ne utječu nikakva strujanja ni vrtlozi,

    —

    biti zagrijana i izolirana cijelom svojom dužinom na minimalnu temperaturu od 328 K (55 °C) kako bi se spriječila kondenzacija vode.

    —

    HSL1 zagrijana cijev za uzorkovanje

    Cijev za uzorkovanje osigurava uzorkovanje od pojedinačne sonde od razdjelne točke (točaka) i HC analizatora.

    Cijev za uzorkovanje mora:

    —

    imati unutarnji promjer od najmanje 5 mm, a najviše 13,5 mm

    —

    biti od nehrđajućeg čelika ili PTFE,

    —

    održavati temperaturu stjenke od 463 (190 °C) ± 10 K izmjerenu na svakom odvojeno kontroliranom zagrijanom odjeljku ako je temperatura ispušnog plina na sondi za uzorkovanje jednaka ili manja od 463 K (190 °C).

    —

    održavati temperaturu stjenke većom od 453 K (180 °C) ako je temperatura ispušnog plina na sondi za uzorkovanje iznad 463 K (190 °C),

    —

    održavati temperaturu plina od 463 K (190 °C) ± 10 K neposredno prije zagrijanog filtra (F2) i HFID-a.

    —

    HSL2 zagrijana cijev za uzorkovanje NOx

    Cijev za uzorkovanje mora:

    —

    održavati temperaturu stjenke od 328 do 473 K (od 55 do 200 °C) sve do pretvarača kod korištenja rashladne kupke, a sve do analizatora kada se ne koristi rashladna kupka,

    —

    biti od nehrđajućeg čelika ili PTFE.

    Budući da cijev za uzorkovanje mora biti zagrijana samo kako bi se spriječila kondenzacija vode i sumporne kiseline, temperatura cijevi za uzorkovanje ovisi o sadržaju sumpora u gorivu.

    —

    SL cijev za uzorkovanje CO (CO2)

    Cijev mora biti izrađena od PTFE ili nehrđajućeg čelika. Može biti zagrijana ili nezagrijana.

    —

    BK vreća za uzorkovanje pozadine (neobavezna; samo slika 3.)

    Za mjerenje pozadinskih koncentracija.

    —

    BG vreća za uzorkovanje (neobavezna: slika 3. samo za CO i CO2)

    Za mjerenje koncentracije uzoraka.

    —

    F1 zagrijani predfiltar (neobavezan)

    Temperatura je ista kao i za HSL1.

    —

    F2 zagrijani filtar

    Filtar izvlači svaku krutu česticu iz uzorka plina prije analizatora. Temperatura je ista kao i za HSL1. Filtar se mijenja po potrebi.

    —

    P zagrijana crpka za uzorkovanje

    Crpka se zagrijava do temperature HSL1.

    —

    HC

    Zagrijani ionizacijski detektor plamena (HFID) za određivanje ugljikohidrata. Temperatura se održava na od 453 do 473 K (od 180 do 200 °C).

    —

    CO, CO2

    Analizator NDIR za određivanje ugljičnog monoksida i ugljičnog dioksida.

    —

    NO2

    Analizator (H)CLD za određivanje dušikovih oksida. Ako se koristi HCLD, tada se održava na temperaturi od 328 do 473 K (od 55 do 200 °C).

    —

    C pretvarač

    Pretvarač se koristi za katalitičku redukciju NO2 na NO prije analize u CLD-u ili HCLD-u.

    —

    B rashladna kupka

    Za rashlađivanje i kondenzaciju vode iz uzorka ispuha. Kupka se održava na temperaturi od 273 do 277 K (od 0 do 4 °C) ledom ili držanjem u hladnjaku. Nije obavezna ako u analizatoru nema interferencije vodene pare kako je to određeno u Prilogu III., Dodatku 2., odjeljcima 1.9.1. i 1.9.2.

    Kemijske sušilice nisu dozvoljene za uklanjanje vode iz uzorka.

    —

    T1, T2, T3 senzor temperature

    Za nadziranje temperature struje plina.

    —

    T4 senzor temperature

    Temperatura pretvarača NO2-NO.

    —

    T5 senzor temperature

    Za nadziranje temperature rashladne kupke

    —

    G1, G2, G3 manometar

    Za mjerenje tlaka u cijevima za uzorkovanje.

    —

    R1, R2 regulator tlaka

    Za kontrolu tlaka zraka odnosno goriva za HFID.

    —

    R3, R4, R5 regulator tlaka

    Za kontrolu tlaka u cijevima za uzorkovanje i protoka prema analizatorima.

    —

    FL1, FL2, FL3 mjerač protoka

    Za nadzor obilaznog protoka uzorka.

    —

    FL4 do FL7 mjerač protoka (nije obavezno)

    Za nadzor protoka kroz analizatore.

    —

    V1 do V6 selekcijski ventil

    Prikladni ventili za odabir uzorka, protoka plina za praćenje ili nultog plina do analizatora.

    —

    V7, V8 solenoidni ventil

    Za obilazak pretvarača NO2-NO.

    —

    V9 igličasti ventil

    Za ravnotežu protoka kroz pretvarač NO2-NO i obilazni tok.

    —

    V10, V11 igličasti ventil

    Za reguliranje protoka prema analizatorima.

    —

    V12, V13 zglobni ventil

    Za ispuštanje kondenzata iz kupke B.

    —

    V14 selekcijski ventil

    Odabir uzorka ili pozadinske vreće.

    1.2.   Određivanje krutih čestica

    Odjeljci 1.2.1. i 1.2.2. te slike od 4. do 15. sadrže detaljne opise preporučenih sustava za razrjeđivanje i uzorkovanje. Budući da različite konfiguracije mogu dati ekvivalentne rezultate nije potrebna potpuna usklađenost s ovim slikama. Dodatne komponente kao što su instrumenti, ventili, solenoidi, crpke i prekidači mogu se koristiti za dobivanje dodatnih informacija i koordinaciju funkcija komponenti sustava. Sve komponente koje nisu potrebne za održavanje točnosti na nekim sustavima mogu se isključiti ako se to isključivanje temelji na dobroj procjeni struke.

    1.2.1.   Sustav za razrjeđivanje

    1.2.1.1.   Sustav za razrjeđivanje djelomičnog protoka (Slike od 4. do 12.) (1)

    Opisuje se sustav za razrjeđivanje koji se temelji na razrjeđivanju ispušnog toka. Razdvajanje ispušnog toka i postupak razrjeđivanja koji slijedi mogu se izvršiti različitim sustavima za razrjeđivanje. Za kasnije prikupljanje krutih čestica se sav razrijeđeni ispušni plin ili samo dio razrijeđenog ispušnog plina može pustiti do sustava za uzorkovanje krutih čestica (odjeljak 1.2.2., Slika 14.). Prva se metoda naziva tipom potpunog uzorkovanja, a druga tipom frakcionalnog uzorkovanja.

    Izračun omjera razrjeđenja ovisi o tipu sustava koji se koristi.

    Preporučuju se sljedeći tipovi:

    —

    izokinetički sustavi (Slike 4. i 5.)

    S ovim sustavima protok u prijenosnoj cijevi odgovara glavnini ispušnog protoka što se tiče brzine plina i/ili tlaka za što je potreban neometani i jednakomjerni protok ispuha na sondi za uzorkovanje. To se obično postiže pomoću rezonatora i ravne pristupne cijevi ispred točke uzorkovanja. Omjer razdvajanja se tada izračunava iz lako mjerljivih vrijednosti kao što su promjeri cijevi. Treba napomenuti da se izokineza koristi samo za usklađenje uvjeta protoka, a ne za usklađenje distribucije veličine. Ovo drugo obično nije potrebno budući da su krute čestice dovoljno male da slijede struju tekućine.

    —

    sustavi kontroliranog protoka s mjerenjem koncentracija (Slike od 6. do 10.)

    Kod ovih se sustava uzorak uzima iz glavnine ispušnog protoka prilagođavanjem protoka zraka za razrjeđivanje i ukupnog protoka ispuha za razrjeđivanje. Omjer razrjeđenja određuje se iz koncentracija plinova za praćenje kao što su CO2 ili NOx koji se prirodno nalaze u ispuhu motora. Koncentracije u ispušnom plinu za razrjeđivanje i zraku za razrjeđivanje mjere se, s tim da se koncentracija u nerazrijeđenom ispušnom plinu može izmjeriti izravno ili odrediti iz protoka goriva i jednadžbe ravnoteže ugljika, ako je poznat sastav goriva. Sustavi se mogu kontrolirati izračunanim omjerom razrjeđenja (Slike 6. i 7.) ili protokom u prijenosnu cijev (Slike 8., 9. i 10.).

    —

    sustavi kontroliranog protoka s mjerenjem protoka (Slike 11. i 12.)

    Kod ovih se sustava uzorak uzima iz glavnine ispušne struje namještanjem protoka zraka za razrjeđivanje i ukupnog protoka ispuha za razrjeđivanje. Omjer razrjeđenja određuje se iz razlike između ta dva protoka. Potrebna je točna kalibracija mjerača protoka jednog u odnosu na drugog, budući da relativna magnituda tih dvaju protoka može dovesti do značajnih pogrešaka na višim omjerima razrjeđenja. Kontrola protoka je vrlo jednostavna održavanjem razrijeđenog ispušnog protoka stalnim, a protok zraka za razrjeđivanje po potrebi varira.

    Kako bi se realizirale prednosti sustava za razrjeđivanje djelomičnog protoka, potrebno je obratiti pažnju na izbjegavanje mogućih problema s gubitkom krutih čestica u prijenosnoj cijevi, osiguravanje uzimanja reprezentativnog uzorka iz ispuha motora i određivanje omjera razdvajanja.

    Opisani sustavi polažu pozornost na ta kritična područja.

    Slika 4.

    Sustav za razrjeđivanje djelomičnog protoka s izokinetičkom sondom i djelomičnim uzorkovanjem (SB kontrola)

    Image

    Nerazrijeđeni ispušni plin prenosi se iz ispušne cijevi EP u tunel za razrjeđivanje DT kroz prijenosnu cijev TT pomoću izokinetičke sonde za uzorkovanje ISP. Diferencijalni tlak ispušnog plina između ispušne cijevi i ulaza u sondu mjeri se pretvaračem tlaka DPT. Taj se signal prenosi na kontrolor protoka FC1 koji kontrolira da usisni ventilator SB održava diferencijalni tlak nula na vršku sonde. Pod tim uvjetima su brzine ispušnog plina u EP i ISP identične, a protok kroz ISP i TT konstantna frakcija (razdvajanje) protoka ispušnog plina. Omjer razdvajanja određuje se iz površine poprečnog presjeka EP i ISP. Protok zraka za razrjeđivanje mjeri se uređajem za mjerenje protoka FM1. Omjer razrjeđenja izračunava se iz protoka zraka za razrjeđivanje i omjera razdvajanja.

    Slika 5.

    Sustav za razrjeđivanje djelomičnog protoka s izokinetičkom sondom i djelomičnim uzorkovanjem (PB kontrola)

    Image

    Nerazrijeđeni ispušni plin prenosi se iz ispušne cijevi EP u tunel za razrjeđivanje DT kroz prijenosnu cijev TT pomoću izokinetičke sonde za uzorkovanje ISP. Diferencijalni tlak ispušnog plina između ispušne cijevi i ulaza u sondu mjeri se pretvaračem tlaka DPT. Taj se signal prenosi na kontrolor protoka FC1 koji kontrolira da tlačni ventilator PB održava diferencijalni tlak nula na vršku sonde. To se radi uzimanjem malog dijela zraka za razrjeđivanje čiji je protok već izmjeren uređajem za mjerenje protoka FM1 te njegovim uvođenjem u TT pomoću pneumatskog otvora. Pod ovim su uvjetima brzine ispušnog plina u EP i ISP identične, a protok kroz ISP i TT je konstantna frakcija (razdvajanje) protoka ispušnog plina. Omjer razdvajanja određuje se iz površine poprečnog presjeka EP i ISP. Zrak za razrjeđivanje usisava se kroz DT pomoću usisnog ventilatora SB, a protok se mjeri pomoću FM1 na ulazu u DT. Omjer razrjeđenja izračunava se iz protoka zraka za razrjeđivanje i omjera razdvajanja.

    Slika 6.

    Sustav za razrjeđivanje djelomičnog protoka s mjerenjima koncentracija CO2 ili NOx i djelomičnim uzorkovanjem

    Image

    Nerazrijeđeni ispušni plin prenosi se iz ispušne cijevi EP u tunel za razrjeđivanje DT kroz sondu za uzrokovanje SP i prijenosnu cijev TT. Koncentracije plina za praćenje (CO2 ili NOx) mjere se u nerazrijeđenom i razrijeđenom ispušnom plinu kao i u zraku za razrjeđivanje pomoću analizatora ispušnog plina EGA. Ti se signali prenose u kontrolor protoka FC2 koji kontrolira održavaju li tlačni ventilator PB ili usisni ventilator SB poželjni omjer razdvajanja i razrjeđenja ispuha u DT. Omjer razrjeđenja izračunava se iz koncentracija plina za praćenje u nerazrijeđenom ispušnom plinu, razrijeđenom ispušnom plinu i zraku za razrjeđivanje.

    Slika 7.

    Sustav za razrjeđivanje djelomičnog protoka s mjerenjem koncentracije CO2, ravnotežom ugljika i potpunim uzorkovanjem

    Image

    Nerazrijeđeni ispušni plin prenosi se iz ispušne cijevi EP u tunel za razrjeđivanje DT kroz sondu za uzorkovanje SP i prijenosnu cijev TT. Koncentracije CO2 mjere se u razrijeđenom ispušnom plinu i u zraku za razrjeđivanje pomoću analizatora ispušnog plina EGA. Signali CO2 i protoka goriva GFUEL prenose se bilo na kontrolor protoka FC2 ili na kontrolor protoka FC3 sustava za uzorkovanje krutih čestica (Slika 14.). FC2 kontrolira tlačni ventilator PB dok FC3 kontrolira sustav za uzorkovanje krutih čestica (Slika 14.) čime se prilagođavaju protoci u i iz sistema tako da se održava poželjni omjer razdvajanja i razrjeđenja u DT. Omjer razrjeđenja izračunava se iz CO2 koncentracija i GFUEL pomoću pretpostavljene ravnoteže ugljika.

    Slika 8.

    Sustav za razrjeđivanje djelomičnog protoka s jednom venturijevom cijevi, mjerenjem koncentracija i djelomičnim uzorkovanjem

    Image

    Nerazrijeđeni ispušni plin prenosi se iz ispušne cijevi EP u tunel za razrjeđivanje DT kroz sondu za uzorkovanje SP i prijenosnu cijev TT zahvaljujući negativnom tlaku koji stvara venturijeva cijev VN i DT. Protok plina kroz TT ovisi o momentu izmjene u venturijevoj zoni te na nju stoga utječe apsolutna temperatura plina na izlazu TT. Stoga razdvajanje ispuha za određeni protok u tunelu nije konstanta, a omjer razrjeđenja pri niskom opterećenju je malo niži nego pri visokom opterećenju. Koncentracije plina za praćenje (CO2 ili NOx) mjere se u nerazrijeđenom ispušnom plinu, razrijeđenom ispušnom plinu i zraku za razrjeđivanje pomoću analizatora za ispušni plin EGA, a omjer razrjeđenja izračunava se iz tako izmjerenih vrijednosti.

    Slika 9.

    Sustav za razrjeđivanje djelomičnog protoka s dvostrukom venturijevom cijevi, mjerenjem koncentracija i djelomičnim uzorkovanjem

    Image

    Nerazrijeđeni ispušni plin prenosi se iz ispušne cijevi EP u tunel za razrjeđivanje DT kroz sondu za uzorkovanje SP i prijenosnu cijev TT pomoću razdvajača protoka koji sadrži set otvora ili venturijevih cijevi. Prva (FD1) se smješta u EP, a druga (FD2) u TT. Osim toga potrebna su dva ventila za kontrolu tlaka (PCV1 i PCV2) kako bi se održavalo konstantno razdvajanje ispuha kontroliranjem povratnog tlaka u EP i tlaka u DT. PCV1 se smješta niže od SP u EP, PCV2 između tlačnog ventilatora PB i DT. Koncentracije plina za praćenje (CO2 ili NOx) mjere se u nerazrijeđenom ispušnom plinu, razrijeđenom ispušnom plinu i zraku za razrjeđivanje pomoću analizatora ispušnog plina EGA. Oni su nužni za provjeru razdvajanja ispuha i mogu se koristiti za prilagodbu PCV1 i PCV2 za preciznu kontrolu razdvajanja. Omjer razrjeđenja izračunava se iz koncentracija plina za praćenje.

    Slika 10.

    Sustav za razrjeđivanje djelomičnog protoka s višestrukim razdvajanjem cijevi, mjerenjem koncentracije i djelomičnim uzorkovanjem

    Image

    Nerazrijeđeni ispušni plin prenosi se iz ispušne cijevi EP u tunel za razrjeđivanje DT kroz prijenosnu cijev TT pomoću razdvajača protoka FD3 koji se sastoji od nekoliko cijevi istih dimenzija (isti promjer, duljina i polumjer postolja) instaliranih u EP. Ispušni plin se kroz jednu od tih cijevi uvodi u DT, a ispušni plin se kroz ostale cijevi provodi kroz prigušnu komoru DC. Tako se razdvajanje ispuha određuje ukupnim brojem cijevi. Kontrola konstantnog razdvajanja zahtijeva diferencijalni tlak nula između DC i izlaza iz TT koji se mjeri pretvaračem diferencijalnog tlaka DPT. Diferencijalni tlak nula postiže se ubrizgavanjem svježeg zraka u DT i izlaz iz TT. Koncentracije plina za praćenje (CO2 ili NOx) mjere se u nerazrijeđenom ispušnom plinu, razrijeđenom ispušnom plinu i zraku za razrjeđivanje pomoću analizatora ispušnog plina EGA. One su potrebne za provjeru razdvajanja ispuha i mogu se koristiti za kontrolu protoka zraka za ubrizgavanje za preciznu kontrolu razdvajanja. Omjer razrjeđenja izračunava se iz koncentracija plina za praćenje.

    Slika 11.

    Sustav za razrjeđivanje djelomičnog protoka s kontrolom protoka i potpunim uzorkovanjem

    Image

    Nerazrijeđeni ispušni plin prenosi se iz ispušne cijevi EP u tunel za razrjeđivanje DT kroz sondu za uzorkovanje SP i prijenosnu cijev TT. Ukupni protok kroz tunel podešava se pomoću kontrolora protoka FC3 i crpke za uzorkovanje P sustava za uzorkovanje krutih čestica (Slika 16.).

    Protok zraka za razrjeđivanje kontrolira se pomoću kontrolora protoka FC2 koji može koristiti GEXH, GAIR ili GFUEL kao komandne signale za poželjno razdvajanje ispuha. Protok uzorka u DT je razlika ukupnog protoka i protoka zraka za razrjeđivanje. Protok zraka za razrjeđivanje mjeri se uređajem za mjerenje protoka FM1, a ukupni protok uređajem za mjerenje protoka FM3 sustava za uzorkovanje krutih čestica (Slika 14.). Omjer razrjeđenja izračunava se iz ta dva stupnja protoka.

    Slika 12.

    Sustav za razrjeđivanje djelomičnog protoka s kontrolom protoka i djelomičnim uzorkovanjem

    Image

    Nerazrijeđeni ispušni plin prenosi se iz ispušne cijevi EP u tunel za razrjeđivanje DT kroz sondu za uzorkovanje SP i prijenosnu cijev TT. Razdvajanje ispuha i protok u DT kontrolira se pomoću kontrolora protoka FC2 koji podešava protoke (ili brzine) tlačnog ventilatora PB odnosno usisnog ventilatora SB. To je moguće budući da se uzorak uzet sustavom uzorkovanja krutih čestica vraća u DT. GEXH, GAIR ili GFUEL mogu se koristiti kao komandni signali za FC2. Protok zraka za razrjeđivanje mjeri se pomoću uređaja za mjerenje protoka FM1, ukupni protok pomoću uređaja za mjerenje protoka FM2. Omjer razrjeđenja izračunava se iz ova dva stupnja protoka.

    Opis – Slike od 4. do 12.

    —

    EP ispušna cijev

    Ispušna cijev može biti izolirana. Preporuča se debljina do omjera promjera od 0,015 ili manje za smanjenje termalne inercije ispušne cijevi. Uporaba savitljivih dijelova ograničava se na dužinu do omjera promjera od 12 ili manje. Lukovi se svode na najmanju mjeru kako bi se smanjilo inercijsko taloženje. Ako sustav uključuje prigušivač ispitnog postolja, tada i prigušivač može biti izoliran.

    Za izokinetički sustav ispušna cijev ne smije imati koljena, lukove niti iznenadne promjene promjera za najmanje šest promjera cijevi više od i tri promjera cijevi niže od vrška sonde. Brzina plina u zoni za uzorkovanje mora biti veća od 10 m/s osim u praznom hodu. Oscilacije tlaka ispušnog plina ne smiju prelaziti ± 500 Pa u prosjeku. Sve mjere koje se poduzimaju za smanjenje oscilacija tlaka osim korištenja šasijskog tipa ispušnog sustava (uključujući prigušivač i uređaj za naknadnu obradu) ne smiju mijenjati učinak motora niti uzrokovati taloženje krutih čestica.

    Za sustave bez izokinetičkih sondi preporuča se ravna cijev od šest promjera cijevi više i tri promjera cijevi niže od vrška sonde.

    —

    SP sonda za uzorkovanje (Slike od 6. do 12.)

    Minimalni unutarnji promjer je 4 mm. Minimalni omjer promjera između ispušne cijevi i sonde je četiri. Sonda mora biti otvorena cijev usmjerena uzvodno na simetralu ispušne cijevi ili sonda s višestrukim otvorima kako je to opisano pod SP1 u odjeljku 1.1.1.

    —

    ISP izokinetička sonda za uzorkovanje (Slike 4. i 5.)

    Izokinetička sonda za uzorkovanje mora se instalirati tako da je usmjerena uzvodno na simetralu ispušne cijevi gdje se ispunjavaju uvjeti protoka u odsjeku EP i konstruirana tako da osigurava proporcionalni uzorak nerazrijeđenog ispušnog plina. Minimalni unutarnji promjer je 12 mm.

    Potreban je kontrolni sustav za izokinetičko razdvajanje ispuha održavanjem diferencijalnog tlaka nula između EP i ISP. Pod tim uvjetima su brzine ispušnog plina u EP i ISP identične, a maseni protok kroz ISP je konstantna frakcija protoka ispušnog plina. ISP mora biti spojen na pretvarač diferencijalnog tlaka. Kontrola kojom se osigurava diferencijalni tlak nula između EP i ISP vrši se brzinom ventilatora ili kontrolorom protoka.

    —

    FD1, FD2 razdvajač protoka (Slika 9.)

    Set venturijevih cijevi ili otvora instalira se u ispušnu cijev EP odnosno prijenosnu cijev TT kako bi se osigurao proporcionalni uzorak nerazrijeđenog ispušnog plina. Kontrolni sustav koji se sastoji od dva ventila za kontrolu tlaka PCV1 i PCV2 potreban je za proporcionalno razdvajanje kontroliranjem tlakova u EP i DT.

    —

    FD3 razdvajač protoka (Slika 10.)

    Set cijevi (jedinica s više cijevi) instalira se u ispušnu cijev EP kako bi se osigurao proporcionalni uzorak nerazrijeđenog ispušnog plina. Jedna od cijevi provodi ispušni plin do tunela za razrjeđivanje DT dok ostale cijevi izvode ispušni plin u prigušnu komoru DC. Cijevi moraju biti istih dimenzija (isti promjer, duljina, polumjer luka) tako da razdvajanje ispuha ovisi o ukupnom broju cijevi. Potreban je kontrolni sustav za proporcionalno razdvajanje održavanjem diferencijalnog tlaka nula između izlaza višecjevne jedinice u DC i izlaza TT. Pod tim uvjetima su brzine ispušnog plina u EP i FD3 proporcionalne, a protok TT je konstantna frakcija protoka ispušnog plina. Te se dvije točke moraju spojiti na pretvarač diferencijalnog tlaka DPT. Kontrola kojom se osigurava diferencijalni tlak nula vrši se pomoću kontrolora protoka FC1.

    —

    EGA analizator ispušnog plina (Slike od 6. do 10.)

    Mogu se koristiti analizatori CO2 ili NOx (samo za metodu ravnoteže ugljika CO2). Analizatori se kalibriraju kao i analizatori za mjerenje plinovitih emisija. Može se koristiti jedan ili više analizatora za određivanje razlika koncentracije.

    Točnost sustava za mjerenje mora biti takva da točnost GEDFW,i bude unutar ± 4 %.

    —

    TT prijenosna cijev (Slike od 4. do 12.)

    Prijenosna cijev za uzorak krutih čestica mora biti:

    —

    što je moguće kraća, i ne dulja od 5 m,

    —

    jednakog ili većeg promjera nego sonda, ali ne i veća od 25 mm u promjeru,

    —

    s izlazom na simetralu tunela za razrjeđivanje i usmjerena nizvodno.

    Ako je cijev duga 1 metar ili manje mora se izolirati materijalom maksimalne termalne provodljivosti od 0,05 W/(m · K) s debljinom izolacije polumjera koja odgovara promjeru sonde. Ako je cijev dulja od 1 metra mora se izolirati i zagrijati do minimalne temperature stijenki od 523 K (250 °C).

    Kao drugo rješenje tražene se temperature stijenki mogu odrediti putem standardnih izračuna prijenosa topline.

    —

    DPT pretvarač diferencijalnog tlaka (Slike 4., 5. i 10.)

    Pretvarač diferencijalnog tlaka mora imati raspon od ± 500 Pa ili manje.

    —

    FC1 kontrolor protoka (Slike 4., 5. i 10.)

    Za izokinetičke sustave (Slike 4. i 5.) potreban je kontrolor protoka za održavanje diferencijalnog tlaka nula između EP i ISP. Podešavanje se može izvršiti pomoću:

    (a)

    kontroliranja brzine ili protoka usisnog ventilatora (SB) i održavanja brzine tlačnog ventilatora (PB) konstantnom tijekom svih načina rada (Slika 4.); ili

    (b)

    podešavanja usisnog ventilatora (SB) na konstantni maseni protok razrijeđenog ispuha i kontroliranjem protoka tlačnog ventilatora (PB) te time protoka uzorka ispuha na području završetka prijenosne cijevi (TT) (Slika 5.).

    U slučaju sustava kontroliranog tlaka preostala pogreška u kontrolnoj petlji ne smije prelaziti ± 3 Pa. Oscilacije tlaka u tunelu za razrjeđivanje ne smiju prelaziti ± 250 Pa u prosjeku.

    Za višecjevni sustav (Slika 10.) potreban je kontrolor protoka za proporcionalno razdvajanje ispuha kako bi se održao diferencijalni tlak nula između izlaza višecjevne jedinice i izlaza iz TT. Podešavanje se može vršiti kontroliranjem protoka zraka za ubrizgavanje u DT i izlaz TT.

    —

    PCV1, PCV2 ventil za kontrolu tlaka (Slika 9.)

    Dva su ventila za kontrolu tlaka potrebna za sustav dvostruke venturijeve cijevi/dvostrukog otvora za proporcionalno razdvajanje protoka kontroliranjem povratnog tlaka u EP i tlaka u DT. Ventili su smješteni nizvodno od SP u EP te između PB i DT.

    —

    DC prigušna komora (Slika 10.)

    Prigušna se komora instalira na izlazu višecjevne jedinice kako bi se na najmanju mjeru svele oscilacije u ispušnoj cijevi EP.

    —

    VN venturijeva cijev (Slika 8.)

    Venturijeva se cijev instalira u tunelu za razrjeđivanje DT kako bi se stvorio negativni tlak na području izlaza iz prijenosne cijevi TT. Protok plina kroz TT određuje se momentom izmjene u zoni venturijeve cijevi i u osnovi je proporcionalan protoku tlačnog ventilatora PB koji vodi do omjera konstantnog razrjeđenja. Budući da na moment izmjene utječe temperatura na izlazu iz TT i razlika tlaka između EP i DT, stvarni omjer razrjeđenja je nešto niži na niskom opterećenju nego na visokom opterećenju.

    —

    FC2 kontrolor protoka (Slike 6., 7., 11. i 12.; nije obavezno)

    Može se koristiti kontrolor protoka za kontrolu protoka tlačnog ventilatora PB i/ili usisnog ventilatora SB. Može se spojiti na signal protoka ispuha ili signal protoka goriva i/ili na diferencijalni signal CO2 ili NOx.

    Pri korištenju dovoda zraka pod pritiskom (Slika 11.) FC2 izravno kontrolira protok zraka.

    —

    FM1 uređaj za mjerenje protoka (Slike 6., 7.,11. i 12.)

    Mjerač plina ili drugi instrument kojim se mjeri protok zraka za razrjeđivanje. FM1 nije obavezan ako je PB kalibriran za mjerenje protoka.

    —

    FM2 uređaj za mjerenje protoka (Slika 12.)

    Mjerač plina ili drugi instrument kojim se mjeri protok razrijeđenog ispušnog plina. FM2 nije obavezan ako je usisni ventilator SB kalibriran za mjerenje protoka.

    —

    PB tlačni ventilator (Slike 4.,5.,6.,7.,8.,9. i 12.)

    Za kontrolu protoka zraka za razrjeđivanje se PB može spojiti na kontrolore protoka FC1 ili FC2. PB nije potreban kod korištenja leptir ventila. PB se može koristiti za mjerenje protoka zraka za razrjeđivanje ako je kalibriran.

    —

    SB usisni ventilator (Slike 4.,5.,6.,9.,10. i 12.)

    Samo za sustave djelomičnog uzorkovanja. SB se može koristiti za mjerenje protoka razrijeđenog ispušnog plina ako je kalibriran.

    —

    DAF filtar zraka za razrjeđivanje (Slike od 4. do 12.)

    Preporuča se da se zrak za razrjeđivanje filtrira, a ugljen izluči kako bi se eliminirali pozadinski ugljikovodici. Temperatura zraka za razrjeđivanje mora biti 298 K (25 °C) ± 5 K.

    Na zahtjev proizvođača uzorkuje se zrak za razrjeđivanje u skladu s dobrim iskustvima iz inženjerske prakse kako bi se odredile razine pozadinskih krutih čestica koje se onda mogu oduzeti od vrijednosti izmjerenih u razrijeđenom ispuhu.

    —

    PSP sonda za uzorkovanje krutih čestica (Slike 4.,5.,6.,8.,9.,10. i 12.)

    Sonda je vodeći odsjek PTT-a i

    —

    instalira se usmjerena uzvodno na točku gdje se zrak za razrjeđivanje i ispušni plin dobro miješaju, tj. na simetralu tunela za razrjeđivanje DT sustava za razrjeđivanje približno 10 promjera tunela nizvodno od točke gdje ispuh ulazi u tunel za razrjeđivanje,

    —

    unutarnjeg je promjera od najmanje 12 mm,

    —

    može se zagrijati do najviše 325 K (52 °C) temperature stijenki izravnim zagrijavanjem ili predzagrijavanjem zraka za razrjeđivanje, pod uvjetom da temperatura zraka ne prelazi 325 K (52 °C) prije uvođenja ispuha u tunel za razrjeđivanje,

    —

    može biti izolirana.

    —

    DT tunel za razrjeđivanje (Slike od 4. do 12.)

    Tunel za razrjeđivanje:

    —

    mora biti dovoljne dužine da dovede do potpunog razrjeđivanja ispuha i zraka za razrjeđivanje pod uvjetima turbulentnog protoka,

    —

    mora biti od nehrđajućeg čelika:

    —

    mora biti debljine omjera promjera od 0,025 ili manje za tunele za razrjeđivanje unutarnjeg promjera većeg od 75 mm,

    —

    nominalne debljine stijenki ne manje od 1,5 mm za tunele za razrjeđivanje promjera jednakog ili manjeg od 75 mm,

    —

    promjera je od najmanje 75 mm za tip djelomičnog uzorkovanja,

    —

    preporuča se promjer od najmanje 25 mm za tip potpunog uzorkovanja.

    —

    može se zagrijati do najviše 325 K (52 °C) temperature stijenki izravnim zagrijavanjem ili predzagrijavanjem zraka za razrjeđivanje, pod uvjetom da temperatura zraka ne prelazi 325 K (52 °C) prije uvođenja ispuha u tunel za razrjeđivanje.

    —

    može biti izoliran.

    Ispuh motora se mora temeljito izmiješati sa zrakom za razrjeđivanje. Za sustave djelomičnog uzorkovanja kvaliteta se razrjeđivanja provjerava nakon uvođenja u rad pomoću CO2 profila tunela s motorom u radu (najmanje četiri jednako razmaknute točke mjerenja). Po potrebi se može koristiti otvor za razrjeđivanje.

    Napomena: Ako je temperatura okoline u blizini tunela za razrjeđivanje (DT) ispod 293 K (20 °C) treba poduzeti preventivne mjere za izbjegavanje gubitka krutih čestica na hladnim stjenkama tunela za razrjeđivanje. Stoga se preporuča zagrijavanje i/ili izolacija tunela unutar gore navedenih ograničenja.

    Kod visokog opterećenja motora tunel se može ohladiti neagresivnim sredstvima kao što je protočni ventilator pod uvjetom da temperatura rashladnog medija ne bude ispod 293 K (20 °C).

    —

    HE izmjenjivač topline (Slike 9. i 10.)

    Izmjenjivač topline mora biti dovoljnog kapaciteta da održava temperaturu na ulazu u usisni ventilator SB unutar ± 11 K od prosječne radne temperature promatrane tijekom ispitivanja.

    1.2.1.2.   Sustavi za razrjeđivanje punog protoka (Slika 13.)

    Sustav za razrjeđivanje se opisuje na temelju razrjeđenja ukupnog ispuha pomoću koncepta konstantnog uzorkovanja volumena (CVS). Mora se izmjeriti ukupni volumen mješavine ispuha i zraka za razrjeđivanje. Mogu se koristiti sustav PDP ili CFV ili SSV.

    Za daljnje se prikupljanje krutih čestica uzorak razrijeđenog ispušnog plina provodi do sustava za uzorkovanje krutih čestica (odjeljak 1.2.2., Slike 14. i 15.). Ako se to radi izravno tada se naziva jednostruko razrjeđenje. Ako se uzorak još jednom razrjeđuje u sekundarnom tunelu za razrjeđivanje tada se to naziva dvostruko razrjeđenje. Iako je on djelomično sustav za razrjeđivanje, dvostruki sustav za razrjeđivanje se u odjeljku 1.2.2. (Slika 15.) opisuje kao modifikacija sustava za uzorkovanje krutih čestica iz odjeljka 1.2.2. (Slika 15.) jer dijeli većinu dijelova s tipičnim sustavom za uzorkovanje čestica.

    Plinovite emisije se mogu također odrediti u tunelu za razrjeđivanje sustava za razrjeđivanje punog protoka. Stoga se sonde za uzorkovanje plinovitih komponenti prikazuju na Slici 13., ali se ne pojavljuju na opisnoj listi. Zahtjevi u vezi s tim opisani su u odjeljku 1.1.1.

    Opisi (Slika 13.)

    —

    EP ispušna cijev

    Traži se da duljina ispušne cijevi od izlaza iz sustava cijevi ispuha motora, izlaza turbopunjača ili uređaja za naknadnu obradu u tunel za razrjeđivanje ne smije biti veća od 10 m. Ako sustav prelazi 4 m duljine, tada sve cijevi koje prelaze 4 m treba izolirati osim mjerača dima u cijevi ako se koristi. Debljina polumjera izolacije mora biti najmanje 25 mm. Provodljivost topline materijala za izolaciju ne smije prelaziti vrijednost od 0,1 W/(m · K) izmjerenu na 673 K (400 °C). Preporuča se debljina omjera promjera od 0,015 ili manje za smanjenje termalne inercije ispušne cijevi. Korištenje savitljivih dijelova ograničava se na duljinu omjera promjera od 12 ili manje.

    Image

    Ukupni se iznos nerazrijeđenog ispušnog plina miješa u tunelu za razrjeđivanje DT sa zrakom za razrjeđivanje. Protok razrijeđenog ispušnog plina mjeri se pozitivnom volumetričkom crpkom PDP ili venturijevom cijevi kritičnog protoka CFV ili venturijevom cijevi ispod brzine zvuka SSV. Izmjenjivač topline HE ili kompenzacija elektroničkog protoka EFC mogu se koristiti za proporcionalno uzorkovanje krutih čestica i za određivanje protoka. Budući da se određivanje mase krutih čestica temelji na protoku ukupnog razrijeđenog ispušnog plina, ne zahtijeva se izračunavanje omjera razrjeđenja.

    —

    PDP pozitivna volumetrička crpka

    PDP mjeri protok ukupnog razrijeđenog ispušnog plina iz broja okretaja crpke i istisnuća crpke. Povratni tlak ispušnog sustava ne smije se umjetno smanjivati pomoću PDP ili sustava ulaska zraka za razrjeđivanje. Statički povratni tlak ispuha izmjeren CVS sustavom u radu ostaje unutar ± 1,5 kPa statičkog tlaka izmjerenog bez spoja na CVS pri identičnoj brzini i opterećenju motora.

    Temperatura mješavine plina neposredno ispred PDP mora biti unutar ± 6 K od prosječne radne temperature promatrane tijekom ispitivanja kada se ne koristi kompenzacija protoka.

    Kompenzacija protoka može se koristiti samo ako temperatura na ulazu u PDP ne prelazi 50 °C (323 K).

    —

    CFV venturijeva cijev kritičnog protoka

    CFV mjeri protok ukupnog razrijeđenog ispuha održavajući protok u prigušenim uvjetima (kritični protok). Statički povratni tlak ispuha izmjeren CFV sustavom u radu mora ostati unutar ± 1,5 kPa statičkog tlaka izmjerenog bez spoja na CFV pri identičnoj brzini i opterećenju motora. Temperatura mješavine plina neposredno ispred CFV mora biti unutar ± 11 K od prosječne radne temperature promatrane tijekom ispitivanja kada se ne koristi kompenzacija protoka.

    —

    SSV venturijeva cijev ispod brzine zvuka

    SSV mjeri protok ukupnog razrijeđenog ispuha kao funkciju ulaznog tlaka, ulazne temperature, pada tlaka između ulaza i suženja SSV. Statički povratni tlak ispuha izmjeren SSV sustavom u radu mora ostati unutar ± 1,5 kPa statičkog tlaka izmjerenog bez spoja na SSV pri identičnoj brzini i opterećenju motora. Temperatura mješavine plina neposredno ispred SSV mora biti unutar ± 11 K od prosječne radne temperature promatrane tijekom ispitivanja kada se ne koristi kompenzacija protoka.

    —

    HE izmjenjivač topline (nije obavezan ako se koristi EFC)

    Izmjenjivač topline mora biti kapaciteta dovoljnog za održavanje temperature unutar gore zahtijevanih ograničenja.

    —

    EFC kompenzacija elektroničkog protoka (nije obavezna ako se koristi HE)

    Ako se temperatura na ulazu bilo u PDP ili CFV ili SSV ne održava unutar gore navedenih ograničenja, tada je potreban sustav za kompenzaciju protoka za kontinuirano mjerenje protoka i kontrolu proporcionalnog uzorkovanja u sustavu krutih čestica. S tim ciljem se signali kontinuirano izmjerenog protoka koriste za korekciju vrijednosti protoka uzorka kroz filtre krutih čestica sustava za uzorkovanje krutih čestica.

    —

    DT tunel za razrjeđivanje

    Tunel za razrjeđivanje:

    —

    mora imati dovoljno mali promjer da prouzroči turbulentni protok (Reynoldsov broj veći od 4 000), dovoljne duljine da dovede do potpunog razrjeđivanja ispuha i zraka za razrjeđivanje. Može se koristiti otvor za razrjeđivanje,

    —

    mora biti promjera najmanje 75 mm,

    —

    može biti izoliran.

    Ispuh motora se usmjerava nizvodno na točku gdje se uvodi u tunel za razrjeđivanje i temeljito miješa.

    Kod korištenja jednostrukog razrjeđenja uzorak se iz tunela za razrjeđivanje prenosi do sustava za uzorkovanje krutih čestica (odjeljak 1.2.2., Slika 14.). Kapacitet protoka PDP ili CFV ili SSV mora biti dovoljan da može održati razrijeđeni ispuh na temperaturi nižoj od ili jednakoj 325 K (52 °C) neposredno ispred primarnog filtra za krute čestice.

    Kod korištenja dvostrukog razrjeđenja uzorak se iz tunela za razrjeđivanje prenosi do sekundarnog tunela za razrjeđivanje gdje se dodatno razrjeđuje, a zatim provodi kroz filtre za uzorkovanje (odjeljak 1.2.2., Slika 15.). Kapacitet protoka PDP ili CFV ili SSV mora biti dovoljan da može održati struju razrijeđenog ispuha u DT na temperaturi nižoj od ili jednakoj 464 K (191 °C) u zoni uzorkovanja. Sustav za sekundarno razrjeđivanje mora osigurati dovoljno sekundarnog zraka za razrjeđivanje da održi struju dvostruko razrijeđenog ispuha na temperaturi nižoj od ili jednakoj 325 K (52 °C) neposredno ispred primarnog filtra za krute čestice.

    —

    DAF filtar zraka za razrjeđivanje

    Preporuča se da se zrak za razrjeđivanje filtrira, a ugljen izluči kako bi se eliminirali pozadinski ugljikovodici. Temperatura zraka za razrjeđivanje mora biti 298 K (25 °C) ± 5 K. Na zahtjev proizvođača se zrak za razrjeđivanje uzorkuje u skladu s dobrom inženjerskom praksom kako bi se odredile razine pozadinskih krutih čestica koje se zatim oduzimaju od vrijednosti izmjerenih u razrijeđenom ispuhu.

    —

    PSP sonda za uzorkovanje krutih čestica

    Sonda je vodeći odjeljak PTT i

    —

    instalira se usmjerena uzvodno na točku gdje se zrak za razrjeđivanje i ispušni plin dobro miješaju, tj. na simetralu tunela za razrjeđivanje DT sustava za razrjeđivanje približno 10 promjera tunela nizvodno od točke gdje ispuh ulazi u tunel za razrjeđivanje,

    —

    minimalnog je unutarnjeg promjera od 12 mm,

    —

    stjenke se mogu zagrijati na temperaturu ne višu od 325 K (52 °C) izravnim zagrijavanjem ili predzagrijavanjem zraka za razrjeđivanje pod uvjetom da temperatura zraka ne prijeđe 325 K (52 °C) prije uvođenja ispuha u tunel za razrjeđivanje,

    —

    može biti izolirana.

    1.2.2.   Sustav uzorkovanja krutih čestica (Slike 14. i 15.)

    Za prikupljanje krutih čestica potreban je sustav za uzorkovanje krutih čestica na filtar za krute čestice. U slučaju potpunog uzorkovanja mješavine djelomičnog protoka koje se sastoji od propuštanja cijelog uzorka razrijeđenog ispuha kroz filtre, sustav za razrjeđivanje (odjeljak 1.2.1.1., Slike 7. i 11.) i uzorkovanje obično sačinjavaju jednu integralnu jedinicu. U slučaju djelomičnog uzorkovanja mješavine djelomičnog protoka koje se sastoji od propuštanja samo dijela razrijeđenog ispuha kroz filtre, sustavi za razrjeđivanje (odjeljak 1.2.1.1., Slike 4.,5.,6.,8.,9.,10. i 12. i odjeljak 1.2.1.2., Slika 13.) i uzorkovanje obično su dvije zasebne jedinice.

    U ovoj Direktivi se sustav dvostrukog razrjeđenja DDS (Slika 15.) sustava za razrjeđivanje punog protoka smatra specifičnom modifikacijom tipičnog sustava za uzorkovanje krutih čestica kako je prikazano na slici 14. Sustav dvostrukog razrjeđenja uključuje sve važne dijelove sustava za uzorkovanje, kao što su držači filtra i crpka za uzorkovanje te dodatno neke oblike razrjeđivanja, kao što je opskrba zrakom za razrjeđivanje i sekundarni tunel za razrjeđivanje.

    Preporuča se da crpka za uzorkovanje radi tijekom cijelog ispitnog postupka kako bi se izbjegao utjecaj na kontrolne petlje. Za metodu jednostrukog filtra koristi se sustav obilaznog toka za prolaz uzorka kroz filtre za uzorkovanje u željenim vremenima. Na najmanju se mjeru mora svesti interferencija postupka uključivanja na kontrolnim petljama.

    Opisi – Slike 14. i 15.

    —

    PSP sonda za uzorkovanje krutih čestica (Slike 14. i 15.)

    Sonda za uzorkovanje krutih čestica prikazana na slikama je vodeći odjeljak prijenosne cijevi krutih čestica PTT.

    Sonda:

    —

    se instalira usmjerena uzvodno na točku gdje se zrak za razrjeđivanje i ispušni plin dobro miješaju, tj. na simetralu tunela za razrjeđivanje DT sustava za razrjeđivanje (odjeljak 1.2.1.) približno 10 promjera tunela nizvodno od točke gdje ispuh ulazi u tunel za razrjeđivanje,

    —

    minimalnog je unutarnjeg promjera od 12 mm,

    —

    stjenke se mogu zagrijati na temperaturu ne višu od 325 K (52 °C) izravnim zagrijavanjem ili predzagrijavanjem zraka za razrjeđivanje pod uvjetom da temperatura zraka ne prijeđe 325 K (52 °C) prije uvođenja ispuha u tunel za razrjeđivanje,

    —

    može biti izolirana.

    Slika 14.

    Sustav uzorkovanja krutih čestica

    Image

    Uzorak razrijeđenog ispušnog plina uzima se iz tunela za razrjeđivanje DT sustava za razrjeđivanje djelomičnog protoka ili punog protoka kroz sondu za uzorkovanje krutih čestica PSP i prijenosnu cijev krutih čestica PTT pomoću crpke za uzorkovanje P. Uzorak se propušta kroz nosač(e) filtra FH koji sadrže filtre za uzorkovanje krutih čestica. Stupanj protoka uzorka kontrolira kontrolor protoka FC3. Ako se koristi elektronička kompenzacija protoka EFC (Slika 13.), tada se kao komandni signal za FC3 koristi protok razrijeđenog ispušnog plina.

    Slika 15.

    Sustav za razrjeđivanje (samo sustav punog protoka)

    Image

    Uzorak se razrijeđenog ispušnog plina prenosi iz tunela za razrjeđivanje DT sustava za razrjeđivanje punog protoka kroz sondu za uzorkovanje krutih čestica PSP i prijenosnu cijev krutih čestica PTT do sekundarnog tunela za razrjeđivanje SDT gdje se još jednom miješa. Uzorak se zatim propušta kroz nosač(e) filtara FH koji nose filtre za uzorkovanje krutih čestica. Stupanj protoka zraka za razrjeđivanje obično je konstantan dok protok uzorka kontrolira kontrolor protoka FC3. Ako se koristi kompenzacija protoka EFC (Slika 13.), tada se kao komandni signal za FC3 koristi ukupni protok razrijeđenog ispušnog plina.

    —

    PTT prijenosna cijev krutih čestica (Slike 14. i 15.)

    Prijenosna cijev krutih čestica ne smije biti dulja od 1 020 mm, a duljina se mora svesti na najmanju mjeru kad je god to moguće.

    Dimenzije vrijede za:

    —

    tip djelomičnog uzorkovanja kod razrjeđivanja djelomičnog protoka i sustava za jednostruko razrjeđivanje punog protoka od vrška sonde do nosača filtra,

    —

    tip potpunog uzorkovanja kod razrjeđivanja djelomičnog protoka od kraja tunela za razrjeđivanje do nosača filtra,

    —

    sustav za dvostruko razrjeđivanje punog protoka od vrška sonde do sekundarnog tunela za razrjeđivanje.

    Prijenosna cijev:

    —

    stjenke se mogu zagrijati na temperaturu ne višu od 325 K (52 °C) izravnim zagrijavanjem ili predzagrijavanjem zraka za razrjeđivanje pod uvjetom da temperatura zraka ne prijeđe 325 K (52 °C) prije uvođenja ispuha u tunel za razrjeđivanje,

    —

    može biti izolirana.

    —

    SDT sekundarni tunel za razrjeđivanje (Slika 15.)

    Sekundarni tunel za razrjeđivanje treba imati promjer najmanje 75 mm i biti dovoljne duljine da osigura vrijeme zadržavanja od najmanje 0,25 sekunda za dvostruko razrijeđeni uzorak. Nosač primarnog filtra, FH, postavlja se unutar 300 mm od izlaza iz SDT.

    Sekundarni tunel za razrjeđivanje:

    —

    stjenke se mogu zagrijati na temperaturu ne višu od 325 K (52 °C) izravnim zagrijavanjem ili predzagrijavanjem zraka za razrjeđivanje pod uvjetom da temperatura zraka ne prijeđe 325 K (52 °C) prije uvođenja ispuha u tunel za razrjeđivanje,

    —

    može biti izoliran.

    —

    FH nosač(i) filtra (Slike 14. i 15.)

    Za primarne i pomoćne filtre može se koristiti jedno kućište ili odvojena kućišta. Potrebno je ispuniti zahtjeve iz Priloga III., Dodatka 1., odjeljka 1.5.1.3.

    Nosač(i) filtra:

    —

    stjenke se mogu zagrijati na temperaturu ne višu od 325 K (52 °C) izravnim zagrijavanjem ili predzagrijavanjem zraka za razrjeđivanje pod uvjetom da temperatura zraka ne prijeđe 325 K (52 °C),

    —

    može biti izoliran.

    —

    P crpka za uzorkovanje (Slike 14. i 15.)

    Crpka za uzorkovanje krutih čestica postavlja se dovoljno daleko od tunela da se temperatura plina na ulazu održava konstantnom (± 3 K) ako se ne koristi korekcija protoka pomoću FC3.

    —

    DP crpka zraka za razrjeđivanje (Slika 15.) (samo za dvostruko razrjeđivanje punog protoka)

    Crpka zraka za razrjeđivanje postavlja se tako da se zrak za sekundarno razrjeđivanje dovodi pri temperaturi od 298 K (25 °C) ± 5 K.

    —

    FC3 kontrolor protoka (Slike 14. i 15.)

    Kontrolor se protoka koristi za kompenzaciju protoka uzorka krutih čestica s obzirom na varijacije temperature i povratni tlak na putu uzorka, ako druga sredstva nisu dostupna. Kontrolor protoka je potreban ako se koristi elektronička kompenzacija protoka EFC (Slika 13.)

    —

    FM3 uređaj za mjerenje protoka (Slike 14. i 15.) (protok uzorka krutih čestica)

    Mjerač plina ili instrumentacija protoka postavljaju se dovoljno daleko od crpke uzorka da ulazna temperatura zraka ostane konstantna (± 3 K) ako se ne koristi korekcija protoka pomoću FC3.

    —

    FM4 uređaj mjerenja protoka (Slika 15.) (zrak za razrjeđivanje, samo za dvostruko razrjeđivanje punog protoka)

    Mjerač plina ili instrumentacija protoka postavljaju se tako da ulazna temperatura plina ostaje 298 K (25 °C) ± 5 K.

    —

    BV ventil za kontrolu protoka (nije obavezno)

    Promjer ventila za kontrolu protoka je najmanje promjera cijevi za uzorkovanje, a vrijeme uključenja je manje od 0,5 sekunda.

    Napomena: Ako je temperatura okoline u blizini PSP, PTT, SDT i FH ispod 239 K (20 °C), treba poduzeti mjere opreza kako bi se izbjegli gubici krutih čestica na hladnoj stjenci tih dijelova. Stoga se preporuča zagrijavanje i/ili izoliranje tih dijelova unutar ograničenja iz opisa koji se na njih odnose. Također se preporuča da temperatura površine filtra tijekom uzorkovanja ne bude ispod 293 K (20 °C).

    Na visokim opterećenjima motora gornji se dijelovi mogu hladiti neagresivnim sredstvima kao što je kružni ventilator sve dok temperatura rashladnog medija nije ispod 293 K (20 °C).”

    (1)  Slike od 4. do 12. prikazuju mnoge tipove sustava za razrjeđivanje djelomičnog protoka koji se uobičajeno mogu koristiti za ispitivanje u stanju mirovanja (NRSC). Ali zbog vrlo strogih ograničenja ispitivanja u kretanju samo se oni sustavi za razrjeđivanje djelomičnog sustava (Slike od 4. do 12.) koji mogu ispuniti sve zahtjeve navedene u odjeljku ‚Specifikacije sustava za razrjeđivanje djelomičnog protoka’ iz Priloga III., Dodatka 1., odjeljka 2.4. prihvaćaju za ispitivanje u kretanju (NRTC).

    PRILOG III.

    „Prilog XIII.

    ODREDBE ZA MOTORE STAVLJENE NA TRŽIŠTE NA TEMELJU ‚FLEKSIBILNE SHEME’

    Na zahtjev proizvođača opreme (OEM) te po izdanom odobrenju od strane nadležnih vlasti za homologaciju, proizvođač motora može u razdoblju između dvije faze graničnih vrijednosti na tržište staviti ograničeni broj motora koji udovoljavaju graničnim vrijednostima emisija iz prethodne faze u skladu sa sljedećim odredbama:

    1.   POSTUPCI PROIZVOĐAČA MOTORA I OEM

    1.1.   OEM koji želi iskoristiti fleksibilnu shemu mora od bilo koje nadležne vlasti za homologaciju zatražiti dozvolu da od svojih dobavljača u razdoblju između dvije faze emisije, kupi količine motora opisane u odjeljcima 1.2. i 1.3. koji ne udovoljavaju sadašnjim graničnim vrijednostima emisija, ali se odobravaju do iduće najbliže prethodne faze ograničenja emisija.

    1.2.   Broj motora stavljenih na tržište na temelju fleksibilne sheme ne smije ni u kojoj kategoriji motora prelaziti 20 % OEM-ove godišnje prodaje opreme s motorima te kategorije izračunan kao prosjek zadnjih pet godina prodaje na tržištu EU-a). Ako je OEM na tržištu opreme u EU-u kraće od pet godina, tada se prosjek izračunava na temelju razdoblja u kojem je OEM na tržištu opreme u EU-u.

    1.3.   Kao alternativa odjeljku 1.2., OEM može tražiti dozvolu da njegovi dobavljači motora stave na tržište ograničeni broj motora na temelju fleksibilne sheme. Broj motora u svakoj od kategorija motora ne smije prelaziti sljedeće vrijednosti:

    Kategorija motora

    Broj motora

    19 –37 kW

    200

    37 – 75 kW

    150

    75 – 130 kW

    100

    130 – 560 kW

    50

    1.4.   OEM u svojem zahtjevu nadležnim vlastima za homologaciju daje sljedeće informacije:

    (a)

    uzorak etiketa za označivanje svakog izvancestovnog pokretnog stroja u koji će se ugraditi motor stavljen na tržište na temelju fleksibilne sheme. Na etiketama se mora nalaziti sljedeći tekst: ‚STROJ BR … (serija strojeva) od … (ukupni broj strojeva i njihovog raspona snage) MOTOR Br. … S HOMOLOGACIJOM (Dir. 97/68/EZ) br. …’;

    i

    (b)

    uzorak dodatne etikete za označivanje motora s tekstom navedenim u odjeljku 2.2. ovog Priloga.

    1.5.   OEM obavještava nadležne vlasti za homologaciju svih država članica o korištenju fleksibilne sheme.

    1.6.   OEM daje nadležnim vlastima za homologaciju sve informacije u vezi s primjenom fleksibilne sheme koje nadležne vlasti za homologaciju mogu smatrati potrebnima za donošenje odluke.

    1.7.   OEM svakih šest mjeseci podnosi izvješće nadležnim vlastima za homologaciju svih država članica o primjeni fleksibilne sheme koju koristi. Izvješće uključuje kumulativne podatke o broju motora i izvancestovnih pokretnih strojeva stavljenih na tržište na temelju fleksibilne sheme, serijske brojeve motora i izvancestovnih pokretnih strojeva kao i države članice u koje su izvancestovni pokretni strojevi stavljeni na tržište. Taj se postupak nastavlja sve dok traje fleksibilna shema.

    2.   POSTUPCI PROIZVOĐAČA MOTORA

    2.1.   Proizvođač motora može na temelju fleksibilne sheme staviti na tržište motore na temelju odobrenja iz odjeljka 1. ovog Priloga.

    2.2.   Proizvođač motora mora na te motore staviti etiketu sa sljedećim tekstom: ‚Motor stavljen na tržište na temelju fleksibilne sheme’.

    3.   POSTUPCI NADLEŽNIH VLASTI ZA HOMOLOGACIJU

    3.1.   Nadležne vlasti za homologaciju procjenjuju sadržaj zahtjeva za korištenje fleksibilne sheme kao i priložene dokumente. Na temelju toga obavještavaju OEM o svojoj odluci o tome hoće li ili ne dozvoliti korištenje fleksibilne sheme.”

    PRILOG IV.

    Dodaju se sljedeći prilozi:

    „

    PRILOG XIV.

    CCNR faza I. (1)

    PN

    (kW)

    CO

    (g/kWh)

    HC

    (g/kWh)

    NOx

    (g/kWh)

    PT

    (g/kWh)

    37 ≤ PN < 75

    6,5

    1,3

    9,2

    0,85

    75 ≤ PN < 130

    5,0

    1,3

    9,2

    0,70

    P ≥ 130

    5,0

    1,3

    n ≥ 2 800 tr/min = 9,2

    500 ≤ n < 2 800 tr/min = 45 × n (–0,2)

    0,54

    PRILOG XV.

    CCNR faza II. (2)

    PN

    (kW)

    CO

    (g/kWh)

    HC

    (g/kWh)

    NOx

    (g/kWh)

    PT

    (g/kWh)

    18 ≤ PN < 37

    5,5

    1,5

    8,0

    0,8

    37 ≤ PN < 75

    5,0

    1,3

    7,0

    0,4

    75 ≤ PN < 130

    5,0

    1,0

    6,0

    0,3

    130 ≤ PN < 560

    3,5

    1,0

    6,0

    0,2

    PN ≥ 560

    3,5

    1,0

    n ≥ 3 150 min-1 = 6,0

    343 ≤ n < 3 150 min-1 = 45 × n(-0,2) –3

    n < 343 min-1 = 11,0

    0,2
    ”

    (1)  CCNR Protokol 19., Rezolucija Središnje komisije za plovidbu Rajnom od 11. svibnja 2000.

    (2)  CCNR Protokol 21., Rezolucija Središnje komisije za plovidbu Rajnom od 31. svibnja 2001.

    Top