11/Sv. 008

HR

Službeni list Europske unije

73

---

22005A0128(01)

---

L 026/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

---

SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU

između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Hrvatske, s druge strane

KRALJEVINA BELGIJA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

IRSKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

ugovorne stranke Ugovora o osnivanju Europske zajednice, Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju i Ugovora o Europskoj uniji,

u daljnjem tekstu „države članice”, i

EUROPSKA ZAJEDNICA, EUROPSKA ZAJEDNICA ZA UGLJEN I ČELIK, EUROPSKA ZAJEDNICA ZA ATOMSKU ENERGIJU,

u daljnjem tekstu „Zajednica”,

s jedne strane, i

REPUBLIKA HRVATSKA, u daljnjem tekstu „Hrvatska”,

s druge strane,

UZIMAJUĆI u obzir jake veze između stranaka i vrijednosti koje su im zajedničke, njihovu želju za jačanjem tih veza i uspostavom bliskoga i trajnoga odnosa temeljnoga na uzajamnosti i obostranom interesu, što bi Hrvatskoj trebalo omogućiti daljnje jačanje i širenje odnosa sa Zajednicom,

UZIMAJUĆI u obzir značenje ovoga Sporazuma u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja sa zemljama Jugoistočne Europe za uspostavu i konsolidaciju stabilnoga europskoga poretka utemeljenoga na suradnji, kojemu je Europska unija glavno uporište, te u okviru Pakta o stabilnosti,

UZIMAJUĆI u obzir opredjeljenje stranaka da svim sredstvima pridonesu političkoj, gospodarskoj i institucionalnoj stabilizaciji i u Hrvatskoj i u regiji razvitkom civilnoga društva i demokratizacijom, izgradnjom institucija i reformom javne uprave, povećanom trgovinom i gospodarskom suradnjom, širokom suradnjom, uključujući suradnju na području pravosuđa i unutarnjih poslova, te jačanjem nacionalne i regionalne sigurnosti,

UZIMAJUĆI u obzir opredjeljenje stranaka za većim političkim i gospodarskim slobodama kao temelja ovoga Sporazuma, te njihovo opredjeljenje za poštovanjem ljudskih prava i vladavine prava, uključujući i prava pripadnika nacionalnih manjina, te demokratskih načela putem višestranačkoga sustava sa slobodnim i poštenim izborima,

UZIMAJUĆI u obzir da Hrvatska potvrđuje svoju privrženost pravu na povratak svih izbjeglica i raseljenih osoba i zaštiti pripadajućih im prava,

UZIMAJUĆI u obzir privrženost stranaka potpunoj provedbi svih načela i odredaba Povelje Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, poglavito onih sadržanih u Helsinškom završnom aktu, u zaključnim dokumentima Madridske i Bečke konferencije, u Pariškoj povelji za novu Europu, te Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu, kao i poštovanje obveza iz Daytonskoga/Pariškoga i Erdutskoga sporazuma radi doprinosa regionalnoj stabilnosti i suradnji zemalja regije,

UZIMAJUĆI u obzir privrženost stranaka načelima slobodnoga tržišnoga gospodarstva i spremnost Zajednice da pridonose gospodarskim reformama u Hrvatskoj,

UZIMAJUĆI u obzir opredjeljenje stranaka za slobodnu trgovinu u skladu s pravima i obvezama koje proizlaze iz Svjetske trgovinske organizacije,

ŽELEĆI uspostaviti redoviti politički dijalog o dvostranim i međunarodnim pitanjima od obostranoga interesa, uključujući i regionalne aspekte, uzimajući u obzir Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije,

UVJERENE da će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stvoriti novo ozračje za gospodarske odnose između njih, a posebice za razvitak trgovine i ulaganja, što su presudni čimbenici za restrukturiranje i osuvremenjivanje gospodarstva,

IMAJUĆI na umu opredjeljenje Hrvatske za usklađivanjem zakonodavstva u relevantnim područjima sa zakonodavstvom Zajednice,

POŠTUJUĆI volju Zajednice da pruži odlučnu potporu provedbi reforme i obnovi, te da u tom nastojanju upotrijebi sve raspoložive instrumente suradnje, kao i tehničke, financijske i gospodarske pomoći na sveobuhvatnoj, indikativnoj i višegodišnjoj osnovi,

POTVRĐUJUĆI da će odredbe ovoga Sporazuma koje su obuhvaćene dijelom III., glave IV. Ugovora o osnivanju Europske zajednice obvezivati Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku kao posebne ugovorne stranke, a ne kao dio Europske zajednice, sve dok Ujedinjena Kraljevina ili Irska (ovisno o slučaju) ne obavijesti Hrvatsku da je postala obvezna kao dio Europske zajednice u skladu s Protokolom o položaju Ujedinjene Kraljevine i Irske, koji je dodan Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, što se jednako odnosi na Dansku, u skladu s Protokolom dodanim tim ugovorima o položaju Danske,

PODSJEĆAJUĆI na Zagrebački sastanak na vrhu, koji je pozvao na daljnje jačanje odnosa između država obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja i Europske unije, te na pojačanu regionalnu suradnju,

PODSJEĆAJUĆI na spremnost Europske unije da u najvećoj mogućoj mjeri integrira Hrvatsku u političku i gospodarsku maticu Europe, te na njezin status potencijalnoga kandidata za članstvo u Europskoj uniji na temelju Ugovora o Europskoj uniji i ispunjenja kriterija koje je Europsko vijeće utvrdilo u lipnju 1993. godine, pod uvjetom uspješne provedbe ovoga Sporazuma, poglavito glede regionalne suradnje,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

1.   Ovime se uspostavlja pridruživanje Zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Hrvatske, s druge strane.

2.   Ciljevi su ovoga pridruživanja:

—	pružiti prikladan okvir za politički dijalog i time omogućiti razvitak bliskih političkih odnosa između stranaka;

—	poduprijeti napore Hrvatske u razvijanju gospodarske i međunarodne suradnje, među ostalim, i usklađivanjem njezina zakonodavstva sa zakonodavstvom Zajednice;

—	poduprijeti nastojanja Hrvatske da završi prijelaz u tržišno gospodarstvo, promicati skladne gospodarske odnose i postupno razviti područje slobodne trgovine između Zajednice i Hrvatske;

—	poticati regionalnu suradnju u svim područjima obuhvaćenim ovim Sporazumom.

GLAVA I.

OPĆA NAČELA

Članak 2.

Poštovanje demokratskih načela i ljudskih prava, proglašenih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i definiranih u Helsinškom završnom aktu i Pariškoj povelji za novu Europu, poštovanje načela međunarodnoga prava i vladavine prava te načela tržišnoga gospodarstva, sukladno Dokumentu Bonske konferencije o gospodarskoj suradnji Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji, čine temelj unutarnje i vanjske politike stranaka te tvore ključne elemente ovoga Sporazuma.

Članak 3.

Međunarodni i regionalni mir i stabilnost te razvitak dobrosusjedskih odnosa ključni su za proces stabilizacije i pridruživanja koji se spominje u zaključcima Vijeća Europske unije od 21. lipnja 1999. godine. Sklapanje i provedba ovoga Sporazuma u okviru su zaključaka Vijeća Europske unije od 29. travnja 1997. godine, a temelje se na individualnim postignućima Hrvatske.

Članak 4.

Hrvatska se obvezuje nastaviti i promicati suradnju i dobrosusjedske odnose s drugim zemljama regije, uključujući i odgovarajuću razinu uzajamnih koncesija glede kretanja osoba, roba, kapitala i usluga, te razvoj projekata od zajedničkoga interesa, poglavito projekata koji se odnose na povratak izbjeglica i borbu protiv organiziranoga kriminala, korupcije, pranja novca, ilegalnih migracija i krijumčarenja. Ta je obveza ključni čimbenik u razvoju odnosa i suradnje između stranaka i time pridonosi regionalnoj stabilnosti.

Članak 5.

1.   Pridruživanje će se provoditi postupno i bit će u potpunosti ostvareno najkasnije u roku od šest godina od stupanja na snagu ovoga Sporazuma.

2.   Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, osnovano na temelju članka 110., redovito će nadzirati primjenu ovoga Sporazuma i postignuća Hrvatske u pravnim, upravnim, institucionalnim i gospodarskim reformama u svjetlu preambule i u skladu s općim načelima koja su navedena u ovom Sporazumu.

Članak 6.

Ovaj je Sporazum u cijelosti usklađen s odgovarajućim odredbama Svjetske trgovinske organizacije, posebice člankom XXIV. Općega sporazuma o carinama i trgovini 1994 i člankom V. Općega sporazuma o trgovini uslugama.

GLAVA II.

POLITIČKI DIJALOG

Članak 7.

Stranke će, u kontekstu ovoga Sporazuma, uspostaviti politički dijalog, koji će pratiti i učvršćivati uzajamno približavanje Europske unije i Hrvatske i pridonositi uspostavi bliskih veza solidarnosti i novih oblika suradnje između stranaka.

Političkim se dijalogom namjerava posebice promicati:

—	puna integracija Hrvatske u zajednicu demokratskih država i postupno približavanje Europskoj uniji;

—	sve veće približavanje stavova stranaka o međunarodnim pitanjima, uključujući primjerenu razmjenu informacija, posebice o pitanjima koja bi mogla imati bitan učinak na stranke;

—	regionalnu suradnju i razvoj dobrosusjedskih odnosa;

—	zajedničke poglede na sigurnost i stabilnost u Europi, uključujući suradnju na područjima obuhvaćenima Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije.

Članak 8.

1.   Politički dijalog će se odvijati u okviru Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, koje će imati opću nadležnost za pitanja koja bi stranke željele pred njega iznijeti.

2.   Na zahtjev stranaka politički se dijalog može odvijati i u ovim oblicima:

—	kada je potrebno, na sastancima visokih predstavnika Hrvatske, s jedne strane, i Predsjedništva Vijeća Europske unije i Komisije, s druge;

—	služeći se u najvećoj mogućoj mjeri svim diplomatskim kanalima između stranaka, uključujući i odgovarajuće kontakte u trećim zemljama i u Ujedinjenim narodima, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, Vijeću Europe i drugim međunarodnim forumima;

—	svim drugim sredstvima koja bi korisno pridonijela učvršćivanju, razvoju i intenziviranju toga dijaloga.

Članak 9.

Politički će se dijalog na parlamentarnoj razini odvijati u okviru Parlamentarnoga odbora za stabilizaciju i pridruživanje koji se osniva temeljem članka 116.

Članak 10.

Politički se dijalog može odvijati unutar višestranog okvira, te kao regionalni dijalog uključujući ostale zemlje regije.

GLAVA III.

REGIONALNA SURADNJA

Članak 11.

Sukladno svojoj opredijeljenosti za mir i stabilnost te za razvoj dobrosusjedskih odnosa, Hrvatska će djelatno promicati regionalnu suradnju. Zajednica će također svojim programima tehničke pomoći pružati potporu projektima regionalnog ili prekograničnog značaja.

Uvijek kada Hrvatska namjerava učvrstiti svoju suradnju s nekom od zemalja spomenutih u niže navedenim člancima 12. do 14., o tome će obavijestiti i savjetovati se sa Zajednicom i njezinim državama članicama u skladu s odredbama glave X.

Članak 12.

Suradnja s drugim zemljama koje su potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

Nakon potpisivanja ovoga Sporazuma Hrvatska će započeti pregovore s državom ili državama koje su već potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju radi sklapanja dvostranih ugovora o regionalnoj suradnji čiji će cilj biti povećanje opsega suradnje među tim zemljama.

Glavni elementi tih ugovora bit će:

—	politički dijalog;

—	uspostava područja slobodne trgovine između stranaka u skladu s odgovarajućim odredbama Svjetske trgovinske organizacije;

—	uzajamne koncesije glede kretanja radnika, prava poslovnoga nastana, pružanje usluga, tekućih plaćanja i kretanja kapitala, te drugih politika koje se odnose na kretanje osoba, na razini predviđenoj ovim Sporazumom;

—	odredbe o suradnji na drugim područjima bez obzira jesu li obuhvaćena ovim Sporazumom, poglavito na području pravosuđa i unutarnjih poslova.

Primjereno potrebi, ti će ugovori sadržavati odredbe o osnivanju potrebnih institucionalnih mehanizama.

Ti će se ugovori sklopiti u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma. Spremnost Hrvatske da sklopi takve ugovore bit će uvjet daljnjega razvoja odnosa između Hrvatske i Europske unije.

Članak 13.

Suradnja s ostalim zemljama obuhvaćenim procesom stabilizacije i pridruživanja

Hrvatska će sudjelovati u regionalnoj suradnji s ostalim zemljama koje su obuhvaćene procesom stabilizacije i pridruživanja u nekim ili svim područjima suradnje obuhvaćenim ovim Sporazumom, poglavito u onima od zajedničkoga interesa. Takva suradnja treba biti u skladu s načelima i ciljevima ovoga Sporazuma.

Članak 14.

Suradnja sa zemljama kandidatkinjama za pristup Europskoj uniji

Hrvatska može jačati suradnju i sklopiti ugovor o regionalnoj suradnji s bilo kojom zemljom kandidatkinjom za pristup Europskoj uniji u bilo kojem području suradnje obuhvaćenim ovim Sporazumom. Takvim bi se ugovorom trebali postupno usklađivati dvostrani odnosi Hrvatske i te zemlje s odgovarajućim dijelom odnosa Europske zajednice i njezinih država članica i te zemlje.

GLAVA IV.

SLOBODNO KRETANJE ROBE

Članak 15.

1.   Zajednica i Hrvatska će tijekom razdoblja od najviše šest godina, počevši od stupanja na snagu ovoga Sporazuma, postupno uspostaviti područje slobodne trgovine u skladu s odredbama ovoga Sporazuma i odredbama Općega sporazuma o carinama i trgovini 1994. i Svjetske trgovinske organizacije. One će pritom uzimati u obzir posebne uvjete navedene u daljnjem tekstu.

2.   U razvrstavanju roba u trgovini između stranaka primjenjivat će se Kombinirana nomenklatura roba.

3.   Za svaki će proizvod osnovna carina na koju će se primjenjivati uzastopna sniženja navedena u ovom Sporazumu biti ona carina koja se stvarno primjenjuje erga omnes na dan koji prethodi danu potpisivanja ovoga Sporazuma, ili obvezujuća carina u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji za 2002. godinu, ovisno o tome koja je niža.

4.   Ako nakon potpisivanja ovoga Sporazuma bude, na osnovi erga omnes, primijenjeno neko sniženje carine, posebice sniženje koje proizlazi iz pregovora o carinama u okviru Svjetske trgovinske organizacije, te će snižene carine zamijeniti osnovne carine iz stavka 3. od datuma od kojega se primjenjuju navedena sniženja.

5.   Zajednica i Hrvatska priopćavat će jedna drugoj svoje osnovne carine.

POGLAVLJE I.

INDUSTRIJSKI PROIZVODI

Članak 16.

1.   Odredbe ovoga poglavlja primjenjivat će se na proizvode podrijetlom iz Zajednice ili Hrvatske navedene u poglavljima 25. do 97. Kombinirane nomenklature, izuzev na proizvode navedene u stavku I. ii. Dodatka I. Sporazuma o poljoprivredi (Općega sporazuma o carinama i trgovini 1994).

2.   Odredbe članaka 17. i 18. neće se primjenjivati na tekstilne proizvode ni na proizvode od čelika iz poglavlja 72. Kombinirane nomenklature, kao što je utvrđeno člancima 22. i 23.

3.   Trgovina proizvodima koji su obuhvaćeni Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju odvijat će se između stranaka u skladu s odredbama toga Ugovora.

Članak 17.

1.   Stupanjem na snagu ovoga Sporazuma ukidaju se carine na uvoz u Zajednicu proizvoda podrijetlom iz Hrvatske.

2.   Danom stupanja na snagu ovoga Sporazuma ukidaju se količinska ograničenja na uvoz u Zajednicu i mjere s jednakim učinkom za proizvode podrijetlom iz Hrvatske.

Članak 18.

1.   Stupanjem na snagu ovoga Sporazuma ukidaju se carine na uvoz u Hrvatsku robe podrijetlom iz Zajednice, osim robe koja je navedena u Dodacima I. i II.

2.   Carine na uvoz u Hrvatsku robe podrijetlom iz Zajednice, koja je navedena u Dodatku I., postupno će se snižavati u skladu s ovim rasporedom:

—	stupanjem na snagu ovoga Sporazuma sve će carine biti snižene na 60 % osnovne carine;

—	od 1. siječnja 2003. godine sve će carine biti snižene na 30 % osnovne carine;

—	od 1. siječnja 2004. godine ukinut će se preostale carine.

3.   Carine na uvoz u Hrvatsku robe podrijetlom iz Zajednice, a koja je navedena u Dodatku II., postupno će se snižavati i ukidati u skladu s ovim rasporedom:

—	stupanjem na snagu ovoga Sporazuma sve će carine biti snižene na 70 % osnovne carine;

—	od 1. siječnja 2003. godine sve će carine biti snižene na 50 % osnovne carine;

—	od 1. siječnja 2004. godine sve će carine biti snižene na 40 % osnovne carine;

—	od 1. siječnja 2005. godine sve će carine biti snižene na 30 % osnovne carine;

—	od 1. siječnja 2006. godine sve će carine biti snižene na 15 % osnovne carine;

—	od 1. siječnja 2007. godine ukinut će se preostale carine.

4.   Danom stupanja na snagu ovoga Sporazuma ukinut će se količinska ograničenja te mjere s jednakim učinkom na uvoz u Hrvatsku robe podrijetlom iz Zajednice.

Članak 19.

Stupanjem na snagu ovoga Sporazuma Zajednica i Hrvatska će u međusobnoj trgovini ukinuti sve pristojbe s učinkom jednakim uvoznim carinama.

Članak 20.

1.   Stupanjem na snagu ovoga Sporazuma Zajednica i Hrvatska će ukinuti sve izvozne carine i pristojbe s jednakim učinkom.

2.   Stupanjem na snagu ovoga Sporazuma Zajednica i Hrvatska će međusobno ukinuti sva količinska ograničenja na izvoz, te mjere s jednakim učinkom.

Članak 21.

Hrvatska iskazuje spremnost sniziti svoje carine u trgovini sa Zajednicom brže no što je predviđeno člankom 18., ako to dopusti njezino opće gospodarsko stanje i stanje predmetnoga gospodarskoga sektora.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje u tom će smislu davati preporuke.

Članak 22.

Protokol 1. utvrđuje dogovore koji su primjenjivi na tekstilne proizvode koji su u njemu navedeni.

Članak 23.

Protokol 2. utvrđuje dogovore koji su primjenjivi na proizvode od čelika iz poglavlja 72. Kombinirane nomenklature koji su u njemu navedeni.

POGLAVLJE II.

POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO

Članak 24.

Definicija

1.   Odredbe ovoga poglavlja primjenjivat će se na trgovinu poljoprivrednim i ribljim proizvodima podrijetlom iz Zajednice ili iz Hrvatske.

2.   Izraz „poljoprivredni i riblji proizvodi” odnosi se na proizvode koji su navedeni u poglavljima 1. do 24. Kombinirane nomenklature, te na proizvode koji su navedeni u stavku I. ii. Dodatka I. Sporazuma o poljoprivredi (Općega sporazuma o carinama i trgovini 1994).

3.   Ta definicija uključuje ribe i riblje proizvode koji su navedeni u poglavlju 3., tarifni brojevi 1604 i 1605 i tarifne oznake 0511 91, 2301 20 te ex 1902 20 („punjena tjestenina koja sadrži više od 20 % po masi ribe, ljuskavaca, mekušaca ili drugih vodenih beskralježnjaka”).

Članak 25.

Protokol 3. utvrđuje dogovore o trgovini prerađenim poljoprivrednim proizvodima koji su u njemu navedeni.

Članak 26.

1.   Danom stupanja na snagu ovoga Sporazuma Zajednica će ukinuti sva količinska ograničenja i mjere s jednakim učinkom na uvoz poljoprivrednih i ribljih proizvoda podrijetlom iz Hrvatske.

2.   Danom stupanja na snagu ovoga Sporazuma Hrvatska će ukinuti sva količinska ograničenja i mjere s jednakim učinkom na uvoz poljoprivrednih i ribljih proizvoda podrijetlom iz Zajednice.

Članak 27.

Poljoprivredni proizvodi

1.   Danom stupanja na snagu ovoga Sporazuma Zajednica će ukinuti carine i pristojbe s jednakim učinkom na uvoz poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Hrvatske, izuzev na proizvode obuhvaćene tarifnim brojevima 0102, 0201, 0202 i 2204 Kombinirane nomenklature.

Za proizvode obuhvaćene poglavljima 7. i 8. Kombinirane nomenklature, za koje Zajednička carinska tarifa predviđa primjenu ad valorem carinskih stopa i specifičnih carina, ukinuće se primjenjuje samo na ad valorem dio pristojbe.

2.   Danom stupanja na snagu ovoga Sporazuma Zajednica će utvrditi carine koje se primjenjuju na uvoz u Zajednicu proizvoda od mlade govedine (baby-beef), definiranih u Dodatku III., podrijetlom iz Hrvatske na razini 20 % ad volarem carinskih stopa i 20 % posebne pristojbe utvrđene u Zajedničkoj carinskoj tarifi Europskih zajednica, u okviru godišnje carinske kvote od 9 400 tona iskazanih u neto težini trupova i polovica.

3.

(a) Danom stupanja na snagu ovoga Sporazuma Hrvatska će: i. ukinuti carine koje se primjenjuju na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Zajednice, koji su navedeni u Dodatku IV. (a); ii. ukinuti carine koje se primjenjuju na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Zajednice, koji su navedeni u Dodatku IV. (b), u okviru carinskih kvota navedenih za svaki proizvod u tom Dodatku. Carinske će se kvote svake godine povećati za količinu koja je naznačena za svaki proizvod u tom Dodatku. (b) Počevši od prve godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma, Hrvatska će i. ukinuti carine koje se primjenjuju na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Zajednice, koji su navedeni u Dodatku IV. (c). (c) Danom stupanja na snagu ovoga Sporazuma Hrvatska će i. postupno ukidati carine koje se primjenjuju na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Zajednice, koji su navedeni u Dodatku IV. (d), u okviru utvrđenih carinskih kvota i u skladu s rasporedom naznačenim za svaki proizvod u tom Dodatku; ii. postupno snižavati carine do razine od 50 % od carine koja je utvrđena po načelu najpovlaštenije države na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Zajednice, koji su navedeni u dodatku IV. (e), i u skladu s rasporedom naznačenim za svaki proizvod u tom Dodatku; iii. postupno snižavati carine do razine od 50 % od carine koja je utvrđena po načelu najpovlaštenije države na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Zajednice, koji su navedeni u Dodatku IV. (f), u okviru utvrđenih carinskih kvota i u skladu s rasporedom naznačenim za svaki proizvod u tom Dodatku.

4.   Trgovinski dogovori koji će se primjenjivati na vino i jaka alkoholna pića definirat će se dodatnim protokolom o vinu i jakim alkoholnim pićima.

Članak 28.

Ribe i riblji proizvodi

1.   Stupanjem na snagu ovoga Sporazuma Zajednica će u cijelosti ukinuti carine na ribe i riblje proizvode podrijetlom iz Hrvatske, osim na proizvode koji su navedeni u Dodatku V. (a). Proizvodi koji su navedeni u Dodatku V. (a) podliježu odredbama koje su u njemu sadržane.

2.   Stupanjem na snagu ovog Sporazuma Hrvatska će ukinuti sve pristojbe s učinkom jednakim carinama te u cijelosti ukinuti carine na ribe i riblje proizvode podrijetlom iz Europske zajednice, izuzev na proizvode koji su navedeni u Dodatku V. (b). Proizvodi koji su navedeni u Dodatku V. (b) podliježu odredbama koje su u njemu sadržane.

Članak 29.

Uzimajući u obzir opseg trgovine poljoprivrednim proizvodima, ribama i ribljim proizvodima između stranaka, osobitu osjetljivost tih proizvoda, pravila zajedničkih politika Zajednice te hrvatske poljoprivredne politike i politike ribarstva, ulogu poljoprivrede i ribarstva u gospodarstvu Hrvatske i posljedice višestranih pregovora o trgovini u okviru Svjetske trgovinske organizacije, Zajednica i Hrvatska će unutar Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje najkasnije do 1. srpnja 2006. godine za svaki pojedinačni proizvod i na odgovarajućoj osnovi uzajamnosti istražiti mogućnosti za odobravanje daljnjih uzajamnih koncesija radi postizanja veće liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima, ribama i ribljim proizvodima.

Članak 30.

Odredbe ovoga poglavlja neće ni na koji način utjecati na primjenu, na jednostranoj osnovi, povlaštenijih mjera jedne ili druge stranke.

Članak 31.

Bez obzira na ostale odredbe ovoga Sporazuma, osobito članka 38., te s obzirom na osobitu osjetljivost tržišta poljoprivrednih proizvoda, riba i ribljih proizvoda, ako uvoz proizvoda podrijetlom iz jedne od stranaka za koje vrijede koncesije odobrene temeljem članka 25., 27. i 28., prouzroči drugoj stranci ozbiljan poremećaj na tržištu ili u domaćim regulatornim mehanizmima, obje će stranke odmah započeti konzultacije radi pronalaženja prikladnoga rješenja. U očekivanju takva rješenja pogođena stranka može poduzimati odgovarajuće mjere koje smatra potrebnima.

POGLAVLJE III.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 32.

Odredbe ovoga poglavlja primjenjivat će se na trgovinu svim proizvodima između stranaka, osim u slučajevima gdje je ovdje ili Protokolima 1., 2. i 3. drukčije određeno.

Članak 33.

Mirovanje

1.   Danom stupanja na snagu ovoga Sporazuma u trgovini između Zajednice i Hrvatske neće biti uvedene nove uvozne ili izvozne carine ni pristojbe s jednakim učinkom, neće se one koje se već primjenjuju povisivati.

2.   Danom stupanja na snagu ovoga Sporazuma u trgovini između Zajednice i Hrvatske neće biti uvedena nova količinska ograničenja uvoza ili izvoza ni mjere s jednakim učinkom, niti će one koje već postoje učiniti restriktivnijima.

3.   Ne dovodeći u pitanje koncesije predviđene člankom 26., odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka neće ni na koji način ograničiti provedbu poljoprivredne politike Hrvatske odnosno Zajednice, kao ni poduzimanje bilo kojih mjera u okviru tih politika, ako to ne utječe na uvozni režim iz Dodataka III., IV. (a), (b), (c), (d), (e), (f) i V. (a) i (b).

Članak 34.

Zabrana fiskalne diskriminacije

1.   Stranke će se suzdržati od uvođenja i ukinut će, ako postoji, svaku unutarnju mjeru ili praksu porezne prirode kojom se proizvodi jedne stranke diskriminiraju, bilo izravno ili neizravno, u odnosu na slične proizvode podrijetlom s teritorija druge stranke.

2.   Proizvodi koji se izvoze na teritorij jedne od stranaka ne mogu uživati pogodnost povrata domaćega neizravnoga poreza u iznosu koji premašuje iznos neizravnoga poreza kojemu oni podliježu.

Članak 35.

Odredbe koje se odnose na ukidanje uvoznih carina primjenjivat će se i na carinske pristojbe fiskalne naravi.

Članak 36.

Carinske unije, područja slobodne trgovine i prekogranični dogovori

1.   Ovim se Sporazumom ne isključuje očuvanje ili uspostava carinskih unija, područja slobodne trgovine ili dogovora vezanih uz pogranični promet, osim ako se njima mijenjaju trgovinski dogovori predviđeni ovim Sporazumom.

2.   Tijekom prijelaznih razdoblja, koja su određena člankom 18., ovaj Sporazum neće utjecati na provedbu posebnih preferencijalnih dogovora kojima se uređuje kretanje roba i koji su ili utvrđeni pograničnim sporazumima prethodno sklopljenim između jedne ili više država članica i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a koji su, temeljem sukcesije, preneseni na Hrvatsku, ili proizlaze iz dvostranih sporazuma, naznačenih u glavi III., koje je Hrvatska zaključila radi promicanja regionalne trgovine.

3.   U okviru Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje održavat će se konzultacije stranaka u svezi sa sporazumima koji su opisani u stavku 1. i 2. ovoga članka i, kad to bude zatraženo, u svezi s drugim bitnim pitanjima koja se odnose na njihove trgovinske politike prema trećim zemljama. Posebice u slučaju pristupanja neke treće zemlje Zajednici takve će se konzultacije održavati kako bi se zajamčilo uzimanje u obzir međusobnih interesa Zajednice i Hrvatske koji su navedeni u ovom Sporazumu.

Članak 37.

Damping

1.   Ako jedna od stranaka ustanovi da se u trgovini s drugom strankom provodi damping u smislu članka VI. Općega sporazuma o carinama i trgovini 1994., ona protiv takva postupka može poduzeti odgovarajuće mjere u skladu sa Sporazumom o provedbi članka VI. Općega sporazuma o carinama i trgovini 1994. te sa svojim domaćim zakonodavstvom koje se odnosi na to područje.

2.   U vezi sa stavkom 1. ovoga članka Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje bit će obaviješteno u slučaju dampinga čim nadležna tijela stranke uvoznice pokrenu istragu. Ako se damping u smislu članka VI. Općega sporazuma o carinama i trgovini ne okonča, odnosno ako se ne nađe nikakvo drugo zadovoljavajuće rješenje u roku od 30 dana od upućivanja toga predmeta Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, stranka uvoznica može usvojiti odgovarajuće mjere.

Članak 38.

Opća zaštitna klauzula

1.   Kad se neki proizvod jedne stranke uvozi na teritorij druge stranke u toliko povećanim količinama i pod takvim uvjetima da to uzrokuje ili bi moglo prouzročiti:

—	ozbiljnu štetu domaćoj industriji sličnih ili izravno konkurentnih proizvoda na teritoriju stranke uvoznice; ili

—	ozbiljne poremećaje u bilo kojem sektoru gospodarstva ili teškoće koje bi mogle izazvati ozbiljno pogoršanje gospodarskoga stanja u nekoj regiji stranke uvoznice,

stranka uvoznica može poduzeti odgovarajuće mjere pod uvjetima i u skladu s postupcima utvrđenim ovim člankom.

2.   Zajednica i Hrvatska primijenit će zaštitne mjere u međusobnim odnosima isključivo u skladu s odredbama ovoga Sporazuma. Takve mjere ne smiju prelaziti ono što je nužno za otklanjanje nastalih teškoća, a obično bi se trebale sastojati od obustavljanja daljnjega sniženja bilo koje primijenjene carine predviđene ovim Sporazumom za određeni proizvod, ili povećavanja carine za taj proizvod. Takve mjere moraju sadržavati jasne elemente koji postupno vode prema njihovu ukidanju, najkasnije do kraja utvrđenoga razdoblja. Mjere se ne mogu provoditi duže od godinu dana. U krajnje iznimnim okolnostima mjere se mogu provoditi ukupno najviše tri godine. Ni jedna se zaštitna mjera ne smije primjenjivati na uvoz proizvoda na koji se prethodno primjenjivala ista mjera najmanje tri godine od isteka te mjere.

3.   U slučajevima koji su navedeni u ovom članku, prije nego što se poduzmu mjere određene u njemu, ili u slučajevima na koje se primjenjuje stavak 4. (b), Zajednica ili Hrvatska će, ovisno o tome o kome je riječ, što je prije moguće dostaviti Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje sve relevantne podatke radi pronalaženja rješenja koje je prihvatljivo za obje stranke.

4.   Pri provedbi prethodnih stavaka primjenjuju se ove odredbe:

(a)

Teškoće koje nastaju zbog okolnosti navedenih u ovome članku uputit će se na razmatranje Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, koje može donijeti bilo koju odluku potrebnu za otklanjanje tih teškoća. Ako Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje ili stranka izvoznica nisu donijeli odluku kojom se otklanjaju teškoće, ili ako nije pronađeno drugo zadovoljavajuće rješenje u roku od 30 dana od upućivanja predmeta Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, stranka uvoznica može usvojiti odgovarajuće mjere radi otklanjanja problema u skladu s ovim člankom. Pri odabiru zaštitnih mjera prednost se mora dati mjerama koje najmanje remete provedbu dogovora koji su utvrđeni ovim Sporazumom.

(b)

Ako iznimne i kritične okolnosti koje zahtijevaju neposredno djelovanje onemogućuju prethodno obavješćivanje ili razmatranje, ovisno o slučaju, stranka može, u situacijama koje su naznačene u ovome članku, nastaviti s primjenom mjera predostrožnosti koje su prijeko potrebne za rješavanje te situacije te je o tome dužna odmah obavijestiti drugu stranku.

5.   Zaštitne mjere moraju se odmah prijaviti Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje i o njima će se provoditi periodične konzultacije u okviru toga tijela, poglavito radi utvrđivanja vremenskoga rasporeda njihova ukidanja, čim okolnosti to dopuste.

6.   Ako Zajednica ili Hrvatska podvrgnu uvoz proizvoda koji bi mogao izazvati teškoće na koje se odnosi ovaj članak, upravnoj proceduri čija je svrha brzo pribavljanje informacija o smjeru trgovinskih tokova, o tome će obavijestiti drugu stranku.

Članak 39.

Klauzula o nestašici

1.   Kad pridržavanje odredaba ove glave izazove:

(a)	kritičnu nestašicu ili opasnost od nestašice prehrambenih ili drugih proizvoda prijeko potrebnih za stranku izvoznicu; ili

(b)

reeksport u treću zemlju proizvoda na koji stranka izvoznica primjenjuje količinska izvozna ograničenja, izvozne carine ili mjere ili pristojbe s jednakim učinkom te kad navedene situacije izazovu ili bi mogle izazvati velike poteškoće za stranku izvoznicu, ta stranka može poduzeti odgovarajuće mjere pod uvjetima i u skladu s postupcima koji su utvrđeni ovim člankom.

2.   Pri odabiru mjera prednost se mora dati mjerama koje najmanje remete provedbu dogovora iz ovog Sporazuma. Te se mjere neće primjenjivati na način koji bi bio sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije u slučajevima u kojima prevladavaju jednaki uvjeti, ili sredstvo prikrivenoga ograničavanja trgovine, te će se ukinuti kad okolnosti više ne opravdavaju njihovo daljnje postojanje.

3.   Prije poduzimanja mjera predviđenih stavkom 1. ovoga članka, ili što je prije moguće u slučajevima na koje se odnosi stavak 4. ovoga članka, Zajednica ili Hrvatska će, ovisno o slučaju, dostaviti Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje sve relevantne podatke radi pronalaženja rješenja koje je prihvatljivo za obje stranke. Stranke se mogu u okviru Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje usuglasiti o bilo kojim sredstvima potrebnim radi okončanja teškoća. Ako se u roku od 30 dana od upućivanja predmeta Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje ne postigne dogovor, stranka izvoznica može na izvoz proizvoda koji su posrijedi primijeniti mjere iz ovoga članka.

4.   Kad iznimne i kritične okolnosti koje nalažu neposredno djelovanje onemogućavaju prethodno obavješćivanje ili razmatranje, ovisno o slučaju, Zajednica ili Hrvatska, ovisno o tome o kome je riječ, mogu nastaviti s primjenom mjera predostrožnosti koje su prijeko potrebne za rješavanje situacije te će o tome odmah obavijestiti drugu stranku.

5.   Sve mjere primijenjene u skladu s ovim člankom moraju se odmah priopćiti Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje. O njima će se provoditi periodične konzultacije u tom tijelu, poglavito radi utvrđivanja vremenskoga rasporeda njihova ukidanja, čim okolnosti to dopuste.

Članak 40.

Državni monopoli

Hrvatska će postupno prilagođavati sve državne monopole tržišne naravi kako bi zajamčila da do isteka četvrte godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma više ne postoji diskriminacija između državljana država članica i državljana Hrvatske s obzirom na uvjete nabave i prodaje roba. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje bit će obaviješteno o mjerama koje su usvojene radi ostvarivanja toga cilja.

Članak 41.

Protokolom 4. utvrđuju se pravila o podrijetlu za primjenu carinskih povlastica koje su predviđene ovim Sporazumom.

Članak 42.

Dopuštena ograničenja

Ovim se Sporazumom ne onemogućuju zabrane ili ograničenja uvoza, izvoza ili provoza roba, opravdana iz razloga javnoga morala, javnoga interesa ili javne sigurnosti; zaštite zdravlja i života ljudi, životinja ili biljaka; zaštite nacionalnoga blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti, ili zaštite intelektualnoga, industrijskoga i trgovačkoga vlasništva, ili pravila koja se odnose na zlato i srebro. Međutim, takve zabrane ili ograničenja neće biti sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikrivenoga ograničavanja trgovine između stranaka.

Članak 43.

Obje stranke suglasne su da će surađivati na smanjivanju mogućnosti prijevara u primjeni trgovinskih odredaba ovoga Sporazuma.

Bez obzira na ostale odredbe ovoga Sporazuma, a posebice članaka 31., 38. i 89. te Protokola 4., kad jedna od stranaka ustanovi da postoje dostatni dokazi o prijevari, kao što je znatno povećanje trgovine proizvodima od jedne stranke prema drugoj iznad razine koja odražava gospodarske uvjete poput uobičajenih proizvodnih i izvoznih mogućnosti, ili pak uskraćivanje upravne suradnje koja je potrebna kako bi druga stranka provjerila dokaze o podrijetlu, obje će stranke odmah započeti konzultacije radi pronalaženja odgovarajućega rješenja. Do pronalaženja takva rješenja stranka u pitanju može poduzeti odgovarajuće mjere koje smatra nužnima. Pri odabiru tih mjera prednost će se dati mjerama koje najmanje remete provedbu dogovora koji su utvrđeni ovim Sporazumom.

Članak 44.

Primjena ovoga Sporazuma ne utječe na primjenu odredaba prava Zajednice na Kanarske otoke.

GLAVA V.

KRETANJE RADNIKA, POSLOVNI NASTAN, PRUŽANJE USLUGA, KAPITAL

POGLAVLJE I.

KRETANJE RADNIKA

Članak 45.

1.   Podložno uvjetima i načinima primjenjivim u pojedinim državama članicama:

—	u postupanju prema radnicima koji su hrvatski državljani i koji su zakonito zaposleni na teritoriju neke države članice, ne smije biti nikakve diskriminacije na temelju državljanstva u pogledu radnih uvjeta, naknade za rad ili otpuštanja s radnoga mjesta u usporedbi s državljanima te države;

—

supružnik i djeca radnika, koji je zakonito zaposlen na teritoriju neke države članice, koji zakonito borave na njezinu teritoriju, isključujući sezonske radnike i radnike koji dolaze na temelju dvostranih sporazuma u smislu članka 46., osim ako takvim sporazumima nije drukčije predviđeno, imaju pristup tržištu rada te države članice tijekom razdoblja zaposlenja koje je odobreno tomu radniku.

2.   Ovisno o uvjetima i načinima koji su primjenjivi na njezinu teritoriju, Hrvatska će prema radnicima koji su državljani neke države članice i koji su zakonito zaposleni na njezinu teritoriju, te prema njihovim supružnicima i djeci koji na tom teritoriju zakonito borave, postupati u skladu sa stavkom 1.

Članak 46.

1.   Vodeći računa o situaciji na tržištu rada u državama članicama, podložno uvjetima utvrđenim njihovim zakonodavstvom, i u skladu s pravilima koja su u tim državama na snazi u odnosu na pokretljivost radnika:

—	postojeće pogodnosti u pristupu zapošljavanju koje države članice pružaju hrvatskim radnicima na temelju dvostranih sporazuma trebaju se očuvati i, po mogućnosti, poboljšati:

—	ostale države članice ispitat će mogućnost sklapanja sličnih sporazuma.

2.   Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje razmotrit će omogućavanje daljnjih poboljšanja, uključujući pogodnosti u pristupu stručnoj izobrazbi, a u skladu s pravilima i postupcima koji su na snazi u državama članicama i vodeći računa o situaciji na tržištu rada u državama članicama i u Zajednici.

Članak 47.

1.   Utvrdit će se pravila za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti za radnike s hrvatskim državljanstvom koji su zakonito zaposleni na teritoriju neke države članice i za članove njihovih obitelji koji na tom teritoriju zakonito borave. U tom će smislu Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje odlukom, koja ne smije utjecati ni na kakva prava ili obveze iz dvostranih sporazuma, ako oni predviđaju povoljnije uvjete, osigurati primjenu ovih odredaba:

—	sva razdoblja osiguranja, zaposlenja ili boravka koja su ti radnici proveli u različitim državama članicama zbrajaju se radi ostvarivanja prava na mirovine i rente za slučaj starosti, invalidnosti i smrti, te radi zdravstvene zaštite tih radnika i članova njihovih obitelji;

—	sve mirovine i rente za slučaj starosti, smrti, nesreće na radu ili profesionalne bolesti, odnosno invalidnosti koja iz toga nastane, uz iznimku nedoprinosnih naknada, slobodno se prenose u visini utvrđenoj zakonom države ili država članica dužnika;

—	radnici o kojima je riječ primaju obiteljski dodatak za članove svojih obitelji na način kako je gore utvrđeno.

2.   Prema radnicima koji su državljani neke države članice i koji su zakonito zaposleni na njezinu teritoriju te prema članovima njihovih obitelji koji zakonito borave na njezinu teritoriju, Hrvatska će postupati na način sličan načinu koji je naveden u drugoj i trećoj alineji stavka 1.

POGLAVLJE II.

POSLOVNI NASTAN

Članak 48.

Za potrebe ovoga Sporazuma:

(a)

„Trgovačko društvo Zajednice” odnosno „hrvatsko trgovačko društvo” značit će trgovačko društvo osnovano u skladu s pravom neke države članice odnosno Hrvatske čije se registrirano sjedište, središnje mjesto upravljanja ili glavno mjesto poslovanja nalazi na teritoriju Zajednice odnosno Hrvatske. Međutim, ako trgovačko društvo koje je osnovano u skladu s pravom neke države članice odnosno Hrvatske na teritoriju Zajednice odnosno Hrvatske ima samo svoje registrirano sjedište, to se trgovačko društvo smatra društvom Zajednice odnosno hrvatskim društvom, ako je njegovo poslovanje stvarno i trajno povezano s gospodarstvom jedne od država članica odnosno Hrvatske.

(b)	„Društvo kći” nekoga trgovačkoga društva značit će trgovačko društvo na koje prvo društvo ima prevladavajući utjecaj.

(c)

„Podružnica” nekoga trgovačkoga društva značit će mjesto obavljanja poslovne djelatnosti koja nema pravnu osobnost i koja u svom pojavnom obliku ima svojstvo trajnosti, kao što je produžetak društva matice, koja ima poslovno vodstvo i materijalno je opremljena za obavljanje poslova s trećim osobama tako da one, iako znaju da će, ako to bude potrebno, biti u pravnoj vezi s tim društvom maticom čiji je glavni ured u inozemstvu, ne moraju poslovati izravno s tom maticom, već poslove mogu obavljati u mjestu poslovanja koje je njezin produžetak.

(d)

„Poslovni nastan” značit će: i. za državljane pravo započinjanja gospodarskih djelatnosti kao samostalno zaposlene osobe i pravo osnivanja poduzeća, posebice osnivanja trgovačkih društava na koje imaju prevladavajući utjecaj. Samozapošljavanje i poduzetništvo državljana ne obuhvaća traženje zaposlenja ili zapošljavanje na tržištu rada niti daje prava na pristup tržištu rada druge stranke. Odredbe ovoga poglavlja ne primjenjuju se na osobe koje nisu isključivo samozaposlene; ii. za trgovačka društva Zajednice odnosno hrvatska trgovačka društva pravo zapošljavanja gospodarskih djelatnosti osnivanjem društava kćeri i podružnica u Hrvatskoj odnosno Zajednici.

(e)	„Djelovanje” će značiti obavljanje gospodarskih djelatnosti.

(f)	„Gospodarske djelatnosti” će, u načelu, obuhvaćati djelatnosti industrijske, trgovačke i profesionalne naravi te obrtničke djelatnosti.

(g)	„državljanin Zajednice” odnosno „hrvatski državljanin” značit će fizičku osobu koja je državljanin jedne od država članica odnosno Hrvatske.

(h)

Što se tiče međunarodnoga pomorskoga prometa, uključujući i kombinirani promet koji obuhvaća pomorsku dionicu, državljani država članica odnosno Hrvatske s poslovnim nastanom izvan Zajednice odnosno Hrvatske te brodarska društva s poslovnim nastanom izvan Zajednice odnosno Hrvatske, koja su pod prevladavajućim utjecajem državljana neke države članice odnosno Hrvatske, također će biti obuhvaćeni odredbama ovoga poglavlja i poglavlja III., ako su njihova plovila registrirana u toj državi članici odnosno Hrvatskoj, a u skladu s njihovim odgovarajućim zakonodavstvom.

i.	„Financijske usluge” značit će djelatnosti koje su opisane u Dodatku VI. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može proširiti ili preinačiti opseg toga Dodatka.

Članak 49.

1.   Hrvatska će trgovačkim društvima i državljanima Zajednice olakšati započinjanje djelovanja na svom teritoriju. U tu će svrhu stupanjem na snagu ovog Sporazuma Hrvatska odobriti:

i.	u pogledu poslovnoga nastana trgovačkih društva Zajednice tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji daje vlastitim trgovačkim društvima ili bilo kojemu trgovačkomu društvu iz treće zemlje, ovisno o tome koji je bolji, i

ii.

u pogledu djelovanja već osnovanih društava kćeri i podružnica trgovačkih društava Zajednice u Hrvatskoj tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji daje vlastitim trgovačkim društvima i podružnicama, ili bilo kojemu društvu kćeri i podružnici bilo kojega trgovačkoga društva iz bilo koje treće zemlje, ovisno o tome koji je bolji.

2.   Stranke neće donijeti nikakve nove propise ili mjere kojima se uvodi diskriminacija trgovačkih društava Zajednice ili Hrvatske u odnosu na vlastita trgovačka društva u pogledu poslovnoga nastana na svom teritoriju ili u pogledu njihova djelovanja nakon uspostave poslovnoga nastana.

3.   Stupanjem na snagu ovoga Sporazuma Zajednica i njezine države članice odobrit će:

i.	u pogledu poslovnoga nastana hrvatskih trgovačkih društava tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji države članice pružaju vlastitim trgovačkim društvima ili bilo kojemu trgovačkomu društvu iz bilo koje treće zemlje, ovisno o tome koji je bolji;

ii.

u pogledu djelovanja društava kćeri i podružnica hrvatskih trgovačkih društava osnovanih na njihovu teritoriju tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji države članice daju vlastitim trgovačkim društvima i podružnicama, ili bilo kojemu društvu kćeri i podružnici trgovačkoga društva iz bilo koje treće zemlje osnovanom na njihovu teritoriju, ovisno o tome koji je bolji.

4.   Četiri godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje utvrdit će načine za proširenje prethodnih odredaba na poslovni nastan državljana obiju stranaka ovoga Sporazuma radi pokretanja gospodarskih djelatnosti kao samostalno zaposlenih osoba.

5.   Bez obzira na odredbe ovoga članka:

(a)	Nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma društva kćeri i podružnice trgovačkih društava Zajednice imat će pravo korištenja i uzimanja u najam nekretnina u Hrvatskoj;

(b)

Društva kćeri trgovačkih društava Zajednice također će imati pravo stjecanja i uživanja vlasništva na nekretninama kao i hrvatska trgovačka društva, a glede javnih dobara/dobara od općega interesa ista prava koja uživaju hrvatska trgovačka društva, kad su ta prava potrebna za vođenje gospodarskih djelatnosti radi kojih su osnovana, isključujući prirodna bogatstva, poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište. Četiri godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje utvrdit će načine za proširenje prava koja su navedena u ovom stavku na izuzeta područja.

(c)	Četiri godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje ispitat će mogućnosti proširenja prava iz točke (b), uključujući prava u izuzetim područjima, na podružnice trgovačkih društava Zajednice.

Članak 50.

1.   Podložno odredbama članka 49., izuzimajući financijske usluge koje su opisane u Dodatku VI., svaka stranka može urediti poslovni nastan i djelovanje trgovačkih društava i državljana na svom teritoriju, ako se tim propisima trgovačka društva i državljani druge stranke ne diskriminiraju u usporedbi s njezinim vlastitim trgovačkim društvima i državljanima.

2.   U pogledu financijskih usluga, bez obzira na ostale odredbe ovoga Sporazuma, ni jednoj se stranki ne priječi da iz opreza poduzima mjere, uključujući mjere za zaštitu ulagača, deponenata, osiguranika ili osoba prema kojima neki pružatelj financijskih usluga ima fiducijarnu obvezu, ili pak mjere kojima se jamči cjelovitost i stabilnost financijskoga sustava. Takve mjere ne smiju služiti kao sredstvo izbjegavanja obveza koje je stranka preuzela ovim Sporazumom.

3.   Ništa se u ovom Sporazumu neće tumačiti na način da se od bilo koje stranke zahtijeva otkrivanje podataka vezanih uz poslove i račune pojedinih klijenata, kao ni bilo kojega povjerljivoga ili nejavnoga podatka u posjedu javnih tijela.

Članak 51.

1.   Odredbe ovoga poglavlja neće se primjenjivati na usluge zračnoga prijevoza, prijevoza unutarnjim plovnim putovima te kabotažu u pomorskom prijevozu.

2.   Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može dati preporuke da se poboljšaju poslovni nastan i djelovanje u područjima koja su obuhvaćena stavkom 1.

Članak 52.

1.   Odredbe članka 49. i 50. ne sprečavaju bilo koju od stranaka da primjenjuje posebna pravila koja se odnose na osnivanje i djelovanje na njezinu teritoriju podružnica trgovačkih društava druge stranke koje nisu osnovane na teritoriju prve stranke, pod uvjetom da su ta pravila opravdana pravnim ili tehničkim razlikama između tih podružnica i podružnica trgovačkih društava osnovanih na njezinu teritoriju ili, iz opreza, u pogledu financijskih usluga.

2.   Razlika u tretmanu neće izlaziti izvan onoga što je strogo potrebno zbog takvih pravnih ili tehničkih razlika ili, iz opreza, u pogledu financijskih usluga.

Članak 53.

Kako bi se državljanima Zajednice i hrvatskim državljanima olakšalo započinjanje i bavljenje zakonski uređenim profesionalnim djelatnostima u Hrvatskoj odnosno Zajednici, Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje ispitat će koji su koraci potrebni za uzajamno priznavanje kvalifikacija. U tom cilju ono može poduzeti sve potrebne mjere.

Članak 54.

1.   Trgovačko društvo Zajednice ili hrvatsko trgovačko društvo osnovano na teritoriju Hrvatske odnosno Zajednice imat će pravo zapošljavati, izravno ili preko neke od svojih društava kćeri ili podružnica na teritoriju Hrvatske odnosno Zajednice, u skladu sa zakonodavstvom koje je na snazi u zemlji osnivanja, zaposlenike koji su državljani država članica odnosno Hrvatske, pod uvjetom da su oni ključno osoblje u smislu stavka 2. te da ih zapošljavaju isključivo trgovačka društva, njihova društva kćeri ili podružnice. Boravišnom i radnom dozvolom tih zaposlenika bit će obuhvaćeno samo vrijeme trajanja takva radnoga odnosa.

2.   Ključno osoblje gore spomenutih trgovačkih društava odnosno, u daljnjem tekstu, „organizacija”, jesu „osobe premještene unutar društva” u smislu točke (c) ovoga stavka, a u okviru sljedećih kategorija, pod uvjetom da je ta organizacija pravna osoba te da su te osobe u njoj bile zaposlene ili da su djelovale kao partneri (s izuzetkom većinskih članova) najmanje godinu dana neposredno prije premještaja:

(a)

osobe koje u organizaciji imaju viši položaj, koje u prvom redu upravljaju poslovanjem poduzeća i koje se uglavnom nalaze pod općim nadzorom ili rukovodstvom uprave ili dioničara društva, odnosno osobe koje obnašaju neku istovjetnu dužnost, uključujući: — upravljanje osnivanjem odjela ili podpodjela društva; — praćenje i nadziranje rada drugih zaposlenika koji obavljaju nadzorne, stručne ili voditeljske poslove; — osobne ovlasti za zapošljavanje i otpuštanje djelatnika, odnosno davanje preporuka vezanih uz zapošljavanje, otpuštanje ili druge kadrovske poslove;

(b)

osobe koje rade u organizaciji, koje posjeduju posebna znanja bitna za pružanje usluga, služenje opremom za istraživanja, primjenu tehnika ili vođenje poslovanja društva. Osim znanja usko vezanih uz to društvo, ocjena takvih znanja može održavati i visok stupanj stručne osposobljenosti u odnosu na određenu vrstu posla ili djelatnosti koja zahtijeva točno određeno stručno znanje, uključujući članstvo u ovlaštenoj strukovnoj udruzi;

(c)

„osoba premještena unutar društva” znači fizičku osobu koja radi u određenoj organizaciji na teritoriju jedne od stranaka, ali je u obavljanju gospodarskih djelatnosti privremeno premještena na teritorij druge stranke. Ta organizacija mora imati svoje glavno mjesto obavljanja poslovne djelatnosti na teritoriju jedne od stranaka, a premještaj se mora obaviti u društvo (podružnicu, društvo kći) koje je dio te organizacije i koje u stvarnosti obavlja slične gospodarske djelatnosti na teritoriju druge stranke.

3.   Ulazak i privremena prisutnost državljana Hrvatske odnosno Zajednice na teritoriju Zajednice odnosno Hrvatske bit će dopušteni, u slučaju da su ti predstavnici trgovačkih društava osobe koje u trgovačkom društvu obnašaju neku višu dužnost u smislu stavka 2. točke (a) ovoga članka te da su u određenoj državi članici odnosno Hrvatskoj odgovorne za uspostavu društva kćeri ili podružnice nekoga hrvatskoga društva u Zajednici, odnosno za uspostavu društva kćeri ili podružnice nekoga društva Zajednice u Hrvatskoj, i u slučaju kada:

—	ti predstavnici nisu uključeni u obavljanje izravne prodaje ili u pružanje usluga, i

—	to trgovačko društvo svoje glavno mjesto poslovanja ima izvan Zajednice odnosno Hrvatske te da u državi članici odnosno Hrvatskoj nema drugoga predstavnika, ured, podružnicu ili društvo kćer.

Članak 55.

Tijekom prve tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Sporazuma Hrvatska može, na prijelaznoj osnovi, uvesti mjere koje odstupaju od odredaba ovoga poglavlja u pogledu prava poslovnoga nastanka trgovačkih društava i državljana Zajednice, i to u određenim gospodarskim granama koje:

—	prolaze kroz restrukturiranje ili se suočavaju s ozbiljnim teškoćama, posebice ako one za sobom povlače ozbiljne socijalne probleme u Hrvatskoj, ili su

—	suočene s gubitkom ili drastičnim smanjenjem ukupnoga udjela na tržištu koje hrvatska društva ili državljani imaju u tom sektoru ili gospodarskoj grani u Hrvatskoj, ili su

—	gospodarske grane u nastajanju u Hrvatskoj.

Ove mjere:

i.	prestat će se primjenjivati najkasnije pet godina od stupanja na snagu ovoga Sporazuma,

ii.	bit će razumne i potrebne kako bi se popravilo stanje i

iii.	neće uvoditi diskriminaciju u pogledu djelatnosti koje obavljaju trgovačka društva ili državljani Zajednice koji u trenutku uvođenja tih mjera već imaju poslovni nastan na teritoriju Hrvatske, a u odnosu na hrvatska trgovačka društva ili državljane.

Pri osmišljavanju i primjeni tih mjera Hrvatska će, kad je god to moguće, trgovačkim društvima i državljanima Zajednice odobriti povlašteni tretman, a u svakom slučaju tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji jamči društvima ili državljanima iz bilo koje treće zemlje. Prije donošenja tih mjera Hrvatska će se savjetovati s Vijećem za stabilizaciju i pridruživanje te neće započeti s njihovom primjenom prije isteka razdoblja od mjesec dana nakon što je obavijestila Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje o konkretnim mjerama koje namjerava uvesti, osim ako opasnost od nenadoknadive štete ne nalaže poduzimanje hitnih mjera, u kojem će se slučaju Hrvatska savjetovati s Vijećem za stabilizaciju i pridruživanje neposredno po njihovu usvajanju.

Po isteku treće godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma Hrvatska može uvesti te mjere ili nastaviti s njihovom provedbom jedino uz suglasnost Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje i pod uvjetima koje ono odredi.

POGLAVLJE III.

PRUŽANJE USLUGA

Članak 56.

1.   U skladu sa sljedećim odredbama stranke se obvezuju poduzeti nužne korake kako bi postupno omogućavale da usluge pružaju trgovačka društva ili državljani Zajednice odnosno Hrvatske s poslovnim nastanom na teritoriju stranke kojoj ne pripada osoba kojoj su te usluge namijenjene.

2.   Usporedo s procesom liberalizacije, koji je spomenut u stavku 1., stranke će dopustiti privremeno kretanje fizičkih osoba koje pružaju usluge ili onih koje pružatelj usluga zapošljava kao ključno osoblje u smislu članka 54., uključujući fizičke osobe koje su predstavnici trgovačkoga društva ili državljana Zajednice ili Hrvatske i koje traže privremeni ulazak radi vođenja pregovora o prodaji usluga ili sklapanja ugovora o prodaji usluga za toga pružatelja usluga kada ti predstavnici nisu uključeni u obavljanje izravne prodaje korisnicima ili samostalno pružanje usluga.

3.   Nakon četiri godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje poduzet će mjere nužne za postupnu provedbu odredaba stavka 1. Pri tome će se voditi računa o napretku koji su stranke postigle u usklađivanju svojih prava.

Članak 57.

1.   Stranke neće poduzimati mjere ni radnje koje bi uvjete pod kojima usluge pružaju državljani ili trgovačka društva Zajednice i Hrvatske s poslovnim nastanom na teritoriju stranke, kojoj ne pripada osoba kojoj su te usluge namijenjene, bitno ograničile u odnosu na stanje zatečeno na dan koji prethodi danu stupanja na snagu ovoga Sporazuma.

2.   Ako jedna stranka smatra da mjere koje je druga stranka uvela nakon stupanja Sporazuma na snagu dovode do stanja koje je u pogledu pružanja usluga bitno restriktivnije od stanja zatečenoga na dan stupanja Sporazuma na snagu, ona može od druge stranke zahtijevati da započne konzultacije.

Članak 58.

U pružanju prometnih usluga između Zajednice i Hrvatske primjenjuju se ove odredbe:

1.

S obzirom na kopneni promet Protokolom 6. utvrđena su pravila koja su primjenjiva na odnos između stranaka, posebice radi osiguranja neograničenoga cestovnoga tranzitnoga prometa preko Hrvatske i Zajednice u cjelini, učinkovite primjene načela nediskriminacije i postupnoga usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva na području prometa sa zakonodavstvom Zajednice.

2.

S obzirom na međunarodni pomorski promet stranke se obvezuju na učinkovitu primjenu načela neograničenoga pristupa tržištu i prometu na komercijalnoj osnovi. (a) Prethodna odredba ne utječe na prava i obveze prema Kodeksu Ujedinjenih naroda o poslovanju linijskih konferencija na način kako ga primjenjuje jedna ili druga stranka ovoga Sporazuma. Nekonferencijski linijski brodari mogu se slobodno natjecati s konferencijskim brodarom sve dok se pridržavaju načela poštenoga tržišnoga natjecanja na komercijalnoj osnovi. (b) Stranke potvrđuju svoje opredjeljenje za okružje slobodnoga tržišnoga natjecanja kao osnovne značajke prometa krutoga i tekućega rasutoga tereta.

3.

U primjeni načela iz stavka 2. stranke: (a) neće uvrštavati klauzule o podjeli tereta u buduće dvostrane sporazume s trećim zemljama, osim u iznimnim okolnostima u kojima linijski brodari s teritorija jedne ili druge stranke ovoga Sporazuma u protivnom ne bi imali stvarnu priliku prometovati u treću zemlju ili iz nje radi obavljanja trgovine. (b) zabranit će rješenja vezana uz podjelu tereta u budućim dvostranim sporazumima koja se odnose na promet krutoga i tekućega rasutoga tereta; (c) nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma ukinut će se jednostrane mjere te upravne, tehničke i druge prepreke koje bi mogle imati ograničavajući ili diskriminirajući učinak na slobodno pružanje usluga u međunarodnom pomorskom prometu. (d) Svaka će od stranaka, inter alia, postupati s brodovima kojima upravljaju državljani ili društva druge stranke na način koji nije manje povoljan od načina na koji postupaju prema vlastitim brodovima, a u odnosu na pristup lukama koje su otvorene za međunarodni promet, uporabu infrastrukture i pomoćnih pomorskih usluga u lukama, te na naknade i pristojbe, carinske pogodnosti, dodjeljivanje vezova i mogućnost utovara i istovara robe.

4.

Kako bi se zajamčio usklađeni razvoj i postupna liberalizacija prometa između stranaka, a u skladu s njihovim uzajamnim komercijalnim potrebama, uvjeti obostranoga pristupa tržištu u zračnom prometu uređuje se posebnim sporazumima, o kojima će stranke pregovarati nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma.

5.	Prije sklapanja sporazuma iz stavke 4. stranke ne smiju poduzimati bilo kakve mjere ili radnje koje više ograničavaju ili diskriminiraju u odnosu na stanje zatečeno prije stupanja na snagu ovoga Sporazuma.

6.

Hrvatska će svoje zakonodavstvo, uključujući upravne, tehničke i druge propise, prilagoditi zakonodavstvu Zajednice koje se u određenom trenutku primjenjuje u zračnom i kopnenom prometu, i to u onoj mjeri u kojoj to služi liberalizaciji i obostranom pristupu tržištima obiju stranaka te omogućuje kretanje putnika i roba.

7.	Usporedo sa zajedničkim napretkom u ostvarivanju ciljeva postavljenih u ovom poglavlju Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje ispitat će načine stvaranja uvjeta koji su prijeko potrebni za unapređivanje slobode pružanja usluga u zračnom i kopnenom prometu.

POGLAVLJE IV.

TEKUĆA PLAĆANJA I KRETANJE KAPITALA

Članak 59.

Stranke se obvezuju odobravati sva plaćanja i transfere na tekući račun bilance plaćanja između Zajednice i Hrvatske u slobodnoj konvertibilnoj valuti i u skladu s odredbama članka VIII. Statuta Međunarodnoga monetarnoga fonda.

Članak 60.

1.   U pogledu transakcija na kapitalnom računu i financijskom računu bilance plaćanja nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma stranke će osigurati slobodno kretanje kapitala koji se odnosi na izravna ulaganja u društva koja su ustanovljena u skladu s pravom zemlje domaćina i ulaganja koja su obavljena u skladu s odredbama poglavlja II., glave V., kao i likvidaciju ili povrat tih ulaganja i bilo kakve dobiti koja iz njih proizlazi.

2.   U pogledu transakcija na kapitalnom i financijskom računu bilance plaćanja od stupanja na snagu ovoga Sporazuma stranke će osigurati slobodno kretanje kapitala s obzirom na potraživanja koja se odnose na trgovačke transakcije ili pružanje usluga u kojima sudjeluje osoba koja ima prebivalište u jednoj od stranaka, te na financijske zajmove i kredite s rokom dospijeća duljim od jedne godine.

Po stupanju na snagu ovoga Sporazuma Hrvatska će dopustiti državljanima država članica Europske unije stjecanje nekretnina u Hrvatskoj, uz potpunu i svrhovitu primjenu postojećih postupaka, osim za područja i pitanja navedena u Dodatku VII. U razdoblju od četiri godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma Hrvatska će postupno usklađivati svoje zakonodavstvo koje se odnosi na stjecanje nekretnina u Hrvatskoj kako bi državljanima članica Europske unije osigurala isti tretman kao i hrvatskim državljanima. Nakon istjeka četvrte godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje ispitat će načine za proširivanje tih prava na područja i pitanja navedena u Dodatku VII.

Stranke će također osigurati, od četvrte godine nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma, slobodno kretanje kapitala koje se odnosi na portfeljna ulaganja i financijske zajmove i kredite s rokom dospijeća kraćim od godine dana.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1. stranke neće uvoditi nikakva nova ograničenja na kretanje kapitala i tekuća plaćanja između osoba s prebivalištem u Zajednici odnosno Hrvatskoj i neće postojeća rješenja dodatno ograničavati.

4.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 59. i ovoga članka, kada u iznimnim okolnostima kretanje kapitala između Zajednice i Hrvatske uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem ozbiljnih teškoća u funkcioniranju tečajne politike ili monetarne politike u Zajednici ili Hrvatskoj, Zajednica odnosno Hrvatska može poduzeti zaštitne mjere u pogledu kretanja kapitala između Zajednice i Hrvatske za razdoblje ne dulje od šest mjeseci, ako su takve mjere prijeko potrebne.

5.   Nijedna se gornja odredba ne može upotrijebiti da bi se ograničila prava gospodarskih subjekata obiju stranaka da iskoriste svaki povoljniji tretman na temelju bilo kojega postojećega dvostranoga ili višestranoga sporazuma koji uključuje stranke ovoga Sporazuma.

6.   Stranke će se međusobno savjetovati o olakšavanju kretanja kapitala između Zajednice i Hrvatske radi promicanja ciljeva ovoga Sporazuma.

Članak 61.

1.   Tijekom prve četiri godine od dana stupanja na snagu ovoga Sporazuma stranke će poduzimati mjere koje omogućavaju stvaranje potrebnih uvjeta za daljnju postupnu primjenu pravila Zajednice o slobodnom kretanju kapitala.

2.   Po isteku četvrte godine od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje utvrdit će načine potpune primjene pravila Zajednice o kretanju kapitala.

POGLAVLJE V.

OPĆE ODREDBE

Članak 62.

1.   Primjena odredaba ove glave može se ograničiti temeljem javnoga interesa, javne sigurnosti ili javnoga zdravlja.

2.   Odredbe ove glave neće se primjenjivati na aktivnosti koje su na teritoriju bilo koje stranke povezane, makar i povremeno, s izvršavanjem službenih ovlasti.

Članak 63.

Prema ovoj glavi ništa iz ovoga Sporazuma ne sprječava stranke da primjenjuju svoje zakone i ostale propise koji se odnose na ulazak i boravak, zapošljavanje, radne uvjete, poslovni nastan fizičkih osoba i pružanje usluga pod uvjetom da ih pritom ne primjenjuju na takav način da poništavaju ili umanjuju koristi koje ima bilo koja od stranaka na temelju uvjeta iz određene odredbe ovoga Sporazuma. Ova odredba ne utječe na primjenu članka 62.

Članak 64.

Odredbe ove glave također se primjenjuju na trgovačka društva koja su pod nadzorom i isključivo u zajedničkom vlasništvu hrvatskih društava ili državljana i društava ili državljana Zajednice.

Članak 65.

1.   Tretman najpovlaštenije države, dodijeljen u skladu s odredbama ove glave, neće se primjenjivati na porezne povlastice koje stranke pružaju ili će pružati u budućnosti na temelju sporazuma čija je svrha izbjeći dvostruko oporezivanje ili druge porezne dogovore.

2.   Nijedna odredba ove glave neće se tumačiti kao sprječavanje stranaka da usvoje ili provedu bilo koju mjeru čiji je cilj sprječavanje izbjegavanja ili utaje poreza u skladu s poreznim odredbama sporazuma o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja i drugih poreznih dogovora ili domaćega fiskalnoga zakonodavstva.

3.   Nijedna od odredaba ove glave neće se tumačiti kao sprječavanje država članica ili Hrvatske da u primjeni relevantnih odredaba svoga fiskalnoga zakonodavstva razlikuju porezne obveznike koji nisu u istoj situaciji, posebice s obzirom na njihovo prebivalište.

Članak 66.

1.   Stranke će nastojati, gdje je god to moguće, izbjeći nametanje restriktivnih mjera, uključujući mjere koje se odnose na uvoz, radi bilance plaćanja. Stranka koja usvoji takve mjere dostavit će, što je prije moguće, drugoj stranci raspored njihova ukidanja.

2.   Kada se jedna od više država članica ili Hrvatska nalaze u ozbiljnim teškoćama vezanim uz bilancu plaćanja ili im takve teškoće prijete, Zajednica ili Hrvatska, ovisno o situaciji, mogu u skladu s uvjetima utvrđenim u Sporazumu Svjetske trgovinske organizacije usvojiti restriktivne mjere, uključujući mjere koje se odnose na uvoz, koje će biti ograničenoga trajanja, a koje ne mogu prekoračiti ono što je strogo potrebno da bi se popravila bilanca plaćanja. Zajednica ili Hrvatska, ovisno o situaciji, o tome će smjesta obavijestiti drugu stranku.

3.   Restriktivne se mjere neće primjenjivati na transfere koji se odnose na ulaganja, posebice ne na povrat uloženoga ili ponovno uloženoga iznosa, ili bilo kakvih prihoda koji iz njih proizlaze.

Članak 67.

Odredbe će se ove glave postupno prilagođavati, posebice u svjetlu zahtjeva koji proizlaze iz članka V. Općega sporazuma o trgovini uslugama.

Članak 68.

Odredbe ovoga Sporazuma ne dovode u pitanje primjenu bilo koje mjere koju je donijela jedna od stranaka, nužne radi sprječavanja izbjegavanja mjera koje se odnose na pristup trećih zemalja njezinu tržištu na temelju odredaba ovoga Sporazuma.

GLAVA VI.

USKLAĐIVANJE PRAVA, PROVEDBA PRAVA I PRAVILA TRŽIŠNOGA NATJECANJA

Članak 69.

1.   Stranke pridaju važnost usklađivanju postojećega hrvatskoga zakonodavstva sa zakonodavstvom Zajednice. Hrvatska će nastojati osigurati postupno usklađivanje postojećih zakona i budućega zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice (acquis).

2.   Usklađivanje će započeti danom potpisivanja Sporazuma i postupno će se proširivati na sve elemente pravne stečevine Zajednice (acquis) iz ovoga Sporazuma do kraja razdoblja utvrđenoga u članku 5. Sporazuma. Usklađivanje će se, posebice u ranoj fazi, usredotočiti na temeljne dijelove pravne stečevine Zajednice (acquis) koji se odnose na unutarnje tržište i na druga područja vezana uz trgovinu, a na temelju programa o kojem se trebaju usuglasiti Komisija Europskih zajednica i Hrvatska. Hrvatska će u dogovoru s Komisijom Europskih zajednica definirati načine nadgledanja provedbe usklađivanja zakonodavstva i radnji koje treba poduzimati u svezi s njegovom provedbom.

Članak 70.

Tržišno natjecanje i ostale gospodarske odredbe

1.   Sljedeće je nespojivo s ispravnom primjenom Sporazuma u mjeri u kojoj može utjecati na trgovinu između Zajednice i Hrvatske:

i.	svi sporazumi između poduzetnika, odluke udruženja poduzetnika i usklađene prakse između poduzetnika, čiji je cilj ili učinak sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnoga natjecanja;

ii.	zlouporaba vladajućega položaja jednog ili više poduzetnika na teritoriju Zajednice ili Hrvatske u cjelini, ili u njihovim značajnim dijelovima;

iii.	svaka državna potpora koja narušava ili prijeti narušavanjem tržišnoga natjecanja davanjem prednosti nekim poduzetnicima ili nekim proizvodima.

2.   Svako postupanje suprotno ovom članku ocjenjivat će se na temelju kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u Zajednici, posebice članaka 81., 82., 86. i 87. Ugovora o osnivanju Europske zajednice i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije Zajednice.

3.   Stranke će osigurati da operativno neovisnomu javnomu tijelu budu povjerene ovlasti nužne za potpunu primjenu stavka 1. (i) i ii. ovoga članka glede privatnih i javnih poduzetnika i poduzetnika kojima su dodijeljena posebna prava.

4.   Hrvatska će osnovati operativno neovisno tijelo kojemu će povjeriti ovlasti nužne za potpunu primjenu stavka 1. iii. ovoga članka u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Sporazuma. To će tijelo, inter alia, biti ovlašteno odobravati programe državne potpore i pojedinačne potpore u skladu sa stavkom 2. ovoga članka i naređivati povrat državne potpore koja je nezakonito dodijeljena.

5.   Svaka će stranka osigurati transparentnost na području državnih potpora, tako što će, inter alia, drugoj stranci dostavljati redoviti godišnji izvještaj ili drugi odgovarajući dokument, slijedeći metodologiju i prikaz koji je sadržan u pregledu državnih potpora Zajednice. Na zahtjev jedne od stranaka druga će stranka osigurati informacije o određenim pojedinačnim slučajevima javne potpore.

6.   Hrvatska će izraditi sveobuhvatan popis programa potpore koji su uspostavljeni prije osnivanja tijela iz stavka 4. i takve će programe pomoći uskladiti s kriterijima iz stavka 2. u razdoblju ne dužem od četiri godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma.

7.

(a) Radi primjene odredaba stavka 1. iii. stranke prihvaćaju da će se prve četiri godine nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma svaka državna potpora koju dodjeljuje Hrvatska ocjenjivati, uzimajući u obzir činjenicu da se Hrvatska smatra područjem koje je istovjetno područjima Zajednice koja su opisana u članku 87. (3) (a) Ugovora o osnivanju Europske zajednice. (b) Unutar tri godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma Hrvatska će Komisiji Europskih zajednica dostaviti svoje iznose BDP po glavi stanovnika koji su usklađeni na razini NUTS-a II. Tijelo iz stavka 4. i Komisija Europskih zajednica potom će zajedno ocijeniti podobnost hrvatskih regija i na temelju toga maksimalni iznos potpora kako bi se izradila karta regionalnih potpora na osnovi odgovarajućih smjernica Zajednice.

8.   Glede proizvoda iz poglavlja II, glave IV:

—	stavak 1. iii. neće se primjenjivati;

—	svako postupanje suprotno stavku 1. (i) ocjenjivat će se prema kriterijima koje je utvrdila Zajednica na temelju članaka 36. i 37. Ugovora o osnivanju Europske zajednice i posebnih instrumenata Zajednice koji su usvojeni na toj osnovi.

9.   Ako jedna od stranaka smatra da je određeno postupanje nespojivo s uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, može poduzeti odgovarajuće mjere nakon konzultacija unutar Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje ili trideset radnih dana nakon što se obratila za konzultacije.

Ništa iz ovoga članka nije u suprotnosti i ne može na bilo koji način utjecati na protudampinške ili kompenzacijske mjere koje bilo koja stranka poduzima u skladu s odgovarajućim članicama Općega sporazuma o carinama i trgovini 1994 i Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, ili s odgovarajućim domaćim zakonodavstvom.

Članak 71.

Intelektualno, industrijsko i trgovačko vlasništvo

1.   Prema odredbama ovoga članka i Dodatka VIII. stranke potvrđuju važnost koju pridaju osiguranju odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnoga, industrijskoga i trgovačkoga vlasništva.

2.   Hrvatska će poduzeti nužne mjere kako bi najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma zajamčila razinu zaštite intelektualnoga, industrijskoga i trgovačkoga vlasništva koja je slična zaštiti koja postoji u Zajednici, uključujući učinkovita sredstva za provedbu tih prava.

3.   Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može odlučiti obvezati Hrvatsku na pristupanje određenim višestranim ugovorima u tom području.

4.   Ako se pojave problemi u području intelektualnoga, industrijskoga i trgovačkoga vlasništva koji utječu na trgovinske uvjete, morat će se hitno priopćiti Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, na zahtjev bilo koje od stranaka, radi postizanja obostrano zadovoljavajućih rješenja.

Članak 72.

Javne nabave

1.   Stranke smatraju da je željeni cilj otvaranje pristupa nadmetanju za sklapanje ugovora o javnim nabavama na temelju nediskriminacije i uzajamnosti, posebice u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.

2.   Hrvatskim trgovačkim društvima, bez obzira na to jesu li osnovana u Zajednici ili nisu, od stupanja na snagu ovoga Sporazuma bit će omogućen pristup natječajima o javnim nabavama u Zajednici, prema pravilima o nabavama koja vrijede u Zajednici, pod uvjetima ne manje povoljnim od uvjeta koji se primjenjuju na društva Zajednice.

Gornje odredbe također će se primjenjivati na ugovore s područja komunalnih usluga nakon što hrvatska Vlada usvoji zakonodavstvo kojim se na to područje uvode pravila Zajednice. Zajednica će periodično provjeravati je li Hrvatska stvarno uvela takvo zakonodavstvo.

Trgovačkim društvima Zajednice koja nisu osnovana u Hrvatskoj omogućit će se pristup natječajima o javnim nabavama u Hrvatskoj u skladu sa Zakonom o javnim nabavama, pod uvjetima ne manje povoljnim od uvjetima koji se primjenjuju na hrvatska društva, najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma. Društva Zajednice osnovana u Hrvatskoj, prema odredbama poglavlja 2., glave V., imat će pristup natječajima o javnim nabavama pod uvjetima ne manje povoljnim od uvjeta koji se primjenjuju na hrvatska društva od stupanja na snagu ovoga Sporazuma.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje periodično će ispitivati mogućnost da Hrvatska svim društvima Zajednice omogući pristup natječajima o javnim nabavama u Hrvatskoj.

3.   Što se tiče poslovnoga nastana, djelovanja, pružanja usluga između Zajednice i Hrvatske te zapošljavanja i kretanja radne snage, što je povezano s izvršavanjem ugovora o javnim nabavama, primjenjuju se odredbe članaka 45. do 68.

Članak 73.

Normizacija, mjeriteljstvo, ovlašćivanje i ocjena sukladnosti

1.   Hrvatska će poduzeti potrebne mjere kako bi postupno postigla usklađenost s tehničkim propisima Zajednice i europskom normizacijom, mjeriteljstvom i ovlašćivanjem te postupcima za ocjenu sukladnosti.

2.   U tu će svrhu stranke u ranoj fazi započeti:

—	promicati uporabu tehničkih propisa Zajednice i europskih norma, te postupaka ispitivanja i ocjene sukladnosti;

—	zaključivati, po potrebi, Europske protokole za ocjenu sukladnosti;

—	poticati razvoj infrastrukture za kakvoću; normizaciju, mjeriteljstvo, ovlašćivanje i ocjenu sukladnosti;

—

promicati sudjelovanje Hrvatske u radu specijaliziranih europskih organizacija, osobito u Europskom odboru za normizaciju, Europskom odboru za elektrotehničku normizaciju, Europskom institutu za telekomunikacijske norme, Europskoj suradnji na ovlašćivanju, u Europskoj suradnji u zakonskom mjeriteljstvu i u EUROMET–u.

Članak 74.

Zaštita potrošača

Stranke će surađivati kako bi uskladile standarde za zaštitu potrošača u Hrvatskoj sa standardima u Zajednici. Učinkovita je zaštita potrošača nužna kako bi se osiguralo primjereno funkcioniranje tržišnoga gospodarstva. Ta će zaštita ovisiti o razvoju upravne infrastrukture radi osiguranja nadzora nad tržištem i provedbe zakona na tom području.

U tu će svrhu i u njihovu zajedničkom interesu stranke poticati i osigurati:

—	usklađivanje zakonodavstva i prilagođavanje zaštite potrošača u Hrvatskoj zaštiti koja je na snazi u Zajednici;

—	politiku aktivne zaštite potrošača, uključujući veću informiranost i razvoj neovisnih organizacija;

—	učinkovitu pravnu zaštitu potrošača radi poboljšanja kakvoće potrošačke robe i održavanja odgovarajućih sigurnosnih standarda.

GLAVA VII.

PRAVOSUĐE I UNUTARNJI POSLOVI

UVOD

Članak 75.

Jačanje institucija i vladavine prava

U suradnji na području pravosuđa i unutarnjih poslova stranke će posebnu važnost pridavati konsolidiranju vladavine prava i jačanju institucija na svim razinama u području uprave općenito, a posebice u provođenju prava i u pravosudnim mehanizmima.

Suradnja na području pravosuđa usredotočit će se posebice na neovisnost sudstva, poboljšanje njegove učinkovitosti i na izobrazbu pravne struke.

SURADNJA NA PODRUČJU KRETANJA OSOBA

Članak 76.

Vize, granična kontrola, azil i migracije

1.   Stranke će surađivati na područjima viza, granične kontrole, azila i migracija i utvrdit će okvire za suradnju u tim područjima, uključujući suradnju na regionalnoj razini.

2.   Suradnja u pitanjima iz stavka 1. temeljit će se na međusobnim konzultacijama i uskoj koordinaciji između stranaka te bi trebala uključivati tehničku i upravnu pomoć u:

—	razmjeni informacija o zakonodavstvu i praksi;

—	izradi zakonodavstva;

—	povećanju učinkovitosti institucija;

—	izobrazbi osoblja;

—	zaštiti putnih isprava i otkrivanju lažnih isprava.

3.   Suradnja će se posebno usredotočiti:

—	u području azila na izradu i primjenu nacionalnoga zakonodavstva kako bi se dostigli standardi iz Ženevske konvencije iz 1951. i Njujorškoga protokola iz 1967. radi osiguravanja poštovanja načela zabrane protjerivanja;

—

u području legalnih migracija na pravila ulaska te na prava i status osoba kojima je odobren ulazak. U svezi s migracijama stranke su sporazumne osigurati pravedni tretman državljanima drugih zemalja koji zakonito prebivaju na njihovu teritoriju i promicati politiku integracije radi osiguravanja prava i obveza koji su usporedivi s pravima i obvezama koje imaju njihovi državljani.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može predložiti dodatna područja suradnje u skladu s ovim člankom.

Članak 77.

Sprečavanje i kontrola ilegalnih imigracija; ponovni prihvat (readmisija)

1.   Stranke su suglasne surađivati radi sprečavanja i kontrole ilegalnih imigracija. U tu svrhu:

—	Hrvatska je suglasna ponovno prihvatiti sve svoje državljane koji se ilegalno nalaze na teritoriju neke države članice na njezin zahtjev i bez dodatnih formalnosti;

—	također, svaka je država članica Europske unije suglasna ponovno prihvatiti sve svoje državljane koji se ilegalno nalaze na teritoriju Hrvatske na njezin zahtjev i bez dodatnih formalnosti.

Države članice Europske unije i Hrvatska osigurat će svojim državljanima odgovarajuće osobne isprave te će im za to pružiti potrebnu upravnu podršku.

2.   Stranke su suglasne da na zahtjev Hrvatska i Europska zajednica sklope sporazum koji će urediti posebne obveze Hrvatske i država članica Europske unije za ponovni prihvat, uključujući obvezu ponovnog prihvata državljana drugih zemalja i osoba bez državljanstva.

3.   Do sklapanja sporazuma sa Zajednicom iz stavka 2. Hrvatska je suglasna sklopiti, na zahtjev neke države članice, dvostrane sporazume s pojedinim državama članicama Europske unije kojima se uređuju posebne obveze ponovnoga prihvata između Hrvatske i te države članice, uključujući obvezu ponovnoga prihvata državljana drugih zemalja i osoba bez državljanstva.

4.   Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje ispitat će koji bi se dodatni zajednički napori mogli učiniti radi sprečavanja i kontrole ilegalnih imigracija, uključujući trgovinu ljudima.

SURADNJA U VEZI S PRANJEM NOVCA I NEDOPUŠTENIM DROGAMA

Članak 78.

Pranje novca

1.   Stranke su suglasne da je prijeko potrebno ulagati napore i surađivati kako bi spriječile uporabu svojih financijskih sustava za pranje prihoda stečenih od kaznenih djela općenito, a posebice od kaznenih djela vezanih uz drogu.

2.   Suradnja na tom području može uključivati upravnu i tehničku pomoć radi razvoja provedbe propisa i omogućavanja učinkovita funkcioniranja odgovarajućih standarda i mehanizama za sprečavanje pranja novca istovjetnih onima koje je usvojila Zajednica i međunarodni forumi na ovom području.

Članak 79.

Suradnja u vezi s nedopuštenim drogama

1.   Stranke će, u granicama svojih ovlasti i nadležnosti, surađivati kako bi osigurale uravnotežen i integriran pristup kontroli droga. Politika i aktivnosti kontrole droga bit će usmjerene na smanjivanje opskrbe, trgovine i potražnje za nedopuštenim drogama te na učinkovitiju kontrolu prekurzora.

2.   Stranke će se dogovoriti o potrebnim metodama suradnje za postizanje tih ciljeva. Aktivnosti će se temeljiti na zajednički dogovorenim načelima u skladu sa strategijom EU za kontrolu droga.

Suradnja će se između stranaka sastojati od tehničke i upravne pomoći, posebice na ovim područjima:

—	izradi nacionalnoga zakonodavstva i politika;

—	osnivanju institucija i informativnih centara;

—	izobrazbi osoblja;

—	istraživanjima vezanim uz droge;

—	sprečavanju zlouporabe prekurzora za nedopuštenu proizvodnju droga.

Stranke se mogu dogovoriti o uključivanju drugih područja.

SURADNJA U KAZNENIM PITANJIMA

Članak 80.

Sprečavanje i suzbijanje kriminala i drugih nezakonitih aktivnosti

1.   Stranke su suglasne surađivati u suzbijanju i sprečavanju kaznenih i nezakonitih aktivnosti, organiziranih ili drugih, kao što su:

—	trgovina ljudima;

—	protuzakonite gospodarske aktivnosti, a posebice korupcija, krivotvorenje novca, nezakonite transakcije s robom, kao što je industrijski otpad, radioaktivni materijal i promet nezakonitim ili krivotvorenim proizvodima;

—	nedopuštena trgovina drogom i psihotropnim tvarima;

—	krijumčarenje;

—	nedopuštena trgovina oružjem;

—	terorizam.

Suradnja u navedenim pitanjima bit će predmetom konzultacija i bliske koordinacije između stranaka.

2.   Tehnička i upravna pomoć na tom području može uključivati:

—	izradu nacionalnoga zakonodavstva na području kaznenoga prava;

—	povećanje učinkovitosti institucija zaduženih za suzbijanje i sprečavanje kriminala;

—	izobrazbu osoblja i usavršavanje istražnih sredstava;

—	utvrđivanje mjera za sprečavanje kriminala.

GLAVA VIII.

POLITIKE SURADNJE

Članak 81.

1.   Zajednica i Hrvatska će uspostaviti tijesnu suradnju čiji je cilj doprinos razvoju i rastu Hrvatske. Takva će suradnja ojačati postojeće gospodarske veze na najširim mogućim temeljima u korist obiju stranaka.

2.   Politike i druge mjere bit će oblikovane kako bi omogućile gospodarski i društveni razvoj Hrvatske. Te bi politike trebale osigurati da se i pitanja okoliša od samoga početka u potpunosti uključe i poveću sa zahtjevima za harmoničan društveni razvoj.

3.   Politike će suradnje biti integrirane u regionalni okvir suradnje. Posebna će se pozornost posvetiti mjerama koje mogu poticati suradnju između Hrvatske i susjednih zemalja, uključujući države članice, čime će se pridonijeti regionalnoj stabilnosti. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može odrediti prioritete među politikama suradnje, opisanima u daljnjem tekstu, i unutar njih.

Članak 82.

Gospodarska politika

1.   Zajednica i Hrvatska će surađivati i na taj način olakšati gospodarsku reformu i poboljšati razumijevanje temeljnih čimbenika svojih gospodarstava i primjene gospodarske politike u tržišnim gospodarstvima.

2.   S tim će ciljem Zajednica i Hrvatska surađivati radi:

—	razmjene informacija o makroekonomskim rezultatima i izgledima te o razvojnim strategijama;

—	zajedničke analize gospodarskih pitanja od zajedničkoga interesa, uključujući i oblikovanje gospodarske politike i instrumenata za njezinu provedbu;

—	promicanja šire suradnje radi ubrzavanja pritjecanja tehnološkog znanja i iskustva (know-how) te pristupa novim tehnologijama.

3.   Na zahtjev hrvatskih vlasti Zajednica može osigurati pomoć u pružanju potpore naporima Hrvatske prema postupnom usklađivanju njezinih politika s politikama Ekonomske i monetarne unije. Suradnja će na tom području uključivati neformalnu razmjenu informacija koje se tiču načela i funkcioniranja Ekonomske i monetarne unije i Europskog sustava središnjih banaka.

Članak 83.

Suradnja u području statistike

1.   Suradnja u području statistike bit će usmjerena na razvitak učinkovitoga i održivoga statističkoga sustava koji će biti u stanju pravodobno dati pouzdane, objektivne i točne podatke potrebne za planiranje i praćenje procesa tranzicije i reforme u Hrvatskoj. On će pomoći Državnom zavodu za statistiku Hrvatske da na bolji način udovolji potrebama svojih korisnika u javnoj upravi i u privatnim poduzećima. Statistički će sustav poštovati temeljna statistička načela koja su donijeli Ujedinjeni narodi i odredbe europskoga statističkog prava te će se razvijati prema pravnoj stečevini Zajednice (acquis).

2.   U tu svrhu stranke mogu surađivati posebice:

—	u promicanju razvoja učinkovite statističke službe u Hrvatskoj, koja se temelji na odgovarajućem institucionalnom okviru;

—	u daljnjem usklađivanju s međunarodnim i europskim standardima i klasifikacijom kako bi se nacionalnom statističkom sustavu omogućilo usvajanje pravne stečevine Zajednice (acquis) na području statistike;

—	u pružanju odgovarajućih društveno-gospodarskih podataka gospodarskim čimbenicima iz privatnoga i javnoga sektora i istraživačkoj zajednici;

—	u pružanju podataka potrebnih za provođenje i praćenje gospodarske reforme;

—	u osiguravanju tajnosti pojedinačnih podataka;

—	u postupnom povećanju prikupljanja podataka i njihovu prijenosu u Europski statistički sustav.

3.   Suradnja će na tom području uključiti posebice razmjenu informacija o metodama, prijenosu tehnološkog znanja i iskustva (know-how) te o izobrazbi.

Članak 84.

Bankarstvo, osiguranje i ostale financijske usluge

1.   Stranke će surađivati u uspostavljanju i razvijanju odgovarajućega okvira za poticanje bankarskih, osiguravateljskih i financijskih usluga u Hrvatskoj.

Ta će se suradnja usredotočiti na:

—	usvajanje zajedničkoga računovodstvenoga sustava koji odgovara europskim standardima;

—	jačanje i restrukturiranje bankarstva, osiguranja i ostalih financijskih sektora;

—	poboljšanje nadzora i regulacije bankarskih i drugih financijskih usluga;

—	razmjenu informacija, posebice u vezi s predloženim zakonodavstvom;

—	pripremu prijevoda i pojmovnika.

2.   Stranke će surađivati u razvijanju učinkovita sustava revizije u Hrvatskoj, slijedeći usklađene metode i postupke Zajednice.

Suradnja će se usredotočiti na:

—	tehničku pomoć Državnomu uredu za reviziju u Hrvatskoj;

—	osnivanje internih jedinica za reviziju u službenim agencijama;

—	razmjenu informacija u svezi sa sustavima revizija;

—	normizacija revizorske dokumentacije;

—	programe izobrazbe i savjetovanja.

Članak 85.

Poticanje i zaštita ulaganja

1.   Cilj je suradnje između stranaka uspostava povoljne klime za domaća i strana privatna ulaganja.

2.   Posebni će ciljevi suradnje biti:

—	za Hrvatsku poboljšanje pravnoga okvira koji će pogodovati i štititi ulaganje;

—	sklapanje, kada je to primjereno, dvostranih sporazuma o poticanju i zaštiti ulaganja s državama članicama;

—	poboljšanje zaštite ulaganja.

Članak 86.

Industrijska suradnja

1.   Cilj je suradnje promicanje modernizacije i restrukturiranja hrvatske industrije i pojedinih sektora, te industrijske suradnje između gospodarskih čimbenika obiju strana, posebice jačanja privatnoga sektora pod uvjetima koji jamče zaštitu okoliša.

2.   Inicijative za industrijsku suradnju odražavat će prioritete koje su utvrdile obje stranke. One će uzeti u obzir regionalne aspekte industrijskoga razvoja, pri čemu će se, gdje je to bitno, promicati međudržavna partnerstva. Te će inicijative posebice nastojati uspostaviti odgovarajući okvir za poduzetništvo, poboljšati upravljanje tvrtkama i tehnološko znanje i iskustvo (know-how) te promicati tržište, tržišnu transparentnost i poslovno okruženje. Posebna će se pozornost posvetiti uspostavi učinkovitih aktivnosti u Hrvatskoj radi promicanja izvoza.

Članak 87.

Malo i srednje poduzetništvo

Stranke će težiti razvijanju i jačanju maloga i srednjega poduzetništva u privatnom sektoru, osnivanju novih poduzeća na područjima koja nude mogućnost za rast i suradnju među malim i srednjim poduzetnicima u Zajednici i Hrvatskoj.

Članak 88.

Turizam

1.   Suradnja između stranaka u turizmu težit će omogućivanju i poticanju turizma i turističke djelatnosti prijenosom tehnološkog znanja i iskustva (know-how), te sudjelovanjem Hrvatske u važnim europskim turističkim organizacijama i proučavanjem mogućnosti zajedničkoga djelovanja.

2.   Suradnja će posebno uključivati:

—	razmjenu informacija o važnim pitanjima od zajedničkoga interesa koje imaju utjecaj na turistički sektor i na prijenos tehnološkog znanja i iskustva (know-how);

—	poticanje razvoja infrastrukture koja će ubrzati ulaganja u turistički sektor;

—	razmatranje regionalnih projekata u turizmu.

Članak 89.

Carine

1.   Stranke će surađivati kako bi zajamčile poštovanje svih odredaba koje su planirane za usvajanje na području trgovine i kako bi postigle usklađivanje carinskog sustava u Hrvatskoj sa sustavom u Zajednici, čime će se otvoriti put mjerama liberalizacije koje se predviđaju ovim Sporazumom.

2.   Suradnja će posebice uključivati:

—	mogućnost međusobnoga povezivanja tranzitnih sustava Zajednice i Hrvatske te uporabu Jedinstvene carinske deklaracije (JCD);

—	poboljšanje i pojednostavljenje inspekcija i formalnosti oko prijevoza roba;

—	razvoj prekogranične infrastrukture između stranaka:

—	razvoj potpore za suradnju na području carina radi uvođenja modernih carinskih informacijskih sustava;

—	razmjenu informacija uključujući informacije o metodama istrage;

—	Kombiniranu nomenklaturu koju će Hrvatska usvojiti;

—	izobrazbu carinskih službenika.

3.   Ne dovodeći u pitanje daljnju suradnju koja je predviđena ovim Sporazumom, posebno članke 77., 78. i 79., međusobna pomoć upravnih carinskih tijela stranaka odvijat će se u skladu s odredbama Protokola 5.

Članak 90.

Oporezivanje

Stranke će uspostaviti suradnju na području oporezivanja, uključujući mjere usmjerene na daljnju reformu fiskalnoga sustava i preustroj porezne uprave radi osiguranja učinkovitosti ubiranja poreza i borbe protiv poreznih prijevara.

Članak 91.

Suradnja na području socijalne politike

1.   Na području zapošljavanja suradnja će se između stranaka osobito usredotočiti na unapređivanje službi za posredovanje u zapošljavanju i za profesionalnu orijentaciju osiguravanjem podrške i promicanjem lokalnoga razvoja kao pomoći restrukturiranju industrijskoga tržišta i tržišta radne snage.

To će uključivati i mjere, kao što su studije, razmjene stručnjaka te informatičke i obrazovne aktivnosti.

2.   Na području socijalne sigurnosti stranke će težiti prilagodbi sustava socijalne sigurnosti u Hrvatskoj novim gospodarskim i socijalnim zahtjevima, ponajprije pružanjem usluga stručnjaka i organiziranjem informatičkih i obrazovnih aktivnosti.

3.   Suradnja će između stranaka uključivati prilagodbu hrvatskoga zakonodavstva u pogledu radnih uvjeta i jednakih mogućnosti za žene i muškarce.

4.   Stranke će razvijati međusobnu suradnju na poboljšanju razine zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, uzimajući kao primjer razinu zaštite koja postoji u Zajednici.

Članak 92.

Poljoprivreda i poljoprivredno-industrijski sektor

Cilj je suradnje u ovom području modernizacija i restrukturiranje poljoprivrede i poljoprivredno-industrijskog sektora u skladu s pravilima i standardima Zajednice, te u upravljanju vodoprivredom, zatim ruralni razvoj, postupno usklađivanje veterinarskoga i fitosanitarnoga zakonodavstva s normama koje vrijede u Zajednici, te razvoj šumarstva u Hrvatskoj.

Članak 93.

Ribarstvo

Zajednica i Hrvatska će ispitati mogućnost određivanja područja od zajedničkoga interesa u području ribarstva, koja bi po svojoj prirodi morala biti obostrano korisna.

Članak 94.

Obrazovanje i izobrazba

1.   Stranke će surađivati na podizanje razine općega obrazovanja i stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj.

2.   Program Tempus će pridonijeti jačanju suradnje između stranaka na području obrazovanja i izobrazbe, promicanja demokracije, vladavine prava i gospodarske reforme.

3.   Europska zaklada za izobrazbu također će pridonijeti unapređivanju obrazovnih struktura i aktivnosti u Hrvatskoj.

Članak 95.

Kulturna suradnja

Stranke se obvezuju promicati kulturnu suradnju. Ta suradnja služi, inter alia, za povećanje uzajamnoga razumijevanja i poštovanja među pojedincima, zajednicama i narodima.

Članak 96.

Informacije i komunikacija

Zajednica i Hrvatska će poduzeti potrebne mjere za poticanje uzajamne razmjene informacija. Prioritet će se dati programima čiji je cilj pružanje osnovnih informacija o Zajednici široj javnosti i informacija stručnim krugovima u Hrvatskoj o specijaliziranim područjima.

Članak 97.

Suradnja na audiovizualnom području

1.   Stranke će surađivati na promicanju audiovizualne industrije u Europi i poticanju koprodukcije u kinematografiji i na televiziji.

2.   Hrvatska će uskladiti svoju politiku reguliranja sadržajnih aspekata prekograničnoga radiotelevizijskoga emitiranja s politikom Zajednice, pridajući osobitu pozornost pitanjima koja se tiču stjecanja prava intelektualnoga vlasništva nad programima i satelitskim ili kablovskim emitiranjem, te će uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Zajednice (acquis).

Članak 98.

Elektroničke komunikacijske infrastrukture i srodne usluge

1.   Stranke će osnažiti suradnju na području elektroničkih komunikacijskih infrastruktura, uključujući klasične telekomunikacijske mreže i relevantne elektroničke audiovizualne prijenosne mreže, te srodne usluge radi konačnoga usklađivanja Hrvatske s pravnom stečevinom Zajednice (acquis) nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma.

2.   Ta će se suradnja usredotočiti na ova prioritetna područja:

—	razvoj politike,

—	pravne i regulatorne aspekte,

—	izgradnju institucija koje su nužne za liberalizirano okruženje,

—	modernizaciju hrvatske elektroničke infrastrukture i njezinu integraciju u europske i svjetske mreže, s naglaskom na poboljšanja na regionalnoj razini,

—	međunarodnu suradnju,

—	suradnju s europskim strukturama, osobito sa strukturama koje se bave normizacijom,

—	koordiniranje stajališta u međunarodnim organizacijama i forumima.

Članak 99.

Informatičko društvo

Stranke će osnažiti suradnju na daljnjem razvijanju informatičkoga društva u Hrvatskoj. Globalni će ciljevi biti priprema društva u cjelini za digitalno doba, privlačenje ulaganja i međusobno funkcioniranje mreža i usluga.

Hrvatske će vlasti, uz pomoć Zajednice, pažljivo ispitati sve političke obveze preuzete u Europskoj uniji radi usklađivanja svojih politika s politikama Unije.

Hrvatske će vlasti izraditi plan usvajanja zakonodavstva Zajednice na području informatičkoga društva.

Članak 100.

Promet

1.   Dodatno odredbama članka 58. i Protokola 6. ovoga Sporazuma, stranke će razvijati i pojačati suradnju na području prometa kako bi Hrvatskoj omogućile da:

—	restrukturira i modernizira prometnu i pripadajuću infrastrukturu;

—	poboljša kretanje putnika i roba te pristup tržištu prijevoznih usluga uklanjanjem upravnih, tehničkih i drugih prepreka;

—	postigne operativne standarde koji su usporedivi sa standardima u Zajednici;

—	razvije prometni sustav koji će biti spojiv i usklađen sa sustavom Zajednice;

—	poboljša zaštitu okoliša u području prometa, smanji štetne učinke i zagađenje.

2.   Suradnja će uključivati ova prioritetna područja:

—	razvoj infrastrukture cesta, željeznica, zračnih luka, unutrašnjih plovnih putova, luka i ostalih glavnih pravaca od zajedničkog interesa, te transeuropskih i paneuropskih veza;

—	upravljanje željeznicama i zračnim lukama, uključujući primjerenu suradnju između odgovarajućih državnih tijela;

—	cestovni promet, uključujući cestovne poreze i pristojbe, te socijalne i ekološke aspekte;

—	kombinirani željeznički i cestovni promet;

—	usklađivanje statistike o međunarodnom prometu;

—	moderniziranje tehničke prometne opreme u skladu sa standardima Zajednice i pomoć pri dobivanju financiranja u tu svrhu, osobito za cestovno-željeznički promet, kombinirani promet i prekrcaj;

—	promicanje zajedničkih tehnoloških i istraživačkih programa;

—	usvajanje koordinirane prometne politike koja je sukladna politici koja se primjenjuje u Zajednici.

Članak 101.

Energetika

1.   Suradnja će odražavati načela tržišne ekonomije i Ugovora o europskoj energetskoj povelji, te će se razvijati s ciljem postupne integracije europskih energetskih tržišta.

2.   Suradnja će osobito uključivati sljedeće:

—

stvaranje i planiranje energetske politike, uključujući modernizaciju infrastrukture, poboljšanje i diverzifikaciju opskrbe te poboljšanje pristupa energetskomu tržištu, uključujući olakšavanje provoza, prijenosa i distribucije te ponovnu uspostavu regionalno važnih električnih veza sa susjednim zemljama;

—	menadžment i izobrazbu za energetski sektor, prijenos tehnologije i tehnološkog znanja i iskustva (know-how);

—	promicanje štednje energije, učinkovitosti energije, obnovljive energije i proučavanje učinka proizvodnje i potrošnje energije na okoliš;

—	stvaranje okvirnih uvjeta za restrukturiranje energetskih tvrtki i suradnju između poduzetnika u tom sektoru;

—	razvoj regulatornoga okvira u energetici u skladu s pravnom stečevinom Zajednice (acquis).

Članak 102.

Nuklearna sigurnost

1.   Stranke će surađivati na području nuklearne sigurnosti i zaštite. Suradnja bi mogla obuhvatiti ove teme:

—	unapređivanje hrvatskoga zakonodavstva u području nuklearne sigurnosti i snaženje nadzornih tijela i njihovih resursa;

—	zaštitu od radioaktivnoga zračenja, uključujući nadziranje okoliša zbog radioaktivnoga zračenja;

—	postupanje s radioaktivnim otpadom i, ako je primjereno, stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona;

—

poticanje sporazuma između država članica Europske unije ili Euroatoma i Hrvatske o ranom obavješćivanju i razmjeni informacija u slučaju nuklearnih nesreća, o stanju pripravnosti u hitnim slučajevima, o prekograničnim seizmičkim istraživanjima, te o pitanjima nuklearne sigurnosti općenito, ako je primjereno;

—	probleme vezane uz ciklus goriva;

—	sigurno čuvanje nuklearnih tvari;

—	snaženje nadzora i kontrole prijevoza materijala koji je osjetljiv na radioaktivno zagađenje;

—	odgovornost treće strane u vezi s nuklearnim pitanjima.

Članak 103.

Okoliš

1.   Stranke će razvijati i osnažiti svoju suradnju na ključnoj zadaći borbe protiv uništavanja okoliša radi promicanja održivosti okoliša.

2.   Suradnja bi se mogla usredotočiti na ove prioritete:

—	kakvoću vode, uključujući obradu otpadnih voda osobito prekograničnih vodnih tokova;

—	suzbijanje lokalnoga, regionalnoga i prekograničnoga zagađenja zraka i vode (uključujući pitku vodu);

—	učinkovito praćenje razine zagađenja i emisija;

—	razvoj strategija glede globalnih i klimatskih pitanja;

—	učinkovitu, održivu i čistu proizvodnju i uporabu energije;

—	klasifikaciju i sigurno rukovanje kemikalijama;

—	sigurnost industrijskih postrojenja;

—	smanjenje, recikliranje i sigurno odlaganje otpada i provedbu Bazelske konvencije o kontroli prekograničnih kretanja opasnih otpada i njihova odlaganja (Bazel, 1989.);

—	utjecaj poljoprivrede na okoliš; eroziju tla i zagađenje tla poljoprivrednim kemikalijama;

—	zaštitu flore i faune, uključujući šume, i očuvanje biološke raznovrsnosti;

—	prostorno planiranje, uključujući graditeljstvo i urbanizam;

—	uporabu gospodarskih i fiskalnih instrumenata za poboljšanje okoliša;

—	provedbu procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene okoliša;

—	kontinuirano usklađivanje zakona i propisa s normama Zajednice;

—	međunarodne ugovore o okolišu kojima je Zajednica stranka;

—	suradnju na regionalnoj i međunarodnoj razini;

—	obrazovanje i informiranje o okolišu i održivom razvoju.

3.   Na području zaštite od prirodnih katastrofa stranke će surađivati radi osiguranja zaštite ljudi, životinja, imovine i okoliša od katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem. U tu bi svrhu suradnja mogla obuhvaćati ova područja:

—	razmjenu rezultata znanstvenih i istraživačkih razvojnih projekata;

—	uzajamno i rano obavješćivanje te sustave upozorenja o pogibeljnim nepogodama i njihovim posljedicama;

—	vježbe spašavanja i pomoći te sustave pomoći u slučaju nepogoda;

—	razmjenu iskustava u vezi s oporavkom i obnovom nakon nepogode.

Članak 104.

Suradnja na istraživanju i tehnološkom razvoju

1.   Stranke će promicati dvostranu suradnju na civilnim znanstvenim istraživanjima i tehnološkom razvoju na temelju uzajamne koristi i, uzimajući u obzir raspoloživost izvora, odgovarajući pristup njihovim relevantnim programima, ovisno o postojanju odgovarajuće razine učinkovite zaštite prava intelektualnoga, industrijskoga i trgovačkoga vlasništva.

2.   Suradnja će obuhvaćati:

—	razmjenu znanstvenih i tehničkih informacija i organiziranje zajedničkih znanstvenih skupova;

—	zajedničke aktivnosti na području istraživanja i tehnološkoga razvoja;

—	aktivnosti u vezi s izobrazbom i programima pokretljivosti za znanstvenike, istraživače i tehničare koji su angažirani na istraživanjima i tehnološkom razvoju na objema stranama.

3.   Takva će se suradnja provoditi prema konkretnim rješenjima, o kojima će se pregovarati i koja će biti utvrđena u skladu s postupcima koje usvoji svaka stranka, a koji će utvrđivati , inter alia, odgovarajuće odredbe o pravima intelektualnoga, industrijskoga i trgovačkoga vlasništva.

Članak 105.

Regionalni i lokalni razvoj

Stranke će jačati suradnju na regionalnom razvoju radi pridonošenja gospodarskomu razvoju i smanjenju regionalnih nejednakosti.

Posebna će se pozornost pridavati prekograničnoj, međudržavnoj i međuregionalnoj suradnji. U tu se svrhu može organizirati razmjena informacija i stručnjaka.

GLAVA IX.

FINANCIJSKA SURADNJA

Članak 106.

Radi postizanja ciljeva ovoga Sporazuma i u skladu s člancima 3., 107. i 109. Hrvatska može primiti od Zajednice financijsku pomoć u obliku potpore i zajmova, uključujući zajmove Europske investicijske banke.

Članak 107.

Financijska pomoć u obliku potpore bit će pokrivena operativnim mjerama koje su utvrđene u odgovarajućoj uredbi Vijeća unutar višegodišnjega indikativnoga okvira koji Zajednica utvrđuje nakon savjetovanja s Hrvatskom.

Cjelokupni ciljevi pomoći, u obliku izgradnje institucija i ulaganja, pridonosit će demokratskim, gospodarskim i institucionalnim reformama u Hrvatskoj, u skladu s procesom stabilizacije i pridruživanja. Financijska pomoć može obuhvatiti sva područja usklađivanja zakonodavstva i sve politike suradnje iz ovoga Sporazuma, uključujući pravosuđe i unutarnje poslove. Trebalo bi razmotriti potpunu provedbu projekata od zajedničkoga interesa koji se odnose na infrastrukturu i koji su utvrđeni u Protokolu 6.

Članak 108.

Na zahtjev Hrvatske i u slučaju posebne potrebe Zajednica bi mogla ispitati, u koordinaciji s međunarodnim financijskim institucijama, mogućnost da se iznimno odobri makrofinancijska pomoć pod određenim uvjetima, vodeći računa o raspoloživosti svih financijskih sredstava.

Članak 109.

Radi omogućavanja optimalne uporabe raspoloživih sredstava stranke će osigurati da doprinosi Zajednice budu ostvareni u uskoj koordinaciji s doprinosima iz drugih izvora, poput država članica, drugih zemalja i međunarodnih financijskih institucija.

U tu će svrhu stranke redovito razmjenjivati informacije o svim izvorima pomoći.

GLAVA X.

INSTITUCIONALNE, OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 110.

Ovime se osniva Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, koje će nadzirati primjenu i provedbu ovoga Sporazuma. Ono će se sastajati na odgovarajućoj razini u redovitim razmacima i kada to okolnosti zahtijevaju. Razmatrat će sva važna pitanja koja se pojave u okviru ovoga Sporazuma i sva druga dvostrana ili međunarodna pitanja od obostranoga interesa.

Članak 111.

1.   Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje sastoji se od članova Vijeća Europske unije i članova Komisije Europskih zajednica, s jedne strane, i članova hrvatske Vlade, s druge strane.

2.   Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje donosi svoja pravila postupka.

3.   Članovi Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje mogu odrediti da budu zastupljeni u skladu s uvjetima utvrđenim u pravilima postupka Vijeća.

4.   Vijećem za stabilizaciju i pridruživanje naizmjence predsjedaju predstavnik Europske zajednice i predstavnik Hrvatske u skladu s odredbama koje se utvrđuju u pravilima postupka Vijeća.

5.   U pitanjima koja se nje tiču Europska investicijska banka sudjeluje u radu Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje u svojstvu promatrača.

Članak 112.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje je radi postizanja ciljeva ovoga Sporazuma ovlašteno donositi odluke unutar dosega ovoga Sporazuma, u slučajevima koji su u njemu utvrđeni. Donesene odluke obvezuju stranke, koje moraju poduzimati mjere nužne za provedbu tih odluka. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje također može davati odgovarajuće preporuke. Vijeće svoje odluke i preporuke sastavlja na temelju dogovora stranaka.

Članak 113.

Svaka stranka uputit će Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje bilo koji spor koji se odnosi na primjenu ili tumačenje ovoga Sporazuma. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može riješiti spor obvezujućom odlukom.

Članak 114.

1.   Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje pomagat će u obavljanju njegovih dužnosti Odbor za stabilizaciju i pridruživanje, koji je sastavljen od predstavnika Vijeća Europske unije i predstavnika Komisije Europskih zajednica s jedne strane, i predstavnika Hrvatske s druge strane.

2.   U svojim pravilima postupka Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje utvrdit će dužnosti Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koje uključuju pripremu sastanaka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, te način na koji će Odbor djelovati.

3.   Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može prenijeti neke svoje ovlasti na Odbor za stabilizaciju i pridruživanje. U tom slučaju Odbor za stabilizaciju i pridruživanje donosi svoje odluke u skladu s uvjetima koji su utvrđeni u članku 112.

Članak 115.

Odbor za stabilizaciju i pridruživanje može osnivati pododbore.

Članak 116.

Ovime se osniva Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje. On će biti forum u kojem će se zastupnici Hrvatskoga sabora i Europskog parlamenta sastajati i razmjenjivati gledišta. Sastajat će se u vremenskim razmacima koje sam utvrđuje.

Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje sastoji se od zastupnika Europskog parlamenta s jedne, i zastupnika Hrvatskoga sabora s druge strane.

Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje donosi svoja pravila postupka.

Parlamentarnim odborom za stabilizaciju i pridruživanje naizmjence predsjedaju Europski parlament i Hrvatski sabor u skladu s odredbama koje se utvrđuju u njegovim pravilima postupka.

Članak 117.

Svaka stranka obvezuje se unutar dosega ovoga Sporazuma osigurati da fizičke i pravne osobe druge stranke imaju pristup bez diskriminacije u odnosu na vlastite državljane nadležnim sudovima i upravnim tijelima stranaka radi zaštite svojih osobnih i imovinskih prava.

Članak 118.

Ni jedna odredba ovoga Sporazuma ne sprečava stranku da poduzme mjere:

(a)	koje smatra nužnima kako bi spriječila otkrivanje informacija suprotno njezinim bitnim sigurnosnim interesima;

(b)

koje se odnose na proizvodnju ili trgovinu oružjem, streljivom ili ratnim materijalom, ili na istraživanje, razvoj ili proizvodnju koja je prijeko potrebna za obrambene svrhe, pod uvjetom da takve mjere ne narušavaju uvjete tržišnoga natjecanja u odnosu na proizvode koji nisu namijenjeni u izričito vojne svrhe;

(c)	koje smatra bitnim za vlastitu sigurnost u slučaju ozbiljnih unutarnjih poremećaja koji utječu na očuvanje zakona i reda, u vrijeme rata ili ozbiljne međunarodne napetosti koja predstavlja ratnu prijetnju, ili radi ispunjavanja obveza koje je prihvatila da bi se očuvali mir i međunarodna sigurnost.

Članak 119.

1.   Na područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom i bez utjecaja na posebne odredbe koje on sadrži:

—	rješenja koje Hrvatska primijeni u odnosu na Zajednicu ne smiju dovesti ni do kakve diskriminacije između država članica, njihovih državljana ili trgovačkih društava;

—	rješenja koje Zajednica primijeni u odnosu na Hrvatsku ne smiju dovesti ni do kakve diskriminacije između hrvatskih državljana ili trgovačkih društava.

2.   Odredbe stavka 1. ne dovode u pitanje pravo stranaka da primijene relevantne odredbe svoga poreznoga zakonodavstva na porezne obveznike koji nisu u istovjetnoj situaciji u pogledu prebivališta.

Članak 120.

1.   Stranke će poduzeti sve opće ili posebne mjere koje su potrebne za ispunjavanje svojih obveza prema ovomu Sporazumu. One će se pobrinuti da se postignu ciljevi utvrđeni ovim Sporazumom.

2.   Ako jedna od stranaka smatra da je druga stranka propustila ispuniti neku obvezu iz ovoga Sporazuma, ona može poduzeti odgovarajuće mjere. Prije toga, osim u slučajevima od osobite žurnosti, dostavit će Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje sve relevantne informacije koje su potrebne za temeljito ispitivanje situacije radi pronalaženja rješenja koje je prihvatljivo strankama.

3.   Pri odabiru mjera prednost se mora dati onim mjerama koje najmanje narušavaju provedbu ovoga Sporazuma. O tim se mjerama odmah obavještava Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje i one će biti predmetom konzultacija unutar Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, ako to druga stranka zatraži.

Članak 121.

Stranke su suglasne da će se odmah savjetovati preko odgovarajućih kanala na zahtjev bilo koje od stranaka radi raspravljanja bilo kojega pitanja koje se tiče tumačenja ili provedbe ovoga Sporazuma i drugih relevantnih oblika odnosa između stranaka.

Odredbe ovoga članka ni na koji način ne utječu i ne dovode u pitanje članke 31., 38., 39. i 43.

Članak 122.

Sve dok se ne postignu jednaka prava pojedinaca i gospodarskih subjekata na temelju ovoga Sporazuma, ovaj Sporazum neće utjecati na prava koja su im osigurana postojećim sporazumima koji obvezuju jednu ili više država članica s jedne, i Hrvatsku s druge strane.

Članak 123.

Protokoli 1., 2., 3., 4., 5. i 6. i Dodaci I. do VIII. čine sastavni dio ovoga Sporazuma.

Članak 124.

Ovaj se Sporazum sklapa na neograničeno vrijeme.

Svaka stranka može otkazati ovaj Sporazum uz obavijest o tome drugoj stranci. Ovaj Sporazum prestaje šest mjeseci od dana takve obavijesti.

Članak 125.

U ovom Sporazumu pojam „stranke” znači Zajednica, ili njezine države članice, ili Zajednica i njezine države članice, u skladu s njihovim odnosnim ovlastima, s jedne, i Hrvatska s druge strane.

Članak 126.

Ovaj se Sporazum primjenjuje na teritorijima na kojima se primjenjuju ugovori o osnivanju Europske zajednice, Europske zajednice za ugljen i čelik i Europske zajednice za atomsku energiju i pod uvjetima utvrđenim u tim ugovorima, s jedne strane te na teritoriju Hrvatske, s druge strane.

Članak 127.

Glavni tajnik Vijeća Europske unije bit će depozitar ovoga Sporazuma.

Članak 128.

Sporazum je sastavljen u dva primjerka na svakom od službenih jezika stranaka, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

Članak 129.

Stranke će odobriti ovaj Sporazum u skladu sa svojim odgovarajućim postupcima.

Ovaj Sporazum stupa na snagu prvoga dana drugoga mjeseca koji slijedi nakon dana kada su stranke jedna drugu obavijestile o okončanju postupaka koji su navedeni u prvom stavku.

Članak 130.

Privremeni sporazum

U slučaju da prije okončanja postupaka koji su potrebni za stupanje na snagu ovoga Sporazuma odredbe nekih dijelova ovoga Sporazuma, osobito one koje se odnose na slobodno kretanje roba i na relevantne odredbe o prometu, stupe na snagu na osnovi Privremenoga sporazuma između Zajednice i Hrvatske, stranke su suglasne da u takvim okolnostima, za potrebe odredaba glave IV., članaka 70. i 71. ovoga Sporazuma, Protokola 1. do 5. te odgovarajućih odredaba Protokola 6., izraz „dan stupanja na snagu ovog Sporazuma” znači dan stupanja na snagu relevantnoga Privremenoga sporazuma u odnosu na obveze sadržane u naprijed navedenim odredbama.

---

POPIS DODATAKA

Dodatak I.	Hrvatske carinske koncesije za industrijske proizvode iz Zajednice navedene u članku 18., stavak (2)
Dodatak II.	Hrvatske carinske koncesije za industrijske proizvode iz Zajednice navedene u članku 18., stavak (3)
Dodatak III.	Definicija proizvoda od mlade govedine (baby beef) navedenih u članku 27., stavak (2)
Dodatak IV. (a)	Hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode (Nulta stopa carine za neograničene količine od dana stupanja na snagu Sporazuma) navedene u članku 27., stavak (3) (a) (i)
Dodatak IV. (b)	Hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode (Nulta stopa carine unutar kvote od stupanja na snagu Sporazuma) navedene u članku 27., stavak (3) (a) ii.
Dodatak IV. (c)	Hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode (Nulta stopa carine za neograničene količine nakon jedne godine od stupanja na snagu Sporazuma) navedene u članku 27., stavak (3) (b) (i)
Dodatak IV. (d)	Hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode (Postupno ukidanje carina koje su utvrđene po načelu najpovlaštenije države unutar carinskih kvota) navedene u članku 27., stavak (3) (c) (i)
Dodatak IV. (e)	Hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode (Postupno snižavanje carina koje su utvrđene po načelu najpovlaštenije države za neograničene količine) navedene u članku 27., stavak (3) (c) ii.
Dodatak IV. (f)	Hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode (Postupno snižavanje carina koje su utvrđene po načelu najpovlaštenije države unutar kvota) navedene u članku 27., stavak (3) (c) iii.
Dodatak V. (a)	Proizvodi navedeni u članku 28., stavak (1)
Dodatak V. (b)	Proizvodi navedeni u članku 28., stavak (2)
Dodatak VI.	Poslovni nastan: financijske usluge navedene u članku 50.
Dodatak VII.	Stjecanje nekretnina od strane državljana Europske unije – Popis izuzetaka naveden u članku 60. stavak (2)
Dodatak VIII.	Pravo intelektualnoga, industrijskoga i trgovačkoga vlasništva navedeno u članku 71.

DODATAK I.

HRVATSKE CARINSKE KONCESIJE ZA INDUSTRIJSKE PROIZVODE IZ ZAJEDNICE

navedene u članku 18., stavak (2)

Carine će se sniziti kako slijedi:

—	danom stupanja na snagu Sporazuma carine će se sniziti na 60 % osnovne carine,

—	1. siječnja 2003. godine carine će se sniziti na 30 % osnovne carine,

—	1. siječnja 2004. godine ukinut će se preostale carine.

HS 6+	Opis
25.01	Sol (uključujući jestivu sol i denaturiranu sol) i čist natrijev klorid, otopljen ili neotopljen u vodi ili s dodanim tvarima protiv grudanja ili tvarima za poboljšanje sipkosti; morska voda
2501.001	– – – sol za jelo i prehrambenu industriju
2501.002	– – – sol za ostalu industriju
2501.009	– – ostalo
25.15	Mramor, travertin, ekozin i drugo vapnenačko kamenje za spomenike, građevine i drugo, prividne specifične mase 2,5 ili veće i alabaster, uključujući i grubo klesan ili piljen ili na drugi način oblikovan u četvrtaste ili pravokutne blokove ili ploče
2515.1	Mramor i travertin
2515.11	– – sirovi i grubo klesan
2515.12	– – piljen ili na drugi način oblikovan u četvrtaste ili pravokutne blokove ili ploče
2515.20	– ekozin i drugo vapnenačko kamenje za spomenike, građevine i dr.; alabaster
27.10	Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, osim sirovih; proizvodi nespomenuti niti obuhvaćeni na drugom mjestu, koji po masi sadrže 70 % ili više naftnih ulja ili ulja dobivenih od bitumenskih minerala, ako čine osnovne sastojke tih proizvoda;
2710.001	– motorni benzin i ostala laka ulja
2710.0014	– – – – specijalni benzin (ekstrakcijski i dr.)
2710.0015	– – – – specijalni teški benzin (white spirit)
2710.0017	– – – – gorivo za mlazne motore benzinskog tipa
2710.002	– – – petrolej (kerozin) i ostala srednja ulja:
2710.0021	– – – – petrolej za motore (kerozin)
2710.0022	– – – – gorivo za mlazne motore petrolejskog (kerozinskog) tipa
2710.0023	– – – – alfa i normalni olefini (mješavine), normalni parafini (C10–C13)
2710.003	– – – teška ulja, osim otpadnih i za daljnju preradu
2710.0033	– – – – niskosumporno lako, srednje, teško i ekstra teško loživo ulje
2710.0034	– – – – ostalo lako, srednje i ekstra teško loživo ulje
2710.0035	– – – – bazna ulja
2710.0039	– – – – ostala teška ulja i proizvodi na osnovi tih ulja
27.11	Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljikovodici
2711.1	– ukapljeni (tekući)
2711.12	– – propan
2711.13	– – butan
2711.19	– ostalo
2711.191	– – – mješavine propana i butana
2711.199	– – – ostalo
2711.29	– – ostalo
27.12	Vazelin; parafin, mikrokristalni naftni vosak, prešani parafini, ozokerit, vosak od mrkog ugljena i lignita, vosak od treseta, ostali mineralni voskovi i slični proizvodi dobiveni sintezom ili drugim postupcima, obojeni ili neobojeni
2712.10	– vazelin
2712.20	– parafin koji po masi, sadrži manje od 0,75 % ulja
27.13	Naftni koks, naftni bitumen i drugi ostaci iz nafte ili iz ulja, od bitumenskih minerala
2713.20	– naftni bitumen
27.15	Bitumenske mješavine na osnovi prirodnog asfalta, prirodnog bitumena, naftnog bitumena, mineralnog katrana ili mineralne katranske smole (npr. bitumenski kit, „cutback”)
2715.009	– – – ostalo
2803.00	Ugljik (ugljena čađa i ostali oblici ugljika, na drugom mjestu nespomenuti niti obuhvaćeni)
2803.001	– – – čađa
28.06	Klorovodik (klorovodična kiselina); klorsulfonska kiselina
2806.10	– klorovodik (klorovodična kiselina)
2806.101	– – – pro analisi
2808.00	Dušična kiselina, sulfonitrične kiseline:
2808.002	– – – ostala dušična kiselina
28.14	Amonijak, bezvodni ili u vodenoj otopini:
28014.20	– amonijak u vodenoj otopini
2814.201	– – – pro analisi
28.15	Natrijev hidroksid (kaustična soda); kalijev hidroksid (kaustična potaša); natrijevi ili kalijevi peroksidi:
2815.11	Kruti:
2815.111	– – – u granulama ili zrncima pro analisi
2815.20	– kalijev hidroksid (kaustična potaša)
2815.201	– – – u granulama ili zrncima pro analisi
29.02	Ciklični ugljikovodici
2902.4	– ksileni
2902.41	– o-ksileni
2902.411	– – – pro analisi
2902.42	– m-ksilen
2902.421	– – – pro analisi
2902.43	– p-ksilen
2902.431	– – – pro analisi
2902.44	– izomeri kiselina u mješavini
2902.441	– – – pro analisi
29.05	Aciklički alkoholi i njihovi halogeni, sulfo-, nitro- i nitrozo-derivati
2905.1	– zasićeni jednohidroksilni alkoholi
2905.11	– metanol (metilakohol)
2905.111	– – – pro analisi
2905.12	propan-1-ol (propilakohol) i propan-2-ol (izopropil alkohol)
2905.121	– – – pro analisi
29.14	Ketoni i kinoni, sa ili bez drugih kisikovih funkcija i njihovi halogeni, sulfo-, nitro- i nitrozo-derivati
2914.1	– aciklički ketoni bez drugih kisikovih funkcija
2914.11	– aceton
2914.111	– – – pro analisi
29.15	Zasićene acikličke monokarbonske kiseline i njihove anhidridi, halidi, peroksidi i perkiseline, njihovi halogeni-, sulfo-, nitro- i nitrozo-derivati
2915.3	– esteri octene kiseline
2915.311	– – – pro analisi
29.33	Heterociklički spojevi s jednim ili više duškovih heteroatoma
2933.6	– spojevi koji imaju nekondenzirani prsten triazina u strukturi (hidrogenirani ili nehidrogenirani)
2933.691	– – – atrazin
30.02	Ljudska krv, životinjska krv pripremljena za uporabu u terapeutske, profilaktične ili dijagnostičke svrhe; antiserumi, ostale frakcije krvi i modificirani imunološki proizvodi dobiveni biotehnološkim procesima ili na drugi način; cjepiva, toksini, kulture mikroorganizma (osim kvasca) i slični proizvodi
3002.30	– cjepiva za veterinarsku uporabu
30.03	Lijekovi (osim proizvoda iz tr. br. 30.02, 30.05. ili 30.06.) koji se sastoji od dvaju ili više sastojaka i koji su pomiješani za terapeutsku ili profilaktičku uporabu, ali nisu pripremljeni za odmjerene doze niti su u obliku ili pakiranju za maloprodaju
3003.90	– ostali
3003.909	– – – ostalo
30.04	Lijekovi (osim proizvoda iz tr. br. 30.02, 30.05 ili 30.06) koji se sastoje od pomiješanih ili nepomiješanih proizvoda za terapeutsku ili profilaktičku uporabu, pripremljeni u odmjerene doze ili u oblike ili pakiranjima za maloprodaju
3004.10	– koji sadrže peniciline ili njihove derivate, sa strukturom penicilinske kiseline ili streptomicine i njihove derivate
3004.101	– – – gotovi lijekovi za prodaju na malo
3004.20	– koji sadrže ostale antibiotike
3004.201	– – – gotovi lijekovi za prodaju na malo
3004.3	– koji sadrže homogene ili duge proizvode iz tar. broja 29.37, ali ne sadrže antibiotike
3004.31	– koji sadrže inzulin
3004.311	– – – gotovi lijekovi za prodaju na malo
3004.32	– koji sadrže adrenokortikalne hormone
3004.321	– – – gotovi lijekovi za prodaju na malo
3004.39	– – ostali
3004.391	– – – gotovi lijekovi za prodaju na malo
3004.40	– – koji sadrže alkaloide ili njihove derivate, ali ne sadrže hormone i druge proizvode iz tar. broja 29.37 niti antibiotike
3004.401	– – – gotovi lijekovi za prodaju na malo
3004.50	– ostali lijekovi koji sadrže vitamine ili druge proizvode iz tar. broja 29.36
3004.501	– – – gotovi lijekovi za prodaju na malo
3004.90	– ostalo
3004.902	– – – gotovi lijekovi za prodaju na malo
3004.909	– – – ostalo
30.06	Farmaceutska roba navedena u napomeni 4 uz ovo poglavlje
3006.50	– kutije i slogovi za prvu pomoć
32.07	Pripremljeni pigmenti, pripremljena sredstva za zamućivanje i pripremanje boje, staklasti emajli i glazure, presvlake, tekući keramički lakovi i slični preparati, koji se upotrebljavaju u industriji keramike, emajliranja i stakla, frita od stakla i ostalo staklo, u obliku praha, granula ili ljuskica
3207.10	– pripremljeni pigmenti, pripremljena sredstva za zamućivanje, pripremljene boje i slični preparati
3207.20	– staklasti emajli i glazure, presvlake i slični preparati
3207.30	– tekući keramički lakovi i slični preparati
3207.40	– frita od stakla i ostalo staklo, u obliku praha, granula ili ljuskica
32.08	Premazna sredstva (boje i lakovi) na osnovi sintetskih polimera ili kemijski modificiranih prirodnih polimera, dispergiranih ili otopljenih u nevođenom mediju; otopine definirane napomenom 4 uz ovo poglavlje
3208.10	– na osnovi poliestera
3208.20	– na osnovi akrilnih ili vinilnih polimera
32.09	Premazna sredstva (boje i lakovi) na osnovi sintetskih polimera ili kemijski modificiranih prirodnih polimera, dispergiranih ili otopljenih u vodi:
3209.10	– na osnovi akrilnih ili vinilnih polimera
3209.90	– ostalo
32.14	Staklarski kitovi, kitovi za cijepljenje, smolni cementi, mase za brtvljenje i drugi kitovi; ličilačka punila; nevatrostalni preparati za površinsku obradu fasada, unutarnjih zidova, podova, stropova i slično;
3214.10	– staklarski kitovi, kitovi za cijepljenje, smolni cementi, mase za brtvljenje, drugi kitovi i ličilačka punila
3214.90	– ostalo
32.15	tiskarske boje, tuševi i crnila za pisanje ili crtanje i ostala crnila, uključujući nekoncentrirane ili u krutom stanju
3215.1	– tiskarske boje
3215.11	– – crna
3215.19	– – ostale
33.04	Proizvodi za uljepšavanje i šminkanje i proizvodi za njegu kože (osim lijekova), uključujući i preparate za zaštitu od sunca ili za pojačavanje pigmentacije pri sunčanju ili za tamnjenje kože, preparati za manikir i pedikir
3304.99	– ostalo
3304.999	– – – pripremljeni za prodaju na malo
33.07	Preparati za brijanje, uključujući i one koji se upotrebljavaju prije i nakon brijanja, dezodoransi za osobnu uporabu, preparati za kupanje, depilatori i ostali parfimerijski, kozmetički ili toaletni preparati, nespomenuti ili neuključeni na drugom mjestu; pripremljeni dezodoransi za prostorije, parfimirani ili neparfimirani, uključujući i one koji imaju dezinfekcijska svojstva
3307.90	– ostalo
3307.909	– – – pripremljeni za prodaju na malo
34.05	Politure i laštila, za obuću, pokućstvo, podove, karoserije, staklo ili kovine, paste i praškovi za čišćenje i slični preparati (uključujući i one u obliku papira, vate, pusta, netkanih tkanina, celularne plastike ili celularne gume, impregnirani ili prevučeni takvim preparatima), osim voskova iz tar. broja 34.04
3405.10	– politure, laštila i slični preparati za obuću i kožu
3405.20	politure, laštila i slični preparati za održavanje drvenog pokućstva, podova i ostale drvenarije
3405.30	– politure i slični preparati za karoserije, osim politura za kovine
3405.40	– paste, praškovi i ostali preparati za čišćenje
3405.90	– ostalo
3406.00	Svijeće, svjećice i sl.
3605.00	Šibice, osim pirotehničkih proizvoda iz tar. broja 36.04
37.01	Fotografske ploče i ravni filmovi, osjetljivi na svjetlost, neosvijetljeni, bilo od kojeg materijala osim od papira, kartona ili tekstila; ravni filmovi za trenutnu (brzu) fotografiju, osjetljivi na svjetlost, neosvijetljeni, u kasetama ili bez kaseta
3701.10	– za rendgensko snimanje
3814.00	Složena organska otapala i razrjeđivači, nespomenuti niti obuhvaćeni na drugom mjestu; sredstva pripremljena za skidanje premazanih sredstava ili lakova
3820.00	Preparati protiv smrzavanja i pripremljene tekućine za odleđivanje
39.05	Polimeri vinilacetata ili drugih vinilestera, u primarnim oblicima; ostali polimeri vinila u primarnim oblicima:
3905.1	– poluvinilacetat
3905.12	– – u vodenoj disperziji
3905.19	– – ostali
39.19	Samoljepljive ploče, listovi, filmovi, folije, vrpce i ostali slični oblici od plastičnih masa, uključujući i one u smocima
3919.90	– ostalo
39.20	Ostale ploče, listovi, filmovi, folije i vrpce, od plastičnih masa, koje nisu celularne strukture ili koje nisu pojačane, laminirane, na podlozi ili slično kombinirane s drugim materijalima
3920.10	– od polimera etilena
3920.101	– – – folija debljine do 12 mikrona u kolutima širine od 50 do 99 mm
39.23	Proizvodi za transport i pakiranje robe, od plastičnih masa; čepovi, poklopci, zaklopci i ostali zatvarači, od plastičnih masa
3923.2	– vreće i vrećice (uključujući stožaste)
3923.21	– – od polimera etilena
3923.29	– – od ostalih plastičnih masa
3923.40	– kalemovi, kopsovi, cjevčice i slične podloge
3923.90	– ostalo
3923.901	– – – bačve i cisterne
3923.909	– – – ostalo
39.24	Stolno posuđe, kuhinjsko posuđe i ostali kućanski proizvodi te toaletni proizvodi, od plastičnih masa
3924.10	– stolno i kuhinjsko posuđe i pribor
3924.90	– ostalo
39.25	Građevinski proizvodi za ugradnju, od plastičnih masa, nespomenuti ili neobuhvaćeni na drugom mjestu
3925.10	– spremnici, cisterne, kace i slične posude, obujma iznad 300 l
3925.20	– vrata, prozori i okviri za njih, pragovi za vrata
3925.30	– kapci, rolete (uključujući venecijanske rolete) i slični proizvodi i njihovi dijelovi
3925.90	– ostalo
40.09	Cijevi i crijeva od gume, od vulkanizirane gume, osim od tvrde gume, s priborom ili bez pribora (npr. spojnice, koljena, prirubnice)
4009.10	– nepojačani i nekombinirani s drugim materijalima, bez pribora
4009.20	– pojačani ili kombinirani samo s kovinom, bez pribora
4009.40	– pojačani ili kombinirani s drugim materijalima, bez pribora
4009.50	– s priborom
4009.509	– – – ostali
42.02	Kovčezi, škrinje, neseseri, atašekovčezi, torbe za spise, đačke torbe, futrole za naočale, futrole za dalekozore, frutrole za fotoaparate, futrole za glazbala, futrole za puške i za pištolje te slični spremnici; putne torbe, toaletne torbe, rančevi, ženske torbice, torbe za kupovinu, novčanici za papirni novac, novčanici za kovani novac, futrole i korice za mape ili dokumente, tabakere, duhanske vrećice, torbe za alat, športske torbe, omotači za boce, kutije za draguljarske predmete, kutije za puder, kutije za pribor za jelo i slični spremnici, od kože, umjetne kože, od folija od plastičnih masa, od tekstilnih materijala, vulkanvlakna ili od kartona ili potpuno ili pretežno presvučenim tim materijalima ili papirom
4202.1	kovčezi, škrinje, neseseri, atašekovčezi, torbe za spise, đačke torbe i slični spremnici
4202.11	– – s vanjskom površinom od kože, umjetne kože ili lakirane kože
4202.12	– – s vanjskom površinom od plastičnih masa ili od tekstilnih materijala
4202.19	– – ostalo
4202.2	– ručne torbe, s remenom za rame ili bez remena za rame uključujući i one bez ručnih drški
4202.21	– – s vanjskom površinom od kože, umjetne kože ili lakirane kože
4202.22	– – s vanjskom površinom od plastičnih masa ili tekstilnih materijala
4202.29	– – ostalo
4202.3	– proizvodi koji se obično nose u džepu ili ručnoj torbi
4202.31	– – s vanjskom površinom od kože, umjetne kože ili lakirane kože
4202.32	– – s vanjskom površinom od plastične mase ili od tekstilnih materijala
4202.39	– – ostali
4202.9	– ostalo
4202.91	– – s vanjskom površinom od kože, umjetne kože ili lakirane kože
4202.92	– – s vanjskom površinom od plastične mase ili od tekstilnih materijala
4202.99	– – ostalo
43.02	Štavljena ili obrađena krzna (uključujući glave, repove, šape ili druge komade ili odsječke), nesastavljene ili sastavljene (s dodanim ili bez dodanog drugog materijala), osim onih koji se razvrstavaju u tar. broj 43.03
4302.1	– cijela krzna, sa ili bez glava, repova, šapa ili nožica, nesastavljen
4302.11	– – od nerca
4302.12	– – od pitomog ili divljeg zeca
4302.13	– – od ovih vrsta janjadi: astrahanske, janjadi sa širokim repom, karakul, perzijske i slične janjadi, indijske, kineske, mongolske i tibetske janjadi, cijela, sa ili bez glava, repova ili nožica
4302.19	– – ostala
4302.20	– glave, repovi, šape, nožice i ostali komadi ili odsječci, nesastavljeni
4302.30	– cijela krzna i njihovi dijelovi ili odsječci, sastavljeni
4304.00	Umjetno krzno i proizvodi od umjetnog krzna
4304.009	– – – proizvodi od umjetnog krzna
44.06	Drveni željeznički i tramvajski pragovi
4406.10	– neimpregnirani
4406.101	– – – hrastovi
4406.102	– – – bukovi
4406.109	– – – ostali
4406.90	– ostali
4406.901	– – – hrastovi
4406.902	– – – bukovi
4406.909	– – – ostali
44.18	Građevinska stolarija i ostali drveni proizvodi za građevinarstvo, uključujući ploče sa saćem, sastavljene parketne ploče, rezanu i cijepanu šindru
4418.10	– prozori, vrataprozori i okviri
4418.20	– vrata, dovratnici i pragovi
4418.30	– parketne ploče
48.05	Ostali nepremazani papir i karton, u smocima ili listovima, koji nije dalje prerađen osim u skladu s napomenom 2 uz ovo poglavlje
4805.10	– polucelulozni papir za valoviti sloj (fluting)
48.11	Papir, karton, celulozna vata i listovi i vrpce od celuloznih vlakana, premazani, impregnirani, prekriveni, površinski obojeni, urešeni ili tiskani, u kolutima ili listovima, osim proizvoda iz tar. br. 48.03, 48.09 ili 48.10
4811.2	– papir i karton premazani ljepilom
4811.29	– – ostalo
4811.299	– – – ostalo
48.14	Zidne tapete i slične papirne pozidnice; papirne vitrofanije za prozore
4814.10	– papir sa zrnatom površinom („Ingrain”)
4814.20	– zidne tapete i slične papirne pozidnice, s licem premazanim ili prekrivenim slojem plastične mase, koja ima zrnaste, reljefne, bojene, tiskane ili drukčije ukrašene površine
4814.30	– zidne tapete i slične papirne pozidnice, s licem prekrivenim materijalom za pletarstvo, međusobno spojenim ili nespojenim u paralelne niti ili tkane
4814.90	– ostalo
48.17	Poštanske omotnice (koverte), pisma-omotnice (pisma koverte) dopisnice i karte za dopisivanje, bez slike, od papira ili kartona, slogovi za dopisivanje u kutijama, vrećicama, notesima i sličnim pakiranjima, od papira ili kartona
4817.10	– poštanske omotnice (koverte)
4817.20	– pisma-omotnice (pisma koverte), dopisnice i karte za dopisivanje (bez slike)
4817.30	– slogovi za dopisivanje u kutijama, vrećicama, notesima i u sličnim pakiranjima, od papira ili kartona
48.19	Kutije, vreće i vrećice i drugi spremnici za pakiranje, od papira, kartona, celulozne vate i listova ili trka od celuloznih vlakana; kartonažni proizvodi od papira ili kartona, registratori i slični proizvodi, koji se upotrebljavaju u uredima, trgovinama ili slično
4819.10	– kutije od valovitog papira ili kartona
4819.20	– složive kutije od nevalovitog papira ili kartona
4819.209	– – – ostale
4819.30	– vreće i vrećice sa širinom osnove od 40 cm ili većom
4819.40	– ostale vreće i vrećice, uključujući tuljke
4819.50	– ostali spremnici za pakiranje, uključujući omote za gramofonske ploče
4819.501	– – – kutije valjkastog oblika izrađene od više vrsta materijala („kombi doze”)
4819.60	– kartonažni proizvodi od papira ili kartona (registratori i slični proizvodi), koji se upotrebljavaju u uredima, trgovinama i slično
48.20	Registri, knjigovodstvene knjige, podsjetnici, knjige za narudžbe, praznične knjige, agende, memorandum-blokovi, dnevnici i slični proizvodi, bilježnice, podmetači za pisanje kombinirani s upojnim papirom, korice za slobodne listove (osim običnih knjigovezačkih korica za uvez knjiga), mape, košuljice i fascikli za spise, poslovni obrasci u više primjeraka, slogovi s umetkom karbon-papira i slični papirni ili kartonski proizvodi za pisanje, albumi za uzorke ili kolekcije i omoti za knjige, od papira ili kartona
4820.10	– registri, knjigovodstvene knjige, podsjetnici, knjige za narudžbe, priznanične knjige, agende, memorandum-blokovi, dnevnici i slični proizvodi
4820.20	– bilježnice
4820.30	– korice za slobodne listove (osim običnih knjigovezačkih korica za uvez knjiga), mape, košuljice i fascikli za spise
4820.40	– poslovni obrasci u više primjeraka i slogovi s umetkom karbon-papira
4820.50	– albumi za uzorke ili kolekcije
4820.90	– ostalo
4820.901	– – – obrasci
4820.909	– – – ostalo
48.21	Etikete, papirne ili kartonske, svih vrsta, tiskane i netiskane
4821.10	– tiskane
4821.90	– ostale
48.23	Ostali papiri, karton, celulozna vata te listovi i vrpce od celuloznih vlakana, sječeni u određene veličine ili oblike, drugi proizvodi od papirne mase, papira, kartona, celulozne vate ili listova ili vrpci od celuloznih vlakana
4823.1	– papir premazan ljepilom, u kolutima ili vrpcama
4823.11	– – samoljepivi
4823.19	– – ostali
4823.40	– role, listovi i diskovi, tisani za registrirajuće aparate
4823.5	– ostali papiri i karton, za tiskanje, pisanje ili druge grafičke svrhe
4823.51	– – tiskani, reljefni ili bušeni
4823.59	– – ostalo
4823.60	– papirni ili kartonski poslužavnici, zdjele, tanjuri, šalice i slično
4823.70	– lijevani ili prešani proizvodi od papirne mase
4823.90	– ostalo
4823.909	– – – ostalo
64.02	Ostala obuća s potplatima i licem (gornjištem), od kaučuka, gume ili plastične mase
6402.1	– športska obuća
6402.19	– – ostalo
6402.20	– obuća s licem od traka ili remenja spojenih s potplatom ukivanjem čepova
6402.30	– ostala obuća s kapicom od kovine
6402.9	– ostala obuća
6402.91	– – koja pokriva gležanj
6402.99	– – ostalo
64.03	Obuća s potplatima od kaučuka, gume, plastične mase, kože ili umjetne kože (rekonstituirane) i licem (gornjištem) od kože
6403.1	– športska obuća
6403.19	– – ostalo
6403.20	– obuća s potplatima od kože i licem (gornjištem) od kožnih remenova koji idu preko rista i oko palca
6403.30	– obuća s drvenim potplatom, bez tabanice i bez kapice od kovine
6403.40	– ostala obuća s kapicom od kovine
6403.5	– ostala obuća s potplatima od kože
6403.51	– – koja pokriva gležanj
640.59	– – ostala
6403.9	– ostala obuća
6403.91	– – koja pokriva gležanj
6403.99	– – ostala
64.05	Ostala obuća
6405.10	– s licem od kože ili umjetne kože
6405.20	– s licem od tekstilnih materijala
6504.00	Šeširi i druga pokrivala glave, pleteni ili izrađeni sastavljanjem vrpci bilo od kojeg materijala, uključujući i podstavljene ili ukrašene
65.05	Šeširi i druga pokrivala glave, pleteni ili kačkani ili izrađeni od čipke, pusta ili ostalih metražnih materijala (osim vrpci), uključujući podstavljene ili ukrašene; mreže za kosu od bilo kojeg materijala, uključujući podstavljene ili ukrašene.
6505.10	– mreže za kosu
6505.90	– ostalo
65.06	Ostala pokrivala glave, uključujući podstavljena ili ukrašena
6506.10	– zaštitna pokrivala (kacige, šljemovi i slično)
6506.9	– ostala
6506.91	– – od kaučuka, gume ili plastične mase
6506.92	– – krznena
6506.99	– – od ostalih materijala
6507.00	Vrpce za unutarnje opšivanje, podstave, navlake, osnove, okviri, štitnici i podbradnici, za pokrivala glave
66.01	Kišobrani i suncobrani (uključujući štapove-kišobrane, vrtne kišobrane i slične kišobrane)
6601.10	– vrtni i slični kišobrani-suncobrani
6601.9	– ostalo
6601.91	– – teleskopski
6601.99	– – ostalo
6602.00	Štapovi, štapovi-stolci, bičevi, korbači i slično
66.03	Dijelovi, ukrasi i pribor proizvoda iz tar. broja 66.01 i 66.02
6603.10	– drške
6603.20	– okviri za kišobrane, uključujući montirane okvire na šipkama (štapovima)
6603.90	– ostalo
68.02	Obrađeni kamen za spomenike i građevine (osim škriljevca) i proizvodi od njih, osim proizvoda iz tar. broja 68.01; kockice za mozaik i slično, od prirodnog kamena (uključujući i od škriljevca), na podlozi ili bez podloge; umjetno obojane granule, ljuskice i prah, od prirodnog kamena (uključujući od škriljevca)
6802.2	– ostali kamen za spomenike i građevine i proizvodi od njega, jednostavno sječen ili rezan pilom, s ravnom glatkom površinom
6802.21	– – mramor, travertin i alabaster
6802.22	– – ostali vapnenački kamen
6802.29	– – ostali kamen
6802.9	– ostalo
6802.91	– – mramor, travertin i alabaster
6802.92	– – ostali vapnenački kamen
6802.99	– – ostali kamen
68.04	Mlinsko kamenje, brusovi, brusne ploče i slično bez postolja, za mljevenje, brušenje, oštrenje poliranje, izravnavanje ili sječenje, brusovi za ručno oštrenje ili poliranje i njihovi dijelovi od prirodnog kamena, od aglomeriranoga prirodnog ili umjetnog abrazivnog materijala, ili od keramike s dijelovima ili bez dijelova od drugih materijala
6804.2	– ostalo
6804.22	– – od ostalih aglomeriranih abrazivnih materijala ili od keramike
6804.30	– brusovi za ručno oštrenje ili poliranje:
6804.309	– – – od umjetnih materijala
68.05	Abrazivni materijali, prirodni ili umjetni, u obliku praha ili zrna, naneseni na podlogu od tekstila, papira, kartona ili drugih materijala, uključujući isječene u određene oblike, prošivene ili drukčije sastavljene
6805.10	– na podlozi od tekstilnih tkanina
6805.20	– na podlozi od papira ili kartona
6805.30	– na podlozi od ostalih materijala
68.06	Vuna od troske (zgure), vuna od kamena i slične mineralne vune, ekspandirani ili listasti vermikulit, ekspandirane gline, pjenušava troska i slični ekspandirani mineralni materijali, mješavine i proizvodi od mineralnih materijala za toplinsku ili zvučnu izolaciju ili za apsorbiranje zvuka, osim onih iz tarifnih brojeva 68.11, 68.12 ili iz poglavlja 69
6806.10	– vuna od troske, vuna od kamena i slične mineralne vune (uključujući međusobne mješavine), u rasutom staju, listovima, pločama i smocima
68.07	Proizvodi do bitumena ili od sličnih materijala (npr. od bitumena od nafte ili od smole katrana kamenog ugljena)
6807.10	– u smocima
6807.90	– ostalo
6807.909	– – – ostalo
6808.00	Ploče, pločice, blokovi i slično, od biljnih vlakana, slame, šuške, iverja, piljevine ili drugih otpadaka, od drveta, aglomerirani cementom, sadrom ili drugim mineralnim vezivim sredstvima
68.09	Proizvodi od sadre ili mješavine na osnovi sadre
6809.1	– daske, listovi, ploče, pločice i slični proizvodi, neukrašeni
6809.11	– – prevučeni ili pojačani papirom ili kartonom
6809.19	– – ostalo
6809.90	– ostali proizvodi
68.12	Prerađena azbestna vlakna; mješavine na osnovi azbesta ili na osnovi azbesta i magnezijeva karbonata; proizvodi od tih mješavina ili od azbesta (pr. Pređa, tkanine, odjeća, pokrivala za glavu, obuća, brtve), pojačani ili nepojačani, osim proizvoda iz tar. broja 68.11 i 68.13
6812.10	– prerađena azbestna vlakna; mješavine na osnovi azbesta ili na osnovi azbesta s magnezijevim karbonatom
6812.20	– pređa
6812.30	– užad i konopi, pleteni ili nepleteni
6812.40	– tkani ili pleteni materijali
6812.50	– odjeća, pribor za odjeću, obuća i pokrivala za glavu
6812.60	– papir, karton i pust
6812.70	– brtveni materijal od prešanih azbestnih vlakana u obliku listova, ploča ili smotaka
6812.90	– ostalo
6812.909	– – – ostalo
68.13	Tarni materijal i proizvodi od tarnog materijala (npr. ploče, valjci, vrpce, segmenti, diskovi, podloške, obloge), nemontirani za kočnice, kvačila ili slično, na osnovi azbesta, ostalih mineralnih materijala ili celuloze, uključujući i kombinirane s tekstilom ili drugim materijalima
6813.10	– obloge i ploče za kočnice
6813.109	– – – ostale
6813.90	– ostalo
6813.909	– – – ostalo
69.04	Keramičke i zidarske opeke, blokovi za podove, blokovi nosači i slično
6904.10	– zidarske opeke:
6904.101	– – – pune, dimenzija 250 × 120 × 65
6904.102	– – – giter, dimenzija 250 × 120 × 65
6904.103	– – – blok, dimenzija 290 × 190 × 190
6904.104	– – – blok, dimenzija 250 × 190 × 190
6904.105	– – – blok, dimenzija 250 × 250 × 140
6904.109	– – – ostale
6904.90	– ostalo
6904.901	– – – stropne ispune dimenzija 250 × 380 × 140
6904.902	– – – stropne ispune dimenzija 390 × 120 × 160
6904.903	– – – pločice za gredice dimenzija 250 × 120 × 40
6904.909	– – – ostalo
69.05	Crijep, dijelovi dimnjaka, ukrasi i drugi keramički proizvodi za građevinarstvo
6905.10	– crijep
6905.101	– – – tlačni, dimenzija 350 × 200
6905.102	– – – tlačni, valoviti, dimenzija 340 × 200
6905.103	– – – biber, dimenzija 380 × 180
6905.104	– – – žljebnjaci dimenzija 375 × 200
6905.109	– – – ostali
6905.90	– ostalo
69.10	Sudoperi, umivaonici, stupovi za umivaonike, kade, bidei, zahodske školjke, vodokotlići, pisoari i slični sanitarni proizvodi, keramički
6910.10	– porculanski
6910.90	– ostalo
70.05	Float-staklo i površinski brušeno ili polirano staklo, u obliku listova ili ploča, sa slojem ili bez sloja za apsorpciju ili refleksiju, sa ili bez nereflektirajućeg sloja, ali dalje neobrađeno
7005.30	– armirano staklo
70.17	Stakleni proizvodi za laboratorijske, higijenske ili farmaceutske svrhe, graduirani ili negraduirani, kalibrirani ili nekalibrirani
7017.10	– od taljenog kremena, ili drugog taljenog silicijeva dioksida
7017.109	– – – ostali
7017.20	– od ostalog stakla, koje ima linearni koeficijent širenja ili dilatacije do 5 × 106 po Kelvinu, na temperaturi između 0 °C i 300 °C
7017.90	– ostalo
73.06	Ostale cijevi i šuplji profili (npr. s otvorenim spojevima, zavareni, zakovani ili zatvoreni na sličan način), od željeza ili čelika
7306.20	– zaštitne cijevi („casing”), proizvodne cijevi („tubing”) koje se rabe pri bušenju za pridobivanje nafte ili plina
7306.202	– – – proizvodne cijevi vanjskog promjera manjeg od 3 1/2žž
7306.209	– – – ostale
7306.50	– ostale, zavarene, kružnog poprečnog presjeka, od ostalih legiranih čelika
7306.509	– – – ostale
7306.90	– ostalo
73.08	Konstrukcije (osim montažnih zgrada iz tarifnog broja 94.06) i dijelovi konstrukcija (npr. mostovi i sekcije mostova, vrata za brane, tornjevi, rešetkasti stupovi, krovovi, krovni kosturi, vrata i prozori te okviri za njih, pragovi za vrata, roloi, ograde i stupovi), željezni ili čelični, limovi, šipke, profili i slično, pripremljeni za uporabu u konstrukcijama, željezni ili čelični
7308.10	– mostovi i sekcije mostova
7308.20	– tornjevi i rešetkasti stupovi
7308.40	– oprema za skele, oplate, potpornje i potpornje za jamska okna
7308.409	– – – ostalo
7309.00	Kontejneri, cisterne, bačve i slični spremnici za bilo koji materijal (osim stlačenih ili ukapljenih plinova), željezni ili čelični, obujma većeg od 300 litara, s oblogom ili bez obloge ili toplinske izolacije, ali neopremljeni mehaničkim ili toplinskim uređajima
7309.001	– – – kontejneri za prijevoz robe
7309.009	– – – ostalo
7311.00	Spremnici za stlačene ili ukapljene plinove, željezni ili čelični
7311.009	– – – ostali
73.12	Željezni ili čelični strukovi od žice, užad, kabeli, pletene vrpce, grljci i slično električno neizolirani
7312.10	– upredena žica, užad i kabeli
7312.109	– – – ostalo
7312.1099	– – – – ostalo
7312.90	– ostalo
7312.909	– – – ostalo
7313.00	Bodljikava žica od željeza ili čelika: usukna vrpca ili jednostruka plosnata žica, s bodljama ili bez njih i lagano usukana dvostruka žica koju se rabi za ograđivanje, željezna ili čelična
73.14	Tkanine (uključujući beskrajne vrpce), rešetke, mreže i ograde, od željezne ili čelične žice; rešetke dobivene prosijecanjem i razvlačenjem komada lima ili vrpce, željezni ili čelični
7314.4	– ostale rešetke, mreže i ograde od žice
7314.41	– – prevučene cinkom
7314.42	– – prevučene plastičnom masom
7314.49	– – ostale
73.15	Lanci i njihovi dijelovi, željezni ili čelični
7315.1	– zglobno-člankasti lanci i njihovi dijelovi
7315.11	– – valjkasti lanci
7315.12	– – ostali lanci
7315.19	– – dijelovi
7315.20	– lanci protiv klizanja
7315.8	– ostali lanci
7315.81	– – lanci od karika s prečkama
7315.82	– – ostali, zavareni člankasti
7315.89	– – ostali
7315.90	– ostali dijelovi
7316.00	Sidra (kotve), čaklje ili njihovi dijelovi, željezni ili čelični
73.17	Čavli, čavlići, pribodnice za ploče za crtanje, valoviti čavli, pojedinačne prošivne spojnice, zašiljeni čavli (osim onih iz tarifnog broja 83.05) i slični predmeti, željezni ili čelični, sa glavom ili bez glave od drugog materijala, isključujući takve proizvode s bakrenom glavom:
7317.001	– – – za željezničke kolosijeke
7317.002	– – – teks
73.18	Vijci, matice, vijci za pragove, vijci s kukom, zakovice, klinovi, rascjepke, podloške (uključujući elastične podloške) i slični proizvodi, željezni ili čelični
7318.1	– proizvodi s navojem
7318.11	– – vijci za pragove
7318.12	– – ostali vijci za drvo
7318.13	– – vijci s kukom i vijci s prestenom
7318.14	– – samourezni vijci
7318.19	– – ostalo
7318.2	– proizvodi bez navoja
7318.21	– – elastične podloške i druge sigurnosne podloške
7318.23	– – zakovice
7318.24	– – klinovi i rascjepke
7318.29	– – ostalo
73.21	Peći za grijanje prostorija, štednjaci (uključujući i one s pomoćnim kotlom za centralno grijanje), rešetkasta ognjišta, roštilji, žeravnice, plinska kuhala, grijala za održavanje topline hrane i slični kućanski aparati; neelektrični i njihovi dijelovi: željezni ili čelični
7321.11	– – na plin ili na plin i na druga goriva
7321.13	– – na kruta goriva
73.23	Stolni, kuhinjski i drugi predmeti za kućanstvo i njihovi dijelovi, željezni ili čelični; željezna ili čelična vuna; željezne ili čelične spužve, jastučići, rukavice i slična roba za ribanje, poliranje i slične namjene
7323.10	– željezna ili čelična vuna; spužve, jastučići, rukavice i slična roba za ribanje, poliranje i slične namjene
7323.9	– ostalo
7323.93	– – od nehrđajućeg čelika
7323.931	– – – posuđe
7323.939	– – – ostalo
73.26	Ostali proizvodi, željezni ili čelični
7326.1	– otkivci i otpresci, dalje neobrađeni
7326.19	– – ostali
7326.20	– proizvodi od žice
7326.209	– – – ostali
7326.90	– ostali
7326.909	– – – ostalo
76.10	Aluminijske konstrukcije (osim montažnih zgrada iz tar. br. 94.06) i dijelovi konstrukcija (npr. mostovi i sekcije mostova, tornjevi, rešetkasti stupovi, krovovi, krovni kosturi, vrata i prozori te okviri za njih, pragovi za vrata i ograde); limovi, šipke profili, cijevi i slično od aluminija pripremljeni za uporabu u konstrukcijama
7610.10	vrata, prozori i okviri za njih te pragovi za vrata
7610.109	– – – ostalo
7610.90	– ostalo
7610.901	– – – pripremljeni elementi za konstrukcije
7610.909	– – – ostalo
7611.00	Kontejneri, cisterne, bačve i slični spremnici od aluminija, za bilo koji materijal (osim stlačenih ili ukapljenih (tekućih) plinova), obujma većeg od 300 l, sa ili bez obloge ili toplinske izolacije, ali neopremljeni mehaničkim ili toplinskim uređajima
7611.001	– – – s oblogom ili toplinskom izolacijom
7611.009	– – – ostalo
76.14	Upredena žica, užad, pletene vrpce i slično, od aluminija, električno neizolirani
7614.10	– s čeličnom jezgrom
7614.90	– ostalo
8304.00	Ormari za arhive, ormari za kartoteke, kutije za sortiranje dokumenata, regali za papir, stalci za pera, stalci za pečate i slična uredska ili stolna oprema, od običnih kovina, osim uredskog pokućstva iz tar. broja 94.03
83.09	Čepovi (uključujući krunske čepove, čepove s navojem i čepove kroz koje se toči) kapice za boce, poklopci od lima sa ili bez navoja, plombe i drugi pribor za pakiranje od običnih kovina
8309.90	– ostalo
8309.902	– – – plombe neobrađene
8309.903	– – – plombe, obrađene
8309.909	– – – ostalo
84.02	Kotlovi za proizvodnju vodene i druge pare (osim kotlova za centralno grijanje toplom vodom koji mogu proizvoditi paru niskog tlaka); kotlovi za pregrijanu vodu
8402.1	– kotlovi za proizvodnju vodene i druge pare
8402.11	– – vodocijevni kotlovi s proizvodnjom pare preko 45 t/h
8402.111	– – – glavni brodski parni kotlovi
8402.112	– – – ostali, kapaciteti do 300 t/h
8402.119	– – – ostali, kapaciteti preko 300 t/h
8402.12	– – vodocijevni kotlovi ds proizvodnjom pare do 45 t/h
8402.121	– – – glavni brodski parni kotlovi
8402.129	– – – ostali
8402.19	– – ostali kotlovi za proizvodnju pare, uključujući hibridne kotlove
8402.191	– – – glavni brodski parni kotlovi
8402.192	– – – plamenocijevni kotlovi
8402.193	– – – vrelouljni kotlovi
8402.199	– – – ostali
8402.20	– kotlovi za pregrijanu vodu
8402.201	– – – loženi usitnjenim drvom
8402.209	– – – ostali
8402.90	– dijelovi
84.03	Kotlovi za centralno grijanje, osim kotlova iz tar. broja 84.02
8403.90	– dijelovi
84.04	Pomoćni uređaji za kotlove iz tarifnog broja 84.02 i 84.03 (npr. predgrijači napojne vode, pregrijači uređaji za uklanjanje čađe, uređaji za povrat dimnih plinova) kondenzatori za energetske jedinice za vodenu ili drugu paru
8404.90	– dijelovi
84.06	Turbine na vodenu i drugu paru
8406.90	– dijelovi
84.16	Plamenici za ložišta na tekuće gorivo, na kruto gorivo u prahu ili na plin; automatska ložišta uključujući mehaničke dodavače goriva, mehaničke rešetke, mehaničke uklanjače pepela i slične uređaje
8416.20	– ostali plamenici za ložišta, uključujući kombinirane plamenike
8416.209	– – – ostali
84.18	Hladnjaci, zamrzivači i ostali uređaji za proizvodnju hladnoće, električni i ostali; toplinske sisaljke; osim uređaja za klimatizaciju iz tar. broja 84.15
8418.2	– hladnjaci za kućanstvo
8418.21	– – kompresijski
8418.22	– – apsorpcijski, električni
8418.29	– – ostali
8418.50	– ostali sanduci, ormari, vitrine i slično pokućstvo, za hlađenje i zamrzavanje
84.19	Strojevi, uređaji i labolatorijska oprema (pail električno grijana), za obradu materijala postupcima što počivaju na promjeni temperature kao što je grijanje, kuhanje, prženje, destilacija, rektifikacija, sterilizacija, pasterizacija, parenje, sušenje, isparavanje, kondenzacija ili hlađenje, osim strojeva ili uređaja za kućanstvo neelektrična protočna i akumulacijska grijala vode
8419.1	neelektrična protočna i akumulacijska grijala vode
8419.111	– – – za kućanstvo
8419.119	– – – ostala
8419.191	– – – za kućanstvo
8419.191	– – – ostala
8419.40	– uređaji za destilaciju ili rektifikaciju
8419.401	– – – rektifikacijske kolone za proizvodnju kisika
8419.409	– – – ostali
8419.8	– ostali strojevi, uređaji i oprema
8419.81	– – za pripremu toplih napitaka ili za kuhanje ili grijanje hrane
8419.819	– – – ostali
8419.89	– – ostali
8419.899	– – – ostali
8419.8999	– – – – ostali
84.20	Kalandri i drugi strojevi za valjanje, osim za kovine ili staklo, te valjci za njih
8420.10	– kalandri i ostali strojevi za valjanje
8420.101	– – – za glačanje rublja
8420.1011	– – – – za kućanstvo
84.21	Centrifuge, uključujući centrifuge za sušenje; uređaji za filtriranje i pročišćavanje tekućina ili plinova
8421.1	– centrifuge, uključujući centrifuge za sušenja
8421.121	– – – za kućanstvo
8421.2	– uređaji za filtriranje i pročišćavanje tekućina
8421.29	– – ostali
8421.299	– – – ostali
8421.3	– uređaji za filtriranje i pročišćavanje plinova
8421.31	– – filteri za usisni zrak za motore s unutarnjim izgaranjem
8421.319	– – – ostali
8421.39	– – ostali
8421.399	– – – ostali
8421.9	– dijelovi:
8421.91	– – centrifuga, uključujući i centrifuge za sušenje
8421.919	– – – ostalo
8421.99	– – ostali
84.23	Vage (osim vaga osjetljivosti do 5 centigrama) uključujući i strojeve za brojenje i kontrolu koje rade na osnovi vaganja mase; utezi za vage svih vrsta
8423.30	– vage za konstantnu masu i vage za ispuštanje unaprijed određene mase materijala u vrećice, vreće ili spremnike, uključujući odmjerne (dozirne) vage
8423.8	– ostale
8423.81	– – najvećeg kapaciteta vaganja do 30 kg
8423.82	– – kapaciteta vaganja preko 30 do 5 000 kg
8423.829	– – – ostalo
8423.89	– – ostale
8423.891	– – – mosne (željezničke i kolske)
8423.899	– – – ostale
84.24	Mehanički uređaji (pa i na ručni pogon) za izbacivanje, štrcanje i raspršivanje tekućina ili praha; aparati za gašenje požara, pa i s punjenjem; pištolji za štrcanje i slični uređaji; strojevi za izbacivanje pare ili pijeska i slični strojevi za izbacivanje mlaza
8424.10	– aparati za gašenje požara, napunjeni ili nenapunjeni
8424.109	– – – ostali
8424.8	– ostali uređaji
8424.81	– – za poljoprivredu ili hortikulturu
8424.819	– – – ostali
84.27	Viličari; ostala kolica s uređajima za dizanje ili rukovanje
8427.20	– ostali samokretni
8427.209	– – – ostali
8427.90	– ostala
84.28	Ostali strojevi i uređaji za dizanje, rukovanje, utovar ili istovar (npr. dizala, pokretne stube, prijenosnice (transporteri) i (žičare)
8428.20	– pneumatski elevatori i prijenosnice (transporteri)
8428.209	– – – ostali
8428.3	– ostali elevatori i prijenosnice (transporteri) što rade neprekidno, za robu ili materijal
8428.39	– – ostali
8428.399	– – – ostali
84.32	Strojevi za pripremu i kultiviranje zemlje u poljoprivredi, hortikulturi i šumarstvu; valjci za travnjake i športske terene
8432.10	– plugovi
8432.2	– brane, tanjurače, kultivatori, pljevilice i kopačice
8432.21	– – tanjurače
8432.29	– – ostalo
8432.30	– strojevi za sijanje, sađenje i presađivanje
8432.301	– – – sadilice šumskih sadnica
8432.309	– – – ostali
8432.40	– razmetlice stajnjaka i kemijskog gnojiva
8432.80	– ostali strojevi
84.33	Strojevi uređaji za berbu, žetvu i vršidbu poljoprivrednih proizvoda uključujući preše za baliranje slame i stočne hrane; kosilice trave i druge kosilice; strojevi za čišćenje ili sortiranje jaja, voća ili drugih poljoprivrednih proizvoda, osim strojeva iz tb 84.37
8433.1	– kosilice trave za travnjake, parkove i športske terene
8433.11	– – motorne, s reznim uređajem što se vrti vodoravno
8433.19	– – ostale
8433.20	– ostale kosilice, uključujući polužne kosilice za priključivanje na traktor
84.38	Strojevi i uređaji što nisu spomenuti niti uključeni u drugim tarifnim brojevima ovog poglavlja, za industrijsku pripremu ili proizvodnju hrane ili pića, osim strojeva za dobivanje (ekstrakciju) ili pripremu životinjskih ili stabilnih biljnih masti i ulja
8438.50	– strojevi za preradu mesa
8438.60	– strojevi za preradu voća, oraha i povrća
84.52	Strojevi za šivanje, osim strojeva za prošivanje knjiga iz tar. broja 84.40; pokućstvo, postolja i poklopci posebno pripravljeni za strojeve za šivanje; igle za strojeve za šivanje
8452.10	– strojevi za šivanje za kućanstvo
84.57	Obradni centri za strojnu obradu, strojevi izrađeni na načelu standardnih jedinica (s jednom stanicom) i transfer-strojevi sa više stanica, za obradu kovina
8457.20	– strojevi izrađeni na načelu standardnih jedinica (s jednom stanicom)
8457.30	– transfer – strojevi s više stanica
84.58	Tokarilice za obradu kovina skidanjem čestica (uključujući centre za tokarenje)
8458.1	– horizontalne tokarilice:
8458.19	– – ostale
84.59	Alatni strojevi za obradu kovina odvajanjem čestica (uključujući strojeve s radnim jedinicama na vodilicama) za bušenje; razvrstavanje, glodanje, urezivanje i narezivanje navoja, osim tokarilica (uključujući centre za tokarenje) iz tar. broja 84.58
8459.2	– ostali strojevi za bušenje svrdlom
8459.29	– ostali
8459.299	– – – ostali
8459.6	– ostale glodalice
8459.61	– – numerički upravljane
8459.619	– – – ostale
8459.69	– – ostale
8459.699	– – – ostale
84.60	Alatni strojevi za skidanje srha, oštrenje, brušenje, vlačno glačanje (honanje), glačanje brusnom prašinom (lepanje), poliranje ili drukčiju završnu obradu kovina ili kemeta pomoću bruseva, abraziva ili sredstava za poliranje, osim za ozubljivanje rezanjem ili brušenjem ili za dovršavanje zupčanika iz tar. broja 84.61
8460.2	ostali strojevi za brušenje kod kojih se pozicioniranje u bilo kojoj osi može postaviti do točnosti od najmanje 0,01 mm
8460.29	– – ostali
8460.292	– – – za koljenasta vratila
8460.3	– strojevi za oštrenje
8460.39	– – ostali
84.61	Alatni strojevi za blanjanje, dubljenje, provlačenje, ozubljivanje, brušenje i dovršavanje zupčanika, rezanje pilom, odsjecanje i drugi alatni strojevi za obradu odvajanjem čestica kovina ili kemeta što nisu spomenuti niti uključeni drugdje
8461.50	– strojne pile i ostali strojevi za odsjecanje
84.81	Slavine, ventili i slični uređaji za cjevovode, kotlove, spremnike, kace i slično, uključujući ventile za smanjenje pritiska i termostatski upravljanje ventilima
8481.10	– ventili za smanjenje pritiska
8481.109	– – – ostali
8481.30	– nepovratni ventili
8481.309	– – – ostali
8481.40	– sigurnosni ventili
8481.409	– – – ostali
8481.80	– ostali uređaji
8481.801	– – – regulacijski ventili s elektromehaničkim i pneumatskim pogonom
8481.806	– – – armature za jednocijevno i dvocijevno centralno grijanje nazivnog otvora od 3/8 „do 3/4”
85.01	Elektromotori i električni generatori (osim generatorskih agregata)
8501.3	– ostali motori istosmjerne struje; generatori istosmjerne struje
8501.31	– – snage do 750 W
8501.319	– – – ostali
8501.33	– – snage preko 75 kW do 375 kW
8501.339	– – – ostali
8501.40	– ostali motori izmjenične struje, monofazni
8501.409	– – – ostali
8501.4099	– – – – ostali
8501.5	– ostali motori izmjenične struje, višefazni
8501.51	– snage do 750 W
8501.519	– – – ostali
8501.5199	– – – – ostali
8501.52	– snage preko 750 W do 75 kW
8501.529	– – – ostali
8501.5299	– – – – ostali
85.02	Električni generatorski agregati i rotacijski konvertori (pretvarači):
8502.1	– generatorski agregati s klipnim motorima s unutarnjim izgaranjem na paljenje pomoću kompresije (dizelski ili poludizelski motori):
8502.11	– – snage do 75 kVA:
8502.119	– – – ostali
8502.12	– – snage preko 75 do 375 kVA:
8502.129	– – – ostali
8502.13	– – snage preko 375 kVA
8502.139	– – – ostali
8502.20	– generatorski agregati s klipnim motorima s unutarnjim izgaranjem na paljenje pomoću svjećice
8502.209	– – – ostali
8502.3	– ostali generatorski agregati
8502.39	– – ostali
8502.391	– – – istosmjerne struje
8502.3919	– – – – ostali
8502.399	– – – izmjenične struje
8502.3999	– – – – ostali
8502.40	– električni rotacijski konvertori (pretvarači)
8502.409	– – – ostali
85.04	Električni transformatori, statički konvertori (npr. Ispravljači) i industrijski svici
8504.10	– balasti za žarulje i cijevi s izbijanjem
8504.109	– – – ostali
8504.3	– ostali transformatori
8504.34	– – snage preko 500 kVA
8504.349	– – – ostali
8504.40	– statički konvertori (pretvarači)
8504.409	– – – ostali
85.05	Elektromagneti, permanentni magneti i proizvodi predviđeni da postanu permanentni magneti poslije magnetiziranja, stezne glave, stezne naprave i slični držači izradaka na osnovi elektromagneta ili permanentnih magneta; elektromagnetne spojke i kočnice; elektromagnetne glave za dizanje
8505.20	– elektromagnetne spojke i kočnice
85.30	Električna oprema za signalizaciju (osim za prijenos poruka), sigurnost, upravljanje i kontrolu prometa na željezničkim i tramvajskim prugama, cestama, unutarnjim vodenim putovima, parkiralištima, lučkim instalacijama ili zračnim lukama (osim opreme iz tarifnog broja 86.08)
8530.10	– oprema za željezničke i tramvajske pruge
8530.80	– ostala oprema
85.39	Električne žarulje s nitima i električne žarulje s izbijanjem, uključujući zatvorene reflektorske uloške s ugrađenim žaruljama, ultraljubičaste i infracrvene žarulje, lučne žarulje
8539.2	– ostale žarulje s nitima, isključujući ultraljubičaste i infracrvene žarulje
8539.29	– – ostale
85.44	Izolirana žica (uključujući lakiranu žicu i anodiziranu žicu), kabeli (uključujući koaksijalne kabele) i ostali izolirani elekt. vodiči, s konektorima ili bez konektora, kabeli od optičkih vlakana izrađeni od pojedinačno oplaštenih vlakana, kombinirani ili ne s električnim vodičima, sa ili bez konektora
8544.1	– žica za namote:
8544.111	– – – promjera do 2,50 mm
8544.20	– koaksijalni kabeli i ostali koaksijalni električni vodiči
86.01	Tračničke lokomotive napajane iz vanjskog izvora elektriciteta ili iz električnog akumulatora
8601.10	– napajane iz vanjskog izvora elektriciteta
8601.102	– – – za normalni kolosijek
8601.109	– – – ostale
86.02	Ostale tračničke lokomotive; lokomotivski tenderi
8602.10	– dizelske električne lokomotive
8602.90	– ostalo
8602.901	– – – dizelske mehaničke, u „S” izvedbi
8602.902	– – – dizelske hidraulične
8602.909	– – – ostalo
86.03	Samokretni željeznički i tramvajski putnički i teretni vagoni, osim onih iz tar. br. 86.04
8603.10	– napajani iz vanjskog izvora elektriciteta
8603.101	– – – tramvajska motorna kola, putnička
8603.102	– – – motorni vlakovi, putnički
8603.103	– – – motorni vagoni, putnički
8603.109	– – – ostali
8603.90	– ostali:
8603.901	– – – motorni vlakovi, putnički
8603.902	– – – motorni vagoni, putnički
8603.909	– – – ostali
8605.00	Željeznički i tramvajski putnički vagoni, nesamokretni; prtljažni vagoni, poštanski vagoni i ostali željeznički i tramvajski vagoni za specijalne svrhe, nesamokretni (osim onih iz tar. br. 86.04):
8605.001	– – – sanitetski
8605.002	– – – željeznički vagoni: putnički, poštanski, prtljažni i službeni
8605.009	– – – ostali
86.06	Željeznički i tramvajski teretni vagoni, nesamokretni:
8606.10	– vagoni cisterne i slični
8606.20	– vagoni s izolacijom ili hlađenjem, osim onih iz tar. podbroja 8606.10
8606.30	– samoistovarni vagoni, osim onih iz podbrojeva 8606.10 i 8606.20
8606.9	– ostali:
9606.91	– – s krovom i zatvoreni:
8606.911	– – – za prijevoz žive ribe
8606.919	– – – ostali
8606.92	– – otvoreni, s fiksnim stranicama visine veće od 60 cm
8606.99	– – ostali:
8606.991	– – – tramvajski vagoni
8606.999	– – – ostali
86.07	Dijelovi tračničkih vozila:
8607.1	– okretna postolja, osovinski slogovi i njihovi dijelovi:
8607.11	– – –pogonska okretna postolja
8607.12	– – ostala okretna postolja
8607.30	– vučni uređaji (s kukom i ostali), odbojnici i njihovi dijelovi
8609.00	Kontejneri (uključujući kontejnere za prijevoz tekućina i plinova), specijalno zasnovani i opremljeni za jedan način ili više načina prijevoza:
8609.009	– – – ostali
87.01	Traktori, cestovni tegljači za poluprikolice i ostala vučna vozila (osim onih iz tar. broja 87.09):
8701.20	– cestovni tegljači („šleperi”) za poluprikolice:
8701.202	– – – rabljeni, snage motora do 300 kW
8701.204	– – – rabljeni, snage veće od 300 kW
87.02	Motorna vozila za prijevoz deset ili više osoba uračunavajući vozača
8702.10	– s klipnim motorom s unutarnjim izgaranjem na paljenje pomoću kompresije (dizelski ili poludizelski):
8702.101	– – – autobusi, novi
8702.102	– – – autobusi, rabljeni
8702.90	– ostala:
8702.901	– – – ostali autobusi, novi
8702.902	– – – ostali autobusi, rabljeni
8702.903	– – – trolejbusi
8702.909	– – – ostala
87.03	Osobni automobili i druga motorna vozila uglavnom zasnovana za prijevoz osoba (osim vozila iz tar. br. 87/02) uključujući motorna vozila za kombinirani prijevoz osoba i robe tipa „karavan”, „kombi” itd. i trkaće automobile
8703.2	– ostala vozila s klipnim motorima s unutarnjim izgaranjem i paljenjem pomoću svjećice, osim s rotacijskim klipnim motorima
8703.21	– – obujma cilindra do 1 000 cmł:
8703.212	– – – osobni automobili, rabljeni
8703.219	– – – ostala, rabljena
8703.22	– – obujma cilindra preko 1 000 do 1 500 cmł:
8703.222	– – – osobni automobili, rabljeni
8703.229	– – – ostala, rabljena
8703.23	– – obujma cilindra preko 1 500 do 3 000 cmł:
8703.232	– – – osobni automobili, rabljeni
8703.235	– – – terenska vozila, rabljena
8703.239	– – – ostala, rabljena
8703.24	– – obujma cilindra preko 3 000 cmł:
8703.242	– – – osobni automobili, rabljeni
8703.245	– – – terenska vozila, rabljena
8703.249	– – – ostala, rabljena
8703.3	– ostala vozila s klipnim motorom s unutarnjim izgaranjem na paljenje pomoću kompresije (dizelskim ili poludizelskim)
8703.31	– – obujma cilindra do 1 500 cmł:
8703.312	– – – osobni automobili, rabljeni
8703.319	– – – ostala, rabljena
8703.32	– – obujma cilindra preko 1 500 do 2 500 cmł:
8703.322	– – – osobni automobili, rabljeni
8703.325	– – – terenska vozila, rabljena
8703.329	– – – ostala, rabljena
8703.33	– – obujma cilindra preko 2 500 cmł:
8703.332	– – – osobni automobili, rabljeni
8703.335	– – – terenska vozila, rabljena
8703.339	– – – ostala, rabljena
8703.90	– ostala
8703.902	– – – osobni automobili, rabljeni
8703.909	– – – ostala, rabljena
87.04	Motorna vozila za prijevoz robe
8704.2	– ostala, s klipnim motorom s unutarnjim izgaranjem na paljenje pomoću kompresije (dizelskim ili poludizelskim):
8704.23	– – bruto mase preko 20 t
8704.231	– – – cisterne
8706.00	Šasije s ugrađenim motorima, za motorna vozila iz tar. broja 87.01 do 87.05
8706.002	– – – za traktore
87.07	Karoserije (uključujući i kabine) za motorna vozila iz tar. broja. 87.01 do 87.05
8707.10	– za vozila iz tar. broja 87.03
8707.90	– ostale:
8707.901	– – – za autobuse i trolejbuse
8707.902	– – – zatvoreni aluminijski sanduci za kamione
8707.909	– – – ostale
87.08	Dijelovi i pribori za motorna vozila iz tar. broja 87.01 do 87.05
6708.10	– branici i njihovi dijelovi
8708.2	– ostali dijelovi i pribor karoserija (uključujući i kabine):
8708.291	– – – aluminijske stranice kamionskih sanduka
8708.3	– kočnice i servo-kočnice i njihovi dijelovi:
8708.39	– – ostale
8708.9	– ostali dijelovi i pribor:
8708.92	– – ispušni lonci i ispušne cijevi
8708.93	– – spojke i njihovi dijelovi
8708.99	– – ostali:
8708.991	– – – zglobovi, spone i vodilice mosta osim homokinetičkih zglobova s kardanskim križem
8708.992	– – – ostali dijelovi i pribor. obrađeni
8708.999	– – – ostali dijelovi i pribor, neobrađeni
87.11	Motocikl (uključujući i mopede), bicikli i slična vozila s pomoćnim motorom, s bočnom prikolicom ili bez bočne prikolice; bočne prikolice
8711.10	– s klipnim motorom (osim rotacijskih klipnih motora) obujma cilindra do 50 cmł
8711.20	s klipnim motorom (osim rotacijskih klipnih motora) obujma cilindra preko 50 od 250 cmł
8711.201	– – – novi
8711.209	– – – rabljeni
8711.30	s klipnim motorom (osim rotacijskih klipnih motora) obujma cilindra preko 250 do 500 cmł
8711.301	– – – novi
8711.309	– – – rabljeni
8711.40	s klipnim motorom (osim rotacijskih klipnih motora) obujma cilindra preko 500 do 800 cmł
8711.401	– – – novi
8711.409	– – – rabljeni
8711.50	s klipnim motorom (osim rotacijskih klipnih motora) obujma cilindra preko 800 cmł
8711.509	– – – rabljeni
8711.90	– ostalo
8711.901	– – – bočne prikolice
8711.909	– – – ostalo
87.14	Dijelovi i pribor vozila iz tar. brojeva 87.11 do 87.13
8714.1	– za motocikle (uključujući i mopede):
8714.11	– – sjedala
8714.9	– ostali
8714.92	– – naplaci i žbice kotača
8714.93	– – glavine (osim glavina s kočnicom) i slobodni lančanici
8714.94	– – kočnice, uključujući glavine s kočnicom i njihovi dijelovi
8714.95	– – sjedala
87.16	Prikolice i poluprikolice; ostala vozila, nesamokretna, njihovi dijelovi
8716.20	– samoutovarne i samoistovarne prikolice i poluprikolice za poljoprivredne svrhe
8716.209	– – – ostale
9716.3	– ostale prikolice i poluprikolice za prijevoz robe
8716.31	– – prikolice – cisterne i poluprikolice – cisterne:
8716.311	– – – za ukapljene plinove
8716.40	– ostale prikolice i poluprikolice
8716.80	– ostala vozila
89.03	Jahte i ostala plovila za šport ili razbibrigu; brodice na vesla i kanui
8903.10	– na napuhavanje
8903.9	– ostalo
8903.92	– – motorne brodice, osim brodica s izvanbrodskim motorom
8903.99	– – ostalo
94.01	Sjedala (osim onih iz tar. broja 94.02) uključujući ona koja se mogu pretvoriti u ležaje, i njihovi dijelovi
9401.30	– okretna sjedala s podešavanjem promjenljive visine
9401.90	– dijelovi:
9401.902	– – – od kovina, osim amortizera
9401.903	– – – amortizeri
9401.904	– – – od plastičnih masa
94.04	Nosači madraca; oprema za krevete i slična roba (npr. madraci, popluni, perine, jastuci i jastučići) s oprugama ili punjeni bilo kojim materijalom, ili od celularne gume ili plastične mase, uključujući presvučene
9404.10	– nosači madraca
9404.2	– madraci:
9404.21	– – od celularne gume ili plastične mase, uključujući presvučene
9404.29	– – od ostalih materijala
9404.30	– vreće za spavanje
9404.90	– ostalo
9406.00	Montažne zgrade
9406.001	– – – od plastičnih masa
9406.002	– – – od cementa, betona ili umjetnog kamena
9406.004	– – – od čelika
9406.005	– – – od drva
9406.009	– – – ostale
9602.00	Obrađeni materijali biljnog ili mineralnog podrijetla za rezbarenje i proizvodi od tih materijala; proizvodi uobličeni ili rezbareni od voska, parafina, stearina, prirodnih guma ili prirodnih smola ili od mase za modeliranje i drugi uobličeni ili rezbareni proizvodi, na drugom mjestu nespomenuti niti obuhvaćeni; obrađena, nestvrdnuta želatina (osim želatine koju se razvrstava u tar. br. 35.03) i proizvodi od nestvrdnute želatine
9602.001	– – – kapsule od želatine za farmaceutske svrhe
9602.002	– – – biljni i mineralni materijali obrađeni i proizvodi od tih materijala
9602.009	– – – ostalo
96.06	Dugmad, kopčice koje se zatvaraju utiskivanjem ili na drugi način, dugmad za presvlačenje i ostali dijelovi tih proizvoda; nedovršena dugmad
9606.10	– kopčice koje se zatvaraju utiskivanjem ili na drugi način i njihovi dijelovi
9606.2	– dugmad:
9606.21	– – od plastične mase, nepresvučena tekstilnim materijalom
9606.22	– – od običnih kovina, nepresvučena tekstilnim materijalom
9606.29	– – ostala
9606.30	– dugmad za presvlačenje i ostali dijelovi dugmadi; nedovršena dugmad
96.07	Patentni zatvarači i njihovi dijelovi
9607.1	– patentni zatvarači:
9607.11	– – sa zupcima od običnih kovina
9607.19	– – ostali
9607.20	– dijelovi
96.08	Kemijske olovke, flomasteri i markeri s vrhom od pusta ili drugog poroznog materijala; nalivpera i slična pera na punjenje; pera za kopiranje, patent-olovke, držala za pera, držala za olovke i slična držala; dijelovi (uključujući kape i klipse) navedenih proizvoda osim iz tar. broja 96.09
9608.10	– kemijske olovke
9608.20	– flomasteri i markeri s vrhom od pusta ili drugoga poroznog materijala:
9608.209	– – – ostali
9608.3	– naliv pera i slična pera na punjenje:
9608.31	– – za crtanje tušem
9608.39	– – ostalo
9608.40	– patent-olovke
9608.50	– slogovi proizvoda iz dva ili više prethodnih podbrojeva
9608.60	– ulošci za kemijske olovke
9608.9	– ostalo:
9608.91	– – pera i njihovi vrhovi:
9608.911	– – – pera za pisanje. zlatna
9608.912	– – – ostala pera za pisanje
9608.913	– – – pera za crtanje – redis
9608.919	– – – vrhovi pera
9608.99	– – ostalo:
9608.992	– – – ulošci za flomastere
9608.999	– – – ostalo
96.09	Olovke (osim olovaka iz tarifnog broja 96.08), pisaljke, mine za olovke, ugljen za crtanje, krede za pisanje ili crtanje i krojačke krede:
9609.10	– olovke i pisaljke, s minom zatvorenom u čvrstom omotaču
9609.20	– mine za olovke, crne ili u boji
9609.90	– ostalo

DODATAK II.

HRVATSKE CARINSKE KONCESIJE ZA INDUSTRIJSKE PROIZVODE IZ ZAJEDNICE

navedene u članku 18., stavak (3)

Carine će se sniziti kako slijedi:

—	danom stupanja na snagu Sporazuma carine će se sniziti na 70 % osnovne carine,

—	1. siječnja 2003. godine carine će se sniziti na 50 % osnovne carine,

—	1. siječnja 2004. godine carine će se sniziti na 40 % osnovne carine,

—	1. siječnja 2005. godine carine će se sniziti na 30 % osnovne carine,

—	1. siječnja 2006. godine carine će se sniziti na 15 % osnovne carine,

—	1. siječnja 2007. godine ukinut će se preostale carine.

HS 6+	Opis
25.22	Vapno, negašeno, gašeno i hidraulično vapno, osim kalcijeva oksida i hidroksida iz tar. broj 28.25
2522.10	– negašeno vapno
2522.20	– gašeno vapno
2522.30	– hidraulično vapno
25.23	Portland-cement, aluminatni cement, cement od troske, supersulfatni cement i slični hidraulični cementi, uključujući obojene i u obliku klinkera
2523.10	– cement u obliku klinkera
2523.109	– – – ostali
2523.2	– portland cement
2523.29	– – ostali
2523.292	– – – portland cement s dodacima
2523.294	– – – sulfatno otporni cement
2523.295	– – – cement s niskom toplinom hidratacije
2523.296	– – – metalurški cement i cement za visoke peći
2523.299	– – – ostali
2523.30	– aluminatni cement
2523.301	– – – aluminatni cement sa sadržajem do 50 % Al203
2523.90	– ostali hidraulični cementi
2710.00	Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, osim sirovih; proizvodi nespomenuti niti obuhvaćeni na drugom mjestu, koji po masi sadrže 70 % ili više naftnih ulja ili ulja dobivenih od bitumenskih minerala, ako čine osnovne sastojke tih proizvoda
2710.001	– – – motorni benzin i ostala laka ulja
2710.0012	– – – – bezolovni motorni benzin
2710.0013	– – – – ostali motorni benzini
2710.0019	– – – – ostala laka ulja i proizvodi na osnovi tih ulja
2710.002	– – – petrolej (kerozin) i ostala srednja ulja
2710.0024	– – – – ostali petroleji
2710.0029	– – – – ostala srednja ulja i proizvodi na osnovi tih ulja
2710.003	– – – teška ulja, osim otpadnih i za daljnju preradu:
2710.0031	– – – – plinska dizel goriva
2710.0032	– – – – ekstra lako i lako specijalno loživo ulje
2710.009	– – – ostala
2710.0099	– – – – otpadna ulja
2807.00	Sumporna kiselina; oleum
2807.001	– – – sumporna kiselina pro analisi
2808.00	Dušična kiselina; sulfonitrične kiseline
2808.001	– – – dušična kiselina pro analisi
31.02	Dušična gnojiva, mineralna ili kemijska
3102.90	– ostale, uključujući i mješavine koje nisu predviđene u prethodnim podbrojevima
31.05	Mineralna ili kemijska gnojiva koja sadrže dva ili tri gnojiva elementa-dušik, fosfor i kalij; ostala gnojiva; proizvodi iz ovog poglavlja u obliku tableta ili u sličnim oblicima ili pakiranjima do 10 kg bruto mase
3105.10	– proizvodi iz ovog poglavlja u obliku tableta ili u sličnim oblicima ili u pakiranjima do 10 kg bruto mase
32.06	Ostale tvari za bojenje; preparati navedeni u napomeni 3 uz ovo poglavlje, osim onih iz tar. br. 32.03, 32.04 ili 32.05; anorganski proizvodi koji se upotrebljavaju kao luminofori, kemijski određeni ili neodređeni
3206.20	– pigmenti i preparati na osnovi spojeva kroma
3206.201	– – – kromno zelenilo
3206.202	– – – cinkovo žutilo (cinkov kromat)
3206.209	– – – ostalo
3206.4	– ostale tvari za bojenje i ostali preparati
3206.49	– – ostalo
3206.492	– – – koncentrirane disperzije pigmenata
3206.494	– – – na osnovi čađe
33.04	Proizvodi za uljepšavanje i šminkanje i proizvodi za njegu kože (osim lijekova), uključujući preparate za zaštitu od sunca ili za pojačavanje pigmentacije pri sunčanju ili za tamnjenje kože; preparati za manikir i pedikir
3304.10	– proizvodi za šminkanje usana
3304.109	– – – pripremljeni za prodaju na malo
3304.20	– proizvodi za šminkanje očiju
3304.209	– – – pripremljeni za prodaju na malo
3304.30	– preparati za manikir i pedikir
3304.309	– – – pripremljeni za prodaju na malo
33.05	Preparati za kosu
3305.10	– šamponi
3305.109	– – – pripremljeni za prodaju na malo
3305.20	– preparati za trajno kovrčanje i ispravljanje:
3305.209	– – – pripremljeni za prodaju na malo
3305.30	– lakovi za kosu:
3305.309	– – – pripremljeni za prodaju na malo
3305.90	– ostalo
3305.909	– – – pripremljeni za prodaju na malo
33.06	Preparati za higijenu usta i zubi, uključujući paste i praškove za pričvršćivanje umjetnog zubala; konac za čišćenje zubi (zubna svila), u pakiranjima za prodaju na malo
3306.10	– sredstva za njegu zubi
3306.109	– – – pripremljeni za prodaju na malo
3306.90	– ostalo
3306.909	– – – pripremljeni za prodaju na malo
33.07	Preparati za brijanje, uključujući i one koji se upotrebljavaju prije i nakon brijanja, dezodoransi za osobnu uporabu, preparati za kupanje, depilatori i ostali parfimerijski, kozmetički ili toaletni preparati, nespomenuti ili neuključeni na drugom mjestu; pripremljeni dezodoransi za prostorije, parfimirani ili neparfimirani, uključujući i one koji imaju dezinfekcijska svojstva
3307.10	– preparati za brijanje, uključujući one što se upotrebljavaju prije ili nakon brijanja
3307.109	– – – pripremljeni za prodaju na malo
3307.20	– dezodoransi za osobnu uporabu i preparati protiv znojenja
3307.209	– – – pripremljeni za prodaju na malo
3307.30	– parfimirane soli i ostali preparati za kupanje
3307.309	– – – pripremljeni za prodaju na malo
3307.4	– preparati za parfimiranje ili dezodoriranje prostorija, uključujući mirisne preparate za vjerske obrede
3307.49	– – ostalo
3307.499	– – – pripremljeni za prodaju na malo
34.02	Organska površinski aktivna sredstva (osim sapuna); površinski aktivni preparati, preparati za pranje (uključujući pomoćne preparate za pranje) i preparati za čišćenje, s dodatkom ili bez dodatka sapuna, osim onih iz tar. broja 34.01
3402.1	– organska površinski aktivna sredstva, pripremljena i nepripremljena za prodaju na malo
3402.11	– anionska
3402.111	– – – alkil aril sulfonati
3402.112	– – – poliglikol eter lauril alkohol sulfat
3402.20	– preparati pripremljeni za prodaju na malo
3402.201	– – – u prahu, za pranje
3402.209	– – – ostalo
3402.90	– ostalo
3402.901	– – – u prahu, za pranje
38.08	Insekticidi, rodenficidi, fungicidi, herbicidi, sredstva protiv klijanja, sredstva za reguliranje rasta biljaka, dezinfektanti i slični proizvodi, pripremljeni u oblicima ili pakiranjima za prodaju na malo ili kao preprarati ili proizvodi (npr. posumporene vrpce, fitilji, svijeće i papiri za ubijanje muha)
3808.20	– fungicidi
3808.209	– – – ostali fungicidi, osim za zaštitu bilja
39.17	Cijevi, crijeva i pribor za njih (npr. spojnice, koljena, prirubnice), od plastičnih masa
3917.2	– cijevi i crijeva, kruti
3917.21	– – od polimera etilena
3917.211	– – – za podmorski vodovod
3917.219	– – – ostale
3917.2199	– – – – ostale
3917.22	– – od polimera propilena
3917.229	– – – ostale
3917.23	– – od polimera vinilklorida
3917.239	– – – ostale
3917.29	– – od ostalih plastičnih masa
3917.299	– – – ostale
3917.31	– – fleksibilne cijevi i crijeva, koji mogu podnijeti tlak od 27,6 MPa ili veći
3917.319	– – – ostale
3917.32	– – ostale, koje nisu pojačane niti kombinirane s drugim materijalima, bez pribora
3917.329	– – – ostale
3917.33	– – ostale, koje nisu pojačane niti kombinirane s drugim materijalima, s priborom
3917.339	– – – ostale
3917.39	– – ostale
3917.399	– – – ostale
3917.40	– pribor
3917.409	– – – ostali
39.18	Podni pokrivači od plastičnih masa, uključujući i nesamoljepljive i samoljepljive, u smocima ili u obliku ploča; tapete za zidove ili stropove, definirani napomenom 9 uz ovo poglavlje
3918.10	– od polimera vinilklorida
3918.90	– od ostalih plastičnih masa
39.19	Samoljepljive ploče, listovi, filmovi, folije, vrpce i ostali slični oblici od plastičnih masa, uključujući i one u smocima
3919.10	– u smocima širine do 20 cm
3919.101	– – – od polipropilena
3919.102	– – – od polivinilklorida
3919.103	– – – od polietilena
3919.109	– – – ostalo
39.20	Ostale ploče, listovi, filmovi, folije i vrpce, od plastičnih masa, koje nisu celularne strukture ili koje nisu pojačane, laminirane, na podlozi ili slično kombinirane s drugim materijalima
3920.10	– od polimera etilena
3920.109	– – – ostalo
2920.30	– od polimera stirena
3920.4	– od polimera vinilklorida
3920.42	– – savitljivi
40.12	Protektirane ili upotrebljavane vanjske pneumatske gume; pune gume i gume sa zračnim komorama, izmjenjivi protektori (gazeći sloj) i štitnici od gume
4012.10	– protektirane gume
4012.109	– – – ostale
4012.20	– upotrebljavane pneumatske vanjske gume
4012.209	– – – ostale
4012.90	– ostalo
4012.909	– – – ostalo
44.09	Drvo (uključujući dužice i frize za parket, nesastavljene), profilirano (s perom i utorom, žlijebljeno, falcano ili slično obrađeno), po dužini bilo kojeg ruba ili lica, uključujući blanjano, brušeno ili zupčasto spojeno
4409.20	– ne crnogorično
4409.202	– – – od ostalog drveta
4409.203	– – – bukov parket
4409.204	– – – parket od ostale bjelogorice
4409.209	– – – ostalo
48.05	Ostali nepremazani papir i karton, u smocima ili listovima, koji nije dalje prerađen osim u skladu s napomenom 2 uz ovo poglavlje:
4805.2	– višeslojni papir i karton
4805.29	– – ostalo
4805.291	– – – testiner – smeđi
4805.299	– – – ostalo
4805.30	– sulfitni omotni papir
4805.60	– ostali papir i karton, mase do 150 g/m2
3805.601	– – – fluting od starog papira
4805.609	– – – ostalo:
4805.6091	– – – – šrenc
4805.6099	– – – – ostalo
4805.70	– ostali papir i karton mase veće od 150 g/m2, a manje od 225 g/m2
48.08	Papir i karton, valoviti (sa zalijepljenim ravnim površinskim listovima ili bez njih), naborani (krep, plisirani), reljefni ili bušeni u rolama ili listovima, osim papira iz tar. broja 48.03:
4808.10	– valoviti papir i karton, uključujući bušeni
64.01	Nepromočiva obuća s potplatima i licem (gornjištem), od kaučuka, gume ili plastične mase, čije lice nije pričvršćeno za potplat niti spojeno s njim šivanjem, zakivanjem zakovicama ili čavlima, pomoću vijaka, čepova ili sličnim postupcima
6401.10	– obuća s kapicom od kovine
6401.9	– ostala obuća
6401.91	– – koja pokriva koljena
6401.92	– – koja pokriva gležanj, ali ne i koljena
6401.99	– – ostalo
64.05	Ostala obuća
6405.90	– ostala
68.10	Proizvodi od cementa, betona ili umjetnog kamena, armirani ili nearmirani
6810.1	– crijep, ploče, opeke ili slični proizvodi
6810.11	– – blokovi i opeke, građevni
6810.19	– – ostalo
6810.9	– ostali proizvodi
6810.91	– – montažni elementi, građevni
6810.99	– – ostalo
68.11	Azbestno-cementni proizvodi, proizvodi od cementa s celuloznim vlaknima i slično
6811.10	– valovite ploče
6811.20	– ostale ploče, crijep, pločice i slični proizvodi
6811.30	– cijevi i pribor za cijevi
6811.90	– ostali proizvodi
69.08	Glazirane keramičke pločice za popločavanje i oblaganje; glazirane keramičke kockice i slično, za mozaik, na podlozi ili bez podloge
6908.10	– pločice, kockice i slični proizvodi pravokutnih ili drugih oblika, kod kojih se stranica s najvećom površinom može uklopiti u kvadrat čija je dužina stranice manja od 7 cm
70.03	Lijevano ili valjano staklo, u obliku listova, ploča ili profila sa slojem ili bez sloja za apsorpciju ili refleksiju, sa ili bez nereflektirajućeg sloja, ali drukčije neobrađeno
7003.1	– nearmirani listovi ili ploče
7003.12	– – bojeni u masi, neprozirni, plakirani ili sa slojem za apsorpciju ili refleksiju ili sa nereflektirajućim slojem
7003.19	– – ostalo
7003.199	– – – ostalo
7003.20	– armirani listovi i ploče
7003.30	– profili
70.07	Sigurnosno staklo, od kaljenoga ili slojevitog stakla
7007.1	– kaljeno sigurnosno staklo
7007.11	– – veličine i oblika prikladnog za ugradnju u vozila, zrakoplove, svemirske brodove ili plovila
7007.19	– – ostalo
7007.2	– slojevito sigurnosno staklo
7007.21	– – veličine i oblika prikladnog za ugradnju u vozila, zrakoplove, svemirske brodove ili plovila
7007.219	– – – ostalo
7007.29	– – ostalo
70.10	Opletene boce, boce, staklenke, lonci, fiole, ampule i ostali spremnici, stakleni, za transport ili pakiranje robe; staklenke za konzerve; čepovi, poklopci i ostali zatvarači, stakleni
7010.10	– ampule
7010.20	– stakleni čepovi, poklopci i ostali zatvarači
7010.9	– ostalo, sadržaja
7010.91	– – više od 11
7010.92	– – više od 0,33 l, ali ne više od 1 l
73.02	Dijelovi za izgradnju željezničkih i tramvajskih kolosijeka od željeza ili čelika; tračnice, tračnice vodilice i ozubljene tračnice, skretnički jezičci, srca, skretničko polužje i drugi dijelovi skretnica, pragovi, vezice, klizni jastuci, stezni klinovi, podložne ploče, elastične pritiskalice, uporne pločice, spojne motke i drugi dijelovi posebno zasnovani za postavljanje, spajanje i pričvršćivanje tračnica
7302.40	– vezice i podložne ploče
7302.90	– ostalo
73.04	Cijevi i šuplji profili, bešavni, od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika
7304.10	– cijevi za naftovode i plinovode
7304.2	– zaštitne cijevi („casing”), proizvodne cijevi („tubing”) i šipke za bušenje, što ih se rabi pri bušenju za pridobivanje nafte ili plina
7304.29	– – ostale
7304.292	– – – zaštitne cijevi od ostalih čelika, vanjskog promjera manjeg od 16
7304.295	– – proizvodne cijevi ostale, od ostalih čelika
7304.299	– – – ostale
7304.3	– ostale, kružnog poprečnog presjeka, od željeza ili nelegiranog čelika
7304.31	– – hladno vučene ili hladno valjane
7304.319	– – – ostale
7304.3199	– – – – ostale
7304.39	– – ostale
7304.399	– – – ostale
73.06	Ostale cijevi i šuplji profili (na pr. s otvorenim spojevima, zavareni, zakovani ili zatvoreni na sličan način) od željeza ili čelika
7306.10	– cijevi za naftovode ili plinovode
7306.20	– zaštitne cijevi („casing”) i proizvodne cijevi („tubing”) koje se rabe pri bušenju za pridobivanje nafte ili plina
7306.201	– – – zaštitne cijevi vanjskog promjera manje od 16
7306.30	– ostale, zavarene, kružnog poprečnog presjeka, od željeza ili nelegiranog čelika
7306.309	– – – ostale
7306.60	– ostale, zavarene, koje nisu kružnog poprečnog presjeka
7306.601	– – – od željeza i nelegiranog čelika kvadratnog ili pravokutnog poprečnog presjeka najvećeg opsega 280 mm
7306.6019	– – – – ostale
73.10	Cisterne, burad, bačve, limene kutije i slični spremnici, za bilo koji materijal (osim stlačenih ili ukapljenih plinova), željezni ili čelični, obujma do 300 litara, s oblogom ili bez obloge ili toplinske izolacije, ali neopremljeni mehaničkim ili toplinskim uređajima
7310.10	– obujma 50 l i više
7310.2	– obujma manje od 50 l
7310.21	– – limenke koje će se zatvoriti lemljenjem ili pertliranjem
7310.29	– – ostalo
7310.299	– – – ostalo
73.14	Tkanine (uključujući beskrajne vrpce), rešetke, mreže i ograde, od željezne ili čelične žice, rešetke dobivene prosijecanjem i razvlačenjem komada lima ili vrpce, željezni ili čelični
7314.20	– rešetke, mreže i ograde zavarene na mjestima križanja od žice najmanje dimenzije poprečnog presjeka od 3 mm ili većeg i veličine oko 100 cm2 ili većeg
73.21	Peći za grijanje prostorija, štednjaci (uključujući i one s pomoćnim kotlom za centralno grijanje), rešetkasta ognjišta, roštilji, žeravnice, plinska kuhala, grijala za održavanje topline hrane i slični kućanski aparati, neelektrični i njihovi dijelovi, željezni ili čelični
7321.1	– aparati za kuhanje i grijala za održavanje topline hrane
7321.12	– – na tekuća goriva
7321.8	– ostali aparati
7321.81	– – na plin ili na plin i na druga goriva
7321.82	– – na tekuća goriva
7321.83	– – na kruta goriva
7321.90	– dijelovi
73.22	Željezni ili čelični neelektrično grijani radijatori za centralno grijanje i njihovi dijelovi, željezni ili čelični neelektrično grijani generatori toplog zraka i razdjelnici toplog zraka (uključujući razdjelnike što mogu raspodjeljivati i svježi ili kondicioniran zrak) s ugrađenim motornim ventilatorom, i njihovi dijelovi
7322.1	– radijatori i njihovi dijelovi
7322.11	– – od lijevanog željeza
7322.19	– – ostali
7322.90	– ostalo
7322.909	– – – ostalo
76.04	Šipke i profili od aluminija
7604.10	– od nelegiranog aluminija
7604.2	– od slitina aluminija
7604.21	– – šuplji profil
7604.211	– – – površinski zaštićeni (lakirani, obojeni, plastificirani, kaširani)
7604.219	– – – ostali
7604.29	– – ostalo
76.05	Žica od aluminija
76.05.1	– od nelegiranog aluminija
7605.11	– – maksimalne dimenzije poprečnog presjeka veće od 7 mm
7605.119	– – – ostala
7605.19	– – ostala
76.06	Ploče, limovi i vrpce od aluminija debljine preko 0,20 mm
7606.1	– pravokutni (uključujući kvadratne)
7606.11	– – od nelegiranog aluminija
7606.119	– – – ostalo
7606.12	– – od slitina aluminija
7606.122	– – – lim površinski obrađen (lakiran, obojen, plastificiran, kaširan)
7606.129	– – – ostali
7606.9	– ostalo
7606.91	– – od nelegiranog aluminija
7606.92	– – od slitina aluminija
76.07	Aluminijske folije (uključujući i tiskane ili s podlogom od papira, kartona, plastične mase ili sličnih materijala), debljine koja ne prelaz 0,20 mm (ne računajući podlogu)
7607.1	– bez podloge
7607.19	– – ostale
7607.199	– – – ostale
7607.20	– s podlogom
7607.209	– – – ostalo
76.08	Aluminijske cijevi
7608.10	– od nelegiranog aluminija
7608.109	– – – ostale
7608.20	– od slitina aluminija
7608.209	– – – ostale
7609.00	Pribor za cijevi, od aluminija (na pr. spojnice, koljena, kolčaci)
76.16	Ostali proizvodi od aluminija
7616.9	– ostali
7616.99	– – ostali
7616.991	– – – radijatori
7616.999	– – – ostali
82.15	Žlice, vilice, kuhače, žlice za pjenu, lopatice za serviranje kolača, noževi za ribu, noževi za maslac; štipaljke za šećer i sličan kuhinjski i stolni pribor
8215.10	– slogovi što sadrže najmanje jedan proizvod prevučen plemenitom kovinom
8215.20	– ostali slogovi
8215.9	– ostalo
8215.91	– – prevučeni plemenitom kovinom
8215.99	– – ostalo
83.09	Čepovi (uključujući krunske čepove, čepove s navojem i čepove kroz koje se toči), kapice za boce, poklopci od lima sa ili bez navoja, plombe i drugi pribor za pakiranje, od običnih kovina
8309.10	– krunski čepovi
8309.90	– ostalo
8309.901	– – – čepovi s navojem
83.11	Žica, šipke, cijevi, ploče, elektrode i sl. proizvodi, od običnih kovina ili kovinskih karbida, obloženi ili ispunjeni taliteljima, koji se rabe za meko lemljenje, tvrdo lemljenje, zavarivanje ili nanošenje kovina ili kovinskog karbida; žice i šipke aglomerirane od praha običnih kovina, za metalizaciju štrcanjem
8311.10	– obložene elektrode od običnih kovina, za elektrolučno zavarivanje
8311.20	– žica od obične kovine s jezgrom, za elektrolučno zavarivanje
8311.30	– obložene šipke i žice s jezgrom, od običnih kovina, za meko lemljenje, tvrdo lemljenje i zavarivanje plamenom
8311.90	– ostalo, uključujući dijelove
84.03	Kotlovi za centralno grijanje, osim kotlova iz tar. broja 84.02
8403.10	– kotlovi
8403.101	– – – na plin ili na plin i druga goriva
84.03.102	– – – na tekuća goriva
8403.103	– – – na kruta goriva
8403.109	– – – ostali
84.04	Pomoćni uređaji za kotlove iz tarifnog broja 84.02 i 84.03 (na pr. predgrijači napojne vode, pregrijači uređaji za uklanjanje čađe, uređaji za povrat dimnih plinova); kondenzatori za energetske jedinice za vodenu ili drugu paru
8404.10	– pomoćni uređaji za kotlove iz tar. br. 84.02 i 84.03
8404.101	– – – za kotlove iz tar. broja 84.02
8404.109	– – – za kotlove iz tar. broja 84.03
8404.20	– kondenzatori za energetske jedinice na vodenu ili drugu paru
84.06	Turbine na vodenu ili drugu paru
8406.10	– turbine za pogon plovila
8406.101	– – – kondenzacijske, od najmanje 6 000 kW
8406.109	– – – ostale
8406.8	– ostale turbine
8406.81	– – snage veće od 40 MW:
8406.811	– – – za pogon električnih generatora snage 200 000 kW i više u termoelektranama i toplanama
8406.819	– – – ostale
8406.82	– – snage manje od 40 MW
8406.821	– – – kondenzacijske, od najmanje 6 000 kW
8406.829	– – – ostale
84.08	Klipni motori s unutarnjim izgaranjem na paljenje pomoću kompresije (dizelski ili poludizelski motori)
8408.10	– pogonski motori za plovila
8408.102	– – – snage veće od 150 kW ali ne veće od 400 kW
8408.109	– – – ostali
84.13	Sisaljke za tekućine, pa i s mjernim uređajima; elevatori tekućina
8413.11	– – sisaljke za gorivo ili mazivo koje se upotrebljavaju na benzinskim postajama ili u garažama
8413.30	– sisaljke za gorivo, podmazivanje i rashladne medije klipnih motora s unutarnjim izgaranjem
8413.309	– – – ostale
8413.60	– ostale sisaljke za potiskivanje, s rotacijskim kretanjem
8413.601	– – – helikoidalne monosisaljke za agresivne kemijske materijale
8413.602	– – – zupčaste sisaljke za doziranje polimerizata za ispredanje umjetnih i sintetskih vlakana, za agresivne materijale
8413.603	– – – zupčaste sisaljke za hidrauliku
8413.6039	– – – – ostale
8413.604	– – – vijčaste sisaljke
8413.6049	– – – – ostale
8413.605	– – – krilne sisaljke
8413.6059	– – – – ostale
8413.609	– – – ostale
8413.6099	– – – – ostale
8413.70	– ostale centrifugalne sisaljke
8413.701	– – – višestepene sisaljke za ispiranje naftnih i plinskih bušotina
84.14	Zračne ili vakuumske sisaljke, zračni ili plinski kompresori i ventilatori; ventilacijska ili recirkulacijska hvatala pare (nape) s ugrađenim ventilatorom pa i s filterima
8414.20	– zračne sisaljke na ručni ili nožni pogon
8414.209	– – – ostale
84.16	Plamenici za ložišta na tekuće gorivo, na kruto gorivo u prahu ili na plin; automatska ložišta uključujući mehaničke dodavače goriva, mehaničke rešetke, mehaničke uklanjače pepela i slične uređaje
8416.10	– plamenici za ložišta na tekuće gorivo
8416.101	– – – kapaciteta do 2 kg/h
8416.102	– – – kapaciteta preko 300 kg/h
8416.109	– – – ostali
8416.20	– ostali plamenici za ložišta, uključujući kombinirane plamenike
8416.201	– – – kapaciteta do 84 MJ/h
8416.202	– – – za kruta goriva
8416.30	– automatska ložišta uključujući mehaničke dodavače goriva, mehaničke rešetke, mehaničke uklanjače pepela i slične uređaje
8416.301	– – – mehanički odstranjivači pepela
8416.309	– – – ostalo
8416.90	– dijelovi
84.24	Mehanički uređaji (pa i na ručni pogon) za izbacivanje, štrcanje i za raspršivanje tekućina ili praha; aparati za gašenje požara, pa i s punjenjem; pištolji za štrcanje i slični uređaji; strojevi za izbacivanje pare ili pijeska i slični strojevi za izbacivanje mlaza:
8424.20	– pištolji za prskanje i slični uređaji
8424.30	– strojevi za izbacivanje pare ili pijeska i slični strojevi za izbacivanje mlaza
8424.8	– ostali uređaji
8424.81	– – za poljoprivredu ili hortikulturu
8424.811	– – – vinogradarske prskalice
8424.813	– – – ostali zaprašivači – atomizeri do 400 l
84.26	Brodske zakretne dizalice; kabelne, mosne, i slične dizalice te prekrcajni mostovi; portalni prenosnici na pneumatskim kotačima, portalna nasložna kola i samokretne (mobilne dizalice)
8426.1	– mosne i portalne dizalice (osim okretnih) te prekrcajni mostovi, portalni prenosnici na pneumatskim kotačima i portalna nasložna kola
8426.11	– – mosne dizalice na nepomičnim stupovima
8426.111	– – – za talionice
8426.119	– – – ostale
8426.20	– toranjske okretne dizalice
8426.209	– – – ostale
8426.9	– ostali strojevi i uređaji
8426.91	– – udešeni za ugradnju na cestovna vozila
8426.99	– – ostali
8426.999	– – – ostali
84.28	Ostali strojevi i uređaji za dizanje, rukovanje, utovar ili istovar (npr. dizala, pokretne stube, prijenosnice (transporteri) i žičare)
8428.10	– dizala i vedrični (skip) elevatori
8428.103	– – – ostala osobna i teretna dizala za stambene, poslovne i industrijske zgrade i bolnice
8428.3	– ostali elevatori i prijenosnice (transporteri) što rade neprekidno, za robu ili materijal
8428.33	– – ostali s vrpcom
8428.339	– – – ostali
8428.40	– pokretne stube i pokretne staze
8428.90	– ostali strojevi i uređaji
8428.901	– – – uređaji za rukovanje u industriji cigle i crijepa
8428.909	– – – ostalo
8428.9099	– – – – ostalo
84.29	Samokretni buldožeri, angldozeri, grejderi, ravnjači, skrejperi, jaružala (gliboderi), utovarivači sa žlicom, strojevi za nabijanje i cestovni valjci
8429.5	– jaružala (gliboderi) i utovarivači
8429.51	– – utovarivači sa čeono postavljenom žlicom
8429.512	– – – s motorom snage do 184 kW, s kotačima
84.33	Strojevi uređaji za berbu, žetvu i vršidbu poljoprivrednih proizvoda uključujući preše za baliranje slame i stočne hrane; kosilice trave i druge kosilice; strojevi za čišćenje ili sortiranje jaja, voća ili drugih poljoprivrednih proizvoda, osim strojeva iz tarifnog broja 84.37
8433.5	– ostali strojevi i uređaji za berbu i žetvu poljoprivrednih proizvoda, strojevi i uređaji za vršidbu (odvajanje zrna od biljke)
8433.51	– – kombajni za žetvu i vršitbu (za žetvu uz odvajanje zrna od biljke)
8433.511	– – – za žito i kukuruz
8433.5112	– – – – snage motora veće od 45 do 167 kW
84.58	Tokarilice za obradu kovina skidanjem čestica (uključujući centre za tokarenje)
8458.1	– horizontalne tokarilice
8458.11	– – numerički upravljane
84.59	Alatni strojevi za obradu kovina odvajanjem čestica (uključujući strojeve s radnim jedinicama na vodilicama) za bušenje, razvrtavanje, glodanje, urezivanje i narezivanje navoja, osim tokarilica (uključujući centre za tokarenje) iz tar. broja 84.58
8459.10	– strojevi s radnim jedinicama na vodilicama
8459.5	– konzolne glodalice
8459.51	– – numerički upravljane
84.60	Alatni strojevi za skidanje srha, oštrenje, brušenje, vlačno glačanje (honanje), glačanje brusnom prašinom (lepanje), poliranje ili drukčiju završnu obradu kovina ili kermeta pomoću bruseva, abraziva ili sredstava za poliranje, ozubljivanje rezanjem ili brušenjem ili za dovršavanje zupčanika iz tar. broja 84.61
8460.2	– ostali strojevi za brušenje kod kojih se pozicioniranje u bilo kojoj osi može postaviti do točnosti od najmanje 0,01 mm
8460.29	– – ostali
8460.291	– – – za dijelove valjnih ležaja
84.81	Slavine, ventili i slični uređaji za cjevovode, kotlove, spremnike, kace i slično, uključujući ventile za smanjenje pritiska i termostatski upravljanje ventilima
8481.10	– ventili za smanjenje pritiska
8481.101	– – – regulatori pritiska za plinske boce
8481.30	– nepovratni ventili
8481.301	– – – usisne košare s ventilom
8481.40	– sigurnosni ventili
8481.401	– – – nazivnog otvora od 15 do 1 200 mm, nazivnog pritiska do 16 MPa
8481.80	– ostali uređaji
8481.802	– – – zasuni i leptirasti zatvarači nazivnog otvora od promjera 25 do 1 200 mm, nazivnog pritiska do 4 MPa; kovani zasuni nazivnog otvora od 1/2 do 2”, nazivnog pritiska do 16 MPa
8481.803	– – – zaporni ventili nazivnog otvora od promjera 8 do 400 mm, nazivnog pritiska do 4 MPa; kovani zaporni ventili nazivnog otvora od 1/2 do 2”, nazivnog pritiska do 16 MPa; zaporni ventili za plinske boce
8481.804	– – – kuglaste slavine nazivnog otvora od promjera 8 do 700 mm, nazivnog tlaka do 10 MPa
8481.805	– – – podzemni i nadzemni hidranti, ventili za kućne priključke pa i s ogrlicama, odzračno-dozračni ventili
85.01	Elektromotori i električni generatori (osim generatorskih agregata)
8501.3	– ostali motori istosmjerne struje; generatori istosmjerne struje
8501.32	– – snage preko 750 W do 75 kW
8501.329	– – – ostali
8501.34	– – snage preko 375 kW
8501.349	– – – ostali
8501.40	– ostali motori izmjenične struje, monofazni
8501.4099	– – – – ostali
8401.5	– ostali motori izmjenične struje, višefazni
8501.51	– – snage do 750 W
8501.511	– – – elektromotori s reduktorom za otvaranje i zatvaranje vratiju
8501.53	– – snage preko 75 kW
8501.539	– – – ostali
8501.6	– generatori izmjenične struje
8501.61	– – snage do 75 kVA
8501.619	– – – ostali
8501.62	– – snage preko 75 do 375 kVA
8501.629	– – – ostali
8501.63	– – snage preko 375 do 750 kVA
8501.639	– – – ostali
8501.64	– – snage preko 750 kVA
85.04	Električni transformatori, statički konvertori (npr. ispravljači) i indukcijski svici
8504.2	– transformatori s tekućim dielektrikom
8504.21	– – snage do 650 kVA
8504.211	– – – mjerni
8504.219	– – – ostali
8504.22	– – snage preko 650 kVA do 10 000 kVA
8504.23	– – snage preko 10 000 kVA
8504.3	– ostali transformatori
8504.32	– – snage preko 1 kVA do 16 kVA
8504.329	– – – ostali
8504.33	– – snage preko 16 kVA do 500 kVA
8504.331	– – – za električne peći za taljenje ruda kovina, snage preko 20 kVA
8504.339	– – – ostali
8504.3399	– – – – ostali
8504.34	– – snage preko 500 kVA
8504.341	– – – za električne peći za taljenje rude
8504.50	– ostali indukcijski svici
8504.509	– – – ostali
85.16	Električna protočna i akumulacijska grijala vode i potapajuća grijala; električni aparati za grijanje prostora i električni uređaji za grijanje tla; elektrotoplinski aparati za uređivanje kose (npr. aparati za sušenje kose, aparati za kovrčanje kose) i aparati za sušenje ruku; električna glačala; ostali elektroplinski uređaji za kućanstvo; električni otpornici za grijanje, osim onih iz tar. broja 85.45
8516.10	– električna protočna i akumulacijska grijala vode i potapajuća grijala
8516.2	– električni aparati za grijanje prostorija i električni aparati za grijanje tla
8516.29	– – ostali
8516.80	– električni otpornici za grijanje
8516.809	– – – ostali
85.25	Odašiljači za radiotelefoniju, radiotelegrafiju, radiodifuziju ili televiziju, uključujući s ugrađenim prijemnikom ili aparatom za snimanje ili reprodukciju zvuka; televizijske kamere; videokamere za statičke slike i druge videokamere (kamkorderi)
8525.10	– odašiljači
8525.101	– – – za emitiranje radio programa
85.34	Električni aparati za uklapanje ili isklapanje ili zaštitu ili spajanje električnih strujnih krugova (npr. sklopke, osigurači, odvodnici prenapona, ograničavala napona, prigušivači valova visoke frekvencije, utikači i razdjelne kutije), za napone preko 1 000 V
8535.2	– automatski prekidači strujnih krugova
8535.21	– – za napon niži od 72,5 kV
8535.29	– – ostali
8535.30	– rastavljači i prekidači
8535.301	– – – rastavljači
8535.309	– – – prekidači
85.36	Električni aparati za uklapanje ili isklapanje ili zaštitu ili spajanje električnih strujnih krugova (npr. sklopke, releji, osigurači, prigušivači valova visoke frekvencije, utikači i utičnice, grla za žarulje i razdjelne kutije), za napone do 1 000 V
8536.10	– osigurači
8536.20	– automatski prekidači strujnih krugova
8536.30	– ostali aparati za zaštitu električnih strujnih krugova
8536.4	– releji
8536.49	– – ostali
8536.50	– ostale sklopke
8536.509	– – – ostale
8536.6	– grla za žarulje, utikači i utičnice
8536.69	– – ostalo
8536.699	– – – ostalo
85.37	Ploče, pultovi, stolovi, ormari i ostale podloge, opremljeni s dva ili više aparata iz tar. br. 85.35 ili 85.36 za električno upravljanje ili razdiobu električne struje, uključujući one s ugrađenim instrumentima i aparatima iz poglavlja 90 i aparatima za numeričko upravljanje, osim komutacijskih aparata iz tar. br. 85.17
8537.10	– za napon do 1 000 V
8537.20	– za napon preko 1 000 V
85.38	Dijelovi prikladni za uporabu isključivo ili uglavnom s aparatima iz tar. br. 85.35, 85.36 i 85.37
8538.10	– ploče, pultovi, stolovi, ormari i ostale podloge za proizvode iz tar. broja 85.37, neopremljeni svojim aparatima
85.39	Električne žarulje s nitima i električne žarulje s izbijanjem, uključujući zatvorene reflektorske uloške s ugrađenim žaruljama, ultraljubičaste i infracrvene žarulje; lučne žarulje
8539.2	– ostale žarulje s nitima, isključujući ultraljubičaste i infracrvene žarulje
8539.22	– – ostale, snage do 200 W i za napone preko 100 V
8539.3	– žarulje s izbijanjem, osim ultraljubičastih žarulja
8539.32	– – živine ili žarulje s natrijevom parom; žarulje s halidom
8539.39	– – ostale
85.44	Izolirana žica (uključujući lakiranu žicu i anodiziranu žicu), kabeli (uključujući koaksijalne kabele) i ostali izolirani električni vodiči, s konektorima ili bez konektora; kabeli od optičkih vlakana izrađeni od pojedinačno oplaštenih vlakana, kombinirani ili ne s električnim vodičima, sa ili bez konektora
8544.4	– ostali električni vodiči, za napon do 80 V
8544.41	– – s konektorima
8544.419	– – – ostali
8544.49	– – ostali
8544.491	– – – izolirani papirom
8544.4919	– – – ostali
8544.492	– – – izolirani plastičnim masama
8544.4929	– – – – ostali
8544.499	– – – izolirani ostalim materijalima
8544.4999	– – – – ostali
8544.5	– ostali električni vodiči, za napone preko 80 V do 1 000 V
8544.51	– – s konektorima
8544.519	– – – – ostali
8544.59	– – ostali
8544.591	– – – izolirani papirom
8544.592	– – – izolirani plastičnim masama
8544.593	– – – izolirani gumom
8544.599	– – – izolirani ostalim materijalima
8544.60	– ostali električni vodiči, za napon preko 1 000 V
8544.602	– – – ostali izolirani plastičnim masama
8544.603	– – – ostali izolirani gumom
8544.604	– – – ostali izolirani papirom
8544.609	– – – ostali, izolirani ostalim materijalima
85.45	Ugljene elektrode, ugljene četkice, ugljen za žarulje, ugljen za baterije i drugi proizvodi od grafita ili od drugih vrsta ugljena, sa ili bez kovina, za električne svrhe
8545.20	– četkice
85.48	Otpaci i ostali od primarnih ćelija, primarnih baterija i električnih akumulatora; istrošene primarne ćelije, primarne baterije i električni akumulatori; električni dijelovi strojeva i aparata, nespomenuti niti obuhvaćeni na drugom mjestu u ovom poglavlju
8548.10	– otpaci i ostaci od primarnih ćelija, primarnih baterija i električnih akumulatora; istrošene primarne ćelije, primarne baterije i električni akumulatori
8548.109	– – – ostali
87.01	Traktori, cestovni tegljači za poluprikolice i ostala vučna vozila (osim onih iz tar. broj 87.09)
8701.10	– traktori i ostala vučna vozila, jednoosovinski
8701.101	– – – snage motora do 10 kW
8701.102	– – – snage motora veće od 10 kW
8701.90	– ostali
8701.901	– – – poljoprivredni, snage motora do 50 kW
8701.902	– – – poljoprivredni, snage motora veće od 50 kW do 110 kW
8701.9021	– – – – stariji od 5 godina
8701.9029	– – – – ostali
87.09	Samokretna radna kolica (autokare), bez uređaja za dizanje ili manipulaciju, koja se rabe u tvornicama, skladištima, lukama i zračnim lukama, za prijevoz robe na kratkim udaljenostima; vučna vozila koja se rabe na peronima željezničkih kolodvora; dijelovi navedenih vozila
8709.1	– vozila
8709.11	– – električna
90.17	Instrumenti i aparati za crtanje, obilježavanje ili matematičko računanje (npr. aparati za crtanje, pantografi, kutomjeri, pribor za crtanje u slogu, logaritamska računala, kalkulatori u obliku okrugle ploče); instrumenti za mjerenje dužine, koji se drže u ruci (npr. mjerne šipke i vrpce, mikrometarska mjerila, mjerila s nonijem), nespomenuti niti obuhvaćeni na drugom mjestu u ovom poglavlju
9017.30	– mikrometarska mjerila, pomična kljunasta mjerila s nonijem i kalibarska mjerila
9017.302	– – – pomična kljunasta mjerila s nonijem
90.28	Mjerila potrošnje ili proizvodnje plina, tekućine ili elektriciteta, uključujući mjerila za njihovo baždarenje
9028.20	– mjerila tekućine
9028.201	– – – za gorivo
9028.202	– – – vodomjeri
9028.209	– – – ostali
9028.30	– električna brojila (strujomjeri)
9028.309	– – – ostala
94.01	Sjedala (osim onih iz tarifnog broja 94.02), uključujući ona koja se mogu pretvoriti u ležaje, i njihovi dijelovi
9401.40	– sjedala, osim vrtnih sjedala ili opreme za kampiranje, koja se mogu pretvoriti u ležaje
9401.50	– sjedala od trske, pruća, bambusa ili sličnih materijala
9401.6	– ostala sjedala, s drvenim okvirima
9401.61	– – tapecirana
9401.611	– – – od savijenog drva
9401.619	– – – ostala
9401.69	– – ostala
9401.691	– – – od savijenog drva
9401.699	– – – ostala
9401.7	– ostala sjedala, s kovinskim okvirima
9401.71	– – tapecirana
9401.79	– – ostala
9401.80	– ostala sjedala
9401.90	– dijelovi
9401.901	– – – od drva
9401.909	– – – od ostalih materijala
94.03	Ostalo pokućstvo i njegovi dijelovi
9403.10	– uredsko pokućstvo od kovina
9403.20	– ostalo pokućstvo od kovina
9403.209	– – – ostalo
9403.30	– uredsko pokućstvo od drva
9403.40	– kuhinjsko pokućstvo od drva
9403.50	– pokućstvo za spavaće sobe od drva
9403.60	ostalo pokućstvo od drva
9403.70	– pokućstvo od plastičnih masa
9403.709	– – – ostalo
9403.80	– pokućstvo od ostalih materijala, uključujući trsku, pruće, bambus i slične materijale
9403.90	– dijelovi
9403.901	– – – od drva
9403.902	– – – od kovina
9403.903	– – – od plastičnih masa
9403.909	– – – od ostalih materijala

DODATAK III.

DEFINICIJA PROIZVODA OD MLADE GOVEDINE (BABY-BEEF) NAVEDENIH U ČLANKU 27., STAVAK (2)

Bez obzira na pravila za tumačenje Kombinirane nomenklature, tekst opisa proizvoda treba uzeti samo kao naznaku, s obzirom na to da je preferencijalni režim, u kontekstu ovoga Dodatka, određen opsegom oznaka KN. Tamo gdje su naznačene oznake ex KN, preferencijalni će se režim utvrdit zajedničkom primjenom oznake KN i odgovarajućega opisa.

KN oznaka	TARIC potpodjela	Opis
		Živa goveda:
		– Ostala:
		– – Domaće pasmine:
		– – – čija težina premašuje 300 kg:
		– – – – junice (ženska goveda koja nisu imala telad):
ex 0102 90 51		– – – – – za klanje:
	10	— koja nemaju trajne zube, težine od 320 kg ili više, ali koja ne premašuje 470 kg (1)
ex 0102 90 59		– – – – – Ostala:
	11 21 31 91	— koja nemaju trajne zube, težine od 320 kg ili više, ali koja ne premašuje 470 kg (1)
		– – – – Ostala:
ex 0102 90 71		– – – – – za klanje:
	10	— bikovi i volovi koji nemaju trajne zube, težine od 350 kg ili više, ali čija težina ne premašuje 500 kg (1)
ex 0102 90 79		– – – – – Ostala:
	21 91	— bikovi i volovi koji nemaju trajne zube, težine od 350 kg ili više, ali čija težina ne premašuje 500 kg (1)
		Meso goveda, svježe ili hlađeno:
ex 0201 10 00		– trupovi i polovice:
	91	— trupovi težine od 180 kg ili više, ali koja ne premašuje 300 kg, i polovice težine od 90 kg ili više, ali koja ne premašuje 150 kg, niskog stunja okoštavanja hrskavice (posebno hrskavice symphysis pubis i vertebralne apofize), meso svjetloružičaste boje i mast, iznimno fine strukture, bijele do svjetložute boje (1)
		– ostalo komadi s kostima:
ex 0201 20 20		– – „kompenzirane” četvrtine:
	91	— „kompenzirane”četvrtine težine od 90 kg ili više, ali čija težina ne premašuje 150 kg, niskog stupnja okoštavanja hrskavice (posebno hrskavice symphysis pubis i vertebralne apofize), meso svjetloružičaste boje i mast, iznimno fine strukture, bijele do svjetložute boje (1)
ex 0201 20 30		– neodvojene ili odvojene prednje četvrtine:
	91	– – zxodvojene prednje četvrtine, težine od 45 kg ili više, ali koja ne premašuje 75 kg, niskog stupnja okoštavanja hrskavice (posebno hrskavice symphysis pubis i vertebralne apofize), meso svjetloružičaste boje i mast, iznimno fine strukture, bijele do svjetložute boje (1)
ex 0201 20 50		– neodvojene ili odvojene stražnje četvrtine:
	91	– – odvojene stražnje četvrtine težine od 45 kg ili više, ali koja ne premašuje 75 kg (ali težine tzv. pistola reza od 38 kg ili više, koja ne premašuje 68 kg), niskog stupnja okoštavanja hrskavice (posebno hrskavice symphysis pubis i vertebralne apofize), meso svjetloružičaste boje i mast, iznimno fine strukture, bijele do svjetložute boje (1)

---

(1)  Proizvod iz ovog potpoglavlja podliježe uvjetima navedenim u odgovarajućim odredbama Zajednice.

DODATAK IV. (a)

HRVATSKE CARINSKE KONCESIJE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE

(Nulta stopa carine za neograničene količine od dana stupanja na snagu Sporazuma) navedene u članku 27., stavak (3) (a) (i)

Hrvatska tarifna oznaka	Opis
0105 19 12	– – – pačići, za tov
0105 19 22	– – – guščići, za tov
0105 19 3	– – – biserke
0106 00 7	– – – pčelinje zajednice i matice
0205 00	Konjsko i magareće meso ili meso mula i mazgi, svježe, rashlađeno ili smrznuto
0407 00	Jaja peradi i ptičja jaja, u ljusci, svježa, konzervirana ili skuhana:
0407 00 59	– – – ptičja jaja, ostala
0410 00	Jestivi proizvodi životinjskog podrijetla što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu
0504 00	Životinjska crijeva, mjehuri i želuci (osim ribljih) cijeli ili u komadima, svježi, rashlađeni, smrznuti, soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni:
0604	Lišće, grane i ostali dijelovi bilja, bez cvjetova ili cvjetnih pupoljaka i trave, mahovine i lišaji, prikladni za bukete ili za ukrašavanje, svježi, sušeni, bojeni, bijeljeni, impregnirani ili drukčije pripremljeni:
0801	Kokosov orah, brazilski orah i indijski (cashew) orah, svježi ili osušeni, oljušteni ili neoljušteni:
0803 00	Banane, uključujući rajsku smokvu, svježe ili suhe
0804 10	– datulje
0804 30	– ananas
0805 30	– – limuni (Citrus limon, Citrus limonum) i limeta (Citrus aurantifolia)
0805 40	– – limunika (grape fruit)
0805 90	– ostali
0806 20	– suho
0807 20	– papaje
0814 00	Kore agruma, dinja i lubenica, svježe, smrznute, suhe ili privremeno konzervirane u slanoj vodi, sumporenoj vodi ili u drugim otopinama za konzerviranje
09011	– kava, nepržena:
0902	Čaj, aromatizirani ili nearomatizirani:
0904	Papar roda Piper; suha, drobljena ili mljevena paprika roda Capsicum ili roda Pimenta:
0905 00	Vanilija
0906	Cimet i cvijet cimetova drveta:
0907 00	Klinčići (cijeli plodovi, pupoljci i peteljke)
0908	Muškatni orah, macis i kardamon:
0909	Sjeme anisa, badijana, komorača, korijandera, kima i kumina; bobice kleke:
0910	Ingver (đumbir), šafran, kurkuma, majčina dušica, lovor u listu, kari (carry) i ostali začini:
1001 10	– tvrda pšenica:
1002 00 1	– – – raž, sjemenska
1003 00 1	– – – ječam, sjemenski
1004 00 1	– – – zob, sjemenska
1005 10	– kukuruz, sjemenski
1006	Riža:
1007 00	Sirak u zrnu
1008	Heljda, proso, sjeme za ptice; ostale žitarice:
1106	Brašno, krupica i prah od osušenoga mahunastoga povrća iz tar. br. 07.13, od sagoa, korijenja ili gomolja iz tar. broja 07.14 ili od proizvoda iz poglavlja 8:
1108	Škrob; inulin:
1109 00	Pšenični gluten, osušeni ili neosušeni
1210	Hmelj, svježi ili sušeni, uključujući drobljeni ili mljeveni ili u obliku peleta; lupulin:
1211	Bilje i dijelovi bilja (uključujući sjemenje i plodove), svježe ili sušeno, rezano ili cijelo, drobljeno ili mljeveno, vrsta koje se poglavito upotrebljavaju u parfimeriji, farmaciji ili za insekticidne, fungicidne ili u slične svrhe:
1212 10	– rogači, uključujući i sjeme
1212 30	– koštice i jezgre iz koštica marelice, breskve i šljive
1212 99	– – ostalo
1213 00	Slama i pljeva od žitarica, sirove, nepripremljene, uključujući sječene, mljevene ili prešane ili u obliku peleta
1214	Broskva, stočna repa, korjenjače za hranidbu stoke, sijeno, lucerna (alfalfa), djetelina, grahorka, stočni kelj, lupina, grahorica i slični proizvodi za stočnu hranu, uključujući i oblik peleta:
1301	Šelak; prirodne gume, smole, gumesmole (na primjer, balzami):
1302	Biljni sokovi i ekstrakti; pektinske tvari, pektinati i pektati; agaragar i ostale sluzi i zgušćivači, dobiveni od biljnih proizvoda, modificirani ili nemodificirani:
1501 00 1	– – – tehnička svinjska mast (nepogodna za ljudsku prehranu)
1501 00 3	– – – tehnička mast peradi
1501 00 4	– – – jestiva mast peradi
1501 00 9	– – – ostalo
1502 00	Masti od goveda, ovaca ili koza, osim iz tar. br. 15.03:
1503 00	Stearin od svinjske masti, ulje od svinjske masti, oleostearin, oleoulje i ulje od loja, neemulgirani, nemiješani ili na drugi način pripremljeni
1504	Masti i ulja i njihove frakcije, od riba ili morskih sisavaca, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani:
1516 10	– životinjske masti i ulja i njihove frakcije
1702 1	– laktoza i laktozni sirup:
1702 60	– ostala fruktoza i fruktozni sirup s udjelom više od 50 % u masti fruktoze u suhom stanju
1703 10	– melase od šećerne trske
2003 20	– tartufi
2009 11	– – smrznuti sok od naranče
2009 19 1	– – – koncentrirani sok od naranče
2009 20 1	– – – koncentrirani sok od grape-fruita
2009 30 1	– – – koncentrirani sok od ostalih agruma
2009 40 1	– – koncentrirani sok od ananasa
2009 70 1	– – – koncentrirani sok od jabuka
2009 80 1	– – – koncentrat soka od rajčice
2009 80 2	– – – koncentrat soka od ostalog voća i povrća
2009 90 1	– – koncentrirane mješavine sokova
2301	Brašno, prah i pelete od mesa ili mesnih otpadaka, od ribe ili ljuskavaca, mekušaca ili ostalih vodenih beskralježnjaka, nepogodni za ljudsku prehranu; čvarci.
2302 10	– kukuruzni
2302 20	– rižini
2302 40	– ostalih žitarica
2303 10	– ostaci od proizvodnje škroba i slični ostaci:
2305 00	Uljane pogače i ostali kruti ostaci dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija, nemljeveni, mljeveni ili peletirani
2306 70	– od klica kukuruza
2307 00	Vinski talog; vinski kamen (stpriješ), sirovi
2308	Biljni materijali, biljni otpaci i ostaci od prerade biljnih materijala i sporedni proizvodi, peletirani ili nepeletirani, koji se upotrebljavaju za hranidbu životinja, što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu:
2309 10	– hrane za pse i mačke, pripremljena za prodaju na malo

DODATAK IV. (b)

HRVATSKE CARINSKE KONCESIJE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE

(Nulta stopa carine unutar kvote od stupanja na snagu Sporazuma) navedene u članku 27., stavak (3) (a) ii.

Hrvatska tarifna oznaka	Opis	Carinska kvota (tone)	Godišnje povećanje kvote (tone)
0204	Ovčje ili kozje meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto	100	5
0207	Meso peradi i jestivi otpaci peradi iz tar. broja 01.05, svježi, rashlađeni ili smrznuti.	550	30
0805 10	naranče	25 000	1 250
0809 10	marelice:	1 000	50
0810 10	jagode:	200	10
1002 009	raž, ostala	500	100
1206 009	sjeme suncokreta, ostalo	100	5
1507	Sojino ulje i njegove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani:	200	10
2004 90	– ostalo povrće i mješavine povrća	100	5
2009 89	– ostali sok	300	15

DODATAK IV. (c)

HRVATSKE CARINSKE KONCESIJE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE

(Nulta stopa carine za neograničene količine nakon jedne godine od stupanja na snagu Sporazuma) navedene u članku 27., stavak (3) (b) (i)

Hrvatska tarifna oznaka	Opis
0206	Drugi klaonični proizvodi od goveđega, svinjskoga, ovčjega, kozjega, konjskoga i magarećeg mesa ili od mesa mula i mazgi, pogodni za ljudsku prehranu, svježi, rashlađeni ili smrznuti.
0208	Ostalo meso i jestivi mesni i drugi klaonični proizvodi, svježi, rashlađeni ili smrznuti.
0407 00 69	– – – guščja jaja, ostala
0407 009	– – – ostala jaja
0714	Manioka, arorut, salep, čičoka, slatki krumpir i slično korijenje i gomolji s visokim udjelom škroba ili inulina, svježi, rashlađeni, smrznuti ili osušeni, cijeli ili rezani ili u obliku peleta; srž od sago-drveta.
0802	Ostali orašasti plodovi, svježi, suhi, oljušteni ili neoljušteni.
0811	Voće uključujući orašaste plodove, nekuhano ili kuhano u vodi ili pari, smrznuto, s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih sladila.
0812	Voće uključujući orašaste plodove, privremeno konzervirano (npr. sumpornim dioksidom, u slanoj vodi, u sumporenoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali u takvom stanju neprikladno za neposrednu prehranu.
0813	Voće, suho, osim onoga koje se razvrstava u tar. br. 08.01 od 08.06; mješavine orašastih plodova ili suhog voća iz ovog poglavlja.
1209	Sjeme, plodovi i spore, vrsta koje se rabi za sjetvu.
1603 00	Ekstrakti i sokovi od mesa, riba, ljuskavaca, mekušaca ili od drugih vodenih beskralježnjaka.
2003 10	– gljive
2005 60	– šparoge
2007 91	– – od agruma
2008 19	– – ostalo, uključujući mješavine
2008 20	– ananas
2008 30	– agrumi
2008 80	– jagode
2008 991	– – – banane i kokosov orah
2303 20	– rezanci šećerne repe, otpaci šećerne trske i drugi otpaci od proizvodnje šećera
2303 30	otpaci iz pivovara i destilana
2304 00	Uljane pogače i ostali kruti ostaci dobiveni pri ekstrakciji ulja od soje, nemljeveni, mljeveni ili peletirani.
2306 40	– od sjemena uljane repice

DODATAK IV. (d)

HRVATSKE CARINSKE KONCESIJE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE

(Postupno ukidanje carina koje su utvrđene po načelu najpovlaštenije države unutar carinskih kvota) navedene u članku 27., stavak (3) (c) (i)

Carine za proizvode koji su navedeni u ovom Dodatku bit će snižene i ukinute prema ovom rasporedu:

—	od stupanja na snagu Sporazuma sve će carine biti snižene na 80 % osnovne carine;

—	1. siječnja 2003. godine sve će carine biti snižene na 60 % osnovne carine;

—	1. siječnja 2004. godine sve će carine biti snižene na 40 % osnovne carine;

—	1. siječnja 2005. godine sve će carine biti snižene na 20 % osnovne carine;

—	1. siječnja 2006. godine ukinut će se preostale carine.

Hrvatska tarifna oznaka	Opis	Carinska kvota (tone)	Godišnje povećanje kvote (tone)
0103 9	ostale žive svinje	500	25
0210	Meso, jestivi mesni i drugi klaonični proizvodi, soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni; jestivo brašno i prah od mesa ili oddrugih klaoničnih proizvoda	300	15
0401	Mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani i bez dodatnog šećera ili drugih sladila	3 000	150
0402	Mlijeko i vrhnje, koncentrirani ili s dodanim šećerom ili drugim tvarima za zaslađivanje	14 000	700
0405 10	– maslac	200	10
0702	Rajčica, svježa ili rashlađena	7 500	375
0703 20	– – češnjak:	1 000	50
0805 20	— mandarine (uključujući tangirske i satsumas mandarine); hibridi agruma(klementina, vilking i sl.)	2 400	120
0806 10	svježe grožđe	8 000	400
1509	Maslinovo ulje (dobiveno mehaničkim postupkom) injegove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ili kemijskinemodificirani	350	20
1602 41 do 1602 49	Pripremljeni ili konzervirani proizvodi od svinjskog mesa	300	15
1701	Šećer od šećerne trske i šećerne repe i kemijski čistasaharoza, u krutom stanju.	5 700	285
2002	Rajčice pripremljene ili konzervirane na drugi načinosim u octu ili octenoj kiselini	4 800	240
2009 19 9	– sok od naranče, ostali	1 800	90

DODATAK IV. (e)

HRVATSKE CARINSKE KONCESIJE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE

(Postupno snižavanje carina koje su utvrđene po načelu najpovlaštenije države za neograničene količine) navedene u članku 27., stavak (3) (c) ii.

Carine za proizvode koji su navedeni u ovom Dodatku bit će snižene prema ovom rasporedu:

—	od stupanja na snagu Sporazuma svaka će carina biti snižena na 90 % osnovne carine;

—	1. siječnja 2003. godine sve će carine biti snižene na 80 % osnovne carine;

—	1. siječnja 2004. godine sve će carine biti snižene na 70 % osnovne carine;

—	1. siječnja 2005. godine sve će carine biti snižene na 60 % osnovne carine;

—	1. siječnja 2006. godine sve će carine biti snižene na 50 % osnovne carine.

Hrvatska tarifna oznaka	Opis
0104	Ovce i koze, žive
1015	Domaća perad živa (kokoši vrste Gallus domesticus, patke, guske, pure i biserke)
0105 12	– – purići
0105 92	– – kokoši vrste Gallus domesticus mase do 2 000 g
0105 92 2	– – – ostale
0209	Svinjska slanina i salo očišćeni od mesa i salo peradi, netopljeni niti drukčije ekstrahirani, svježi, rashlađeni, smrznuti, soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni
0404	Surutka, koncentrirana ili nekoncentrirana, s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih sladila; proizvodi koji se sastoje od prirodnih sastojaka mlijeka s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih sladila, što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu
0407 00	Jaja peradi i ptičja jaja, u ljusci, svježa, konzervirana ili skuhana
0407 00 4	– – – purja jaja
0601	Lukovice, gomolji, gomoljasto korijenje, izdanci korijena, reznice i podanci za sadnju, u vegetaciji ili u cvatu; biljka i korijen cikorije, osim korijena iz tar. broja 12.12
0602	Ostale žive biljke (uključujući njihovo korijenje), reznice, plemke i cijepovi; miceliji gljiva
0603	Rezano cvijeće i cvjetni pupoljci vrsta prikladnih za bukete ili za ukrašavanje, svježi, sušeni, bojeni, bijeljeni, impregnirani ili drukčije pripremljeni
0708	Mahunasto povrće u mahunama ili zrnu, svježe ili rashlađeno
0710	Povrće (uključujući i blanširano), smrznuto
0711	Povrće privremeno konzervirano (npr. sumpornim dioksidom, u slanoj vodi, sumporenoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali u stanju neprikladnom za neposrednu prehranu
0712	Sušeno povrće, cijelo, rezano u komade ili mljeveno, ali dalje nepripremljeno
0713	Sušeno mahunasto povrće u zrnu, oljušteno ili neoljušteno ili lomljeno
0901	Kava, pržena ili nepržena sa ili bez kofeina; kavine ljuske i opne, nadomjesci kave, koji sadrže kavu bilo u kojem postotku
0901 2	– kava, pržena
1003 00	Ječam
1003 00 2	– – – pivarski
1004 00	Zob
1004 00 9	– – – ostala
1005	Kukuruz
1005 90	– ostali
1104	Žitarice u zrnu na drugi način obrađene (npr. oljuštene, valjane, u ljuskicama, perlirane, obrezane ili gnječene), osim riže iz tar. broja 10.06; klice žitarica, cijele, valjane, uljuskicama ili mljevene
1105	Brašno, krupica, prah, ljuskice, granule i pelete od krumpira
1702 30	– glukoza (dekstroza) i glukozni sirup bez udjela fruktoze ili s udjelom fruktoze manje od 20 % po masi u suhom stanju
1702 40	– glukoza i glukozni sirup s udjelom 20 % do 50 % fruktoze po masi u suhom stanju
2005	Ostalo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u – octu ili octenoj kiselini, nesmrznuto, osim proizvoda iz tar. br. 20.06
2005 40	– grašak (Pisum sativum)
2005 51	– – grah u zrnu
2008	Voće, uključujući i orašaste plodove i ostali jestivi dijelovi biljaka, drukčije pripremljeni ili konzervirani, s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih sladila ili alkohola, što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu
2008 50	– marelice
2008 70	– breskve
2009	Voćni sokovi (uključujući mošt od grožđa) i sokovi od povrća, nefermentirani i bez dodanog alkohola, s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih sladila
2009 40	– sok od ananasa
2009 40 9	– – – ostali
2009 60	– sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa)
2206	Ostala fermentirana pića (npr. jabukovača, kruškovača, medovina); mješavine fermentiranih pića i mješavine fermentiranih i bezalkoholnih pića, nespomenute ili obuhvaćene na drugom mjestu
2302	Posije (mekinje) i ostali ostaci dobiveni prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom žitarica i mahunarki (leguminoza), nepeletirani i peletirani
2302 30	– pšenični
2306	Uljane pogače i ostali kruti ostaci dobiveni ekstrakcijom biljnih masti ili ulja, osim onih iz tar. br. 23.04 i 23.05, nemljeveni, mljeveni ili peletirani
2306 90	– ostalo
2309	Proizvodi koji se upotrebljavaju za hranidbu životinja
2309 90	– ostalo

DODATAK IV. (f)

HRVATSKE CARINSKE KONCESIJE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE

(Postupno snižavanje carina koje su utvrđene po načelu najpovlaštenije države unutar kvota) navedene u članku 27., stavak (3) (c) iii.

Carine za proizvode koji su navedeni u ovom Dodatku bit će snižene prema ovom rasporedu:

—	od stupanja na snagu Sporazuma sve će carine biti snižene na 90 % osnovne carine;

—	1. siječnja 2003. godine sve će carine biti snižene na 80 % osnovne carine;

—	1. siječnja 2004. godine sve će carine biti snižene na 70 % osnovne carine;

—	1. siječnja 2005. godine sve će carine biti snižene na 60 % osnovne carine;

—	1. siječnja 2006. godine sve će carine biti snižene na 50 % osnovne carine.

Hrvatska tarifna oznaka	Opis	Carinska kvota (tone)	Godišnje povećanje kvote (tone)
0102 90	Ostala živa govedina	200	10
0202	Goveđe meso, smrznuto	3 000	150
0203	Svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto	7 300	365
0406	Sir i skuta	2 000	100
0701	Krumpir, svjež ili rashlađen	12 000	600
0703 10	crveni luk i ljutika	10 000	500
0703 90	poriluk i ostale vrste luka
0807 1	– dinje (uključujući i lubenice)	5 500	275
0808 10	svježe jabuke	5 400	300
1101	Brašno od pšenice ili suražice	900	45
1103	Prekrupa, krupica i pelete od žitarica	7 800	390
1107	Slad, prženi ili neprženi	15 000	750
1601 00	Kobasice i slični proizvodi, od mesa, od drugih klaoničkih jestivih proizvoda ili od krvi; složeni prehrambeni proizvodi na osnovi tih proizvoda	1 800	90
1602 10 do 1602 39 1602 50 do 1602 90	Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa (osim svinjskog mesa), od drugih klaoničkih proizvoda ili od krvi:	500	30
2401	Duhan sirovi ili neprerađeni; duhanski otpaci	200	10

DODATAK V. (a)

PROIZVODI NAVEDENI U ČLANKU 28., STAVAK (1)

Uvoz u Europsku zajednicu sljedećih proizvoda podrijetlom iz Hrvatske bit će predmetom dolje navedenih koncesija:

KN oznaka	Opis	Prva godina (carina %)	Druga godina (carina %)	Treća i sljedeće godine (carina %)
0301 91 10 0301 91 90 0302 11 10 0302 11 90 0303 21 10 0303 21 90 0304 10 11 ex 0304 10 19 ex 0304 10 91 0304 20 11 ex 0304 20 19 ex 0304 90 10 ex 0305 10 00 ex 0305 30 90 0305 49 45 ex 0305 59 90 ex 0305 69 90	Pastrva (Salmo trutta, Oncorhynchus mykiss, Oncorhynchus clarki, Oncorhynchus aguabonita, Oncorhynchus gilae, Oncorhynchus apache i Oncorhynchus chrysogaster): živa; svježa ili rashlađena, smrznuta; sušena, soljena ili u salamuri; dimljena; fileti i ostalo riblje meso; riblje brašno, krupica i pelete, pogodni za ljudsku prehranu	Kvota: 30 t uz 0 %. Preko kvote: 90 % od MFN carine	Kvota: 30 t uz 0 %. Preko kvote: 80 % od MFN carine	Kvota: 30 t uz 0 %. Preko kvote: 70 % od MFN carine
0301 93 00 0302 69 11 0303 79 11 ex 0304 10 19 ex 0304 10 91 ex 0304 20 19 ex 0304 90 10 ex 0305 10 00 ex 0305 30 90 ex 0305 49 80 ex 0305 59 90 ex 0305 69 90	Šaran: živi; svjež ili rashlađen, smrznuti; sušen, soljen ili u salamuri, dimljen; fileti i ostalo riblje meso; riblje brašno, krupica i pelete, pogodni za ljudsku prehranu	Kvota: 210 t uz 0 %. Preko kvote: 90 % od MFN carine	Kvota: 210 t uz 0 %. Preko kvote: 80 % od MFN carine	Kvota: 210 t uz 0 %. Preko kvote: 70 % od MFN carine
ex 0301 99 90 0302 69 61 0303 79 71 ex 0304 10 38 ex 0304 10 98 ex 0304 20 95 ex 0304 90 97 ex 0305 10 00 ex 0305 30 90 ex 0305 49 80 ex 0305 59 90 ex 0305 69 90	Orada (Dentex dentex i Pagellus spp.): živa; svježa ili rashlađena, smrznuta; sušena, soljena ili u salamuri, dimljena; fileti i ostalo riblje meso; riblje brašno, krupica i pelete, pogodni za ljudsku prehranu	Kvota: 35 t uz 0 %. Preko kvote: 80 % od MFN carine	Kvota: 35 t uz 0 %. Preko kvote: 55 % od MFN carine	Kvota: 35 t uz 0 %. Preko kvote: 30 % od MFN carine
ex 0301 99 90 0302 69 94 ex 0303 77 00 ex 0304 10 38 ex 0304 10 98 ex 0304 20 95 ex 0304 90 97 ex 0305 10 00 ex 0305 30 90 ex 0305 49 80 ex 0305 59 90 ex 0305 69 90	Lubin (Dicentrarchus labrax): živa; svježa ili rashlađena, smrznuta; sušena, soljena ili u salamuri, dimljena; fileti i ostalo riblje meso; riblje brašno, krupica i pelete, pogodni za ljudsku prehranu	Kvota: 550 t uz 0 %. Preko kvote: 80 % od MFN carine	Kvota: 550 t uz 0 %. Preko kvote: 55 % od MFN carine	Kvota: 550 t uz 0 %. Preko kvote: 30 % od MFN carine

CN kod	Opis	Godišnja kvota	Carina
1604 13 11 1604 13 19 1604 20 50	Pripremljene ili konzervirane srdele i papaline	180 tona	6 %
1604 16 00 1604 20 40	Pripremljeni ili konzervirani inćuni	40 tona	12,5 %

Za količine koje prelaze kvotu u cijelosti će se primjenjivati carine koje su utvrđene po načelu najpovlaštenije države.

Carine za sve proizvode iz HS tarifne oznake 1604., osim pripremljenih ili konzerviranih srdela i papalina te inćuna, bit će snižene prema ovom rasporedu na navedene razine:

Godina	Prva godina (carina %)	Druga godina (carina %)	Treća godina (carina %)	Četvrta i sljedeće godine (carina %)
Carina	80 % od MFN	70 % od MFN	60 % od MFN	50 % od MFN

DODATAK V. (b)

PROIZVODI NAVEDENI U ČLANKU 28., STAVAK (2)

Uvoz u Hrvatsku sljedećih proizvoda podrijetlom iz Europske zajednice bit će predmetom dolje navedenih koncesija:

KN oznaka	Opis	Prva godina (carina %)	Druga godina (carina %)	Treća i sljedeće godina (carina %)
0301 91 10 0301 91 90 0302 11 10 0302 11 90 0303 21 10 0303 21 90 0304 10 11 ex 0304 10 19 ex 0304 10 91 0304 20 11 ex 0304 20 19 ex 0304 90 10 ex 0305 10 00 ex 0305 30 90 0305 49 45 ex 0305 59 90 ex 0305 69 90	Pastrva (Salmo trutta, Oncorhynchus mykiss, Oncorhynchus clarki, Oncorhynchus aguabonita, Onchorynchus gilae, Oncorhynchus apache i Onchorhynchus chrysogaster): živa; svježa ili rashlađena, smrznuta; sušena, soljena ili u salamuri, dimljena; fileti i ostalo riblje meso; riblje brašno, krupica i pelete, pogodni za ljudsku prehranu	Kvota: 25 t uz 0 %. Preko kvote: 90 % od MFN carine	Kvota: 25 t uz 0 %. Preko kvote: 80 % od MFN carine	Kvota: 25 t uz 0 %. Preko kvote: 70 % od MFN carine
0301 93 00 0302 69 11 0303 79 11 ex 0304 10 19 ex 0304 10 91 ex 0304 20 19 ex 0304 90 10 ex 0305 10 00 ex 0305 30 90 ex 0305 49 80 ex 0305 59 90 ex 0305 69 90	Šaran: živi; svjež ili rashlađen, smrznuti; sušen, soljen ili u salamuri, dimljen; fileti i ostalo riblje meso; riblje brašno, krupica i pelete, pogodni za ljudsku prehranu	Kvota: 30 t uz 0 %. Preko kvote: 90 % od MFN carine	Kvota: 30 t uz 0 %. Preko kvote: 80 % od MFN carine	Kvota: 30 t uz 0 %. Preko kvote: 70 % od MFN carine
ex 0301 99 90 0302 69 61 0303 79 71 ex 0304 10 38 ex 0304 10 98 ex 0304 20 95 ex 0304 90 97 ex 0305 10 00 ex 0305 30 90 ex 0305 49 80 ex 0305 59 90 ex 0305 69 90	Orada (Dentex dentex i Pagellus spp.): živa; svježa ili rashlađena, smrznuta; sušena, soljena ili u salamuri, dimljena; fileti i ostalo riblje meso; riblje brašno, krupica - i pelete, pogodni za ljudsku prehranu	Kvota: 35 t 0 %. Preko kvote 55 % od MFN carine	Kvota: 35 t uz 0 % Preko kvote: 30 % od MFN carine	Kvota 35 t uz 0 % Preko kvote: 80 % od MFN carine

CN kod	Opis	Godišnja kvota	Carina
1604 13 11 1604 13 19 ex 1604 20 50	Pripremljene ili konzervirane srdele i papaline	70 tona	12,5 %
1604 16 00 1604 20 40	Pripremljeni ili konzervirani inćuni	25 tona	10,5 %

Za količine koje prelaze kvotu u cijelosti će se primjenjivati carine koje su utvrđene po načelu najpovlaštenije države.

Carine za sve proizvode iz HS tarifne oznake 1604., osim pripremljenih ili konzerviranih srdela i papalina te inćuna, bit će snižene prema ovom rasporedu na navedene razine:

Godina	Prva godina (carina %)	Druga godina (carina %)	Treća godina (carina %)	Četvrta i sljedeće godine (carina %)
Carina	80 % od MFN	70 % od MFN	60 % od MFN	50 % od MFN

DODATAK VI.

POSLOVNI NASTAN: FINANCIJSKE USLUGE

navedene u članku 50.

1.   Financijske usluge: definicija

Financijska je usluga bilo koja usluga financijske prirode koju nudi pružatelj financijskih usluga jedne od stranaka.

Financijske usluge uključuju ove aktivnosti:

A.

Sve usluge osiguranja i usluge povezane s osiguranjem: 1. neposredno osiguranje (uključujući suosiguranje): i. životno; ii. neživotno; 2. reosiguranje i retrocesija; 3. posredovanje i zastupanje u osiguranju, kao što su brokeri i agencije; 4. usluge vezane uz osiguranje, kao što su konzultantske usluge, aktualne usluge, usluge procjene rizika i usluge naplate odštetnih zahtjeva;

B.

Bankarske i ostale financijske usluge (isključujući osiguranje): 1. primanje depozita i ostalih povratnih sredstava od građana; 2. davanje zajmova svih vrsta, uključujući, inter alia, potrošačke kredite, hipotekarne kredite, faktoring (prodaja prava potraživanja) i financiranje komercijalnih poslova; 3. financijski najam (lizing); 4. sve usluge plaćanja i prijenosa novca, uključujući kreditne, platne i debitne kartice, putne čekove i bankovne mjenice; 5. izdavanje garancija i drugih jamstava; 6. trgovanje za vlastiti račun ili za račun stranke, bilo na burzi, na izvanburzovnom tržištu ili na neki drugi način, što se odnosi na: (a) instrumente tržišta novca (čekovi, mjenice, potvrde o depozitu itd.), (b) devize, (c) izvedenice koje uključuju, ali se ne ograničavaju na budućnosnice i opcije, (d) tečajne i kamatne instrumente, uključujući primjerice swap (zamjena), ugovore o terminskoj stopi itd., (e) prenosive vrijednosne papire, (f) ostale prenosive instrumente i financijska sredstva, uključujući zlato; 7. sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira, uključujući pokroviteljstvo izdanja i plasiranje kao agent (javno ili privatno) i pružanje usluga u svezi s tim izdavanjem; 8. brokerski novčani poslovi; 9. upravljanje aktivnom, kao što je upravljanje gotovinom i upravljanje portfeljima, svi oblici upravljanja zajedničkim ulaganjima, upravljanje mirovinskim fondovima, skrbništvo, usluge deponiranja i povjerbe; 10. usluge namirenja i klirinške usluge za financijska sredstva, uključujući vrijednosne papire, izvedenice i ostale prenosive instrumente; 11. pružanje i prijenos financijskih informacija i obrada financijskih podataka i s tim u vezi softvera pružatelja ostalih financijskih usluga; 12. savjetodavne, posredničke i ostale pomoćne financijske usluge u svim poslovima koji su gore navedeni u točkama 1. do 11., uključujući kreditne preporuke i analize, istraživanje i savjetovanje o ulaganjima i portfelju, savjetovanje o kupnji i restrukturiranju poduzeća i strategiji.

Ove aktivnosti nisu uključene u definiciju financijskih usluga:

(a)	aktivnosti koje obavljaju središnje banke ili neka druga javna institucija u provođenju monetarne i tečajne politike;

(b)	aktivnosti koje obavljaju središnje banke, vladine agencije ili tijela vlade, ili javne institucije, za račun vlade ili s jamstvom vlade, osim u slučaju kad te aktivnosti mogu obavljati pružatelji financijskih usluga u tržišnom natjecanju s takvim javnim tijelima;

(c)	aktivnosti koje čine dio zakonskoga sustava socijalne sigurnosti ili javnih mirovinskih programa, osim u slučaju kad te aktivnosti mogu obavljati pružatelji financijskih usluga u tržišnom natjecanju s javnim tijelima ili privatnim institucijama.

DODATAK VII.

STJECANJE NEKRETNINA OD STRANE DRŽAVLJANA EUROPSKE UNIJE

Popis izuzetaka naveden u članku 60. stavak (2)

Izuzeta područja

—	Poljoprivredno zemljište kao što je određeno u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 54/94, pročišćeni tekst, 48/95, 19/98 i 105/99);

—	Područja zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 30/94)

DODATAK VIII.

PRAVO INTELEKTUALNOGA, INDUSTRIJSKOGA I TRGOVAČKOGA VLASNIŠTVA

navedeno u članku 71.

1.

Stranke potvrđuju važnost koju pridaju obvezama koje proizlaze iz ovih višestranih ugovora: — Međunarodne konvencije za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju (Rim 1961.); — Pariške konvencije za zaštitu industrijskoga vlasništva (Stockholmski akt iz 1967., izmijenjen i dopunjen 1979.); — Madridskoga sporazuma o međunarodnoj registraciji žigova (Stockholmski akt 1967., izmijenjen i dopunjen 1979.); — Ugovora o suradnji na području patenata (Washington, 1970., izmijenjen i dopunjen 1979., te izmijenjen 1984.); — Konvencije za zaštitu proizvođača fonograma od neovlaštenog umnožavanja njihovih fonograma (Ženeva, 1971.); — Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetničkih djela (Pariški akt, 1971.); — Nicanskoga sporazuma o međunarodnoj klasifikaciji roba i usluga za potrebe registracije žigova (Ženeva, 1977., izmijenjen i dopunjen 1979.); — Ugovora o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (Ženeva, 1996.); — Ugovora o izvedbama i fonogramima Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (Ženeva, 1996.).

2.

Od stupanja na snagu ovoga Sporazuma, u skladu sa Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualnoga vlasništva (TRIPS), stranke će odobriti trgovačkim društvima i državljanima druge stranke u pogledu priznavanja i zaštite intelektualnoga, industrijskoga i trgovačkoga vlasništva tretman ne manje povoljan od tretmana koji pružaju bilo kojoj trećoj zemlji temeljem dvostranih sporazuma.

---

POPIS PROTOKOLA

Protokol 1.	O tekstilnim i odjevnim proizvodima
Protokol 2.	O proizvodima od čelika
Protokol 3.	O trgovini prerađenim poljoprivrednim proizvodima između Hrvatske i Zajednice
Protokol 4.	Definicija pojma „proizvoda s podrijetlom” i načini upravne suradnje
Protokol 5.	O uzajamnoj upravnoj pomoći u carinskim pitanjima
Protokol 6.	O kopnenom prijevozu

PROTOKOL 1.

o tekstilnim i odjevnim proizvodima

Članak 1.

Ovaj se Protokol primjenjuje na tekstilne i odjevne proizvode (u daljnjem tekstu „tekstilni proizvodi”) koji su navedeni u odsjeku XI (poglavlje 50.–63.) Kombinirane nomenklature Zajednice.

Članak 2.

1.   Tekstilni proizvodi iz odsjeka XI (poglavlje 50.–63.) Kombinirane nomenklature koji su podrijetlom iz Hrvatske, kako je određeno u Protokolu 4. ovoga Sporazuma, ulazit će u Zajednicu bez plaćanja carina danom stupanja na snagu ovoga Sporazuma.

2.   Carine koje se primjenjuju na izravan uvoz u Hrvatsku tekstilnih proizvoda iz odsjeka XI. (poglavlje 50.–63.) Kombinirane nomenklature koji su podrijetlom iz Zajednice, kako je određeno Protokolom 4. ovoga Sporazuma, bit će ukinute danom stupanja na snagu Sporazuma, osim proizvoda koji su navedeni u Dodacima I. i II. ovoga Protokola, za koje će carinske stope biti postupno snižene, kako je u njima navedeno.

3.   U skladu s ovim Protokolom odredbe Sporazuma, a posebno članaka 19. i 20. Sporazuma, primjenjivat će se na trgovinu tekstilnim proizvodima između stranaka.

Članak 3.

Sustav dvostruke kontrole i ostala povezana pitanja glede izvoza tekstilnih proizvoda podrijetlom iz Hrvatske u Zajednicu, kao i proizvoda podrijetlom iz Zajednice u Hrvatsku, određeni su Sporazumom između Europske zajednice i Republike Hrvatske o trgovini tekstilnim proizvodima, koji je parafiran 8. studenoga 2000. godine i koji se primjenjuje od 1. siječnja 2001. godine.

Članak 4.

Od stupanja na snagu ovoga Sporazuma neće se uvoditi nova količinska ograničenja ni mjere s jednakim učinkom, osim onih mjera koje su predviđene gore navedenim Sporazumom i njegovim protokolima.

PROTOKOL 2.

o proizvodima od čelika

Članak 1.

Ovaj će se Protokol primjenjivati na proizvode navedene u poglavlju 72. Zajedničke carinske tarife. Također će se primjenjivati na ostale gotove proizvode od čelika iz gore navedenoga poglavlja, koji bi u budućnosti mogli biti hrvatskoga podrijetla.

Članak 2.

Carine na uvoz koje se primjenjuju u Zajednici za proizvode od čelika koji su podrijetlom iz Hrvatske ukinut će se danom stupanja na snagu Sporazuma.

Članak 3.

1.   Carine na uvoz koje se primjenjuju u Hrvatskoj za proizvode od čelika koji su podrijetlom iz Zajednice, osim proizvoda koji su navedeni u Dodatku I., ukinut će se od stupanja na snagu Sporazuma.

2.   Carine koje se u Hrvatskoj primjenjuju na uvoz proizvoda od čelika, koji su navedeni u Dodatku I., postupno će se ukinuti prema ovom rasporedu:

—	danom stupanja na snagu Sporazuma carina će se sniziti na 65 % osnovne carine,

—	1. siječnja 2003. godine carina će se sniziti na 50 % osnovne carine,

—	1. siječnja 2004. godine carina će se sniziti na 35 % osnovne carine,

—	1. siječnja 2005. godine carina će se sniziti na 20 % osnovne carine,

—	1. siječnja 2006. godine preostale će se carine ukinuti.

Članak 4.

1.   Količinska ograničenja uvoza u Zajednicu proizvoda od čelika koji su podrijetlom iz Hrvatske, kao i mjere s jednakim učinkom, ukinut će se danom stupanja na snagu Sporazuma.

2.   Količinska ograničenja uvoza u Hrvatsku proizvoda od čelika koji su podrijetlom iz Zajednice, kao i mjere s jednakim učinkom, ukinut će se danom stupanja na snagu Sporazuma.

Članak 5.

1.   U pogledu pravila koja su određena člankom 70. Sporazuma stranke potvrđuju potrebu i hitnost da svaka stranka odmah otpočne rješavati bilo koje strukturalne slabosti svoga sektora čelika kako bi osigurala globalnu konkurentnost svoje industrije. Hrvatska će stoga u roku od dvije godine pokrenuti potrebne programe restrukturiranja i prilagodbe svoje industrije čelika da bi postigla održivost toga sektora pod normalnim tržišnim uvjetima. Na traženje Zajednica će Hrvatskoj pružiti odgovarajuće tehničke savjete kako bi se postigao taj cilj.

2.   Nastavno na pravila koja su određena člankom 70. ovoga Sporazuma, svi postupci protivni odredbama ovog članka procijenit će se na osnovi posebnih kriterija proizašlih iz primjene pravila o državnim potporama Zajednice, uključujući sekundarno zakonodavstvo, kao i bilo koja posebna pravila o kontroli državne potpore koja se primjenjuje u sektoru čelika po isteku Ugovora Europske zajednice za ugljen i čelik.

3.   Radi primjene odredaba stavka 1. iii. članka 70. Sporazuma u odnosu na proizvode od čelika Zajednica potvrđuje da tijekom pet godina od stupanja na snagu Sporazuma Hrvatska može iznimno odobriti državnu potporu za restrukturiranje pod uvjetom:

—	da to na kraju razdoblja restrukturiranja vodi održivosti tvrtki koje bi od toga imale koristi pod normalnim tržišnim uvjetima;

—	da su iznos i intenzitet takve potpore strogo ograničeni na ono što je nužno potrebno za ponovnu uspostavu – održivost, te da se postupno smanjuju;

—	da je program restrukturiranja povezan s globalnom racionalizacijom i smanjivanjem kapaciteta u Hrvatskoj.

4.   Svaka će stranka osigurati punu transparentnost pri uvođenju potrebnoga restrukturiranja i programa pretvorbe potpunom i neprekidnom razmjenom informacija s drugom strankom, uključujući detalje plana restrukturiranja, te iznos, intenzitet i svrhu bilo koje državne potpore koja je dodijeljena temeljem stavka 2. i 3. ovoga članka.

5.   Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje nadzirat će primjenu gore navedenih uvjeta iz stavaka 1.–4.

6.   Ako jedna od stranaka određenu praksu druge stranke smatra nekompatibilnom s uvjetima iz ovoga članka i ako ta praksa nanosi ili prijeti nanošenjem štete interesima prve stranke ili materijalne štete njezinoj domaćoj industriji, ta stranka može poduzeti odgovarajuće mjere nakon konzultacija s Kontaktnom skupinom iz članka 7. ili trideset radnih dana po upućivanju na takve konzultacije.

Članak 6.

Odredbe članaka 19., 20. i 21. Sporazuma primjenjivat će se na trgovinu proizvodima od čelika među strankama.

Članak 7.

Stranke su sporazumne da se radi praćenja i pregledavanja pravilne primjene ovoga Protokola osnuje Kontaktna skupina u skladu sa člankom 115. Sporazuma.

PROTOKOL 3.

o trgovini prerađenim poljoprivrednim proizvodima između Hrvatske i Zajednice

Članak 1.

1.   Zajednica i Hrvatska primjenjuju carine na prerađene poljoprivredne proizvode koji su navedeni u Dodatku I. i Dodatku II., sukladno uvjetima koji su u njima navedeni bez obzira na to jesu li ograničeni kvotama ili nisu.

2.   Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje odlučit će o:

—	proširenju popisa prerađenih poljoprivrednih proizvoda unutar ovoga Protokola,

—	izmjenama carina navedenih u Dodacima I. i II.,

—	povećanju ili ukidanju carinskih kvota.

3.   Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može zamijeniti carine koje su utvrđene ovim Protokolom sustavom uspostavljenim na temelju tržišnih cijena u Zajednici i Hrvatskoj poljoprivrednih proizvoda koji se stvarno upotrebljavaju u proizvodnji prerađenih poljoprivrednih proizvoda koji su predmet ovoga Protokola.

Članak 2.

Carine koje se primjenjuju sukladno članku 1. mogu se sniziti odlukom Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje:

—	kada se u trgovini između Zajednice i Hrvatske snize carine koje se primjenjuju na osnovne proizvode, ili

—	kao odgovor na sniženje koje je rezultat obostranih koncesija u svezi s prerađenim poljoprivrednim proizvodima.

Članak 3.

Zajednica i Hrvatska obavijestit će jedna drugu o upravnim rješenjima koja su usvojena za proizvode obuhvaćene ovim Protokolom. Takva bi rješenja trebala osigurati jednak tretman za sve zainteresirane stranke i trebala bi biti, koliko je to moguće, jednostavna i fleksibilna.

PROTOKOL 4.

Definicija pojma „proizvodi s podrijetlom”i načini upravne suradnje

SADRŽAJ

GLAVA I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Definicije

GLAVA II. DEFINICIJA POJMA „PROIZVODI S PODRIJETLOM”

Članak 2.

Opći uvjeti

Članak 3.

Dvostrana kumulacija u Zajednici

Članak 4.

Dvostrana kumulacija u Hrvatskoj

Članak 5.

Proizvodi dobiveni u cijelosti

Članak 6.

Dostatno obrađeni ili prerađeni proizvodi

Članak 7.

Nedostatno obrađeni ili prerađeni proizvodi

Članak 8.

Kvalifikacijska jedinica

Članak 9.

Pribor, zamjenski dijelovi i alati

Članak 10.

Setovi

Članak 11.

Neutralni elementi

GLAVA III. TERITORIJALNI UVJETI

Članak 12.

Načelo teritorijalnosti

Članak 13.

Izravni prijevoz

Članak 14.

Izložbe

GLAVA IV. POVRAT ILI IZUZEĆE

Članak 15.

Zabrana povrata carine ili izuzeća od carine

GLAVA V. DOKAZ O PODRIJETLU

Članak 16.

Opći uvjeti

Članak 17.

Postupak izdavanja potvrde o prometu robe EUR1

Članak 18.

Naknadno izdane potvrde o prometu robe EUR1

Članak 19.

Izdavanje duplikata potvrde o prometu robe EUR1

Članak 20.

Izdavanje potvrde o prometu robe EUR 1 na temelju prethodno izdanoga ili popunjenoga dokaza o podrijetlu

Članak 21.

Uvjeti za davanje izjave na računu

Članak 22.

Ovlašteni izvoznik

Članak 23.

Valjanost dokaza o podrijetlu

Članak 24.

Podnošenje dokaza o podrijetlu

Članak 25.

Uvoz u djelomičnim pošiljkama

Članak 26.

Izuzeća od dokazivanja podrijetla

Članak 27.

Dokazane isprave

Članak 28.

Čuvanje dokaza o podrijetlu i dokaznih isprava

Članak 29.

Nepodudarnost i formalne pogreške

Članak 30.

Iznosi iskazani u eurima

GLAVA VI. ORGANIZACIJA UPRAVNE SURADNJE

Članak 31.

Uzajamna pomoć

Članak 32.

Provjera dokaza o podrijetlu

Članak 33.

Rješavanje sporova

Članak 34.

Kazne

Članak 35.

Slobodne zone

GLAVA VII. CEUTA I MELILLA

Članak 36.

Primjena protokola

Članak 37.

Posebni uvjeti

GLAVA VIII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 38.

Izmjene i dopune Protokola

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ovoga Protokola:

(a)	„izrada” označuje svaku obradu ili preradu, uključujući sklapanje ili posebne postupke;

(b)	„materijal” označuje svaki sastojak, sirovinu, sastavnicu ili dio itd. koji služi u izradi određenoga proizvoda;

(c)	„proizvod” označuje proizvod koji se dobiva postupkom izrade, čak i ako je namijenjen za uporabu u nekom drugom proizvodnom postupku;

(d)	„robe” označuje i materijal i proizvode;

(e)	„carinska vrijednost” označuje vrijednost koja je utvrđena u skladu sa Sporazumom o provedbi članka VII. Općega sporazuma o carinama i trgovini 1994 (Sporazum Svjetske trgovinske organizacije o određivanju carinske vrijednosti);

(f)

„cijena fco tvornica” označuje cijenu koja je plaćena za određeni proizvod u korist proizvođača u Zajednici odnosno Hrvatskoj u čijoj je tvrtki obavljen posljednji postupak obrade ili prerade, pod uvjetom da ta cijena uključuje vrijednost svih uporabljenih materijala, umanjenu za sve domaće poreze koji podliježu ili bi mogli podlijegati povratu po obavljenom izvozu dobivenoga proizvoda;

(g)	„vrijednost materijala” označuje carinsku vrijednost u trenutku uvoza uporabljena materijala bez podrijetla ili, ako taj podatak nije poznat ili ga je nemoguće utvrditi, na prvu utvrdivu cijenu plaćenu za materijal u Zajednici ili u Hrvatskoj;

(h)	„vrijednost materijala s podrijetlom” označuje vrijednost materijala sukladno definiciji iz točke (g), koja se primjenjuje mutatis mutandis;

i.

„dodana vrijednost” razumijeva cijenu proizvoda na paritetu fco tvornica, umanjenu za carinsku vrijednost svih ugrađenih materijala s podrijetlom iz druge ugovorne stranke ili, ako carinska vrijednost nije poznata ili se ne može utvrditi, prvu cijenu koja se može provjeriti, a koja je plaćena za materijale u Zajednici ili Hrvatskoj;

(j)	„poglavlja” i „tarifni brojevi” označuju poglavlja i tarifne brojeve (četveroznamenkaste brojeve) koji se upotrebljavaju u nazivlju koje tvori Harmonizirani sustav naziva i označivanja robe (u daljnjem tekstu „Harmonizirani sustav” ili „HS”);

(k)	„razvrstan” označuje razvrstavanje određenoga proizvoda ili materijala u određeni tarifni broj;

(l)	„pošiljka” označuje proizvode koji se ili otpremaju istodobno od određenoga izvoznika do određenoga primatelja ili su obuhvaćeni jedinstvenom prijevoznom ispravom koja se odnosi na njihovu otpremu od izvoznika do primatelja ili su, ako takva isprava ne postoji, obuhvaćeni jednim računom;

(m)	„teritorij” uključuje i teritorijalne vode.

GLAVA II.

DEFINICIJA POJMA „PROIZVODA S PODRIJETLOM”

Članak 2.

Opći uvjeti

1.   Za potrebe provedbe ovoga Sporazuma smatra se da su ovi proizvodi podrijetlom iz Zajednice:

(a)	proizvodi koji su u cijelosti dobiveni u Zajednici u smislu članka 5. ovoga Protokola;

(b)	proizvodi koji su dobiveni u Zajednici, ali sadrže materijal koji nije u cijelosti ondje dobiven, pod uvjetom da je odnosni materijal podvrgnut u Zajednici dostatnoj obradi ili preradi u smislu članka 6. ovoga Protokola.

2.   Za potrebe provedbe ovog Sporazuma smatra se da su ovi proizvodi podrijetlom iz Hrvatske:

(a)	proizvodi koji su u cijelosti dobiveni u Hrvatskoj u smislu članka 5. ovoga Protokola;

(b)	proizvodi koji su dobiveni u Hrvatskoj, ali sadrže materijal koji nije ondje dobiven u cijelosti, pod uvjetom da je odnosni materijal u Hrvatskoj podvrgnut dostatnoj obradi ili preradi u smislu članka 6. ovoga Protokola.

Članak 3.

Dvostrana kumulacija u Zajednici

Materijal podrijetlom iz Hrvatske smatrat će se materijalom podrijetlom iz Zajednice kada je ugrađen u proizvod ondje dobiven. Taj materijal ne mora biti nužno podvrgnut dostatnoj obradi ili preradi, pod uvjetom da je podvrgnut obradi ili preradi koja nadilazi obradu ili preradu iz članka 7., stavak (1).

Članak 4.

Dvostrana kumulacija u Hrvatskoj

Materijal podrijetlom iz Zajednice smatrat će se materijalom podrijetlom iz Hrvatske kada je ugrađen u proizvod ondje dobiven. Taj materijal ne mora biti nužno podvrgnut dostatnoj obradi ili preradi, pod uvjetom da je podvrgnut obradi ili preradi koja nadilazi obradu ili preradu iz članka 7., stavak (1).

Članak 5.

Proizvodi dobiveni u cijelosti

1.   Smatra se da su u cijelosti dobiveni u Zajednici ili Hrvatskoj:

(a)	mineralni proizvodi koji su izvađeni iz njihova tla ili s njihova morskoga dna;

(b)	biljni proizvodi ondje ubrani ili požnjeveni;

(c)	žive životinje koje su ondje okoćene i uzgojene;

(d)	proizvodi proizvedeni od ondje uzgojenih živih životinja;

(e)	proizvodi koji su dobiveni lovom ili ribolovom ondje obavljenim;

(f)	proizvodi morskoga ribolova i drugi proizvodi koje su njihova plovila izvadila iz mora izvan teritorijalnih voda Zajednice ili Hrvatske;

(g)	proizvodi izrađeni na njihovim brodovima tvornicama isključivo od proizvoda navedenih pod točkom (f);

(h)	rabljeni proizvodi ondje prikupljeni namijenjeni samo za recikliranje sirovina, uključujući rabljene gume koje su prikladne isključivo za protektiranje guma ili uporabu u obliku otpada;

i.	otpad i otpadni materijal nastali slijedom proizvodnih postupaka ondje obavljenih;

(j)	proizvodi koji su izvađeni s morskoga dna ili podzemlja izvan njihovih teritorijalnih voda, pod uvjetom da imaju isključivo pravo na eksploataciju toga dna ili podzemlja;

(k)	roba ondje proizvedena isključivo od proizvoda koji su navedeni pod točkom (a) do (j).

2.   Izrazi „njihova plovila” i „njihovim brodovima tvornicama” iz stavka 1. točka (f) odnosno (g) primjenjuje se isključivo na plovila i brodove tvornice:

(a)	koji su registrirani ili upisani u jednoj od država članica ili u Hrvatskoj;

(b)	koji plove pod zastavom jedne od država članica ili Hrvatske;

(c)

koji se u omjeru od najmanje 50 % nalaze u vlasništvu državljana država članica ili Hrvatske, odnosno trgovačkoga društva sa sjedištem u jednoj od tih država, čiji su direktor ili direktori, predsjednik uprave ili nadzornoga odbora i većina članova te uprave ili odbora su državljani država članica ili Hrvatske i čija polovica kapitala, u slučaju partnerstva ili društava s ograničenom odgovornošću, a povrh svega navedenoga, pripada tim državama ili javnim tijelima odnosno državljanima spomenutih država;

(d)	čiji su zapovjednik i časnici državljani država članica ili Hrvatske i

(e)	u čijem osoblju najmanje 75 % otpada na državljane država članica ili Hrvatske.

Članak 6.

Dostatno obrađeni ili prerađeni proizvodi

1.   Za potrebe članka 2. proizvodi koji nisu dobiveni u cijelosti smatraju se dostatno obrađenima ili prerađenima ako su ispunjeni uvjeti koji su navedeni u popisu iz Dodatka II.

U slučaju svih proizvoda koji su obuhvaćeni ovim Sporazumom, gore se spomenuti uvjeti odnose na vrstu obrade ili prerade kojoj se mora podvrgnuti materijal bez podrijetla koji služi u proizvodnji te se primjenjuje isključivo u vezi s takvim materijalom. Prema tomu, ako se određeni proizvod koji je ispunjavanjem uvjeta koji su navedeni u popisu stekao status proizvoda podrijetlom iz ugovornih stranaka upotrebljava u proizvodnji nekoga drugoga proizvoda, na njega se ne primjenjuju uvjeti koji su primjenjivi na proizvod u koji je ugrađen, a materijal bez podrijetla, koji se možebitno upotrebljavao u njegovoj proizvodnji, ne uzima se u obzir.

2.   Bez obzira na odredbe stavka 1. ovoga članka materijal bez podrijetla koji se, sukladno uvjetima koji su navedeni u popisu, ne bi trebao upotrebljavati u proizvodnji određenoga proizvoda, može se unatoč tomu upotrebljavati pod uvjetom da:

(a)	njegova ukupna vrijednost ne prelazi 10 % tvorničke cijene tog proizvoda;

(b)	da zbog primjene ovoga stavka nije premašen ni jedan od postotaka koji su navedeni u popisu u vezi s najvišom vrijednošću materijala bez podrijetla.

Ovaj se stavak ne primjenjuje na proizvode koji potpadaju pod poglavlja 50. do 63. Harmoniziranog sustava.

3.   Odredbe stavaka 1. i 2. primjenjivat će se uz iznimku slučajeva koji su predviđeni člankom 7.

Članak 7.

Nedostatno obrađeni ili prerađeni proizvodi

1.   Bez utjecaja na stavak 2. sljedeći postupci smatrat će se obradom ili preradom nedostatnom za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom, bilo da su zahtjevi iz članka 6. zadovoljeni ili da nisu:

(a)	postupci kojima se jamči očuvanje robe u dobrom stanju tijekom prijevoza i skladištenja;

(b)	rastavljanje i sastavljanje pošiljaka;

(c)	pranje, čišćenje; uklanjanje prašine, hrđe, ulja, boje ili drugih tvari za prekrivanje;

(d)	glačanje ili prešanje tekstila;

(e)	jednostavni postupci bojenja i laštenja;

(f)	ljuštenje, djelomično ili potpuno izbjeljivanje, poliranje i glaziranje žitarica i riže;

(g)	postupci bojenja šećera ili izrade kocki šećera;

(h)	lupljenje, uklanjanje koštica i guljenje voća, orašastih plodova i povrća;

i.	oštrenje, jednostavno brušenje ili jednostavno rezanje;

(j)	sijanje, prebiranje, razvrstavanje, raspoređivanje, stupnjevanje, slaganje (uključujući i sastavljanje garniture proizvoda);

(k)	jednostavno pakiranje u staklenke, limenke, bočice, vreće, sanduke i kutije, pričvršćivanje na kartone ili daske i svi drugi jednostavni postupci pakiranja;

(l)	stavljanje ili tiskanje oznaka, etiketa, logotipova i drugih sličnih prepoznatljivih znakova na proizvode ili njihovu ambalažu;

(m)	jednostavno miješanje proizvoda, bilo iste ili različite vrste;

(n)	jednostavno sastavljanje dijelova proizvoda radi dobivanja proizvoda u cijelosti ili rastavljanje proizvoda na sastavne dijelove;

(o)	kombinacija dvaju ili više postupaka koji su navedeni pod točkom (a) do (n);

(p)	klanje životinja.

2.   Kako bi se utvrdilo da li se obrada ili prerada kojoj je podvrgnut određeni proizvod može smatrati nedostatnom u smislu stavka 1. ovoga članka, u obzir će se, zajednički gledano, uzeti svi radni postupci koji su obavljeni na nekom proizvodu bilo u Zajednici ili Hrvatskoj.

Članak 8.

Kvalifikacijska jedinica

1.   Kvalifikacijska jedinica za primjenu odredaba ovoga Protokola konkretni je proizvod koji se smatra osnovnom jedinicom, kada se roba razvrstava uporabom nazivlja iz Harmoniziranoga sustava.

Prema tomu:

(a)	kada se proizvod sastavljen od skupine ili skupa predmeta svrstava u jedan tarifni broj Harmoniziranoga sustava, takva cjelina tvori kvalifikacijsku jedinicu;

(b)	kada se pošiljka sastoji od više istovjetnih proizvoda koji su razvrstani u isti tarifni broj Harmoniziranoga sustava, pri primjeni odredaba ovoga Protokola svaki se proizvod mora uzeti pojedinačno.

2.   Kad se u skladu s Općim pravilom 5. Harmoniziranoga sustava, za potrebe razvrstavanja, ambalaža uključuje zajedno s proizvodom, ona će se uključiti i za potrebe utvrđivanja podrijetla.

Članak 9.

Pribor, zamjenski dijelovi i alati

Pribor, zamjenski dijelovi i alati koji se šalju s određenom opremom, strojem, uređajem ili vozilom, koji su dio redovite opreme i stoga uključeni u njihovu cijenu ili koji nisu zasebno fakturirani, smatrat će se sastavnim dijelom te opreme, stroja, uređaja ili vozila.

Članak 10.

Setovi

Setovi, kako su definirani Općim pravilom 3. Harmoniziranoga sustava, smatrat će se proizvodom s podrijetlom kada sve komponente seta imaju podrijetlo. Međutim, kada se set sastoji od proizvoda s podrijetlom i proizvoda bez podrijetla, smatrat će se proizvodom s podrijetlom pod uvjetom da vrijednost proizvoda bez podrijetla ne prelazi 15 % cijene seta fco tvornica.

Članak 11.

Neutralni elementi

Kako bi se utvrdilo je li određeni proizvod s podrijetlom, nije potrebno odrediti podrijetlo onoga što je možebitno upotrijebljeno u njegovoj izradi, kako slijedi:

(a)	energija i gorivo;

(b)	postrojenja i oprema;

(c)	strojevi i alati;

(d)	roba koja ne ulazi i koja nije namijenjena ulasku u konačni sastav proizvoda.

GLAVA III.

TERITORIJALNI UVJETI

Članak 12.

Načelo teritorijalnosti

1.   Uvjeti za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom koji su navedeni u glavi II., moraju bez prekida biti stalno ispunjeni u Zajednici ili u Hrvatskoj.

2.   Ako se roba s podrijetlom, koja je izvezena u neku treću zemlju iz Zajednice ili iz Hrvatske, u njih vrati, ona se mora smatrati robom bez podrijetla, osim ako se carinskim vlastima ne pruže zadovoljavajući dokazi o tome:

(a)	da je vraćena upravo ona roba koja je bila izvezena; i

(b)	da roba nije bila podvrgnuta nikakvim postupcima, osim postupcima koji su bili prijeko potrebni kako bi se očuvala u dobrom stanju dok se nalazila u toj zemlji ili dok je bila izvezena.

3.   Na stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom u skladu s uvjetima iz glave II. neće utjecati postupci obrade ili prerade koji su izvan Zajednice ili Hrvatske obavljeni na materijalu koji je iz Zajednice ili iz Hrvatske izvezen i nakon toga ponovno uvezen, pod uvjetom:

(a)	da je taj materijal u cijelosti dobiven u Zajednici ili u Hrvatskoj ili je prije izvoza prošao obradu ili preradu veću od nedostatnih postupaka navedenih u članku 7., i

(b)

da se carinskim vlastima mogu podnijeti zadovoljavajući dokazi o tome: i. da je ponovno uvezena roba dobivena obradom ili preradom izvezena materijala; i ii. da ukupna dodana vrijednost koja je ostvarena izvan Zajednice ili Hrvatske primjenom odredaba ovoga članka ne prelazi 10 % cijene proizvoda fco tvornica krajnjega proizvoda za koji se traži stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom.

4.   Za potrebe primjene stavka 3. uvjeti za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom, koji su navedeni u glavi II. neće se primjenjivati na obradu ili preradu koja je obavljena izvan Zajednice ili Hrvatske. Međutim, kada je u popisu iz Dodatka II. za određivanje statusa podrijetla za krajnji proizvod predviđeno pravilo koje određuje maksimalnu vrijednost za sve ugrađene materijale bez podrijetla, ukupna vrijednost materijala bez podrijetla koji su ugrađeni na teritoriju odnosne stranke, zajedno s ukupnom dodanom vrijednošću ostvarenom izvan Zajednice ili Hrvatske, ovisno o kojoj je riječ, uz primjenu ovoga članka, ne smije premašiti navedeni postotak.

5.   Za potrebe primjene odredaba stavka 3. i 4. ovoga članka smatrat će se da „ukupna dodana vrijednost” razumijeva sve troškove koji nastanu izvan Zajednice ili Hrvatske, uključujući vrijednost materijala koji je tamo ugrađen.

6.   Odredbe stavaka 3. i 4. neće se primjenjivati na proizvode koji ne ispunjavaju uvjete koji su navedeni u popisu iz Dodatka II. i koji se mogu smatrati dostatno obrađenima ili prerađenima jedino ako se primijene opća odstupanja predviđena člankom 6., stavak (2).

7.   Odredbe stavaka 3. i 4. neće se primjenjivati na proizvode koji se razvrstavaju u poglavlja 50. do 63. Harmoniziranoga sustava.

8.   Svaki postupak obrade ili prerade koji je obuhvaćen odredbama ovoga članka i koji je obavljen izvan Zajednice ili Hrvatske obavljat će se po postupku vanjske prerade ili sličnim postupcima.

Članak 13.

Izravni prijevoz

1.   Povlašteni tretman predviđen Sporazumom primjenjuje se isključivo na proizvode koji zadovoljavaju uvjete iz ovoga Protokola i čiji se prijevoz obavlja izravno između Zajednice i Hrvatske. Međutim, proizvodi koji predstavljaju jednu pošiljku mogu se prevoziti i preko teritorija trećih zemalja, pri čemu je, ako to nalažu okolnosti, na tim teritorijima moguć i njihov pretovar ili privremeno skladištenje, pod uvjetom da ti proizvodi ostaju pod nadzorom carinskih vlasti u zemlji provoza ili skladištenja te da nisu podvrgnuti nikakvim postupcima osim istovara, ponovnoga utovara ili kakva drugoga postupka koji se obavlja kako bi se očuvali u dobrom stanju.

Proizvodi s podrijetlom mogu se cjevovodima prevoziti i preko teritorija trećih zemalja osim Zajednice i Hrvatske.

2.   Carinskim vlastima zemlje uvoznice podnosit će se dokazi o ispunjenju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, i to predočenjem:

(a)	jedinstvene prijevozne isprave kojom je obuhvaćen prolazak robe od zemlje izvoznice kroz zemlju provoza; ili

(b)

potvrde koju izdaju carinske vlasti zemlje provoza: i. u kojoj se navodi točan opis proizvoda; ii. u kojoj se navode datumi istovara i ponovnoga utovara proizvoda i, prema potrebi, nazivi brodova ili drugih uporabljenih prijevoznih sredstava; i iii. kojom se potvrđuju uvjeti pod kojima su proizvodi ostali u zemlji provoza; ili

(c)	u nedostatku navedenoga, bilo kakvih isprava koje mogu poslužiti kao dokaz.

Članak 14.

Izložbe

1.   Na proizvode s podrijetlom koji su poslani radi izlaganja u nekoj trećoj zemlji osim Zajednice i Hrvatske, pri uvozu primjenjivat će se odredbe Sporazuma, pod uvjetom da se carinskim vlastima podnesu zadovoljavajući dokazi o tome:

(a)	da je izvoznik te proizvode poslao iz Zajednice ili Hrvatske u zemlji u kojoj se izložba održava te da ih je tamo izložio;

(b)	da je izvoznik te proizvode prodao ili na koji drugi način ustupio nekoj osobi u Zajednici ili u Hrvatskoj;

(c)	da su proizvodi, poslani za vrijeme izložbe ili neposredno nakon nje, upravo onakvi kakvi su bili upućeni na izložbu; i

(d)	da proizvodi, od trenutka kada su poslani na izložbu, nisu upotrijebljeni ni u koju drugu svrhu osim izlaganja na toj izložbi.

2.   Dokaz o podrijetlu se mora izdati ili sastaviti u skladu s odredbama glave V. te na uobičajen način podnijeti carinskim vlastima zemlje uvoznice. Na dokazu se mora naznačiti naziv i adresa izložbe. Prema potrebi može se zatražiti dodatna dokumentacija s dokazima o uvjetima pod kojima su proizvodi bili izloženi.

3.   Stavak 1. ovoga članka primjenjivat će se na sve trgovačke, industrijske, poljoprivredne ili obrtničke izložbe, sajmove ili slične priredbe ili izlaganja koja se ne priređuju u privatne svrhe u prodavaonicama ili poslovnim prostorima radi prodaje stranih proizvoda i tijekom kojih proizvodi ostaju pod carinskim nadzorom.

GLAVA IV.

POVRAT ILI IZUZEĆE

Članak 15.

Zabrana povrata carine ili izuzeća od carine

1.   Materijal bez podrijetla koji je uporabljen za proizvodnju proizvoda podrijetlom iz Zajednice ili Hrvatske, za koji je dokaz o podrijetlu izdan ili sastavljen u skladu s odredbama glave V., u Zajednici ili Hrvatskoj neće podlijegati povratu carine ili izuzeću od carine bilo koje vrste.

2.   Zabrana iz stavka 1. primjenjivat će se na svaki postupak kojim se predviđa povrat, otpust ili neplaćanje, bilo djelomično ili potpuno, carina ili pristojba s istovjetnim učinkom koje se u Zajednici ili Hrvatskoj primjenjuju na materijal uporabljen u proizvodnji ako se takav povrat, otpust ili neplaćanje, izričito ili u praksi, primjenjuje kada se proizvodi dobiveni od toga materijala izvoze, ali ne i kada se tamo zadržavaju radi domaće uporabe.

3.   Izvoznik proizvoda na koje se odnosi dokaz o podrijetlu bit će spreman u svakom trenutku, na zahtjev carinskih vlasti, podnijeti sve potrebne isprave kojima se dokazuje da u vezi s materijalom bez podrijetla, koji je uporabljen u proizvodnji tih proizvoda, nije ostvaren nikakav povrat carine te da su sve carine ili pristojbe koje se s istovjetnim učinkom primjenjuju na takav materijal u stvarnosti i plaćene.

4.   Odredbe stavaka 1. do 3. također će se primjenjivati u vezi s ambalažom u smislu članka 8., stavak 2., priborom, rezervnim dijelovima i alatima u smislu članka 9. i proizvodima u setu u smislu članka 10., ako su takvi proizvodi bez podrijetla.

5.   Odredbe stavaka 1. do 4. primjenjivat će se isključivo u vezi s materijalom one vrste na koju se Sporazum primjenjuje. Nadalje, ove odredbe ne isključuju primjenu sustava povrata izvoznih carina na poljoprivredne proizvode koji se pri izvozu primjenjuju u skladu s odredbama Sporazuma.

6.   Bez obzira na stavak 1. Hrvatska može primjenjivati sustav povrata ili izuzeća od carina ili pristojba s istovjetnim učinkom koji se primjenjuje na materijal uporabljen u proizvodnji proizvoda s podrijetlom, ovisno o ovim odredbama:

(a)	carinska stopa od 5 % ili neka niža stopa koja je na snazi u Hrvatskoj naplaćivat će se u vezi s proizvodima koji potpadaju pod poglavlja od 25. do 49. i od 64. do 97. Harmoniziranoga sustava;

(b)	carinska stopa od 10 % ili neka niža stopa koja je na snazi u Hrvatskoj naplaćivat će se u vezi s proizvodima koji potpadaju pod poglavlja od 50. do 63. Harmoniziranoga sustava.

7.   Odredbe ovoga članka primjenjivat će se od 1. siječnja 2003. godine. Odredbe stavka 6. primjenjivat će se do 31. prosinca 2005. godine i mogu biti preispitane uz obostranu suglasnost.

GLAVA V.

DOKAZ O PODRIJETLU

Članak 16.

Opći uvjeti

1.   Povlastice koje su predviđene odredbama ovoga Sporazuma primjenjivat će se na proizvode podrijetlom iz Zajednice odnosno Hrvatske pri njihovu uvozu u Hrvatsku odnosno Zajednicu po predočenju:

(a)	potvrde o prometu robe EUR.1, čiji je primjerak sadržan u Dodatku III.; ili

(b)

u slučajevima predviđenim člankom 21., stavak 1., izjave čiji je tekst sadržan u Dodatku IV., i koju izvoznik daje na računu, dostavnici ili kakvoj drugoj komercijalnoj ispravi u kojoj se predmetni proizvodi opisuju dovoljno podrobno da bi se mogli jasno prepoznati (u daljnjem tekstu: „izjava na računu”).

2.   Bez obzira na stavak 1. na proizvode s podrijetlom u smislu ovoga Protokola se, u slučajevima predviđenim člankom 26., primjenjuju povlastice iz ovoga Sporazuma, pri čemu nije potrebno podnijeti ni jednu od gore navedenih isprava.

Članak 17.

Postupak izdavanja potvrde o prometu robe EUR.1

1.   Potvrdu o prometu robe EUR.1 izdaju carinske vlasti zemlje izvoznice na zahtjev koji u pisanom obliku podnosi izvoznik ili, pod izvoznikovom odgovornošću, njegov ovlašteni predstavnik.

2.   U tu svrhu izvoznik ili njegov ovlašteni predstavnik ispunit će i obrazac potvrde o prometu robe EUR.1 i obrazac zahtjeva, čiji su primjerci sadržani u Dodatku III. Ti se obrasci ispunjavaju na jednom od jezika na kojima je sastavljen ovaj Sporazum i u skladu s odredbama domaćih zakona zemlje izvoznice. Ako se obrasci ispunjavaju rukom, moraju se ispuniti tintom i tiskanim slovima. Opis se proizvoda mora upisati u polje predviđeno za to, bez ostavljanja praznih redaka. Ako polje nije do kraja ispunjeno, ispod zadnjega retka opisa treba se povući vodoravna crta, a nepopunjeni se dio mora prekrižiti.

3.   Izvoznik koji podnosi zahtjev za izdavanjem potvrde o prometu robe EUR.1 bit će spreman u svakom trenutku na zahtjev carinskih vlasti zemlje u kojoj se izdaje potvrda o prometu robe EUR.1 podnijeti sve potrebne isprave kojima se dokazuje da predmetni proizvodi imaju status proizvoda podrijetlom iz ugovornih stranaka te da ispunjavaju sve druge zahtjeve koji su postavljeni ovim Protokolom.

4.   Potvrdu o prometu robe EUR.1 izdat će carinske vlasti države članice ili Hrvatske ako se predmetni proizvodi mogu smatrati proizvodima podrijetlom iz Zajednice ili Hrvatske i ako ispunjavaju druge zahtjeve iz ovoga Protokola.

5.   Carinske vlasti koje su nadležne za izdavanje potvrde poduzet će sve korake prijeko potrebne kako bi se provjerilo imaju li predmetni proizvodi status proizvoda s podrijetlom te ispunjavaju li druge zahtjeve iz ovog Protokola. U tu će svrhu one imati pravo zatražiti bilo koji dokaz i obaviti bilo koju vrstu uvida u izvoznikovu poslovnu evidenciju, odnosno bilo koju provjeru koju smatraju primjerenom. Carinske vlasti su nadležne za izdavanje potvrde također su dužne pobrinuti se da obrasci iz stavka 2. budu propisno ispunjeni. One će posebice provjeravati je li prostor predviđen za opis proizvoda ispunjen tako da se isključuje svaka mogućnost neovlaštenoga dopisivanja.

6.   Datum izdavanja potvrde o prometu robe EUR.1 naznačit će se u polju 11: na potvrdi.

7.   Carinske vlasti izdat će potvrdu o prometu robe EUR.1 i staviti je na raspolaganje izvozniku čim se obavi ili osigura stvarni izvoz.

Članak 18.

Naknadno izdane potvrde o prometu robe EUR.1

1.   Bez obzira na članak 17., stavak 7., potvrda o prometu robe EUR.1 može se iznimno izdati nakon izvoza proizvoda na koje se odnosi ako:

(a)	u trenutku izvoza nije izdana zbog greške, nenamjernoga propusta ili posebnih okolnosti; ili se

(b)	carinskim vlastima pruže zadovoljavajući dokazi o tome da je potvrda o prometu robe EUR.1 izdana, ali da pri uvozu nije prihvaćena iz tehničkih razloga.

2.   Radi provedbe stavka 1. izvoznik u svom zahtjevu mora naznačiti mjesto i datum izvoza proizvoda na koje se potvrda o prometu robe EUR.1 odnosi te navesti razloge za svoj zahtjev.

3.   Carinske vlasti mogu naknadno izdati potvrdu o prometu robe EUR.1 tek nakon što provjere da li podaci navedeni u izvoznikovu zahtjevu odgovaraju podacima iz odgovarajuće evidencije.

4.   Naknadno izdane potvrde o prometu robe EUR.1 moraju sadržavati jednu od ovih naznaka:

„NACHTRÄGLICH AUSGESTELLT”, „DELIVRE A POSTERIORI”, „RILASCIATO A POSTERIORI”, „AFGEGEVEN A POSTERIORI”, „ISSUED RETROSPECTIVELY”, „UDSTEDT EFTERFØLGENDE”„ΕΚΛΟΘΕΝ ΕΚ ΤΩΝ ΥΣΤΕΡΩΝ”, „EXPEDIDO A POSTERIORI”, „EMITIDO A POSTERIORI”, „ANNETTU JÄLKIKÄTEEN”, „UTFÄRDAT I EFETRHAND”, „NAKNADNO IZDANO”

5.   Napomena iz stavka 4. unosit će se u polje „Napomene” na potvrdi o prometu robe EUR.1.

Članak 19.

Izdavanje duplikata potvrde o prometu robe EUR.1

1.   U slučaju krađe, gubitka ili uništenja potvrde o prometu robe EUR.1 izvoznik carinskim vlastima koje su je izdale može podnijeti zahtjev za izdavanjem duplikata na temelju izvoznih isprava koje se nalaze u njihovu posjedu.

2.   Tako izdan duplikat mora sadržavati jednu od ovih naznaka:

„DUPLIKAT”, „DUPLICATA”, „DUPLICATO”, „DUPLICAAT”, „DUPLICATE”, „ANTIΓΡΑΦΟ”, „DUPLICADO”, „SEGUNDA VIA”, „KAKSOISKAPPALE”.

3.   Napomena iz stavka 2. unosit će se u polje „Napomene” na potvrdi o prometu robe EUR.1.

4.   Duplikat, na kojem mora biti naznačen datum izdavanja izvorne potvrde o prometu robe EUR.1, stupit će na snagu s tim datumom.

Članak 20.

Izdavanje potvrde o prometu robe EUR.1 na temelju prethodno izdanog ili popunjenog dokaza o podrijetlu

Kada se proizvodi s podrijetlom stavljaju pod nadzor određene carinske službe u Zajednici ili Hrvatskoj, izvorni dokaz o podrijetlu zamijenit će jedna ili više potvrda o prometu robe EUR.1 radi slanja ili nekih od predmetnih proizvoda na druga mjesta u Zajednici ili Hrvatskoj. Takvu zamjensku potvrdu (potvrde) o prometu robe EUR.1 izdat će carinska služba pod čiji su nadzor stavljeni ti proizvodi.

Članak 21.

Uvjeti za davanje izjave na računu

1.   Izjavu na računu iz članka 16., stavak 1., točka (b) smije izdati:

(a)	ovlašteni izvoznik u smislu članka 22., ili

(b)	bilo koji izvoznik pošiljke koja se sastoji od jednoga ili više pakiranja proizvoda s podrijetlom, čija ukupna vrijednost ne prelazi 6 000 eura.

2.   Izjavu na računu je moguće izdati ako se predmetni proizvodi mogu smatrati proizvodima podrijetlom iz Zajednice ili Hrvatske te ako zadovoljavaju ostale zahtjeve ovoga Protokola.

3.   Izvoznik koji izdaje izjavu na računu bit će u svakom trenutku spreman na zahtjev carinskih vlasti zemlje izvoznice podnijeti sve odgovarajuće isprave kojima se dokazuje da predmetna roba ima status proizvoda s podrijetlom te da zadovoljava ostale zahtjeve ovoga Protokola.

4.   Izjavu na računu izvoznik će izdati tako što na računu, dostavnici ili drugoj komercijalnoj ispravi otipka ili otisne u pečatnom ili tiskanom obliku izjavu čiji se tekst navodi u Dodatku IV., pri čemu je dužan uporabiti jednu od jezičnih inačica iz toga Dodatka, a u skladu s odredbama domaćih zakona zemlje izvoznice. Ako je izjava pisana rukom, bit će napisana tintom i tiskanim slovima.

5.   Izjava na računu bit će ovjerena rukom pisanim izvornim potpisom izvoznika. Međutim, ovlašteni izvoznik u smislu članka 22. ne mora potpisivati takvu izjavu pod uvjetom da se carinskim vlastima zemlje izvoznice u pisanom obliku obveže da će preuzeti punu odgovornost za svaku izjavu na računu u kojoj se navodi kao da ju je sam rukom potpisao.

6.   Izjavu na računu može izdati izvoznik u trenutku izvoza proizvoda na koje se odnosi ili nakon izvoza, pod uvjetom da se u zemlju uvoznicu dostavi najkasnije dvije godine nakon uvoza proizvoda na koje se odnosi.

Članak 22.

Ovlašteni izvoznik

1.   Carinske vlasti zemlje izvoznice mogu ovlastiti bilo kojega izvoznika (u daljnjem tekstu „ovlašteni izvoznik”) koji često šalje pošiljke proizvoda u skladu s ovim Sporazumom da daje izjave na računu bez obzira na vrijednost predmetnih proizvoda. Izvoznik koji podnosi zahtjev za takvo ovlaštenje mora carinskim vlastima dati sva zadovoljavajuća jamstva koja su prijeko potrebna za potvrđivanje da njegovi proizvodi imaju status proizvoda s podrijetlom te da zadovoljavaju ostale zahtjeve ovoga Protokola.

2.   Carinske vlasti mogu odobriti status ovlaštenoga izvoznika pod uvjetima koje smatraju prikladnima.

3.   Carinske će vlasti ovlaštenome izvozniku dodijeliti broj carinskoga ovlaštenja koji će se navesti u svakoj izjavi na računu.

4.   Carinske će vlasti nadzirati kako ovlašteni izvoznik rabi svoje ovlaštenje.

5.   Carinske vlasti u svakom trenutku mogu opozvati svoje odobrenje. Carinske će vlasti to učiniti kada ovlašteni izvoznik prestane davati jamstva iz stavka 1., kada ne zadovoljava uvjete iz stavka 2. ili na drugi način nepravilno rabi svoje ovlasti.

Članak 23.

Valjanost dokaza o podrijetlu

1.   Dokaz o podrijetlu vrijedit će četiri mjeseca od datuma izdavanja u zemlji izvoznici i u tom roku biti podnesen carinskim ovlastima zemlje uvoznice.

2.   Dokazi o podrijetlu koji se carinskim vlastima zemlje uvoznice podnose nakon posljednjega roka za podnošenje, koji je naveden u stavku 1., mogu se prihvatiti radi primjene povlaštenoga tretmana u slučaju da je do nepodnošenja tih dokumenata prije posljednjega roka došlo zbog izvanrednih okolnosti.

3.   U ostalim slučajevima zakašnjeloga podnošenja isprava carinske vlasti zemlje uvoznice mogu prihvatiti dokaze o podrijetlu kada su proizvodi podneseni na carinjenje prije isteka posljednjega roka.

Članak 24.

Podnošenje dokaza o podrijetlu

Dokazi o podrijetlu podnosit će se carinskim vlastima zemlje uvoznice u skladu s postupkom koji je na snazi u toj zemlji. Carinske vlasti mogu zahtijevati prijevod dokaza o podrijetlu, a mogu zahtijevati i da uz uvoznu deklaraciju bude priložena i izjava uvoznika o tome da proizvodi zadovoljavaju uvjete koji su potrebni za primjenu Sporazuma.

Članak 25.

Uvoz u djelomičnim pošiljkama

U slučajevima kada se na zahtjev uvoznika i pod uvjetima koje određuju carinske vlasti zemlje uvoznice u više pošiljaka uvoze rastavljeni ili nesastavljeni proizvodi u smislu Općeg pravila 2., točka (a), Harmoniziranoga sustava, koji potpadaju pod odsjek XVI. i XVII. ili tarifne brojeve 7308 i 9406 Harmoniziranoga sustava, carinskim vlastima bit će podnesen jedinstven dokaz o podrijetlu za te proizvode pri uvozu prve pošiljke.

Članak 26.

Izuzeća od dokazivanja podrijetla

1.   Proizvodi koje u malim paketima pojedinac šalje pojedincu ili koji čine osobnu prtljagu putnika prihvaćat će se kao proizvodi podrijetlom iz ugovornih stranaka bez podnošenja dokaza o podrijetlu, pod uvjetom da takvi proizvodi nisu trgovačke naravi, da su deklarirani kao proizvodi koji zadovoljavaju zahtjeve ovoga Protokola i da nema sumnje u istinitost takve izjave. U slučaju proizvoda koji su poslani poštom ova se izjava može unijeti u carinsku deklaraciju CN22/CN23 ili na listu papira koji se prilaže toj ispravi.

2.   Uvoz proizvoda koji je povremene naravi i koji obuhvaća isključivo proizvode za osobnu uporabu primatelja ili putnika ili članova njihovih obitelji neće se smatrati uvozom trgovačke naravi ako je iz naravi i količine proizvoda očito da ne postoji namjera njihove komercijalne uporabe.

3.   Nadalje, ukupna vrijednost takvih proizvoda neće prelaziti 500 eura u slučaju malih paketa ili 1 200 eura u slučaju proizvoda koji čine dio osobne prtljage putnika.

Članak 27.

Dokazane isprave

Isprave navedene u članku 17., stavak (3) i članku 21., stavak (3), koje se rabe radi dokazivanja da proizvodi obuhvaćeni potvrdom o prometu robe EUR.1 ili izjavom na računu mogu biti smatrani proizvodima podrijetlom iz Zajednice ili Hrvatske te da zadovoljavaju ostale zahtjeve ovoga Protokola mogu se sastojati, inter alia, od sljedećega:

(a)	izravnih dokaza o postupcima koje je izvoznik ili dobavljač poduzeo da bi se dobila predmetna roba i koji se nalaze, primjerice, u njegovoj računovodstvenoj ili knjigovodstvenoj evidenciji;

(b)	isprava izdanih ili sastavljenih u Zajednici ili Hrvatskoj kojima se status proizvoda s podrijetlom dokazuje za iskorišten materijal u slučaju da se te isprave rabe u skladu s domaćim pravom;

(c)	isprava izdanih ili sastavljenih u Zajednici ili Hrvatskoj kojima se dokazuje obrada ili prerada materijala u Zajednici ili Hrvatskoj u slučaju da se te isprave rabe u skladu s domaćim pravom;

(d)	potvrde o prometu robe EUR.1 ili izjave na računu izdane ili sastavljene u Zajednici ili Hrvatskoj u skladu s ovim Protokolom kojima se dokazuje da iskorišteni materijal ima status proizvoda s podrijetlom.

Članak 28.

Čuvanje dokaza o podrijetlu i dokaznih isprava

1.   Izvoznik koji podnosi zahtjev za izdavanje potvrde o prometu robe EUR. 1 najmanje će tri godine čuvati isprave iz članka 17., stavak (3).

2.   Izvoznik koji daje izjavu na računu najmanje će tri godine čuvati jedan primjerak te izjave na računu te isprave iz članka 21., stavak (3).

3.   Carinske vlasti zemlje izvoznice koje izdaju potvrdu o prometu robe EUR.1 najmanje će tri godine čuvati obrazac zahtjeva koji je naveden u članku 17., stavak (2).

4.   Carinske vlasti zemlje uvoznice najmanje će tri godine čuvati potvrde o prometu robe EUR.1 i izjave na računu koje su im podnesene.

Članak 29.

Nepodudarnost i formalne pogreške

1.   Otkriće neznatnih odstupanja između iskaza u dokazu o podrijetlu i navoda u ispravama koje su podnesene carinskoj službi pri obavljanju službenoga postupka za uvoz proizvoda ipso facto neće činiti dokaz o podrijetlu ništavim ako se uredno utvrdi da se isprava odnosi na podnesene proizvode.

2.   Očite formalne pogreške, kao što su strojopisne pogreške na dokazu o podrijetlu, ne bi trebale prouzrokovati odbacivanje te isprave ako te greške nisu takve da bi stvorile sumnju u točnost navoda u toj ispravi.

Članak 30.

Iznosi iskazani u eurima

1.   Za primjenu odredaba članka 21. stavak (1), točka (b), i članka 26., stavak (3), u slučajevima kada su proizvodi fakturirani u valuti koja nije euro, države članice ili Hrvatska jednom će u godini utvrditi iznos u svojoj nacionalnoj valuti koji predstavlja protuvrijednost iznosa iskazanoga u eurima.

2.   Na pošiljke će se primjenjivati povlastica iz odredaba članka 21., stavak (1), točka (b), ili članak 26. stavak (3), pozivanjem na valutu u kojoj je račun ispostavljen, a u skladu s iznosom koji je utvrdila Zajednica ili Hrvatska.

3.   Iznosi koji će se rabiti u nekoj nacionalnoj valuti predstavljat će protuvrijednost u toj valuti iznosa iskazanih u eurima prvoga radnoga dana u listopadu. Ti će se iznosi prosljeđivati Komisiji Europskih zajednica do 15. listopada, a primjenjivat će se od 1. siječnja sljedeće godine. Komisija Europskih zajednica obavijestit će Hrvatsku o odgovarajućim iznosima.

4.   Hrvatska može naviše ili naniže zaokružiti iznos koji nastane zbog konverzije iznosa iskazanoga u eurima u svoju nacionalnu valutu. Takav zaokruženi iznos ne smije odstupati od iznosa koji je dobiven konverzijom više od 5 %. Hrvatska može zadržati nepromijenjenom protuvrijednost u nacionalnoj valuti iznosa koji je iskazan u eurima ako u trenutku godišnjega usklađivanja predviđenoga u stavku 3. konverzija toga iznosa prije zaokruživanja za ishod ima povećanje manje od 15 % u protuvrijednosti u nacionalnoj valuti. Protuvrijednost se u nacionalnoj valuti može zadržati nepromijenjenom ako konverzija za ishod ima smanjenje te protuvrijednosti.

5.   Iznose u eurima preispitivat će Odbor za stabilizaciju i pridruživanje na zahtjev Zajednice ili Hrvatske. Pri preispitivanju Odbor za stabilizaciju i pridruživanje u obzir će uzimati poželjnost očuvanja realnoga učinka ograničenja. U tu svrhu Odbor može donijeti odluku o preinaci iznosa koji su iskazani u eurima.

GLAVA VI.

ORGANIZACIJA UPRAVNE SURADNJE

Članak 31.

Uzajamna pomoć

1.   Carinske će vlasti država članica i Hrvatske jedne drugima preko Komisije Europskih zajednica dostaviti ogledne otiske pečata koje u svojim uredima rabe za izdavanje potvrde o prometu robe EUR.1, te adrese carinskih vlasti koje su odgovorne za provjeru tih potvrda i izjava na računu.

2.   Kako bi osigurale pravilnu primjenu ovoga Protokola, Zajednica i Hrvatska će putem svojih nadležnih carinskih vlasti jedna drugoj pomagati u provjeri vjerodostojnosti potvrda o prometu robe EUR.1 ili izjava na računu te točnosti navoda sadržanih u tim ispravama.

Članak 32.

Provjera dokaza o podrijetlu

1.   Naknadna će se provjera dokaza o podrijetlu obavljati nasumičnim odabirom ili kad god carinske vlasti zemlje uvoznice imaju osnovane razloge za sumnju u vjerodostojnost tih isprava, u to da su predmetni proizvodi s podrijetlom ili u zadovoljavanje ostalih zahtjeva ovoga Protokola.

2.   Za potrebe primjene odredaba stavka 1. carinske će vlasti zemlje uvoznice carinskim vlastima zemlje izvoznice vratiti potvrdu o prometu robe EUR.1 i račun, ako je podnesen, izjavu na računu ili kopiju tih isprava uz navođenje, kad je god to prikladno, razloga za upit. Uz zahtjev za provjeru poslat će i sve dobivene isprave ili informacije koje upućuju na to da su navodi u dokazu o podrijetlu netočni.

3.   Provjeru će obavljati carinske vlasti zemlje izvoznice. Radi toga te će vlasti imati pravo zatražiti sve potrebne dokaze i obaviti svaki potreban uvid u poslovne knjige izvoznika ili kakvu drugu provjeru koju smatraju primjerenom.

4.   Ako carinske vlasti zemlje uvoznice odluče obustaviti odobravanje povlaštenoga tretmana predmetnim proizvodima dok čekaju ishod provjere, uvozniku će se ponuditi puštanje robe u promet uz primjenu mjera predostrožnosti koje se prosude prijeko potrebnima.

5.   Carinske vlasti koje traže provjeru bit će u najkraćem mogućem roku izviještene o nalazima provjere. Nalazi moraju jasno pokazati jesu li isprave vjerodostojne i može li se smatrati da su predmetni proizvodi podrijetlom iz Zajednice ili Hrvatske te da zadovoljavaju ostale zahtjeve ovoga Protokola. U slučaju da su primijenjene odredbe o kumulaciji u skladu s člancima 3. i 4. ovoga Protokola, a u vezi s člankom 17., stavak (3), odgovor će biti popraćen i kopijom (kopijama) predmetne potvrde (potvrda) o prometu robe ili izjave (izjava) na računu.

6.   Ako se u slučaju osnovane sumnje ne dobije nikakav odgovor u roku od deset mjeseci od dana podnošenja zahtjeva za provjeru ili ako u odgovoru nisu sadržane dostatne informacije za utvrđivanje vjerodostojnosti dotične isprave ili stvarnoga podrijetla proizvoda, carinske vlasti koje su podnijele zahtjev, osim u iznimnim okolnostima, dobit će primjenu povlaštenoga tretmana.

Članak 33.

Rješavanje sporova

U slučajevima da nastane spor u odnosu na postupak provjere iz članka 32. kojim carinske vlasti koje su zahtijevale provjeru i carinske vlasti odgovorne za obavljanje te provjere ne mogu riješiti ili ako one postave pitanje tumačenja ovoga Protokola, takav će se spor uputiti na rješavanje Odboru za stabilizaciju i pridruživanje.

U svim slučajevima spora između uvoznika i carinskih vlasti zemlje uvoznice spor će se rješavati u skladu sa zakonodavstvom te zemlje.

Članak 34.

Kazne

Kaznit će se svaka osoba koja sastavi ili prouzroči izdavanje isprave koja sadrži netočne podatke radi dobivanja povlaštenoga tretmana za proizvode.

Članak 35.

Slobodne zone

1.   Zajednica i Hrvatska će poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da proizvodi kojima se trguje pod pokrićem dokaza o podrijetlu, a koji tijekom prijevoza borave u slobodnoj zoni na njihovu teritoriju, ne budu zamijenjeni drugom robom te da ne budu podvrgnuti nikakvom drugom rukovanju osim uobičajenim postupcima kojima je cilj sprječavanje njihova propadanja.

2.   Iznimno od odredaba stavka 1., u slučaju da su proizvodi podrijetlom iz Zajednice ili Hrvatske uvezeni u slobodnu zonu pod pokrićem dokaza o podrijetlu i podvrgnuti obradi ili preradi, nadležne su vlasti dužne na zahtjev izvoznika izdati novu potvrdu o prometu robe EUR.1 ako je primijenjena obrada ili prerada sukladna odredbama ovoga Protokola.

GLAVA VII.

CEUTA I MELILLA

Članak 36.

Primjena Protokola

1.   Pojam „Zajednica” iz članka 2. ne obuhvaća Ceutu i Melillu.

2.   Proizvodi podrijetlom iz Hrvatske pri uvozu u Ceutu ili Melillu uživat će u svakom pogledu isti carinski režim koji se primjenjuje na proizvode podrijetlom iz carinskoga područja Zajednice u skladu s Protokolom 2. Ugovora o pristupanju Kraljevine Španjolske i Portugalske Republike Europskim zajednicama. Hrvatska će na uvoz proizvoda koji su obuhvaćeni Sporazumom i koji su podrijetlom iz Ceute i Melille primjenjivati isti carinski režim koji je odobren za proizvode koji se uvoze i koji su podrijetlom iz Zajednice.

3.   Za potrebe primjene stavka 2. u pogledu proizvoda podrijetlom iz Ceute i Melille primjenjivat će se odredbe ovoga Protokola mutatis mutandis i pod posebnim uvjetima koji su navedeni u članku 37.

Članak 37.

Posebni uvjeti

1.   Pod uvjetom da su izravno prevezeni u skladu s odredbama članka 13. smatrat će se:

(1)

proizvodima podrijetlom iz Ceute i Melille: (a) proizvodi u cijelosti dobiveni u Ceuti i Melilli; (b) proizvodi dobiveni u Ceuti i Melilli u čijoj su proizvodnji uporabljeni proizvodi različiti od proizvoda navedenih u točki (a), pod uvjetom: i. da su navedeni proizvodi podvrgnuti dostatnoj obradi ili preradi u smislu članka 6. ovoga Protokola, ili ii. da su ti proizvodi podrijetlom iz Zajednice ili Hrvatske u smislu ovoga Protokola, pod uvjetom da su podvrgnuti obradi ili preradi koja nadilazi nedostatnu obradu ili preradu iz članka 7., stavak 1.

(2)

proizvodima podrijetlom iz Hrvatske: (a) proizvodi u cijelosti dobiveni u Hrvatskoj; (b) proizvodi dobiveni u Hrvatskoj u čijoj su proizvodnji uporabljeni proizvodi različiti od proizvoda navedenih u točki (a), pod uvjetom: i. da su navedeni proizvodi podvrgnuti dostatnoj obradi ili preradi u smislu članka 6. ovoga Protokola, ili ii. da su ti proizvodi podrijetlom iz Ceute i Melille ili Zajednice u smislu ovoga Protokola, pod uvjetom da su podvrgnuti obradi ili preradi koja nadilazi nedostatnu obradu ili preradu iz članka 7., stavak (1).

2.   Ceuta i Melilla smatrat će se jedinstvenim teritorijem.

3.   Izvoznik ili njegov ovlašteni predstavnik u polje 2. na potvrdi o prometu robe EUR.1 ili u izjavi na računu navest će „Hrvatska” i „Ceuta i Melilla”. Povrh toga, u slučaju proizvoda podrijetlom iz Ceute i Melille, tu će činjenicu navesti u polju 4. na potvrdi o prometu robe EUR.1 ili u izjavi na računu.

4.   Za primjenu ovoga Protokola u Ceuti i Melilli bit će nadležne španjolske carinske vlasti.

GLAVA VIII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 38.

Izmjene Protokola

Odluku o izmjenama i dopunama ovoga Protokola može donijeti Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje.

PROTOKOL 5.

o uzajamnoj upravnoj pomoći u carinskim pitanjima

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ovoga Protokola:

(a)	„carinsko zakonodavstvo” označavat će svaku zakonsku ili regulatornu odredbu koja se primjenjuje na teritoriju ugovornih stranaka i kojom se uređuje uvoz, izvoz i provoz robe i njezino stavljanje u neki drugi carinski režim ili postupak, uključujući i mjere zabrane, ograničenja i kontrole;

(b)	„podnositelj molbe” označavat će nadležne upravne vlasti koje je ugovorna stranaka za to odredila i koje podnose molbu za pomoć na temelju ovoga Protokola;

(c)	„primatelj molbe” označavat će nadležne upravne vlasti koja je ugovorna stranka za to odredila i koje primaju molbu za pomoć na temelju ovoga Protokola;

(d)	„osobni podaci” označavat će sve informacije koje se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili ga je moguće utvrditi;

(e)	„djelo protivno carinskomu zakonodavstvu” označavat će svako kršenje ili pokušaj kršenja carinskoga zakonodavstva.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ugovorne će stranke, u području svoje nadležnosti te na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Protokolom, pomagati jedna drugoj kako bi osigurale ispravnu primjenu carinskoga zakonodavstva, posebice prevencijom, istraživanjem i suzbijanjem djela protivnih tomu zakonodavstvu.

2.   Pomoć u carinskim pitanjima, na način kako je uređeno ovim Protokolom, primjenjivat će se na sve upravne vlasti ugovornih stranaka koje su nadležne za provedbu ovoga Protokola. Ona neće dovoditi u pitanje pravila koja uređuju uzajamnu pomoć u području kaznenih djela. Također neće obuhvaćati informacije koje su dobivene na zahtjev sudskih vlasti na temelju njihovih ovlasti, osim ako te vlasti ne odobre priopćavanje tih informacija.

3.   Pomoć u naplati carine, poreza ili novčanih kazni nije obuhvaćena ovim Protokolom.

Članak 3.

Pomoć na temelju molbe

1.   Na temelju molbe podnositelja primatelj će mu molbe pružiti sve relevantne informacije koje mu mogu omogućiti da osigura ispravnu primjenu carinskoga zakonodavstva, uključujući i informacije o primijećenim ili planiranim aktivnostima koje jesu ili mogu biti djela protivna carinskomu zakonodavstvu.

2.   Na zahtjev podnositelja molbe primatelj molbe će ga obavijestiti:

(a)	je li roba izvezena s teritorija jedne ugovorne stranke uredno uvezena na teritorij druge ugovorne stranke uz navođenje, ako je prikladno, carinskoga postupka koji je primijenjen na robu,

(b)	je li roba uvezena na teritorij jedne ugovorne stranke uredno izvezena s teritorija druge ugovorne stranke uz navođenje, ako je to prikladno, carinskoga postupka koji je primijenjen na robu.

3.   Na zahtjev podnositelja molbe primatelj će molbu, u okviru vlastitih zakonskih ili regulatornih odredaba, poduzeti potrebne korake kako bi osigurao poseban nadzor;

(a)	fizičkih ili pravnih osoba za koje postoje opravdani razlozi za uvjerenje da su prethodno ili trenutačno uključeni u djela protivna carinskomu zakonodavstvu;

(b)	mjesta na kojima je roba pohranjena ili može biti pohranjena na takav način da postoje opravdani razlozi za uvjerenje da je ta roba namijenjena za uporabu u djelima protivnim carinskomu zakonodavstvu;

(c)	roba koja se prevozi ili se može prevoziti na takav način da postoje opravdani razlozi za uvjerenje da je namijenjena za uporabu u djelima protivnim carinskomu zakonodavstvu;

(d)	prijevoznih sredstava koja se rabe ili se mogu rabiti na takav način da postoje opravdani razlozi za uvjerenje da su namijenjena za uporabu u djelima protivnom carinskomu zakonodavstvu.

Članak 4.

Spontana pomoć

Ugovorne stranke će, na vlastitu inicijativu i u skladu sa svojim zakonskim ili regulatornim odredbama, jedna drugoj pomagati ako to budu smatrale prijeko potrebnim za pravilnu primjenu carinskoga zakonodavstva, posebice pružanjem informacija koje se odnose na:

—	aktivnosti koje jesu ili izgledaju kao djela protivna carinskomu zakonodavstvu i koje bi mogle zanimati drugu ugovornu stranku;

—	nove načine ili metode obavljanja djela protivnih carinskomu zakonodavstvu;

—	robu koja je predmetom djela protivnih carinskomu zakonodavstvu;

—	fizičke ili pravne osobe za koje postoje opravdani razlozi za uvjerenje da su prethodno ili trenutačno uključene u djela protivna carinskomu zakonodavstvu;

—	prijevozna sredstva za koja postoje opravdani razlozi za uvjerenje da su prethodno ili trenutačno uporabljena, ili bi to mogla biti za djela protivna carinskomu zakonodavstvu.

Članak 5.

Dostava, obavješćivanje

Na zahtjev podnositelja molbe primatelj će molbe, u skladu sa zakonskim ili regulatornim odredbama koje se primjenjuju na primatelja, poduzeti sve potrebne mjere kako bi adresatu s prebivalištem ili sjedištem na teritoriju primatelja molbe:

—	dostavio dokumente ili

—	obavijestio o odluci,

koji potječu od podnositelja molbe i koji ulaze u doseg ovoga Protokola.

Zahtjevi za dostavom dokumenata ili obavijesti o odluci bit će sastavljeni u pisanom obliku kao službenom jeziku primatelja molbe ili na jeziku koji je njemu prihvatljiv.

Članak 6.

Oblik i sadržaj molbi za pomoć

1.   Molbe će u skladu s ovim Protokolom biti sastavljene u pisanom obliku. Molbi će se priložiti dokumenti koji su potrebni za postupanje prema njoj. U slučaju potrebe zbog hitnosti situacije moguće je prihvatiti i usmene molbe koje će biti potrebno bez odlaganja potvrditi u pisanom obliku.

2.   Molbe iz stavka 1. sadržavat će ove podatke:

(a)	podnositelj molbe;

(b)	zatražena mjera;

(c)	predmet molbe i razlozi za nju;

(d)	zakonska ili regulatorna odredba i drugi pravni elementi u pitanju;

(e)	što je moguće preciznije i sveobuhvatnije indikacije o fizičkim ili pravnim osobama koje su predmet istražnih postupaka;

(f)	sažetak relevantnih činjenica i već poduzetih istražnih aktivnosti.

3.   Molbe će biti dostavljene u pisanom obliku na službenom jeziku primatelja molbe ili na jeziku koji je njemu prihvatljiv. Taj se zahtjev neće primjenjivati na možebitne dokumente priložene molbi sukladno odredbama stavka 1.

4.   Ako molba ne zadovoljava gore navedene formalne zahtjeve, moguće je zatražiti unošenje ispravaka ili dopuna. U međuvremenu je moguće naložiti primjenu mjera predostrožnosti.

Članak 7.

Rješavanje molbe

1.   Radi rješavanja molbe za pomoć primatelj će molbe, u granicama svojih nadležnosti i raspoloživih resursa, postupiti kao da postupa za svoj račun ili na zahtjev drugih vlasti iste ugovorne stranke, s time što će dostaviti raspoložive informacije, obaviti odgovarajuće istražne aktivnosti ili urediti njihovo obavljanje. Ta će se odredba primjenjivati i na sve druge vlasti na koje primatelj molbe naslovi zahtjev u slučaju kada sam ne može djelovati.

2.   Molbe za pomoć riješit će se u skladu sa zakonskim ili regulatornim odredbama ugovorne stranke koja je molbu primila.

3.   Ovlašteni službenici jedne ugovorne stranke mogu, uz suglasnost druge uključene ugovorne stranke i prema uvjetima koje ta stranka odredi, biti nazočni kako bi u prostorijama primatelja molbe ili drugih vlasti iz stavka 1. primili informacije povezane s aktivnostima koje jesu ili koje mogu biti djela protivna carinskomu zakonodavstvu i koje su podnositelju molbe potrebne u smislu ovoga Protokola.

4.   Ovlašteni službenici jedne ugovorne stranke mogu, uz suglasnost druge uključene ugovorne stranke i prema uvjetima koje ta stranka odredi, biti nazočni obavljanju istražnih radnji na njezinu teritoriju.

Članak 8.

Oblik u kojem će se slati informacije

1.   Primatelj će molbe podnositelju molbe slati rezultate istrage u pisanom obliku uz relevantne dokumente, ovjerene preslike ili drugo.

2.   Te informacije mogu biti u elektroničkom obliku.

3.   Izvorni će se dokumenti slati jedino na zahtjev u slučajevima kada ovjerene preslike nisu dovoljne. Ti će izvornici biti vraćeni prvom prilikom.

Članak 9.

Izuzeci od obveze pružanja pomoći

1.   Pomoć može biti odbijena ili uvjetovana zadovoljavanjem određenih uvjeta ili zahtjeva u slučaju kada stranka misli da bi pomoć na temelju ovoga Protokola:

(a)	vjerojatno narušila suverenitet Hrvatske ili države članice od koje je pomoć zatražena prema ovomu Protokolu; ili

(b)	vjerojatno narušila opći interes, sigurnost ili ostale bitne interese, posebice u slučajevima spomenutim u članku 10. stavak (2); ili

(c)	povrijedila industrijsku, poslovnu ili profesionalnu tajnu.

2.   Primatelj molbe može odgoditi pružanje pomoći s obrazloženjem da bi ona mogla biti upletanje u pokrenutu istragu, progon ili sudski postupak. U takvu slučaju primatelj će se molbe posavjetovati s podnositeljem molbe kako bi se utvrdilo je li moguće pružiti pomoć pod uvjetima koje primatelj molbe možebitno postavi.

3.   U slučajevima kada podnositelj molbe zatraži pomoć koju, da je zamoljen, sam ne bi mogao pružiti, u svojoj molbi svratit će pozornost na tu činjenicu. Primatelj će molbe tada odlučiti kako odgovoriti na takvu molbu.

4.   U okolnostima iz stavaka 1. i 2. primatelj molbe o svojoj odluci i razlozima za nju mora bez odlaganja obavijestiti podnositelja molbe.

Članak 10.

Razmjena informacija i povjerljivost

1.   Svaka informacija priopćena u bilo kojem obliku u skladu s ovim Protokolom bit će smatrana povjerljivom ili ograničene naravi, ovisno o pravilima koja ugovorne stranke primjenjuju. Podlijegat će obvezi čuvanja službene tajne i uživat će istu zaštitu koja vrijedi za slične informacije prema odgovarajućim zakonima ugovorne stranke koja ju je primila te odgovarajućim odredbama koje se primjenjuju na vlasti Zajednice.

2.   Osobni se podaci mogu razmjenjivati jedino ako se ugovorna stranka koja ih možebitno primi obveže da će ih štititi najmanje na isti način kakav se primjenjuje na takav slučaj u ugovornoj stranci koja ih je dostavila. Radi toga će ugovorne stranke jedna drugoj poslati informacije o pravilima koja primjenjuju, uključujući, ako to bude prikladno, i zakonske odredbe na snazi u državama članicama Zajednice.

3.   Uporaba informacija dobivenih u skladu s ovim Protokolom u sudskom ili upravnom postupku pokrenutom radi djela protivnih carinskomu zakonodavstvu smatra se svrhom koja je predviđena ovim Protokolom. Stoga ugovorne stranke mogu u evidenciji o dokazima, izvješćima i svjedočenjima te u postupcima i optužbama pred sudom kao dokaze iskoristiti dobivene informacije i dokumente u koje su stekli uvid u skladu s odredbama ovoga Protokola. Nadležne vlasti koje su dostavile navedene informacije ili odobrile pristup navedenim dokumentima bit će obaviještene o takvoj uporabi.

4.   Dobivene će se informacije rabiti samo u svrhe predviđene ovim Protokolom. U slučaju kada jedna ugovorna stranka želi iskoristiti takve informacije za druge svrhe, za to će morati dobiti prethodno pisano odobrenje vlasti koje su informacije pružile. Takva će uporaba biti podložna možebitnim ograničenjima koja odrede te vlasti.

Članak 11.

Vještaci i svjedoci

Službenik primatelja molbe može biti ovlašten nastupiti, u granicama dane ovlasti, kao vještak ili svjedok u sudskom ili upravnom postupku u vezi s pitanjima koja su obuhvaćena ovim Protokolom i iznijeti predmete, dokumente ili njihove ovjerene preslike koje su možebitno potrebne za postupak. U zahtjevu za svjedočenjem mora se navesti pred kojim će se sudskim ili upravnim vlastima službenik pojaviti, u vezi s kojim predmetom te u kojem će svojstvu temeljem položaja ili kvalifikacija službenik biti ispitan.

Članak 12.

Troškovi pomoći

Ugovorne će se stranke odreći svih potraživanja jedne prema drugoj za nadoknadu troškova koji su nastali u skladu s ovim Protokolom, osim ovisno o slučaju, troškova vještaka ili svjedoka te troškova tumača i prevoditelja, koji nisu zaposlenici u državnoj i javnoj upravi.

Članak 13.

Provedba

1.   Provedba će ovoga Protokola biti povjerena, s jedne strane, carinskim vlastima Hrvatske i, s druge strane, nadležnim službama Komisije Europskih zajednica i carinskim vlastima država članica, prema potrebi. Oni će odlučivati o svim praktičnim mjerama i dogovorima koji su potrebni za njegovu primjenu, uzimajući u obzir važeća pravila, posebice na području zaštite podataka. Oni mogu preporučiti nadležnim tijelima izmjene i dopune za koje smatraju da ih je potrebno unijeti u ovaj Protokol.

2.   Ugovorne će se stranke međusobno savjetovati i slijedom toga obavješćivati jedna drugu o podrobnim pravilima provedbe koja budu usvojena u skladu s odredbama ovoga Protokola.

Članak 14.

Ostali sporazumi

1.   Uzimajući u obzir nadležnost Europske zajednice odnosno država članica, odredbe ovoga Protokola:

—	neće utjecati na obveze ugovornih stranaka prema bilo kojemu drugomu međunarodnom ugovoru;

—	smatrat će se dopunom sporazumima o uzajamnoj pomoći koji jesu ili mogu biti sklopljeni između pojedinih država članica i Hrvatske; i

—	neće utjecati na odredbe Zajednice kojima je uređena razmjena informacija, dobivenih prema ovom Protokolu, koje bi mogle biti od interesa za Zajednicu, između nadležnih službi Komisije Europskih zajednica i carinskih vlasti država članica.

2.   Bez obzira na odredbe stavka 1. odredbe ovoga Protokola imat će prvenstvo pred odredbama svakoga dvostranoga sporazuma o uzajamnoj pomoći koji jest ili može biti sklopljen između pojedine države članice i Hrvatske, ako njegove odredbe nisu u skladu s odredbama ovoga Protokola.

3.   Što se tiče pitanja koja su u vezi s primjenjivošću ovoga Protokola, ugovorne će se stranke međusobno savjetovati radi njihova rješenja u okviru Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji je uspostavljen u skladu s odredbama članka 114. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

PROTOKOL 6.

o kopnenom prijevozu

Članak 1.

Cilj

Cilj je ovoga Protokola promicati suradnju između stranaka u kopnenom prijevozu, a posebice u tranzitnom prometu, te u tu svrhu osigurati da se prijevoz između i preko teritorija stranaka razvija na usklađen način kroz potpunu i međuovisnu primjenu svih odredaba ovoga Protokola.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Suradnja će obuhvatiti kopneni prijevoz, poglavito cestovni, željeznički i kombinirani prijevoz, a uključivat će i odgovarajuću infrastrukturu.

2.   U skladu s navedenim područje primjene ovoga Protokola obuhvatit će:

—	prometnu infrastrukturu na teritoriju jedne ili druge stranke, u mjeri potrebnoj za postizanje cilja ovoga Protokola,

—	pristup tržištu, na temelju uzajamnosti, u području cestovnoga prijevoza,

—	bitne pravne i upravne mjere potpore, uključujući gospodarske, porezne, socijalne i tehničke mjere,

—	suradnju na razvoju sustava prijevoza koji udovoljava ekološkim potrebama,

—	redovitu razmjenu informacija o razvoju prometne politike stranaka, poglavito u odnosu na prometnu infrastrukturu.

3.   Prijevoz unutarnjim plovnim putovima ravna se prema posebnim odredbama Izjave u Dodatku II.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ovoga Protokola primjenjivat će se ove definicije:

(a)	Tranzitni promet Zajednice: prijevoz tereta koji obavlja prijevoznik s poslovnim nastanom u Zajednici u provozu preko teritorija Hrvatske, na relaciji do države članice Zajednice ili iz nje;

(b)	Hrvatski tranzitni promet: prijevoz tereta koji obavlja prijevoznik s poslovnim nastanom u Hrvatskoj u provozu iz Hrvatske preko teritorija Zajednice, s odredištem u trećoj zemlji, ili prijevoz iz treće zemlje kojima je Hrvatska odredište;

(c)

Kombinirani prijevoz: prijevoz tereta pri kojem kamion, prikolica, poluprikolica, s vučnim vozilom ili bez njega, izmjenjivi sanduk, ili kontejner od 20 stopa (6,096 m) ili više, rabi cestu kao početnu ili završnu dionicu puta, a na ostalom dijelu rabi željeznicu ili unutarnji riječni plovni put ili pomorski prijevoz, pri čemu je ta dionica dulja od 100 km zračne linije i pri čemu se prva ili posljednja dionica puta prevaljuje cestom; — između točke gdje se teret utovaruje i najbliže prikladne željezničke utovarne postaje kao početne dionice, te između najbliže prikladne željezničke istovarne postaje i točke gdje se teret istovaruje na završnoj dionici puta, ili; — unutar polumjera od najviše 150 km zračne linije od luke unutarnje plovidbe ili pomorske luke utovara ili istovara.

INFRASTRUKTURA

Članak 4.

Opća odredba

Ugovorne stranke suglasne su usvojiti uzajamno usklađene mjere za razvoj infrastrukturne mreže multimodalnoga prometa kao ključnoga sredstva za rješavanje problema koji utječu na prijevoz tereta kroz Hrvatsku, posebno na paneuropskim koridorima V, VII, X i jadransko-jonskom paneuropskom prometnom prostoru kao priključka na koridor VIII.

Članak 5.

Planiranje

Razvoj multimodalne prometne mreže na hrvatskom teritoriju, koja zadovoljava potrebe Hrvatske i regije Jugoistočne Europe i obuhvaća glavne cestovne i željezničke pravce, unutarnje plovne putove, riječne luke, luke, zračne luke i ostale relevantne vrste te mreže, od posebnoga je interesa za Zajednicu i Hrvatsku. Ta će se mreža vezivati na regionalne, transeuropske ili paneuropske mreže u susjednim zemljama i bit će interoperativna s transeuropskom prometnom mrežom Zajednice. Odgovarajući projekti i prioriteti bit će procijenjeni u skladu s metodama koje su primijenjene u Procjeni potreba prometne infrastrukture (TINA), uzimajući u obzir rezultate TINA-e u susjednim zemljama. Rezultati te procjene trebali bi odrediti transportne prioritete za alociranje vlastitih hrvatskih sredstava i bilo kakva sufinanciranja Zajednice projekata te mreže.

Članak 6.

Financijski aspekti

1.   Zajednica će financijski poduprijeti u skladu sa člankom 107. ovoga Sporazuma potrebne radove na infrastrukturi iz članka 5. Njezin financijski doprinos može se ostvariti u obliku kredita Europske investicijske banke i u bilo kojem drugom obliku financiranja koji može osigurati daljnja dodatna sredstva.

2.   Kako bi se ubrzali radovi, Komisija će nastojati, što je više moguće, poticati uporabu dodatnih sredstava, kao što su ulaganja pojedinih država članica na dvostranoj osnovi ili sredstva iz javnih ili privatnih fondova.

ŽELJEZNIČKI I KOMBINIRANI PROMET

Članak 7.

Opća odredba

Stranke će usvojiti uzajamno usklađene mjere potrebne za razvoj i unapređenje željezničkoga i kombiniranoga prometa, kao načina kojim će se u budućnosti osigurati obavljanje najvećega dijela njihova dvostranoga i tranzitnoga prometa kroz Hrvatsku u ekološki prihvatljivijim uvjetima.

Članak 8.

Posebni aspekti u vezi s infrastrukturom

Kao dio procesa modernizacije Hrvatskih željeznica poduzet će se potrebni koraci za prilagodbu sustava za kombinirani prijevoz, posebno u odnosu na razvoj ili gradnju terminala, širinu tunelskih kolosijeka i kapaciteta, što zahtijeva znatna ulaganja.

Članak 9.

Mjere potpore

Stranke će poduzeti sve korake koji su potrebni za poticanje razvoja kombiniranoga prijevoza.

Svrha takvih mjera bit će:

—	poticati korisnike i pošiljatelje na uporabu kombiniranoga prijevoza,

—	učiniti kombinirani prijevoz konkurentnim cestovnom prijevozu, poglavito financijskom potporom Zajednice ili Hrvatske, u kontekstu njihovih odnosnih zakonodavstava,

—	poticati uporabu kombiniranoga prijevoza na dugim relacijama, te osobito promicati uporabu izmjenjivih sanduka, kontejnera i prijevoza bez pratnje općenito.

—

poboljšati brzinu i pouzdanost kombiniranoga prijevoza, te poglavito: — povećati učestalost konvoja prema potrebama pošiljatelja i korisnika, — smanjiti vrijeme čekanja na terminalima i povećati njihovu učinkovitost, — ukloniti, na prikladan način, sve prepreke s prilaznih pravaca kako bi se poboljšao pristup kombiniranomu prijevozu, — uskladiti, tamo gdje je to potrebno, težine, dimenzije i tehnička svojstva specijalizirane opreme, a posebno kako bi se osigurala potrebna kompatibilnost kolosijeka, te poduzeti koordinirane akcije kako bi se naručila i stavila u upotrebu oprema kakvu zahtijeva razina prometa, — i, općenito, poduzeti bilo koju drugu odgovarajuću akciju.

Članak 10.

Uloga željeznice

U vezi s odnosnim ovlastima država i željeznica stranke će, u odnosu na prijevoz putnika te u odnosu na prijevoz robe, preporučiti svojim željeznicama da:

—	uspostave suradnju, bilo dvostranu, višestranu ili u okviru međunarodnih željezničkih organizacija, na svim područjima, posebno u vezi s poboljšanjem kakvoće i sigurnosti prijevoznih usluga,

—	pokušaju zajednički uspostaviti sustav organiziranja željeznica kako bi se potaknulo pošiljatelje da se za svoje terete služe željeznicom a ne cestama, posebno kada je posrijedi provoz, i to na temelju poštenoga tržišnoga natjecanja, ostavljajući pritom korisniku slobodu izbora,

—	pripreme sudjelovanje Hrvatske u transeuropskoj mreži teretnih vlakova u skladu s definicijom pravne stečevine Zajednice (acquis) na području razvoja željeznica.

CESTOVNI PROMET

Članak 11.

Opće odredbe

1.   U vezi sa zajedničkim pristupom tržištima prijevoza stranke su suglasne da početno, i bez obzira na stavak 2., održavaju režim koji proizlazi iz dvostranih sporazuma ili drugih postojećih međunarodnih dvostranih instrumenata, zaključenih između pojedinih država članica Zajednice i Hrvatske, ili u slučajevima gdje nema takvih sporazuma ili instrumenata, režima koji proizlazi iz de facto stanja iz 1991. godine.

Međutim, do zaključivanja sporazuma između Zajednice i Hrvatske o pristupu na tržište cestovnoga prijevoza u skladu s člankom 12., te sporazuma o naknadama za uporabu cesta koji je predviđen u članku 13., stavak (2) Hrvatska će surađivati s državama članicama Zajednice kako bi se ti dvostrani sporazumi izmijenili i dopunili u skladu s ovim Protokolom.

2.   Stranke su suglasne tranzitnomu prometu Zajednice dopustiti neograničen pristup preko Hrvatske, a hrvatskomu tranzitnomu prometu neograničen pristup preko Zajednice, počevši danom stupanja na snagu ovoga Sporazuma.

3.   Iznimno od odredaba stavka 2. za hrvatski tranzitni promet preko Austrije primjenjuju se ove odredbe:

(a)

Do 31. prosinca 2002. godine hrvatski će se tranzit i dalje odvijati sukladno dvostranomu Sporazumu između Austrije i Hrvatske, koji je potpisan 6. lipnja 1995. godine. Najkasnije 30. lipnja 2002. godine stranke će razmotriti funkcioniranje režima koji se primjenjuje između Austrije i Hrvatske u svjetlu načela zabrane diskriminacije koje se mora primijeniti na vozila za prijevoz teškoga tereta iz Europske zajednice, te za takva vozila iz Hrvatske u provozu preko Austrije. Po potrebi poduzet će se mjere kako bi se osigurala učinkovita provedba načela zabrane diskriminacije.

(b)

Od 1. siječnja 2003. godine primjenjivat će se sustav ekobodova sličan sustavu predviđenomu u članku 11. Protokola 9. Akta o pristupanju Austrije Europskoj uniji iz 1994. godine, koji se primjenjuje do 31. prosinca 2003. godine. Ugovorne stranke će pravodobno razmjenom pisama dogovoriti način izračunavanja, detaljna pravila i postupke za upravljanje i kontrolu ekobodova, sukladno odredbama članaka 11. i 14. spomenutoga Protokola 9.

4.   Ako se kao posljedica prava odobrenih stavkom 2. tranzitni promet tegljača iz Zajednice toliko poveća da izazove ili da prijeti izazivanjem ozbiljne štete cestovnoj infrastrukturi i/ili protoku prometa na pravcima iz članka 5. i ako se pod istim uvjetima pojave takvi problemi na teritoriju Zajednice blizu hrvatskih granica, to će se pitanje podnijeti Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, u skladu s člankom 113. Sporazuma. Stranke mogu predložiti iznimne privremene, nediskriminacijske mjere, ako to bude potrebno, za ograničavanje ili ublažavanje takve štete.

5.   Ako Europska zajednica uvede mjere za smanjenje zagađenja koje uzrokuju vozila za prijevoz teškoga tereta, koja su registrirana u Europskoj uniji, jednake će mjere biti primijenjene i na vozila za prijevoz teškoga tereta, koja su registrirana u Hrvatskoj, ako žele prometovati teritorijem Zajednice. O potrebnim načinima odlučit će Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje.

6.   Stranke će se uzdržati od bilo kakva jednostrana djelovanja koje može dovesti do diskriminacije prijevoznika ili vozila iz Zajednice ili iz Hrvatske. Svaka će ugovorna stranka poduzeti sve potrebne korake radi olakšavanja cestovnog prijevoza prema teritoriju druge ugovorne stranke ili preko njega.

Članak 12.

Pristup tržištu

Stranke će, svaka u skladu sa svojim internim pravilima, a smatrajući to pitanje prioritetom, zajednički raditi na traženju:

—	aktivnosti koje će pogodovati razvoju prijevoznoga sustava koji odgovara potrebama ugovornih stranaka i koji je sukladan s dovršenjem unutarnjega tržišta Zajednice i primjenom zajedničke prometne politike s jedne strane, te s gospodarskom i prometnom politikom Hrvatske s druge strane.

—	konačnoga sustava za reguliranje budućega pristupa tržištu cestovnoga prometa između ugovornih stranaka na temelju uzajamnosti.

Članak 13.

Naknade za uporabu cesta, cestarine i druge naknade

1.   Stranke prihvaćaju načelo zabrane diskriminacije u vezi s naknadama za uporabu cesta za cestovna vozila, te u vezi s cestarinama i drugim naknadama.

2.   Stranke će, što je prije moguće pristupiti pregovorima radi postizanja sporazuma o naknadama za uporabu cesta temeljem pravila koje je Zajednica usvojila o tom pitanju. Svrha toga sporazuma posebno će biti osigurati slobodan protok prekograničnoga prometa, postupno uklanjati razlike između sustava naknada za uporabu cesta koje stranke primjenjuju, te otkloniti narušavanje tržišnoga natjecanja koje može nastati kao posljedica spomenutih razlika.

3.   Dok se ne završe pregovori iz stavka 2., stranke će ukinuti diskriminaciju prijevoznika Zajednice i Hrvatske pri ubiranju poreza i pristojba na prometovanje i/ili posjedovanje vozila za prijevoz teškoga tereta te pri oporezivanju i ubiranju naknada za prijevoz na teritoriju stranaka. Hrvatska se obvezuje obavijestiti Komisiju Europskih zajednica, ako to bude zatraženo, o iznosima poreza, cestarina i naknada koje primjenjuje te o metodi za njihovo izračunavanje.

4.   Do zaključivanja sporazuma iz stavka 2. i članka 12. svaka promjena koja je predložena nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma u vezi s fiskalnim naknadama, cestarinama ili drugim naknadama, uključujući i svaku promjenu u vezi sa sustavom njihova prikupljanja, a koja bi se primjenjivala na prijevoz iz Zajednice u provozu preko Hrvatske, podlijegat će postupku prethodnih konzultacija.

Članak 14.

Težine i mjere

1.   Hrvatska prihvaća da cestovna vozila koja zadovoljavaju norme Zajednice o težinama i mjerama mogu prometovati slobodno i bez ograničenja u tom pogledu na pravcima iz članka 5. Tijekom šest mjeseci nakon što ovaj Sporazum stupi na snagu, cestovna vozila koja ne zadovoljavaju postojeće hrvatske norme mogu podlijegati posebnoj nediskriminirajućoj naknadi koja će iskazivati štetu nastalu zbog dodatne osovinske težine.

2.   Hrvatska će do kraja pete godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma nastojati uskladiti svoje postojeće propise i norme za izgradnju cesta sa zakonodavstvom koje je na snazi u Zajednici, te će uložiti značajne napore radi poboljšanja postojećih pravaca iz članka 5. u skladu s tim novim pravilima i normama, i to u predloženom vremenskom okviru te u skladu sa svojim financijskim mogućnostima.

Članak 15.

Okoliš

1.   Da bi se zaštitio okoliš, stranke će uložiti napore u uvođenje normi za ispuštanje plinova i štetnih čestica, te za razinu buke teških vozila, što će osigurati visoku razinu zaštite.

2.   Radi pružanja jasnih informacija industriji i podupiranja koordiniranoga istraživanja, programiranja i proizvodnje na tom će se području izbjegavati posebne nacionalne norme.

Vozila koja zadovoljavaju norme koje su utvrđene postojećim međunarodnim sporazumima i koje se također odnose na zaštitu okoliša, mogu prometovati bez daljnjih ograničenja na teritorijima stranaka.

3.   Stranke će, radi uvođenja novih norma, surađivati na ostvarivanju gore spomenutih ciljeva.

Članak 16.

Socijalni aspekti

1.   Hrvatska će uskladiti svoje zakonodavstvo o obuci cestovnih prijevoznika tereta, poglavito u odnosu na prijevoz opasnih tereta, s normama Zajednice.

2.   Hrvatska, kao ugovorna stranka Europskoga sporazuma o radu posada vozila u međunarodnom cestovnom prijevozu (ERTA), i Zajednica usklađivat će u najvećoj mogućoj mjeri svoje politike u vezi s razdobljima vožnje, stankama i odmorima za vozače te u vezi sa sastavom posada, a s obzirom na budući razvoj socijalnoga zakonodavstva na tom području.

3.   Stranke će surađivati na primjeni i provedbi socijalnoga zakonodavstva na području cestovnoga prijevoza.

4.   Stranke će osigurati usklađenost svojih odnosnih zakona o pristupu zanimanju cestovnoga prijevoznika tereta radi uzajamnoga priznavanja.

Članak 17.

Odredbe o prometu

1.   Stranke će ujediniti svoje iskustvo te uložiti napore u usklađivanju svojih zakonodavstava radi poboljšanja protoka prometa tijekom razdoblja najvećih prometnih gužvi (vikend, državni praznici, turistička sezona).

2.   Stranke će, općenito, poduprijeti uvođenje, razvoj i koordinaciju informativnoga sustava o cestovnom prometu.

3.   One će nastojati uskladiti svoja zakonodavstva o prijevozu kvarljive robe, živih životinja i opasnih tvari.

4.   Stranke će također nastojati uskladiti tehničku pomoć koja će se pružati vozačima, pružanje osnovnih informacija o prometu i drugim pitanjima od važnosti za turiste, te hitne službe, uključujući i hitnu pomoć.

POJEDNOSTAVLJIVANJE FORMALNOSTI

Članak 18.

Pojednostavljivanje formalnosti

1.   Stranke su suglasne pojednostaviti protok dobara željeznicom i cestom, dvostrano ili u provozu.

2.   Stranke su suglasne započeti pregovore radi zaključivanja sporazuma o pojednostavljivanju kontrola i formalnosti u prijevozu roba.

3.   Stranke su suglasne u mjeri u kojoj je to potrebno poduzimati zajedničke aktivnosti radi usvajanja daljnjih mjera pojednostavljivanja te podupirati usvajanje takvih mjera.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.

Proširenje područja primjene

Ako jedna od stranaka temeljem iskustava u primjeni ovoga Protokola zaključi da su druge mjere, koje nisu obuhvaćene ovim Protokolom, značajne za koordiniranu europsku prometnu politiku, a posebice mogu pomoći rješavanju problema tranzitnoga prometa, tada će ona s tim u vezi podnositi svoje prijedloge drugoj stranci.

Članak 20.

Provedba

1.   Suradnja između stranaka odvijat će se u okviru posebnoga pododbora, koji će se osnovati sukladno članku 115. Sporazuma.

2.   Taj će pododbor posebice:

a)	izrađivati planove suradnje u području željezničkoga i kombiniranoga prijevoza, istraživanja prijevoza i zaštite okoliša;

b)	analizirati primjenu odluka iz ovoga Protokola i predlagati Odboru za stabilizaciju i pridruživanje prikladna rješenja za sve probleme koji se mogu pojaviti;

c)	dvije godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma procijeniti stanje u vezi s poboljšanjem infrastrukture i implikacijama slobodnoga provoza;

d)	koordinirati nadgledanje, predviđanja i druge statističke poslove u vezi s međunarodnim prijevozom, posebno provozom.

Članak 21.

Dodaci

Dodaci su sastavni dio ovoga Protokola.

---

ZAVRŠNI AKT

Opunomoćenici

KRALJEVINE BELGIJE,

KRALJEVINE DANSKE,

SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE,

HELENSKE REPUBLIKE,

KRALJEVINE ŠPANJOLSKE,

FRANCUSKE REPUBLIKE,

IRSKE,

TALIJANSKE REPUBLIKE,

VELIKOG VOJVODSTVA LUKSEMBURG,

KRALJEVINE NIZOZEMSKE,

REPUBLIKE AUSTRIJE,

PORTUGALSKE REPUBLIKE,

REPUBLIKE FINSKE,

KRALJEVINE ŠVEDSKE,

UJEDINJENE KRALJEVINE VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

ugovornih stranaka Ugovora o osnivanju Europske zajednice, Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju i Ugovora o Europskoj uniji,

u daljnjem tekstu „države članice”, i

EUROPSKE ZAJEDNICE, EUROPSKE ZAJEDNICE ZA UGLJEN I ČELIK, EUROPSKE ZAJEDNICE ZA ATOMSKU ENERGIJU,

u daljnjem tekstu „Zajednica”,

s jedne strane, i

opunomoćenik REPUBLIKE HRVATSKE,

s druge strane,

koji su se sastali u Luksemburgu dana 29. listopada 2001. godine u svrhu potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Hrvatske, s druge strane, u daljnjem tekstu „Sporazum”;

usvojili su sljedeće dokumente:

Sporazum, njegove Dodatke I-VIII, i to:

Dodatak I.	Hrvatske carinske koncesije za industrijske proizvode iz Zajednice navedene u članku 18., stavka (2)
Dodatak II.	Hrvatske carinske koncesije za industrijske proizvode iz Zajednice navedene u članku 18., stavka (3)
Dodatak III.	Definicija proizvoda od mlade govedine (Baby beef) navedenih u članku 27., stavak (2)
Dodatak IV. (a)	Hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode (Nulta stopa carine za neograničene količine od dana stupanja na snagu Sporazuma) navedene u članku 27., stavak (3) (a) (i)
Dodatak IV. (b)	Hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode (Nulta stopa carine unutar kvote od stupanja na snagu Sporazuma) navedene u članku 27., stavak (3) (a) ii.
Dodatak IV. (c)	Hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode (Nulta stopa carine za neograničene količine nakon jedne godine od stupanja na snagu Sporazuma) navedene u članku 27., stavak (3) (b) (i)
Dodatak IV. (d)	Hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode (Postupno ukidanje carine koje su utvrđene po načelu najpovlaštenije države unutar carinskih kvota) navedene u članku 27., stavak (3) (c) (i)
Dodatka IV. (e)	Hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode (postupno snižavanje carina koje su utvrđene po načelu najpovlaštenije države za neograničene količine) navedene u članku 27., stavak 3 (c) ii.
Dodatak IV. (f)	Hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode (Postupno snižavanje carina koje su utvrđene po načelu najpovlaštenije države unutar kvota) navedene u članku 27., stavak 3 (c) iii.
Dodatak V. (a)	Proizvodi navedeni u članku 28., stavak (1)
Dodatak V. (b)	Proizvodi navedeni u članku 28., stavak (2)
Dodatak VI.	Poslovni nastan: financijske usluge navedene u članku 50.
Dodatak VII.	Stjecanje nekretnina od strane državljana Europske unije – Popis izuzetaka naveden u članku 60. stavak (2)
Dodatak VIII.	Pravo intelektualnoga, industrijskoga i trgovačkoga vlasništva navedeno u članku 71.

te sljedeće Protokole:

Protokol 1.	O tekstilnim i odjevnim proizvodima
Protokol 2.	O proizvodima od čelika
Protokol 3.	O trgovini prerađenim poljoprivrednim proizvodima između Hrvatske i Zajednice
Protokol 4.	Definicija pojma „proizvoda s podrijetlom” i načini upravne suradnje
Protokol 5.	O uzajamnoj upravnoj pomoći u carinskim pitanjima
Protokol 6.	O kopnenom prijevozu.

Opunomoćenici država članica i Zajednice i opunomoćenik Republike Hrvatske također su usvojili sljedeće izjave navedene u tekstu koji slijedi i priložene kao dodaci ovom Završnom aktu:

Zajednička izjava o člancima 21. i 29. Sporazuma

Zajednička izjava o članku 41. Sporazuma

Zajednička izjava o članku 45. Sporazuma

Zajednička izjava o članku 46. Sporazuma

Zajednička izjava o članku 58. Sporazuma

Zajednička izjava o članku 60. Sporazuma

Zajednička izjava o članku 71. Sporazuma

Zajednička izjava o članku 120. Sporazuma

Zajednička izjava u odnosu na Kneževinu Andoru

Zajednička izjava u odnosu na Republiku San Marino.

Opunomoćenik Republike Hrvatske primio je na znanje Jednostranu izjavu Zajednice i njezinih država članica, koje se nalazi u dodatku ovom Završnom aktu.

ZAJEDNIČKE IZJAVE

IZJAVE KOJE SE ODNOSE NA PROTOKOL 4.

JEDNOSTRANA IZJAVA

---