Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 02017R1131-20240109

    Consolidated text: Uredba (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima (Tekst značajan za EGP)Tekst značajan za EGP

    Access initial legal act
    (

    Legal status of the document In force

    )

    ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2017/1131/2024-01-09

    02017R1131 — HR — 09.01.2024 — 002.001

    Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

    ►B

    UREDBA (EU) 2017/1131 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

    od 14. lipnja 2017.

    o novčanim fondovima

    (Tekst značajan za EGP)

    ( L 169 30.6.2017, 8)

    Koju je izmijenila:

     

     

      br.

    stranica

    datum

    ►M1

    DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/990 оd 10. travnja 2018.

      L 177

    1

    13.7.2018

    ►M2

    UREDBA (EU) 2023/2869 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA  od 13. prosinca 2023.

      L 

    1

    20.12.2023



    ▼B

    UREDBA (EU) 2017/1131 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

    od 14. lipnja 2017.

    o novčanim fondovima

    (Tekst značajan za EGP)



    POGLAVLJE I.

    Opće odredbe

    Članak 1.

    Predmet i područje primjene

    1.  
    Ovom se Uredbom utvrđuju pravila za novčane fondove koji su osnovani u Uniji, odnosno kojima se upravlja ili trguje u Uniji, a koja se odnose na financijske instrumente prihvatljive za ulaganje novčanog fonda, njegov portfelj i vrednovanje njegove imovine te zahtjevi za izvješćivanje u vezi s novčanim fondom.

    Ova se Uredba primjenjuje na subjekte za zajednička ulaganja koji:

    (a) 

    moraju imati odobrenje za rad kao UCITS ili imaju odobrenje za rad kao UCITS u skladu s Direktivom 2009/65/EZ ili su AIF-ovi u skladu s Direktivom 2011/61/EU;

    (b) 

    ulažu u kratkoročnu imovinu; i

    (c) 

    imaju pojedinačni ili kumulativni cilj nuditi prinose u skladu sa stopama na tržištu novca ili očuvati vrijednosti ulaganja.

    2.  
    Države članice ne smiju dodavati nikakve dodatne zahtjeve u području obuhvaćenom ovom Uredbom.

    Članak 2.

    Definicije

    Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

    (1) 

    „kratkoročna imovina” znači financijska imovina čiji preostali rok do dospijeća nije dulji od dvije godine;

    (2) 

    „instrumenti tržišta novca” znači instrumenti tržišta novca kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki (o) Direktive 2009/65/EZ te instrumenti kako je navedeno u članku 3. Direktive Komisije 2007/16/EZ ( 1 );

    (3) 

    „prenosivi vrijednosni papiri” znači prenosivi vrijednosni papiri kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki (n) Direktive 2009/65/EZ te instrumenti kako je navedeno u članku 2. stavku 1. Direktive 2007/16/EZ;

    (4) 

    „repo ugovor” znači svaki ugovor kojim jedna ugovorna strana prenosi vrijednosne papire ili bilo koje pravo s njima povezano na drugu ugovornu stranu uz obvezu otkupa po određenoj cijeni na kasniji datum koji je određen ili će se odrediti;

    (5) 

    „obratni repo ugovor” znači svaki ugovor kojim jedna ugovorna strana prima vrijednosne papire ili bilo koje pravo s njima povezano od druge ugovorne strane, uz obvezu da joj ih ponovno proda po određenoj cijeni na kasniji datum koji je određen ili će se odrediti;

    (6) 

    „pozajmljivanje vrijednosnih papira drugoj ugovornoj strani” i „pozajmljivanje vrijednosnih papira od druge ugovorne strane” znači svaka transakcija kojom institucija ili njezina ugovorna strana prenosi vrijednosne papire pritom podliježući obvezi da će primatelj vratiti istovrijedne vrijednosne papire na kasniji datum ili kada to bude zahtijevao prenositelj, pri čemu se za instituciju koja prenosi vrijednosne papire transakcija smatra „pozajmljivanjem vrijednosnih papira drugoj ugovornoj strani”, a za instituciju na koju se prenose smatra se „pozajmljivanjem vrijednosnih papira od druge ugovorne strane”;

    (7) 

    „sekuritizacija” znači sekuritizacija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 61. Uredbe (EU) br. 575/2013;

    (8) 

    „vrednovanje po tržišnim vrijednostima” znači vrednovanje pozicija po odmah dostupnim zaključnim cijenama pribavljenim od neovisnih izvora uključujući cijene s burza, elektroničkih kotacija ili kotacija više uglednih neovisnih brokera;

    (9) 

    „vrednovanje po modelu” znači svako vrednovanje na osnovi referentnih mjerila, procijenjeno ili na drugi način izračunano iz jednog ili više tržišnih podataka;

    (10) 

    „metoda amortiziranog troška” znači metoda vrednovanja kod koje se uzima trošak stjecanja imovine i ta se vrijednost usklađuje za amortizaciju premija ili diskonta do dospijeća;

    (11) 

    „novčani fond javnog duga s nepromjenjivom neto vrijednošću imovine” ili „novčani fond javnog duga s nepromjenjivim NAV-om” znači novčani fond:

    (a) 

    koji nastoji održati nepromjenjivu neto vrijednost imovine (NAV) po udjelu ili dionici;

    (b) 

    kod kojeg se prihod fonda obračunava dnevno te se može isplatiti ulagatelju ili iskoristiti za kupnju više udjela ili dionica u fondu;

    (c) 

    kod kojeg se imovina općenito vrednuje prema metodi amortiziranog troška i kod kojeg se NAV zaokružuje na najbliži postotni bod ili njegovu protuvrijednost u valuti; i

    (d) 

    koji ulaže barem 99,5 % svoje imovine u instrumente iz članka 17. stavka 7., obratne repo ugovore osigurane javnim dugom iz članka 17. stavka 7.i u gotovinu;

    (12) 

    „novčani fond s neto vrijednošću imovine niske volatilnosti” ili „novčani fond s NAV-om niske volatilnosti” znači novčani fond koji je usklađen s posebnim zahtjevima iz članaka 29., 30. i 32. i članka 33. stavka 2. točke (b);

    (13) 

    „novčani fond s promjenjivom neto vrijednošću imovine” ili „novčani fond s promjenjivim NAV-om” znači novčani fond koji je usklađen s posebnim zahtjevima iz članaka 29. i 30. i članka 33. stavka 1.;

    (14) 

    „kratkoročni novčani fond” znači novčani fond koji ulaže u prihvatljive instrumente tržišta novca iz članka 10. stavka 1. i koji podliježe pravilima za portfelj utvrđenim u članku 24.;

    (15) 

    „standardni novčani fond” znači novčani fond koji ulaže u prihvatljive instrumente tržišta novca iz članka 10. stavaka 1. i 2. i koji podliježe pravilima za portfelj utvrđenim u članku 25.;

    (16) 

    „kreditna institucija” znači kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013;

    (17) 

    „nadležno tijelo novčanog fonda” znači:

    (a) 

    za UCITS, nadležno tijelo matične države članice UCITS-a imenovano u skladu s člankom 97. Direktive 2009/65/EZ;

    (b) 

    za AIF-ove u EU-u, nadležno tijelo matične države članice AIF-a kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki (p) Direktive 2011/61/EU;

    (c) 

    za AIF-ove izvan EU-a bilo koje od sljedećeg:

    i. 

    nadležno tijelo države članice u kojoj se AIF-om izvan EU-a trguje u Uniji bez putovnice;

    ii. 

    nadležno tijelo UAIF-a u EU-u koji upravlja AIF-om izvan EU-a ako se AIF-om izvan EU-a trguje u Uniji s putovnicom ili se njime ne trguje u Uniji;

    iii. 

    nadležno tijelo referentne države članice ako AIF-om izvan EU-a ne upravlja UAIF u EU-u i njime se trguje u Uniji s putovnicom;

    (18) 

    „ugovoreno dospijeće” znači datum na koji se glavnica vrijednosnog papira treba u cijelosti otplatiti i koji ne podliježe nikakvoj drugoj mogućnosti;

    (19) 

    „ponderirano prosječno dospijeće” ili „WAM” znači prosječna duljina razdoblja do ugovorenog dospijeća ili, ako je kraće, do sljedećeg usklađivanja kamatnih stopa sa stopom na tržištu novca za svu temeljnu imovinu novčanog fonda, kojim se odražavaju relativni udjeli svake imovine;

    (20) 

    „ponderirano prosječno trajanje” ili „WAL” znači prosječna duljina razdoblja do ugovorenog dospijeća sve temeljne imovine novčanog fonda, kojim se odražavaju relativni udjeli svake imovine;

    (21) 

    „preostali rok do dospijeća” znači duljina razdoblja preostalog do ugovorenog dospijeća vrijednosnog papira;

    (22) 

    „kratka prodaja” znači svaka prodaja instrumenta od strane novčanog fonda pri čemu taj instrument u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora nije u vlasništvu novčanog fonda, uključujući i prodaju prilikom koje je u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora novčani fond uzajmio ili pristao uzajmiti instrument za isporuku kod namirenja, što ne uključuje:

    (a) 

    prodaju koju izvršava bilo koja strana u repo ugovoru kada je jedna strana pristala drugoj strani prodati vrijednosni papir po određenoj cijeni uz obvezu druge strane da joj ponovno proda vrijednosni papir na kasniji datum po drugoj određenoj cijeni; ili

    (b) 

    sklapanje budućnosnice ili drugog ugovora o izvedenicama pri čemu je dogovorena prodaja vrijednosnih papira po određenoj cijeni na kasniji datum;

    (23) 

    „upravitelj novčanog fonda” znači, u slučaju novčanog fonda koji je UCITS, društvo za upravljanje UCITS-om, ili društvo za investicije UCITS-a u slučaju samoupravljačkog UCITS-a, te, u slučaju novčanog fonda koji je AIF, UAIF ili AIF s unutarnjim upravljanjem.

    Članak 3.

    Vrste novčanih fondova

    1.  

    Novčani fondovi osnivaju se kao jedna od sljedećih vrsta:

    (a) 

    novčani fond s promjenjivim NAV-om;

    (b) 

    novčani fond javnog duga s nepromjenjivim NAV-om;

    (c) 

    novčani fond s NAV-om niske volatilnosti.

    2.  
    U odobrenju za rad novčanog fonda izričito se navodi kojoj od vrsta navedenih u stavku 1. novčani fond pripada.

    Članak 4.

    Odobrenje za rad novčanih fondova

    1.  
    Subjekt za zajednička ulaganja ne smije se u Uniji osnovati kao novčani fond niti se njime u Uniji smije trgovati ili upravljati kao novčanim fondom ako nema odobrenje za rad u skladu s ovom Uredbom.

    Takvo odobrenje za rad vrijedi u svim državama članicama.

    2.  
    Subjektu za zajednička ulaganja koji odobrenje za rad kao UCITS na temelju Direktive 2009/65/EZ i kao novčani fond na temelju ove Uredbe zatraži prvi put, izdaje se odobrenje za rad kao novčani fond u okviru postupka izdavanja odobrenja za rad kao UCITS na temelju Direktive 2009/65/EZ.

    Ako je subjektu za zajednička ulaganja već izdano odobrenje za rad kao UCITS u skladu s Direktivom 2009/65/EZ, može podnijeti zahtjev za odobrenje za rad kao novčani fond u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima 4. i 5. ovog članka.

    3.  
    Subjektu za zajednička ulaganja koji je AIF, a kojem je potrebno odobrenje za rad kao novčani fond, izdaje se odobrenje za rad kao novčani fond u skladu s postupkom odobrenja utvrđenim u članku 5.
    4.  
    Subjektu za zajednička ulaganja ne izdaje se odobrenje za rad kao novčani fond ako nadležnom tijelu novčanog fonda nije pružen zadovoljavajući dokaz da novčani fond može ispuniti sve zahtjeve ove Uredbe.
    5.  

    Za potrebe izdavanja odobrenja za rad kao novčani fond, subjekt za zajednička ulaganja podnosi svojem nadležnom tijelu sve sljedeće dokumente:

    (a) 

    pravila fonda ili dokumente o osnivanju novčanog fonda, uključujući naznaku o kojoj se vrsti novčanog fonda od onih utvrđenih u članku 3. stavku 1. radi;

    (b) 

    dokaz o identitetu upravitelja novčanog fonda;

    (c) 

    dokaz o identitetu depozitara;

    (d) 

    opis novčanog fonda, ili bilo koju informaciju o njemu, dostupne ulagateljima;

    (e) 

    opis mehanizama i postupaka, ili bilo koju informaciju o njima, potrebnih za usklađivanje sa zahtjevima iz poglavlja od II. do VII.;

    (f) 

    sve ostale informacije ili dokumente koje zahtijeva tijelo nadležno za novčani fond kako bi provjerilo usklađenost sa zahtjevima ove Uredbe.

    6.  
    Nadležno tijelo svaka tri mjeseca obavješćuje ESMA-u o odobrenjima za rad izdanim ili oduzetim na temelju ove Uredbe.
    7.  
    ESMA vodi središnji javni registar u kojem evidentira svaki novčani fonda s odobrenjem za rad u skladu s ovom Uredbom, njegovu vrstu u skladu s člankom 3. stavkom 1., bez obzira na to je li riječ o kratkoročnom ili standardnom novčanom fondu, upravitelja i nadležno tijelo novčanog fonda. Registar mora bitti dostupan u elektroničkom obliku.

    Članak 5.

    Postupak izdavanja odobrenja za rad novčanih fondova koji su AIF-ovi

    1.  
    AIF-u se izdaje odobrenje za rad kao novčani fond samo ako nadležno tijelo novčanog fonda odobri zahtjev koji je podnio UAIF, koji već ima odobrenje u skladu s Direktivom 2011/61/EU za upravljanje novčanim fondom koji je AIF te ako ono također odobri pravila fonda i odabir depozitara.
    2.  

    Kod podnošenja zahtjeva za upravljanje novčanim fondom koji je AIF, UAIF koji ima odobrenje za rad nadležnom tijelu novčanog fonda dostavlja:

    (a) 

    pisani sporazum s depozitarom;

    (b) 

    podatke o delegiranju poslova koji se odnose na portfelj i upravljanje rizicima te upravljanje AIF-om;

    (c) 

    informacije o strategijama ulaganja, profilima rizičnosti i drugim karakteristikama novčanih fondova koji su AIF-ovi kojima UAIF upravlja ili namjerava upravljati.

    Nadležno tijelo novčanog fonda može zatražiti od nadležnog tijela UAIF-a razjašnjenje i informacije o dokumentaciji iz prvog podstavka ili potvrdu o tome jesu li novčani fondovi obuhvaćeni područjem primjene odobrenja za rad koje je UAIF-u izdano za upravljanje. Nadležno tijelo UAIF-a odgovara u roku od 10 radnih dana od primitka takva zahtjeva.

    3.  
    O svakoj naknadnoj promjeni dokumentacije navedene u stavku 2. UAIF odmah obavješćuje nadležno tijelo novčanog fonda.
    4.  

    Nadležno tijelo novčanog fonda odbija zahtjev UAIF-a samo ako je primjenjivo bilo koje od sljedećeg:

    (a) 

    UAIF nije usklađen s ovom Uredbom;

    (b) 

    UAIF nije usklađen s Direktivom 2011/61/EU;

    (c) 

    UAIF nema odobrenje svojeg nadležnog tijela za upravljanje novčanim fondovima;

    (d) 

    UAIF nije dostavio dokumentaciju iz stavka 2.

    Prije nego što odbije zahtjev, nadležno tijelo novčanog fonda savjetuje se s nadležnim tijelom UAIF-a.

    5.  
    Odobrenje za rad AIF-a kao novčanog fonda ne podliježe obvezi da AIF-om upravlja UAIF kojem je izdano odobrenje za rad u matičnoj državi članici AIF-a, kao ni obvezi da UAIF u matičnoj državi članici AIF-a obavlja ili delegira bilo kakve djelatnosti.
    6.  
    UAIF-a se u roku od dva mjeseca od zaprimanja potpunog zahtjeva obavješćuje je li AIF dobio odobrenje za rad kao novčani fond.
    7.  
    Nadležno tijelo novčanog fonda ne izdaje AIF-u odobrenje za rad kao novčani fond ako postoje pravni razlozi koji sprečavaju AIF da svojim udjelima ili dionicama trguje u svojoj matičnoj državi članici.

    Članak 6.

    Uporaba naziva novčanog fonda

    1.  
    UCITS ili AIF upotrebljava naziv „novčani fond” za sebe ili za udjele ili dionice koje izdaje samo ako UCITS ili AIF ima odobrenje za rad u skladu s ovom Uredbom.

    UCITS ili AIF ne smije upotrebljavati dvosmislen ili netočan naziv kojim bi se ukazivalo na to da je riječ o novčanom fondu ako nema odobrenje za rad kao novčani fond u skladu s ovom Uredbom.

    UCITS ili AIF ne smije imati karakteristike koje su u znatnoj mjeri slične onima iz članka 1. stavka 1., osim ako ima odobrenje za rad kao novčani fond u skladu s ovom Uredbom.

    2.  
    Uporaba naziva „novčani fond” ili drugog naziva kojim se ukazuje na to da je UCITS ili AIF novčani fond znači uporaba u svim vanjskim dokumentima, prospektima, izvješćima, izjavama, oglasima, priopćenjima, dopisima i svim drugim dokumentima upućenima ili namijenjenima za distribuciju potencijalnim ulagateljima, imateljima udjela, dioničarima ili nadležnim tijelima u pisanom, usmenom, elektroničkom ili bilo kojem drugom obliku.

    Članak 7.

    Primjenjiva pravila

    1.  
    Novčani fond i upravitelj novčanog fonda moraju u svakom trenutku biti usklađeni s ovom Uredbom.
    2.  
    Novčani fond koji je UCITS i upravitelj novčanog fonda moraju u svakom trenutku biti usklađeni sa zahtjevima Direktive 2009/65/EZ, osim ako je drukčije određeno ovom Uredbom.
    3.  
    Novčani fond koji je AIF i upravitelj novčanog fonda moraju u svakom trenutku biti usklađeni sa zahtjevima Direktive 2011/61/EU, osim ako je drukčije određeno ovom Uredbom.
    4.  
    Upravitelj novčanog fonda odgovoran je za osiguravanje usklađenosti s ovom Uredbom te je odgovoran za sve gubitke ili štete nastale zbog neusklađenosti s ovom Uredbom.
    5.  
    Ovom se Uredbom novčani fond ne sprečava da primijeni ograničenja ulaganja stroža od onih koja su propisana ovom Uredbom.

    POGLAVLJE II.

    Obveze povezane s politikom ulaganja novčanih fondova

    Odjeljak I.

    Opća pravila i prihvatljiva imovina

    Članak 8.

    Opća načela

    1.  
    Ako novčani fond obuhvaća više investicijskih dijelova, za potrebe poglavlja od II. do VII. svaki se dio smatra zasebnim novčanim fondom.
    2.  
    Novčani fond odobren kao UCITS ne podliježe obvezama koje se odnose na politike ulaganja UCITS-a utvrđenima u člancima od 49. do 50.a, u članku 51. stavku 2. i u člancima od 52. do 57. Direktive 2009/65/EZ, osim ako je ovom Uredbom izričito određeno drukčije.

    Članak 9.

    Prihvatljiva imovina

    1.  

    Novčani fond smije ulagati samo u jednu ili više sljedećih kategorija financijske imovine i samo pod uvjetima određenima ovom Uredbom:

    (a) 

    instrumente tržišta novca, uključujući financijske instrumente koje izdaju ili za koje jamče, odvojeno ili zajednički, Unija, nacionalne, regionalne i lokalne uprave država članica ili njihove središnje banke, Europska središnja banka, Europska investicijska banka, Europski investicijski fond, Europski stabilizacijski mehanizam, Europski fond za financijsku stabilnost, središnje tijelo ili središnja banka treće zemlje, Međunarodni monetarni fond, Međunarodna banka za obnovu i razvoj, Razvojna banka Vijeća Europe, Europska banka za obnovu i razvoj, Banka za međunarodne namire ili neka druga relevantna međunarodna financijska institucija ili organizacija kojoj pripada jedna ili više država članica;

    (b) 

    prihvatljive sekuritizacije i komercijalne zapise osigurane imovinom (ABCP-ovi);

    (c) 

    depozite kod kreditnih institucija;

    (d) 

    izvedene financijske instrumente;

    (e) 

    repo ugovore koji ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 14.;

    (f) 

    obratne repo ugovore koji ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 15.;

    (g) 

    udjele ili dionice drugih novčanih fondova.

    2.  

    Novčani fond ne smije obavljati ni jednu od sljedećih aktivnosti:

    (a) 

    ulaganje u imovinu osim one iz stavka 1.;

    (b) 

    kratku prodaju bilo kojih od sljedećih instrumenata: instrumenti tržišta novca, sekuritizacije, ABCP-ovi i udjeli ili dionice drugih novčanih fondova;

    (c) 

    izravnu ili neizravnu izloženost dionicama ili robi, uključujući preko izvedenica, certifikata koji ih predstavljaju, indeksa koji se na njima temelje ili bilo kojeg drugog sredstva ili instrumenta iz kojih proizlazi takva izloženost;

    (d) 

    sklapanje ugovora o pozajmljivanju vrijednosnih papira drugoj ugovornoj strani ili ugovora o pozajmljivanju vrijednosnih papira od druge ugovorne strane, ili bilo kojeg drugog ugovora kojim bi se teretila imovina novčanog fonda;

    (e) 

    uzajmljivanje i pozajmljivanje gotovine.

    3.  
    Novčani fond može držati dodatna likvidna sredstva u skladu s člankom 50. stavkom 2. Direktive 2009/65/EZ.

    Članak 10.

    Prihvatljivi instrumenti tržišta novca

    1.  

    Instrument tržišta novca prihvatljiv je za ulaganje novčanog fonda pod uvjetom da ispunjava sve sljedeće zahtjeve:

    (a) 

    pripada jednoj od kategorija instrumenata tržišta novca iz članka 50. stavka 1. točke (a), (b), (c) ili (h) Direktive 2009/65/EZ;

    (b) 

    ima jednu od sljedećih alternativnih karakteristika:

    i. 

    pri izdavanju ima ugovoreno dospijeće od 397 dana ili manje;

    ii. 

    ima preostali rok do dospijeća od 397 dana ili manje;

    (c) 

    izdavatelj instrumenta tržišta novca i kvaliteti instrumenta tržišta novca dobio je pozitivnu ocjenu na temelju članaka od 19. do 22.;

    (d) 

    ako novčani fond ulaže u sekuritizaciju ili ABCP, on podliježe zahtjevima utvrđenima u članku 11.

    2.  
    Neovisno o stavku 1. točki (b), standardni novčani fondovi također smiju ulagati u instrumente tržišta novca s preostalim rokom do dospijeća do ugovorenog datuma isplate kraćim od dvije godine ili jednakim tom razdoblju, pod uvjetom da je preostalo vrijeme do sljedećeg datuma usklađivanja kamatnih stopa 397 dana ili manje. U tu se svrhu instrumenti tržišta novca s promjenjivom stopom i instrumenti tržišta novca s fiksnom stopom koji su zaštićeni ugovorom o razmjeni usklađuju sa stopom ili indeksom na tržištu novca.
    3.  
    Stavak 1. točka (c) ne primjenjuje se na instrumente tržišta novca koje izdaje ili za koje jamči Unija, središnje tijelo ili središnja banka države članice, Europska središnja banka, Europska investicijska banka, Europski stabilizacijski mehanizam ili Europski fond za financijsku stabilnost.

    Članak 11.

    Prihvatljive sekuritizacije i ABCP-ovi

    1.  

    I sekuritizacija i ABCP smatraju se prihvatljivima za ulaganje novčanog fonda pod uvjetom da su sekuritizacija ili ABCP dovoljno likvidni, da su dobili pozitivnu ocjenu na temelju članaka od 19. do 22. te da su jedno od sljedećeg:

    (a) 

    sekuritizacija iz članka 13. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/61 ( 2 );

    (b) 

    ABCP koji je izdao program ABCP:

    i. 

    koji u potpunosti podupire regulirana kreditna institucija koja pokriva sve likvidnosne, kreditne i značajne razrjeđivačke rizike, kao i tekuće transakcijske troškove i tekuće troškove na razini čitavog programa povezane s ABCP-om, ako je to potrebno da bi se ulagatelju zajamčila puna isplata svakog iznosa u okviru ABCP-a;

    ii. 

    koji nije resekuritizacija, te temeljne izloženosti sekuritizacije na razini svake transakcije ABCP ne uključuju nikakvu sekuritizacijsku poziciju;

    iii. 

    koji ne uključuje sintetsku sekuritizaciju kako je definirana u članku 242. točki 11. Uredbe (EU) br. 575/2013;

    ▼M1

    (c) 

    jednostavna, transparentna i standardizirana (STS) sekuritizacija, kako je utvrđena u skladu s kriterijima i uvjetima iz članaka 20., 21. i 22. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 ), ili STS ABCP, kako je utvrđen u skladu s kriterijima i uvjetima iz članaka 24., 25. i 26. te uredbe.

    ▼B

    2.  

    Kratkoročni novčani fond može ulagati u sekuritizacije ili ABCP-ove iz stavka 1. pod uvjetom da je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta, kako je primjenjivo:

    (a) 

    ugovoreno dospijeće pri izdavanju sekuritizacija iz stavka 1. točke (a) je dvije godine ili manje, a preostalo vrijeme do sljedećeg datuma usklađivanja kamatnih stopa je 397 dana ili manje;

    (b) 

    ugovoreno dospijeće pri izdavanju ili preostali rok do dospijeća sekuritizacija ili ABCP-ova iz stavka 1. točaka (b) i (c) je 397 dana ili manje;

    (c) 

    sekuritizacije iz stavka 1. točaka (a) i (c) amortizacijski su instrumenti te imaju WAL od dvije godine ili manje.

    3.  

    Standardni novčani fond može ulagati u sekuritizacije ili ABCP-ove iz stavka 1. pod uvjetom da je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta, kako je primjenjivo:

    (a) 

    ugovoreno dospijeće pri izdavanju ili preostali rok do dospijeća sekuritizacija i ABCP-ova iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) je dvije godine ili manje, a preostalo vrijeme do sljedećeg datuma usklađivanja kamatnih stopa je 397 dana ili manje;

    (b) 

    sekuritizacije iz stavka 1. točaka (a) i (c) amortizacijski su instrumenti te imaju WAL od dvije godine ili manje.

    4.  
    U roku od šest mjeseci od datuma stupanja na snagu predložene Uredbe o STS sekuritizacijama, Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 45. o izmjeni tog članka uvođenjem upućivanja na kriterije prema kojima se STS sekuritizacije i ABCP -ovi utvrđuju u odgovarajućim odredbama te uredbe. Izmjena počinje proizvoditi učinak najkasnije šest mjeseci od datuma stupanja na snagu tog delegiranog akta ili od datuma primjene odgovarajućih odredbi u predloženoj Uredbi o STS sekuritizacijama, ovisno o tome što nastupi kasnije.

    Za potrebe prvog podstavka, kriteriji prema kojima se utvrđuju STS sekuritizacije i ABCP-ovi uključuju barem sljedeće:

    (a) 

    zahtjeve u vezi s jednostavnošću sekuritizacije, uključujući njezin pravi prodajni karakter i poštovanje standarda povezanih s osiguravanjem izloženosti;

    (b) 

    zahtjeve u vezi sa standardizacijom sekuritizacije, uključujući zahtjeve zadržavanja rizika;

    (c) 

    zahtjeve u vezi s transparentnošću sekuritizacije, uključujući pružanje informacija potencijalnim ulagateljima;

    (d) 

    za ABCP-ove, osim točaka (a), (b) i (c), zahtjeve u vezi s pokroviteljima i pokroviteljskom potporom programa ABCP-ova.

    Članak 12.

    Prihvatljivi depoziti kod kreditnih institucija

    Depozit kod kreditne institucije prihvatljiv je za ulaganje novčanog fonda pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    riječ je o depozitu koji je povratan na zahtjev ili depozitu koji se može opozvati u svakom trenutku;

    (b) 

    depozit dospijeva za najviše 12 mjeseci;

    (c) 

    kreditna institucija ima statutarno sjedište u državi članici ili, ako kreditna institucija ima sjedište u trećoj zemlji, podliježe bonitetnim pravilima koja se smatraju istovjetnim onima koja su utvrđena pravom Unije u skladu s postupkom utvrđenim u članku 107. stavku 4. Uredbe (EU) br. 575/2013.

    Članak 13.

    Prihvatljivi izvedeni financijski instrumenti

    Izvedeni financijski instrument prihvatljiv je za ulaganje novčanog fonda ako se njime trguje na uređenom tržištu iz članka 50. stavka 1. točke (a), (b) ili (c) Direktive 2009/65/EZ ili izvan uređenog tržišta (OTC), pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    temelj izvedenog instrumenta su kamatne stope, devizni tečajevi, valute ili indeksi jedne od tih kategorija;

    (b) 

    izvedeni instrument služi isključivo za zaštitu od rizika kamatne stope ili tečajne stope koji su povezani s drugim ulaganjima novčanog fonda;

    (c) 

    druge ugovorne strane u transakcijama s OTC izvedenicama su institucije koje podliježu bonitetnoj regulativi i nadzoru, te pripadaju kategorijama koje je odobrilo nadležno tijelo novčanog fonda;

    (d) 

    OTC izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i provjerljivom vrednovanju, te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev novčanog fonda;

    Članak 14.

    Prihvatljivi repo ugovori

    Novčani fond može sklopiti repo ugovor pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    upotrebljava se na privremenoj osnovi, ne duže od sedam radnih dana, i to samo u svrhe upravljanja likvidnošću i ne u svrhe ulaganja koje nisu navedene u točki (c);

    (b) 

    druga ugovorna strana koja u okviru repo ugovora prima imovinu novčanog fonda kao kolateral ne smije prodavati, ulagati, založiti ili na drugi način prenositi tu imovinu bez prethodne suglasnosti novčanog fonda;

    (c) 

    gotovinu koju primi kao dio repo ugovora novčani fond može:

    i. 

    staviti u depozite u skladu s člankom 50. stavkom 1. točkom (f) Direktive 2009/65/EZ; ili

    ii. 

    uložiti u imovinu iz članka 15. stavka 6., ali je ne smije uložiti u prihvatljivu imovinu iz članka 9., prenositi ili na bilo koji drugi način ponovno upotrebljavati;

    (d) 

    gotovina koju novčani fond primi kao dio repo ugovora ne smije prelaziti 10 % njegove imovine;

    (e) 

    novčani fond ima pravo raskinuti ugovor u svakom trenutku, uz otkazni rok od najviše dva radna dana.

    Članak 15.

    Prihvatljivi obratni repo ugovori

    1.  

    Novčani fond može sklopiti obratni repo ugovor pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    novčani fond ima pravo raskinuti ugovor u svakom trenutku, uz otkazni rok od najviše dva radna dana;

    (b) 

    tržišna vrijednost imovine primljene u okviru obratnog repo ugovora je u svakom trenutku barem jednaka vrijednosti isplaćene gotovine.

    2.  
    Imovina koju novčani fond prima u okviru obratnog repo ugovora moraju biti instrumenti tržišta novca koji ispunjavaju uvjete iz članka 10.

    Imovina koju novčani fond prima u okviru obratnog repo ugovora ne smije se prodavati, ponovno ulagati, založiti ili prenositi na drugi način.

    3.  
    Novčani fond u okviru obratnog repo ugovora ne smije primati sekuritizacije ni ABCP-ove.
    4.  
    Imovina koju novčani fond prima u okviru obratnog repo ugovora mora biti dovoljno diversificirana uz maksimalnu izloženost danog izdavatelja od 15 % NAV-a novčanog fonda, osim ako je ta imovina u obliku instrumenata tržišta novca koji ispunjavaju uvjete iz članka 17. stavka 7. Osim toga, imovinu koju novčani fond prima u okviru obratnog repo ugovora izdaje tijelo koje je neovisno o drugoj ugovornoj strani i za koje se očekuje da neće pokazati visoku korelaciju s ispunjavanjem obveza druge ugovorne strane.
    5.  
    Novčani fond koji sklapa obratni repo ugovor osigurava da u svakom trenutku može opozvati puni iznos gotovine bilo na temelju obračuna bilo na temelju vrednovanja po tržišnoj vrijednosti. U slučaju da se gotovina u svakom trenutku može opozvati na temelju vrednovanja po tržišnoj vrijednosti, za izračun NAV-a novčanog fonda upotrebljava se vrijednost obratnog repo ugovora utvrđena vrednovanjem po tržišnoj vrijednosti.
    6.  

    Odstupajući od stavka 2. ovog članka, novčani fond može u okviru obratnog repo ugovora primiti likvidne prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca osim onih koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. pod uvjetom da je ta imovina u skladu s jednim od sljedećih uvjeta:

    (a) 

    izdaje je ili za nju jamči Unija, središnje tijelo ili središnja banka države članice, Europska središnja banka, Europska investicijska banka, Europski stabilizacijski mehanizam ili Europski fond za financijsku stabilnost pod uvjetom da im je dodijeljena pozitivna ocjena na temelju članaka od 19. do 22.;

    (b) 

    izdaje je ili za nju jamči središnje tijelo ili središnja banka treće zemlje, pod uvjetom da im su dobili pozitivnu ocjenu na temelju članaka od 19. do 22.;

    Imovina primljena u okviru obratnog repo ugovora u skladu s prvim podstavkom ovog stavka objavljuje se ulagateljima novčanog fonda, u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ).

    Imovina primljena u okviru obratnog repo ugovora u skladu s prvim podstavkom ovog stavka ispunjava kriterije iz članka 17. stavka 7.

    7.  
    Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 45. kojima se ova Uredba dopunjuje određivanjem kvantitativnih i kvalitativnih zahtjeva za likvidnost koji su primjenjivi na imovinu iz stavka 6. te kvantitativnih i kvalitativnih zahtjeva za kreditnu kvalitetu koji su primjenjivi na imovinu iz stavka 6. točke (a) ovog članka.

    U tu svrhu Komisija uzima u obzir izvješće iz članka 509. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.

    Komisija donosi delegirane akte iz prvog podstavka najkasnije do 21. siječnja 2018.

    Članak 16.

    Prihvatljivi udjeli ili dionice novčanih fondova

    1.  

    Novčani fond može steći udjele ili dionice bilo kojeg drugog novčanog fonda („ciljani novčani fond”) ako da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    najviše 10 % imovine ciljanog novčanog fonda može se, u skladu s pravilima fonda ili dokumentima o osnivanju fonda, ukupno uložiti u udjele ili dionice drugih novčanih fondova;

    (b) 

    ciljani novčani fond nema udjele ili dionice u novčanom fondu koji to stjecanje provodi.

    Novčani fond čiji su udjeli ili dionice stečeni ne smije ulagati u novčani fond koji to stjecanje provodi, tijekom razdoblja u kojemu novčani fond koji provodi stjecanje drži njegove udjele ili dionice.

    2.  
    Novčani fond može steći udjele ili dionice drugih novčanih fondova pod uvjetom da se najviše 5 % njegove imovine uloži u udjele ili dionice jednog novčanog fonda.
    3.  
    Novčani fond ukupno može uložiti najviše 17,5 % svoje imovine u udjele ili dionice drugih novčanih fondova.
    4.  

    Udjeli ili dionice drugih novčanih fondova prihvatljivi su za ulaganje novčanog fonda ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    ciljani novčani fond ima odobrenje za rad na temelju ove Uredbe;

    (b) 

    ako ciljanim novčanim fondom upravlja, izravno ili delegiranjem, isti upravitelj koji upravlja novčanim fondom koji provodi stjecanje ili bilo koje drugo trgovačko društvo s kojim je upravitelj novčanog fonda koji provodi stjecanje povezan zajedničkom upravom ili kontrolom ili značajnim izravnim ili neizravnim udjelom, upravitelj ciljanog novčanog fonda ili to drugo trgovačko društvo ne smiju naplaćivati naknade za upis ili isplatu na račun ulaganja novčanog fonda koji provodi stjecanje u udjele ili dionice ciljanog novčanog fonda;

    (c) 

    ako novčani fond uloži 10 % ili više svoje imovine u udjele ili dionice drugih novčanih fondova:

    i. 

    u prospektu tog novčanog fonda navodi se najviši iznos naknada za upravljanje koje se mogu naplatiti samom novčanom fondu i drugim novčanim fondovima u koje on ulaže; i

    ii. 

    u godišnjem izvješću navodi se najveći udio naknada za upravljanje koje se naplaćuju samom novčanom fondu i drugim novčanim fondovima u koje on ulaže.

    5.  

    Stavci 2. i 3. ovog članka ne primjenjuju se na novčani fond koji je AIF i koji ima odobrenje za rad u skladu s člankom 5., ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    novčanim fondom trguje se isključivo putem sustava štednje zaposlenika koji je uređen nacionalnim pravom i njegovi su ulagatelji samo fizičke osobe;

    (b) 

    sustav štednje zaposlenika iz točke (a) ulagateljima omogućuje da traže isplatu svojih ulaganja samo ako su zadovoljeni strogi uvjeti za isplatu ulaganja koji su utvrđeni nacionalnim pravom i u skladu s kojima se isplata ulaganja može odobriti samo u određenim okolnostima koje nisu povezane s kretanjima na tržištu.

    Odstupajući od stavaka 2. i 3. ovog članka, novčani fond koji je UCITS i koji ima odobrenje za rad u skladu s člankom 4. stavkom 2., udjele ili dionice u drugim novčanim fondovima može kupiti u skladu s člankom 55. ili 58. Direktive 2009/65/EZ pod sljedećim uvjetima:

    (a) 

    novčanim fondom trguje se isključivo putem sustava štednje zaposlenika koji je uređen nacionalnim pravom i njegovi su ulagatelji samo fizičke osobe;

    (b) 

    sustav štednje zaposlenika iz točka (a) ulagateljima omogućuje da traže isplatu svojih ulaganja samo ako su zadovoljeni strogi uvjeti za isplatu ulaganja koji su utvrđeni nacionalnim pravom i u skladu s kojima se isplata ulaganja može odobriti samo u određenim okolnostima koje nisu povezane s kretanjima na tržištu.

    6.  
    Kratkoročni novčani fondovi mogu ulagati samo u udjele ili dionice drugih kratkoročnih novčanih fondova.
    7.  
    Standardni novčani fondovi mogu ulagati u udjele ili dionice kratkoročnih novčanih fondova i standardnih novčanih fondova.

    Odjeljak II.

    Odredbe o politikama ulaganja

    Članak 17.

    Diversifikacija

    1.  

    Novčani fond ne smije ulagati više od:

    (a) 

    5 % svoje imovine u instrumente tržišta novca, sekuritizacije i ABCP-ove koje izdaje isto tijelo;

    (b) 

    10 % svoje imovine u depozite kod iste kreditne institucije, osim ako je struktura bankovnog sektora u državi članici u kojoj novčani fond ima sjedište takva da nema dovoljno održivih kreditnih institucija da bi se zadovoljio zahtjev za diversifikaciju te ako je za novčani fond ekonomski neizvedivo polagati depozite u drugoj državi članici; u tom slučaju 15 % svoje imovine može deponirati kod iste kreditne institucije.

    2.  
    Odstupajući od stavka 1. točke (a), novčani fond s promjenjivim NAV-om može uložiti do 10 % svoje imovine u instrumente tržišta novca, sekuritizacije i ABCP-ove koje izdaje isto tijelo pod uvjetom da ukupna vrijednost tih instrumenata tržišta novca, sekuritizacija i ABCP-ova koje novčani fond s promjenjivim NAV-om drži u svakom od izdavatelja u koji ulaže više od 5 % svoje imovine ne prelazi 40 % vrijednosti njegove imovine.
    3.  
    Do datuma primjene delegiranog akta iz članka 11. stavka 4. ukupna vrijednost svih izloženosti novčanog fonda sekuritizacijama i ABCP-ovima ne smije prelaziti 15 % imovine novčanog fonda.

    Od datuma primjene delegiranog akta iz članka 11. stavka 4. ukupna vrijednost svih izloženosti novčanog fonda sekuritizacijama i ABCP-ovima ne smije prelaziti 20 % imovine novčanog fonda, pri čemu se do 15 % imovine novčanog fonda može uložiti u sekuritizacije i ABCP-ove koji ne zadovoljavaju kriterije za utvrđivanje STS sekuritizacija i ABCP-ova.

    4.  
    Ukupna izloženost novčanog fonda riziku prema istoj drugoj ugovornoj strani koja proizlazi iz transakcija s OTC izvedenicama koje ispunjavaju uvjete iz članka 13. ne smije prelaziti 5 % njegove imovine.
    5.  
    Ukupni iznos gotovine novčanog fonda dane istoj drugoj ugovornoj strani kod obratnih repo ugovora ne smije prelaziti 15 % njegove imovine.
    6.  

    Neovisno o pojedinačnim ograničenjima utvrđenim u stavcima 1. i 4., novčani fond ne smije, ako bi to dovelo do ulaganja više od 15 % njegove imovine u jedno tijelo, kombinirati niti jedno od sljedećeg:

    (a) 

    ulaganja u instrumente tržišta novca, sekuritizacije i ABCP-ove koje izdaje to tijelo;

    (b) 

    depozite kod tog tijela;

    (c) 

    OTC financijske izvedene instrumente koji nose izloženost riziku druge ugovorne strane prema tom tijelu.

    Odstupajući od zahtjeva za diversifikacijom navedenog u prvom podstavku, ako je struktura financijskog tržišta u državi članici u kojoj novčani fond ima sjedište takva da nema dovoljno održivih financijskih institucija da bi se zadovoljio zahtjev za diversifikaciju te ako je za novčani fond ekonomski neizvedivo koristiti se financijskim institucijama u drugoj državi članici, novčani fond može kombinirati vrste ulaganja navedene u točkama od (a) do (c) do najvišeg iznosa ulaganja od 20 % svoje imovine u jednom tijelu.

    7.  
    Odstupajući od stavka 1. točke (a), nadležno tijelo novčanog fonda može odobriti novčanom fondu da u skladu s načelom raspršivanja rizika uloži do 100 % svoje imovine u različite instrumente tržišta novca koje izdaju ili za koje jamče, odvojeno ili zajednički, Unija, nacionalne, regionalne i lokalne uprave država članica ili njihove središnje banke, Europska središnja banka, Europska investicijska banka, Europski investicijski fond, Europski stabilizacijski mehanizam, Europski fond za financijsku stabilnost, središnje tijelo ili središnja banka treće zemlje, Međunarodni monetarni fond, Međunarodna banka za obnovu i razvoj, Razvojna banka Vijeća Europe, Europska banka za obnovu i razvoj, Banka za međunarodne namire ili neka druga relevantna međunarodna financijska institucija ili organizacija kojoj pripada jedna ili više država članica.

    Prvi podstavak primjenjuje se samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    novčani fond drži instrumente tržišta novca iz najmanje šest različitih izdanja predmetnog izdavatelja;

    (b) 

    novčani fond ograničava ulaganje u instrumente tržišta novca iz istog izdanja na najviše 30 % svoje imovine;

    (c) 

    novčani fond izričito upućuje, u svojim pravilima fonda ili u instrumentima o osnivanju, na sve uprave, institucije ili organizacije iz prvog podstavka koje izdaju ili jamče za instrumente tržišta novca u koje fond namjerava uložiti više od 5 % svoje imovine;

    (d) 

    novčani fond uključuje u svoj prospekt i promidžbene sadržaje jasnu izjavu u kojoj se upozorava na upotrebu tog odstupanja te se navode sve uprave, institucije ili organizacije iz prvog podstavka koje izdaju ili jamče za instrumente tržišta novca u koje fond namjerava uložiti više od 5 % svoje imovine.

    8.  
    Neovisno o pojedinačnim ograničenjima utvrđenim u stavku 1., novčani fond može uložiti najviše 10 % svoje imovine u obveznice koje izdaje jedna kreditna institucija koja ima statutarno sjedište u državi članici i koja je, prema zakonu, predmet posebnog javnog nadzora kojemu je svrha zaštita imatelja obveznica. Sredstva od izdavanja takvih obveznica ulažu se, u skladu sa zakonom, u imovinu koja, za vrijeme cijelog razdoblja važenja obveznica, može pokriti potraživanja koja proizlaze iz obveznica, te koja bi se u slučaju propasti izdavatelja prvenstveno iskoristila za isplatu glavnice i plaćanje stečenih kamata.

    Ako novčani fond ulaže više od 5 % svoje imovine u obveznice koje su navedene u prvom podstavku i koje izdaje isti izdavatelj, ukupna vrijednost tih ulaganja ne smije prelaziti 40 % vrijednosti imovine novčanog fonda.

    9.  
    Neovisno o pojedinačnim ograničenjima iz stavka 1., novčani fond može uložiti najviše 20 % svoje imovine u obveznice koje izdaje jedna kreditna institucija ako su zadovoljeni uvjeti utvrđeni u članku 10. stavku 1. točki (f) ili članku 11. stavku 1. točki (c) Delegirane uredbe (EU) 2015/61, uključujući i moguća ulaganja u imovinu iz stavka 8. ovog članka.

    Ako novčani fond ulaže više od 5 % svoje imovine u obveznice koje su navedene u prvom podstavku i koje izdaje isti izdavatelj, ukupna vrijednost tih ulaganja ne smije prelaziti 60 % vrijednosti imovine novčanog fonda, uključujući i moguća ulaganja u imovinu iz stavka 8., uz poštovanje u njemu navedenih ograničenja.

    10.  
    Trgovačka društva koja pripadaju istoj grupi za potrebe sastavljanja konsolidiranih izvještaja, na temelju Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 ) ili u skladu s priznatim međunarodnim računovodstvenim pravilima, za potrebe izračuna ograničenja iz stavaka od 1. do 6. ovog članka smatraju se jednim tijelom.

    Članak 18.

    Koncentracija

    1.  
    Novčani fond ne smije držati više od 10 % instrumenata tržišta novca, sekuritizacija i ABCP-ova koje izdaje jedno tijelo.
    2.  
    Ograničenje utvrđeno u stavku 1. ne primjenjuje se na instrumente tržišta novca koje izdaje ili za koje jamče Unija, nacionalne, regionalne i lokalne uprave država članica ili njihove središnje banke, Europska središnja banka, Europska investicijska banka, Europski investicijski fond, Europski stabilizacijski mehanizam, Europski fond za financijsku stabilnost, središnje tijelo ili središnja banka treće zemlje, Međunarodni monetarni fond, Međunarodna banka za obnovu i razvoj, Razvojna banka Vijeća Europe, Europska banka za obnovu i razvoj, Banka za međunarodne namire ili neka druga relevantna međunarodna financijska institucija ili organizacija kojoj pripada jedna ili više država članica.

    Odjeljak III.

    Kreditna kvaliteta instrumenata tržišta novca, sekuritizacija i ABCP-ova

    Članak 19.

    Unutarnji postupak procjene kreditne kvalitete

    1.  
    Upravitelj novčanog fonda uvodi, provodi i dosljedno primjenjuje razborit unutarnji postupak procjene kreditne kvalitete za određivanje kreditne kvalitete instrumenata tržišta novca, sekuritizacija i ABCP-ova, uzimajući u obzir izdavatelja instrumenta i karakteristike samog instrumenta.
    2.  
    Upravitelj novčanog fonda osigurava da su informacije koje se upotrebljavaju prilikom primjene unutarnjeg postupka procjene kreditne kvalitete dovoljno kvalitetne, ažurne i da potječu od pouzdanih izvora.
    3.  
    Unutarnji postupak procjene temelji se na razboritim, sistematičnim i kontinuiranim metodologijama procjene. Metodologije koje se upotrebljavaju podliježu validaciji upravitelja novčanog fonda na temelju ranijeg iskustva i empirijskih dokaza, uključujući retroaktivno testiranje.
    4.  

    Upravitelj novčanog fonda osigurava da je unutarnji postupak procjene kreditne kvalitete u skladu sa svim sljedećim općim načelima:

    (a) 

    uvesti učinkoviti postupak dobivanja i ažuriranja relevantnih informacija o izdavatelju i o značajkama instrumenta;

    (b) 

    donijeti i provoditi primjerene mjere kako bi se osiguralo da se unutarnja procjena kreditne kvalitete temelji na iscrpnoj analizi svih dostupnih i relevantnih informacija i uključuje sve relevantne čimbenike koji utječu na kreditnu sposobnost izdavatelja i kreditnu kvalitetu instrumenta;

    (c) 

    kontinuirano nadzirati unutarnji postupak procjene kreditne kvalitete, a sve procjene kreditne kvalitete preispitivati najmanje jednom godišnje;

    (d) 

    iako ne treba dopuštati pretjerano mehaničko oslanjanje na vanjske rejtinge u skladu s člankom 5.a Uredbe (EZ) br. 1060/2009, upravitelj novčanog fonda provodi novu procjenu kreditne kvalitete za instrument tržišta novca, sekuritizacije i ABCP-ove ako je došlo do bitne promjene koja bi mogla utjecati na postojeću procjenu instrumenta;

    (e) 

    upravitelj novčanog fonda najmanje jednom godišnje treba preispitivati metodologije za procjenu kreditne kvalitete kako bi se utvrdilo jesu li još uvijek prikladne za trenutačni portfelj i vanjske uvjete, a ta se procjena prosljeđuje nadležnom tijelu upravitelja novčanog fonda. Ako upravitelj novčanog fonda otkrije pogreške u metodologiji procjene kreditne kvalitete ili njezinoj primjeni, te pogreške odmah ispravlja.

    (f) 

    ako se promijene metodologije, modeli ili ključne pretpostavke upotrijebljene u unutarnjem postupku procjene kreditne kvalitete, upravitelj novčanog fonda treba što je moguće prije preispitati svaku unutarnju procjenu kreditne kvalitete na koju je to imalo utjecaj.

    Članak 20.

    Unutarnja procjena kreditne kvalitete

    1.  
    Upravitelj novčanog fonda primjenjuje postupak iz članka 19. kako bi utvrdio dobiva li kreditna kvaliteta instrumenta tržišta novca, sekuritizacije ili ABCP-a pozitivnu ocjenu. Ako je agencija za kreditni rejting koja je registrirana i certificirana u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009 objavila rejting tog instrumenta tržišta novca, upravitelj novčanog fonda može u svojoj unutarnjoj procjeni kreditne kvalitete uzeti u obzir takav rejting i dodatne informacije i analize, ali se u skladu s člankom 5.a Uredbe (EZ) br. 1060/2009 ne oslanja isključivo i mehanički na taj rejting.
    2.  

    U procjeni kreditne kvalitete u obzir se uzimaju barem sljedeći faktori i opća načela:

    (a) 

    kvantifikacija kreditnog rizika izdavatelja i relativni rizik neispunjavanja obveza izdavatelja i instrumenta;

    (b) 

    kvantitativni pokazatelji koji se odnose na izdavatelja instrumenta, uključujući u kontekstu makroekonomskog stanja i stanja na financijskom tržištu;

    (c) 

    kratkoročnost instrumenata tržišta novca;

    (d) 

    kategorija imovine instrumenta;

    (e) 

    vrsta izdavatelja pri čemu se razlikuju barem sljedeće vrste izdavatelja: nacionalna, regionalna ili lokalna uprava, financijske korporacije i nefinancijske korporacije;

    (f) 

    kod strukturiranih financijskih instrumenata, operativni rizik i rizik druge ugovorne strane koji su svojstveni strukturiranoj financijskoj transakciji i, u slučaju izloženosti sekuritizacijama, kreditni rizik izdavatelja, struktura sekuritizacije i kreditni rizik temeljne imovine;

    (g) 

    profil likvidnosti instrumenta.

    Prilikom utvrđivanja kreditne kvalitete instrumenta tržišta novca iz članka 17. stavka 7. upravitelj novčanog fonda može, uz faktore i opća načela iz ovog stavka, uzeti u obzir upozorenja i pokazatelje.

    Članak 21.

    Dokumentacija

    1.  

    Upravitelj novčanog fonda dokumentira svoj unutarnji postupak procjene kreditne kvalitete te same procjene kreditne kvalitete. Dokumentacija uključuje sve od sljedećeg:

    (a) 

    koncept i operativne pojedinosti svojeg unutarnjeg postupka procjene kreditne kvalitete na način kojim se nadležnim tijelima omogućuje da razumiju i ocijene prikladnost procjene kreditne kvalitete;

    (b) 

    razlog i analizu koji idu u prilog procjeni kreditne kvalitete i kojima se objašnjavaju kriteriji i učestalost preispitivanja procjene kreditne kvalitete, koje odabire upravitelj novčanog fonda;

    (c) 

    sve veće promjene unutarnjeg postupka procjene kreditne kvalitete, uključujući utvrđivanje pokretača takvih promjena;

    (d) 

    organizaciju unutarnjeg postupka procjene kreditne kvalitete i strukturu unutarnje kontrole;

    (e) 

    svaku prijašnju unutarnju procjenu kreditne kvalitete instrumenata, izdavatelja i, prema potrebi, priznatih jamaca;

    (f) 

    osobu ili osobe odgovorne za unutarnji postupak procjene kreditne kvalitete.

    2.  
    Upravitelj novčanog fonda čuva svu dokumentaciju iz stavka 1. tijekom najmanje tri puna godišnja obračunska razdoblja.
    3.  
    Pojedinosti unutarnjeg postupka procjene kreditne kvalitete navedene su u pravilima fonda ili u dokumentima o osnivanju novčanog fonda i svi dokumenti iz stavka 1. na zahtjev se stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima novčanog fonda i nadležnim tijelima upravitelja novčanog fonda.

    Članak 22.

    Delegirani akti za procjenu kreditne kvalitete

    Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 45. radi dopune ove Uredbe određivanjem sljedećih točaka:

    (a) 

    kriteriji za vrednovanje metodologije procjene kreditne kvalitete, kako su navedeni u članku 19. stavku 3.;

    (b) 

    kriteriji za kvantifikaciju kreditnog rizika i relativnog rizika neispunjavanja obveza izdavatelja i instrumenta, kako su navedeni u članku 20. stavku 2. točki (a);

    (c) 

    kriteriji za utvrđivanje kvalitativnih pokazatelja koji se odnose na izdavatelja instrumenta, kako su navedeni u članku 20. stavku 2. točki (b);

    (d) 

    značenje bitne promjene iz članka 19. stavka 4. točke (d).

    Članak 23.

    Upravljanje procjenom kreditne kvalitete

    1.  
    Unutarnji postupak procjene kreditne kvalitete odobrava više rukovodstvo, upravljačko tijelo i, ako postoji, nadzorna funkcija upravitelja novčanog fonda.

    Te osobe moraju dobro poznavati unutarnji postupak procjene kreditne kvalitete i metodologije koje primjenjuje upravitelj novčanog fonda te razumjeti pojedinosti povezanih izvješća.

    2.  
    Upravitelj novčanog fonda osobe iz stavka 1. obavješćuje o profilu kreditnog rizika novčanog fonda na temelju analize unutarnjih procjena kreditne kvalitete novčanog fonda. Učestalost izvješćivanja ovisi o značaju i vrsti informacija i provodi se najmanje jednom godišnje.
    3.  
    Više rukovodstvo kontinuirano osigurava pravilno funkcioniranje unutarnjeg postupka procjene kreditne kvalitete.

    Više rukovodstvo redovito se obavješćuje o učinku unutarnjih postupaka procjene kreditne kvalitete, o područjima u kojima su utvrđeni nedostatci i stanju mjera i postupaka za uklanjanje prethodno utvrđenih nedostataka.

    4.  
    Unutarnje procjene kreditne kvalitete i njihova periodička preispitivanja za koja je odgovoran upravitelj novčanog fonda ne smiju provoditi osobe koje upravljaju portfeljem novčanog fonda ili su za to upravljanje odgovorne.

    POGLAVLJE III.

    Obveze koje se odnose na upravljanje rizicima novčanih fondova

    Članak 24.

    Pravila za portfelj kratkoročnih novčanih fondova

    1.  

    Kratkoročni novčani fond kontinuirano mora biti usklađen sa svim sljedećim zahtjevima u pogledu portfelja:

    (a) 

    WAM njegova portfelja treba iznositi najviše 60 dana;

    (b) 

    WAL njegova portfelja treba iznositi najviše 120 dana, podložno drugom i trećem podstavku;

    (c) 

    kada je riječ o novčanim fondovima s NAV-om niske volatilnosti i novčanim fondovima javnog duga s nepromjenjivim NAV-om, najmanje 10 % njihove imovine treba se sastojati od imovine koja dospijeva dnevno, obratnih repo ugovora koje se može raskinuti uz otkazni rok od jednog radnog dana ili gotovine koju se može povući uz otkazni rok od jednog radnog dana. Novčani fond s NAV-om niske volatilnosti ili novčani fond javnog duga s nepromjenjivim NAV-om ne smije steći nikakvu imovinu osim imovine koja dospijeva dnevno ako bi tim stjecanjem taj novčani fond uložio manje od 10 % svojeg portfelja u imovinu koja dospijeva dnevno;

    (d) 

    kada je riječ o kratkoročnom novčanom fondu s promjenjivim NAV-om, najmanje 7,5 % njegove imovine treba se sastojati od imovine koja dospijeva dnevno, obratnih repo ugovora koje se može raskinuti uz otkazni rok od jednog radnog dana ili gotovine koju se može povući uz otkazni rok od jednog radnog dana. Kratkoročni novčani fond s promjenjivim NAV-om ne smije steći nikakvu imovinu osim imovine koja dospijeva dnevno ako bi tim stjecanjem taj novčani fond uložio manje od 7,5 % svojeg portfelja u imovinu koja dospijeva dnevno;

    (e) 

    kada je riječ o novčanim fondovima s NAV-om niske volatilnosti i novčanim fondovima javnog duga s nepromjenjivim NAV-om, najmanje 30 % njihove imovine treba se sastojati od imovine koja dospijeva tjedno, obratnih repo ugovora koje se može raskinuti uz otkazni rok od pet radnih dana ili gotovine koju se može povući uz otkazni rok od pet radnih dana. Novčani fond s NAV-om niske volatilnosti ili novčani fond javnog duga s nepromjenjivim NAV-om ne smije steći nikakvu imovinu osim imovine koja dospijeva tjedno ako bi tim stjecanjem taj novčani fond uložio manje od 30 % svojeg portfelja u imovinu koja dospijeva tjedno;

    (f) 

    kada je riječ o kratkoročnom novčanom fondu s promjenjivim NAV-om, najmanje 15 % njegove imovine treba se sastojati od imovine koja dospijeva tjedno, obratnih repo ugovora koje se može raskinuti uz otkazni rok od pet radnih dana ili gotovine koju se može povući uz otkazni rok od pet radnih dana. Kratkoročni novčani fond s promjenjivim NAV-om ne smije steći nikakvu imovinu osim imovine koja dospijeva tjedno ako bi time taj novčani fond uložio manje od 15 % svojeg portfelja u imovinu koja dospijeva tjedno;

    (g) 

    za potrebe izračuna iz točke (e), imovina iz članka 17. stavka 7. koja ima visok stupanj likvidnosti i koja se može isplatiti i namiriti u roku od jednog radnog dana te čiji preostali rok do dospijeća iznosi do 190 dana također se može uključiti u imovinu novčanog fonda s NAV-om niske volatilnosti i novčanog fonda javnog duga s nepromjenjivim NAV-om koja dospijeva tjedno, u visini do 17,5 % njihove imovine;

    (h) 

    za potrebe izračuna iz točke (f), u imovinu novčanog fonda s NAV-om niske volatilnosti koja dospijeva tjedno mogu se uključiti i instrumenti tržišta novca ili udjeli ili dionice drugih novčanih fondova u visini do 7,5 % njegove imovine, pod uvjetom da se mogu isplatiti i namiriti u roku od pet radnih dana;

    Za potrebe prvog podstavka točke (b), pri izračunu WAL-a za vrijednosne papire prvog podstavka iz točke (b), uključujući strukturirane financijske instrumente, kratkoročni novčani fond izračun dospijeća temelji na preostalom roku do dospijeća do ugovorene isplate instrumenata. Međutim, ako financijski instrument uključuje opciju prodaje, kratkoročni novčani fond izračun dospijeća može temeljiti na datumu izvršenja opcije prodaje umjesto na preostalom roku do dospijeća, ali samo pod uvjetom da su u svakom trenutku ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    i. 

    kratkoročni novčani fond slobodno se može koristiti opcijom prodaje na njezin datum izvršenja;

    ii. 

    izvršna cijena opcije prodaje ostaje blizu očekivane vrijednosti instrumenta na datum izvršenja;

    iii. 

    iz ulagačke strategije kratkoročnog novčanog fonda proizlazi da će opcija vrlo vjerojatno biti izvršena na datum izvršenja.

    Odstupajući od drugog podstavka, pri izračunu WAL-a za sekuritizacije i ABCP-ove, kratkoročni novčani fond u slučaju amortizacijskih instrumenata izračun dospijeća umjesto toga može temeljiti na:

    i. 

    ugovornom amortizacijskom profilu takvih instrumenata; ili

    ii. 

    amortizacijskom profilu temeljne imovine iz koje proizlaze novčani tokovi za isplatu takvih instrumenata.

    2.  
    Ako su ograničenja iz ovog članka prekoračena zbog razloga koji su izvan kontrole novčanog fonda ili uslijed ostvarivanja prava upisa ili isplate, tom novčanom fondu prioritetni cilj mora biti ispravak tog stanja, pri čemu mora voditi računa o interesima svojih imatelja udjela ili dioničara.
    3.  
    Svi novčani fondovi iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe mogu imati oblik kratkoročnog novčanog fonda.

    Članak 25.

    Pravila za portfelj standardnih novčanih fondova

    1.  

    Standardni novčani fond kontinuirano mora biti u skladu sa svim sljedećim zahtjevima:

    (a) 

    WAM njegova portfelja u svakom trenutku treba iznositi najviše šest mjeseci;

    (b) 

    WAL njegova portfelja u svakom trenutku treba iznositi najviše 12 mjeseci, podložno drugom i trećem podstavku;

    (c) 

    najmanje 7,5 % njegove imovine treba se sastojati od imovine koja dospijeva dnevno, obratnih repo ugovora koje se može raskinuti uz otkazni rok od jednog radnog dana ili gotovine koju se može povući uz otkazni rok od jednog radnog dana. Standardni novčani fond ne smiju steći nikakvu imovinu osim imovine koja dospijeva dnevno ako bi time taj novčani fond uložio manje od 7,5 % svojeg portfelja u imovinu koja dospijeva dnevno;

    (d) 

    najmanje 15 % njegove imovine treba se sastojati od imovine koja dospijeva tjedno, obratnih repo ugovora koje se može raskinuti uz otkazni rok od pet radnih dana ili gotovine koju se može povući uz otkazni rok od pet radnih dana. Standardni novčani fond ne smije steći nikakvu imovinu osim imovine koja dospijeva tjedno ako bi time taj novčani fond uložio manje od 15 % svojeg portfelja u imovinu koja dospijeva tjedno;

    (e) 

    za potrebe izračuna iz točke (d), u imovinu koja dospijeva tjedno mogu se uključiti i instrumenti tržišta novca ili udjeli ili dionice drugih novčanih fondova u visini do 7,5 % njegove imovine, pod uvjetom da se mogu isplatiti i namiriti u roku od pet radnih dana.

    Za potrebe prvog podstavka točke (b), pri izračunu WAL-a za vrijednosne papire, uključujući strukturirane financijske instrumente, standardni novčani fond izračun dospijeća temelji na preostalom roku do dospijeća do ugovorene isplate instrumenata. Međutim, ako financijski instrument uključuje opciju prodaje, standardni novčani fond izračun dospijeća može temeljiti na datumu izvršenja opcije prodaje umjesto na preostalom roku do dospijeća, ali samo pod uvjetom da su u svakom trenutku ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    i. 

    standardni novčani fond slobodno se može koristiti opcijom prodaje na njezin datum izvršenja;

    ii. 

    izvršna cijena opcije prodaje ostaje blizu očekivane vrijednosti instrumenta na datum izvršenja;

    iii. 

    iz ulagačke strategije standardnog novčanog fonda proizlazi da će opcija vrlo vjerojatno biti izvršena na datum izvršenja;

    Odstupajući od drugog podstavka, pri izračunu WAL-a za sekuritizacije i ABCP-ove, standardni novčani fond u slučaju amortizacijskih instrumenata izračun dospijeća umjesto toga može temeljiti na:

    i. 

    ugovornom amortizacijskom profilu takvih instrumenata; ili

    ii. 

    amortizacijskom profilu temeljne imovine iz koje proizlaze novčani tokovi za isplatu takvih instrumenata.

    2.  
    Ako su ograničenja iz ovog članka prekoračena zbog razloga koji su izvan kontrole novčanog fonda ili uslijed ostvarivanja prava upisa ili isplate, tom novčanom fondu prioritetni cilj mora biti ispravak tog stanja, pri čemu mora voditi računa o interesima svojih imatelja udjela ili dioničara.
    3.  
    Standardni novčani fond ne smije imati oblik novčanog fonda javnog duga s nepromjenjivim NAV-om ili novčanog fonda s NAV-om niske volatilnosti.

    Članak 26.

    Kreditni rejting novčanih fondova

    Novčani fond koji traži ili financira vanjski kreditni rejting mora to činiti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009. Novčani fond ili upravitelj novčanog fonda moraju jasno naznačiti u prospektu novčanog fonda i u svakoj komunikaciji s ulagateljima u kojoj se spominje vanjski kreditni rejting da su taj rejting zatražili ili financirali novčani fond ili upravitelj novčanog fonda.

    Članak 27.

    Politika „upoznaj svojeg klijenta”

    1.  
    Ne dovodeći u pitanje bilo koje strože zahtjeve utvrđene u Direktivi (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 ), upravitelj novčanog fonda uvodi, provodi i primjenjuje postupke te izvršava temeljitu analizu kako bi predvidio učinak istovremenih isplata nekoliko ulagatelja, uzimajući u obzir barem vrstu ulagatelja, broj udjela ili dionica u fondu koje posjeduje jedan ulagatelj te kretanja priljeva i odljeva.
    2.  

    Ako vrijednost udjela ili dionica jednog ulagatelja premašuje iznos odgovarajućeg dnevnog zahtjeva za likvidnost novčanog fonda, upravitelj novčanog fonda uzima u obzir, uz čimbenike navedene u stavku 1., sve sljedeće:

    (a) 

    prepoznatljiv uzorak u potrebama ulagatelja za gotovinom, uključujući ciklički razvoj broja dionica u novčanom fondu;

    (b) 

    strah od rizika različitih ulagatelja;

    (c) 

    stupanj korelacije ili bliska povezanost različitih ulagatelja novčanog fonda.

    3.  
    Kada ulagatelji svoja ulaganja usmjeravaju preko posrednika, upravitelj novčanog fonda od posrednika mora tražiti informacije potrebne za ostvarivanje usklađenosti sa stavcima 1. i 2. kako bi na odgovarajući način upravljao likvidnošću i koncentracijom ulagatelja novčanog fonda.
    4.  
    Upravitelj novčanog fonda osigurava da vrijednost udjela ili dionica jednog ulagatelja, ako čini veliki dio ukupnog NAV-a novčanog fonda, nema znatan učinak na profil likvidnosti novčanog fonda.

    Članak 28.

    Testiranje otpornosti na stres

    1.  
    Svaki novčani fond mora raspolagati pouzdanim postupcima testiranja otpornosti na stres kojima se utvrđuju mogući događaji ili promjene gospodarskih uvjeta u budućnosti koji bi mogli imati nepovoljne učinke na novčani fond. Novčani fond ili upravitelj novčanog fonda procjenjuju mogući učinak tih događaja ili promjena na novčani fond. Novčani fond ili upravitelj novčanog fonda redovito provode testiranje otpornosti na stres za različite moguće scenarije.

    Testiranje otpornosti na stres temelji se na objektivnim kriterijima i uzima u obzir učinke ozbiljnih vjerojatnih scenarija. U scenariju za testiranje otpornosti na stres uzimaju se u obzir barem referentni parametri koji obuhvaćaju sljedeće čimbenike:

    (a) 

    hipotetske promjene razine likvidnosti imovine u portfelju novčanog fonda;

    (b) 

    hipotetske promjene razine kreditnog rizika imovine u portfelju novčanog fonda, uključujući kreditne i rejting događaje;

    (c) 

    hipotetska kretanja kamatnih stopa i tečajnih stopa;

    (d) 

    hipotetske razine isplate;

    (e) 

    hipotetsko širenje ili sužavanje raspona između indeksa s kojima su povezane kamatne stope vrijednosnih papira portfelja;

    (f) 

    hipotetske makrosistemske šokove koji utječu na gospodarstvo u cjelini.

    2.  
    Osim toga, u slučaju novčanih fondova javnog duga s nepromjenjivim NAV-om i novčanih fondova s NAV-om niske volatilnost, testiranjima otpornosti na stres za različite se scenarije procjenjuju razlike između nepromjenjivog NAV-a po udjelu ili dionici i NAV-a po udjelu ili dionici.
    3.  
    Testiranje otpornosti na stres provodi se toliko često koliko je odredio upravni odbor novčanog fonda, ili prema potrebi, upravni odbor upravitelja novčanog fonda, nakon što je razmotrio koji je razmak prikladan i razuman s obzirom na tržišne uvjete i nakon što je uzeo u obzir sve predviđene promjene portfelja novčanog fonda. Testiranje otpornosti na stres provodi se najmanje dvaput godišnje.
    4.  
    Otkrije li se testiranjem otpornosti na stres osjetljivost novčanog fonda, upravitelj novčanog fonda sastavlja opsežno izvješće s rezultatima testiranja otpornosti na stres i predloženim akcijskim planom.

    Upravitelj novčanog fonda, prema potrebi, poduzima mjere jačanja otpornosti novčanog fonda, uključujući one za poboljšanje likvidnosti ili kvalitete imovine novčanog fonda i odmah obavješćuje nadležno tijelo novčanog fonda o poduzetim mjerama.

    5.  
    Opsežno izvješće s rezultatima testiranja otpornosti na stres i predloženim akcijskim planom podnosi se na provjeru upravnom odboru novčanog fonda, kada je to primjenjivo, ili upravnom odboru upravitelja novčanog fonda. Upravni odbor izmjenjuje predloženi akcijski plan ako je to potrebno i odobrava konačni akcijski plan. Opsežno izvješće i akcijski plan čuvaju se tijekom najmanje pet godina.

    Opsežno izvješće i akcijski plan podnose se nadležnom tijelu novčanog fonda na preispitivanje.

    6.  
    Nadležno tijelo novčanog fonda opsežno izvješće iz stavka 5. šalje ESMA-i.
    7.  
    ESMA izdaje smjernice radi uvođenja zajedničkih referentnih parametara za scenarije za testiranje otpornosti na stres uzimajući u obzir čimbenike navedene u stavku 1. Smjernice se ažuriraju najmanje jednom godišnje uzimajući u obzir najnovija tržišna kretanja.

    POGLAVLJE IV.

    Pravila vrednovanja

    Članak 29.

    Vrednovanje novčanih fondova

    1.  
    Imovina novčanog fonda vrednuje se najmanje jednom dnevno.
    2.  
    Imovina novčanog fonda vrednuje se upotrebom vrednovanja po tržišnoj vrijednosti kad god je to moguće.
    3.  

    Kad se upotrebljava vrednovanje po tržišnim vrijednostima:

    (a) 

    imovina novčanog fonda vrednuje se prema razboritim kupovnim i prodajnim vrijednostima osim ako se trgovanje imovinom može završiti po srednjim tržišnim vrijednostima;

    (b) 

    upotrebljavaju se samo kvalitetni tržišni podatci; takvi se podatci procjenjuju na temelju svih sljedećih čimbenika:

    i. 

    broj i kvaliteta drugih ugovornih strana;

    ii. 

    volumen i promet imovine novčanog fonda;

    iii. 

    opseg izdanja i udio izdanja koji novčani fond planira kupiti ili prodati.

    4.  
    Ako upotrebu vrednovanja po tržišnoj vrijednosti nije moguće primijeniti ili tržišni podatci nisu dovoljno kvalitetni, imovina novčanog fonda vrednuje se konzervativno upotrebom vrednovanja po modelu.

    Modelom se precizno procjenjuje unutarnja vrijednost imovine novčanog fonda, na temelju svih sljedećih ažuriranih ključnih čimbenika:

    (a) 

    volumen i promet imovine novčanog fonda;

    (b) 

    opseg izdanja i udjela izdanja koji novčani fond planira kupiti ili prodati;

    (c) 

    tržišni rizik, kamatni rizik, kreditni rizik povezan s imovinom.

    Kada se upotrebljava vrednovanje po modelu, ne upotrebljava se metoda na temelju amortiziranog troška.

    5.  
    Vrednovanje provedeno u skladu sa stavcima 2., 3., 4., 6. i 7. dostavlja se nadležnim tijelima.
    6.  
    Neovisno o stavcima 2., 3. i 4., imovina novčanih fondova javnog duga s nepromjenjivim NAV-om može se vrednovati i metodom amortiziranog troška.
    7.  
    Odstupajući od stavaka 2. i 4., osim vrednovanjem po tržišnoj vrijednosti iz stavaka 2. i 3. i vrednovanjem po modelu iz stavka 4., imovina novčanih fondova s NAV-om niske volatilnosti čiji je preostali rok do dospijeća do 75 dana može se vrednovati metodom amortiziranog troška.

    Metodom amortiziranog troška koristi se za vrednovanje imovine novčanog fonda s NAV-om niske volatilnosti samo ako cijena te imovine izračunana u skladu sa stavcima 2., 3. i 4. ne odstupa za više od 10 osnovnih bodova od cijene te imovine izračunane u skladu s prvim podstavkom ovog stavka. U slučaju takva odstupanja, cijena te imovine izračunava se u skladu sa stavcima 2., 3. i 4.

    Članak 30.

    Izračun NAV-a po udjelu ili dionici

    1.  
    Novčani fond izračunava NAV po udjelu ili dionici kao razliku između ukupnog iznosa sve imovine novčanog fonda i ukupnog iznosa obveza novčanog fonda vrednovanih u skladu s vrednovanjem po tržišnoj vrijednosti ili vrednovanjem po modelu, ili oboje, podijeljeno s brojem udjela ili dionica novčanog fonda.
    2.  
    NAV po udjelu ili dionici zaokružuje se na najbliži osnovni bod ili njegovu protuvrijednost kada se NAV objavljuje u jedinici valute.
    3.  
    NAV po udjelu ili dionici novčanog fonda izračunava se i objavljuje najmanje jedanput dnevno na javnom dijelu internetske stranice novčanog fonda.

    Članak 31.

    Izračun nepromjenjivog NAV-a po udjelu ili dionici novčanih fondova javnog duga s nepromjenjivim NAV-om

    1.  
    Novčani fond javnog duga s nepromjenjivim NAV-om izračunava nepromjenjivi NAV po udjelu ili dionici kao razliku između ukupnog iznosa sve svoje imovine vrednovane u skladu s metodom amortiziranog troška, u skladu s člankom 29. stavkom 6., i ukupnog iznosa svih svojih obveza, podijeljeno s brojem preostalih udjela ili dionica novčanog fonda.
    2.  
    Nepromjenjivi NAV po udjelu ili dionici novčanog fonda javnog duga s nepromjenjivim NAV-om zaokružuje se na najbliži postotni bod ili njegovu protuvrijednost kada se nepromjenjivi NAV objavljuje u jedinici valute.
    3.  
    Nepromjenjivi NAV po udjelu ili dionici novčanog fonda javnog duga s nepromjenjivim NAV-om izračunava se najmanje jedanput dnevno.
    4.  
    Razlika između nepromjenjivog NAV-a po udjelu ili dionici i NAV-a po udjelu ili dionici koji je izračunan u skladu s člankom 30. kontinuirano se nadzire i svakodnevno objavljuje na javnom dijelu mrežne stranice novčanog fonda.

    Članak 32.

    Izračun nepromjenjivog NAV-a po udjelu ili dionici novčanih fondova s NAV-om niske volatilnosti

    1.  
    Novčani fond s NAV-om niske volatilnosti izračunava nepromjenjivi NAV po udjelu ili dionici kao razliku između ukupnog iznosa sve svoje imovine vrednovane u skladu s metodom amortiziranog troška, u skladu s člankom 29. stavkom 7., i ukupnog iznosa svih svojih obveza, podijeljeno s brojem preostalih udjela ili dionica novčanog fonda.
    2.  
    Nepromjenjivi NAV po udjelu ili dionici novčanog fonda s NAV-om niske volatilnosti zaokružuje se na najbliži postotni bod ili njegovu protuvrijednost kada se nepromjenjivi NAV objavljuje u jedinici valute.
    3.  
    Nepromjenjivi NAV po udjelu ili dionici novčanog fonda s NAV-om niske volatilnosti izračunava se najmanje jedanput dnevno.
    4.  
    Razlika između nepromjenjivog NAV-a po udjelu ili dionici i NAV-a po udjelu ili dionici koji je izračunan u skladu s člankom 30. kontinuirano se nadzire i svakodnevno objavljuje na javnom dijelu mrežne stranice novčanog fonda.

    Članak 33.

    Cijena pri izdanju i isplati

    1.  
    Udjeli ili dionice novčanog fonda izdaju se ili isplaćuju po cijeni jednakoj NAV-u po udjelu ili dionici novčanog fonda, neovisno o dopuštenim naknadama ili troškovima navedenim u prospektu novčanog fonda.
    2.  

    Odstupajući od stavka 1.:

    (a) 

    udjeli ili dionice novčanog fonda javnog duga s nepromjenjivim NAV-om mogu se izdavati ili isplaćivati po cijeni jednakoj NAV-u po udjelu ili dionici novčanog fonda;

    (b) 

    udjeli ili dionice novčanog fonda s NAV-om niske volatilnosti mogu se izdavati ili isplaćivati po cijeni jednakoj nepromjenjivom NAV-u po udjelu ili dionici novčanog fonda, ali samo ako nepromjenjivi NAV po udjelu ili dionici koji je izračuna u skladu s člankom 32. stavcima 1., 2. i 3. ne odstupa za više od 20 osnovnih bodova od NAV-a po udjelu ili dionici koji je izračunan u skladu s člankom 30.

    U vezi s točkom (b), ako nepromjenjivi NAV po udjelu ili dionici izračunan u skladu s člankom 32. stavcima 1., 2. i 3. odstupa za više od 20 osnovnih bodova od NAV-a po udjelu ili dionici koji je izračunan u skladu s člankom 30., isplata ili upis koji slijede provode se po cijeni koja odgovara NAV-u po udjelu ili dionici koji je izračunan u skladu s člankom 30.

    Upravitelj novčanog fonda prije sklapanja ugovora jasno u pisanom obliku potencijalne ulagatelje upozorava na okolnosti u kojima novčani fond s NAV-om niske volatilnosti više neće provoditi isplatu ili upis po nepromjenjivom NAV-u po udjelu ili dionici.

    POGLAVLJE V.

    Posebni zahtjevi za novčane fondove javnog duga s nepromjenjivim NAV-om i novčane fondove s NAV-om niske volatilnosti

    Članak 34.

    Posebni zahtjevi za novčane fondove javnog duga s nepromjenjivim NAV-om i novčane fondove s NAV-om niske volatilnosti

    1.  
    Upravitelj novčanog fonda javnog duga s nepromjenjivim NAV-om ili novčanog fonda s NAV-om niske volatilnosti uvodi, provodi i dosljedno primjenjuje razborite i rigorozne postupke upravljanja likvidnošću kako bi se osiguralo poštovanje tjednih pragova likvidnosti koji se primjenjuju na takve fondove. Postupci upravljanja likvidnošću jasno su opisani u pravilima fonda ili dokumentima o osnivanju te u prospektu.

    Pri osiguranju poštovanja tjednih pragova likvidnosti primjenjuje se sljedeće:

    (a) 

    svaki put kada udio imovine koja dospijeva tjedno kako je navedeno u članku 24. stavku 1. točki (e) padne ispod 30 % ukupne imovine novčanog fonda javnog duga s nepromjenjivim NAV-om ili novčanog fonda s NAV-om niske volatilnosti i neto dnevne isplate tijekom jednog radnog dana premaše 10 % ukupne imovine, upravitelj novčanog fonda javnog duga s nepromjenjivim NAV-om ili novčanog fonda s NAV-om niske volatilnosti o tome odmah obavješćuje upravni odbor, a upravni odbor provodi dokumentiranu procjenu stanja kako bi se utvrdio odgovarajući način djelovanja, uzimajući u obzir kamate ulagatelja, te odlučuje hoće li primijeniti jednu od sljedećih mjera ili više njih:

    i. 

    naknade za likvidnost na isplate koje primjereno odražavaju trošak novčanog fonda za postizanje likvidnosti i jamče da ulagatelji koji ostaju u fondu nisu nepravedno stavljeni u nepovoljan položaj kad drugi ulagatelji tijekom tog razdoblja traže isplatu za svoje udjele ili dionice;

    ii. 

    ograničenja isplate kojima se iznos dionica ili udjela koji se isplaćuju na bilo koji radni dan ograničava na najviše 10 % dionica ili udjela u novčanom fondu za bilo koje razdoblje u trajanju od najviše 15 radnih dana;

    iii. 

    suspenziju isplata za bilo koje razdoblje u trajanju od najviše 15 radnih dana; ili

    iv. 

    ne poduzimati nikakve neposredne mjere osim izvršavanja obveze utvrđene u članku 24. stavku 2.;

    (b) 

    svaki put kada udio imovine koja dospijeva tjedno kako je navedeno u članku 24. stavku 1. točki (e) padne ispod 10 % ukupne imovine, upravitelj novčanog fonda javnog duga s nepromjenjivim NAV-om ili novčanog fonda s NAV-om niske volatilnosti o tome odmah obavješćuje upravni odbor, a upravni odbor provodi dokumentiranu procjenu stanja te na temelju te procjene i imajući u vidu kamate ulagatelja primjenjuje jednu od sljedećih mjera ili više njih te dokumentira razloge svojeg odabira:

    i. 

    naknade za likvidnost na isplate koje primjereno odražavaju trošak novčanog fonda za postizanje likvidnosti i jamče da ulagatelji koji ostaju u fondu nisu nepravedno stavljeni u nepovoljan položaj kad drugi ulagatelji tijekom tog razdoblja traže isplatu za svoje udjele ili dionice;

    ii. 

    suspenzija isplata za razdoblje u trajanju od najviše 15 radnih dana.

    2.  
    Ako u razdoblju od 90 dana ukupno trajanje suspenzija premaši 15 dana, novčani fond javnog duga s nepromjenjivim NAV-om ili novčani fond s NAV-om niske volatilnosti automatski prestaju postojati kao novčani fond javnog duga s nepromjenjivim NAV-om ili novčani fond s NAV-om niske volatilnosti. Novčani fond javnog duga s nepromjenjivim NAV-om ili novčani fond s NAV-om niske volatilnosti odmah o tome pisanim putem na jasan i razumljiv način obavješćuju sve ulagatelje.
    3.  
    Nakon što upravni odbor novčanog fonda javnog duga s nepromjenjivim NAV-om ili novčanog fonda s NAV-om niske volatilnosti utvrdi akcijski plan u pogledu stavka 1. točaka (a) i (b)), on odmah detaljno obrazlaže svoju odluku nadležnom tijelu tog novčanog fonda.

    POGLAVLJE VI.

    Vanjska potpora

    Članak 35.

    Vanjska potpora

    1.  
    Novčani fond ne smije primati vanjsku potporu.
    2.  
    Vanjska potpora znači izravna ili neizravna potpora koju novčanom fondu ponudi treća strana, uključujući pokrovitelja novčanog fonda, i čija je svrha da se zajamči likvidnost ili dovodi do jamčenja likvidnosti novčanog fonda ili stabiliziranja NAV-a po udjelu ili dionici novčanog fonda.

    Vanjska potpora uključuje:

    (a) 

    gotovinske injekcije treće strane;

    (b) 

    kupnju imovine novčanog fonda po napuhanoj cijeni od strane treće strane;

    (c) 

    kupnju udjela ili dionica novčanog fonda od strane treće strane kako bi se fondu osigurala likvidnost;

    (d) 

    izdanje svih vrsta eksplicitne ili implicitne garancije, jamstava ili izjava o potpori od strane treće strane u korist novčanog fonda;

    (e) 

    svako djelovanje od strane treće strane čiji je izravni ili neizravni cilj održavanje profila likvidnosti i NAV-a po udjelu ili dionici novčanog fonda.

    POGLAVLJE VII.

    Zahtjevi transparentnosti

    Članak 36.

    Transparentnost

    1.  
    Novčani fond u svim vanjskim dokumentima, izvješćima, izjavama, oglasima, dopisima i svim drugim pisanim dokazima koje izdaje sam ili koje izdaje njegov upravitelj i koji su upućeni ili namijenjeni za distribuciju potencijalnim ulagateljima, imateljima udjela ili dioničarima jasno navodi koja je vrsta novčanog fonda u skladu s člankom 3. stavkom 1. i je li kratkoročni ili standardni novčani fond.
    2.  

    Upravitelj novčanog fonda najmanje jedanput tjedno svim ulagateljima novčanog fonda na raspolaganje stavlja sve sljedeće informacije:

    (a) 

    raščlamba dospijeća portfelja novčanog fonda;

    (b) 

    kreditni profil novčanog fonda;

    (c) 

    WAM i WAL novčanog fonda;

    (d) 

    pojedinosti o deset najvećih udjela u novčanom fondu, uključujući naziv, državu, dospijeće i vrstu imovine, a u slučaju repo i obratnih repo ugovora, drugu ugovornu stranu;

    (e) 

    ukupnu vrijednost imovine novčanog fonda;

    (f) 

    neto prinos novčanog fonda.

    3.  

    U svakom dokumentu novčanog fonda kojim se koristi u marketinške svrhe jasno se navode sve sljedeće izjave:

    (a) 

    da novčani fond nije osigurano ulaganje;

    (b) 

    da se ulaganje u novčane fondove razlikuje od ulaganja u depozite, uz izričito navođenje rizika da glavnica uložena u novčani fond može fluktuirati;

    (c) 

    da se novčani fond ne oslanja na vanjsku potporu kojom se jamči likvidnost novčanog fonda ili stabiliziranje NAV-a po udjelu ili dionici;

    (d) 

    da rizik gubitka glavnice snosi ulagatelj.

    4.  
    Komunikacija novčanog fonda ili njegova upravitelja s ulagateljima ili potencijalnim ulagateljima ne smije ni na koji način sugerirati da je ulaganje u udjele ili dionice novčanog fonda osigurano.
    5.  
    Ulagatelji u novčani fond jasno se obavješćuju o metodi ili metodama kojima se novčani fond koristi za vrednovanje imovine novčanog fonda i izračun NAV-a.

    Novčani fond javnog duga s nepromjenjivim NAV-om ili novčani fond s NAV-om niske volatilnosti ulagateljima i potencijalnim ulagateljima jasno objašnjava svaku primjenu metode amortiziranog troška ili zaokruživanja, ili oboje.

    Članak 37.

    Izvješćivanje nadležnim tijelima

    1.  
    Za svaki novčani fond kojim upravlja, upravitelj novčanog fonda dostavlja informacije nadležnom tijelu novčanog fonda barem jedanput svaka tri mjeseca.

    Odstupajući od prvog podstavka, za novčani fond čija imovina kojom se upravlja i koja ukupno ne premašuje 100 000 000  EUR, upravitelj novčanog fonda podnosi izvješće nadležnom tijelu novčanog fonda najmanje jedanput godišnje.

    Upravitelj novčanog fonda na zahtjev dostavlja informacije o kojima je podneseno izvješće u skladu s prvim i drugim podstavkom i nadležnom tijelu upravitelja novčanog fonda, ako je ono različito od nadležnog tijela novčanog fonda.

    2.  

    Dostavljene informacije u skladu sa stavkom 1. obuhvaćaju sljedeće točke:

    (a) 

    vrstu i karakteristike novčanog fonda;

    (b) 

    pokazatelje portfelja kao što su ukupna vrijednost imovine, NAV, WAM, WAL, raščlamba dospijeća, likvidnost i prinos;

    (c) 

    rezultate testiranja otpornosti na stres i, prema potrebi, predloženi akcijski plan;

    (d) 

    podatke o imovini u portfelju novčanog fonda, uključujući;

    i. 

    karakteristike svake imovine kao što su naziv, zemlja, kategorija izdavatelja, rizik ili dospijeće te rezultat unutarnjeg postupka procjene kreditne kvalitete;

    ii. 

    vrstu imovine, uključujući podatke o drugoj ugovornoj strani u slučaju izvedenica, repo ugovora ili obratnih repo ugovora;

    (e) 

    informacije o obvezama novčanog fonda, uključujući:

    i. 

    zemlju u kojoj ulagatelj ima poslovni nastan;

    ii. 

    kategoriju ulagatelja;

    iii. 

    aktivnosti upisa i isplate.

    Ako je potrebno i propisno obrazloženo, nadležna tijela mogu zatražiti dodatne informacije.

    3.  

    Uz informacije iz stavka 2., za svaki novčani fond s NAV-om niske volatilnosti kojim upravlja, upravitelj novčanog fonda izvješćuje o sljedećem:

    (a) 

    svakom događaju u kojemu cijena imovine vrednovane metodom amortiziranog troška u skladu s člankom 29. stavkom 7. prvim podstavkom za više od deset osnovnih bodova odstupa od cijene imovine izračunane u skladu s člankom 29. stavcima 2., 3. i 4.;

    (b) 

    svaki događaj u kojemu nepromjenjivi NAV po udjelu ili dionici koji je izračunan u skladu s člankom 32. stavcima 1. i 2. za više od 20 osnovnih bodova odstupa od NAV-a po udjelu ili dionici koji je izračunan u skladu s člankom 30.;

    (c) 

    svaki događaj u kojemu dođe do situacije iz članka 34. stavka 3. i mjere koje poduzme upravni odbor u skladu s člankom 34. stavkom 1. točkama (a) i (b).

    4.  
    ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda za izradu obrasca za izvješćivanje koji sadržava sve informacije iz stavaka 2. i 3.

    ESMA podnosi Komisiji te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 21. siječnja 2018.

    Komisiji je dodijeljena ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

    5.  
    Nadležna tijela dostavljaju ESMA-i sve informacije primljene u skladu s ovim člankom. Te se informacije dostavljaju ESMA-i najkasnije 30 dana od završetka tromjesečnog razdoblja izvješćivanja.

    ESMA prikuplja informacije za stvaranje središnje baze podataka svih novčanih fondova koji su osnovani, kojima se upravlja ili trguje u Uniji. Europska središnja banka ima pravo pristupa toj bazi podataka isključivo u statističke svrhe.

    ▼M2

    Članak 37.a

    Dostupnost informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki

    Od 10. siječnja 2030, informacije iz članka 4. stavka 7. ove Uredbe dostupne su na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ). U tu svrhu ESMA je tijelo za prikupljanje kako je definirano u članku 2. točki 2. te uredbe. ESMA te informacije izvodi iz informacija koje su dostavila nadležna tijela u skladu s člankom 4. stavkom 6. ove Uredbe u svrhu uspostave središnjeg javnog registra iz članka 4. stavka 7. ove Uredbe.

    Te informacije ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

    (a) 

    dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. točki (b) Uredbe (EU) 2023/2859;

    (b) 

    priloženi su im sljedeći metapodaci:

    i. 

    sva imena fonda na koji se informacije odnose;

    ii. 

    ako postoji, identifikacijska oznaka pravne osobe fonda kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. Uredbe (EU) 2023/2859;

    iii. 

    vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) te uredbe;

    iv. 

    naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.

    ▼B

    POGLAVLJE VIII.

    Nadzor

    Članak 38.

    Nadzor nadležnih tijela

    1.  
    Nadležna tijela kontinuirano nadziru usklađenost s ovom Uredbom.
    2.  
    Nadležno tijelo novčanog fonda, ili, ako je primjenjivo, nadležno tijelo upravitelja novčanog fonda odgovorno je za nadzor usklađenosti s poglavljima od II. do VII.
    3.  
    Nadležno tijelo novčanog fonda odgovorno je za nadzor usklađenosti s obvezama utvrđenima u pravilima fonda ili dokumentima o osnivanju te s obvezama utvrđenima u prospektu, koji moraju biti u skladu s ovom Uredbom.
    4.  
    Nadležno tijelo upravitelja novčanog fonda odgovorno je za nadzor adekvatnosti postupaka i organizacije upravitelja novčanog fonda kako bi upravitelj novčanog fonda mogao poštovati obveze i pravila koja se odnose na osnivanje i poslovanje svih novčanih fondova kojima upravlja.
    5.  
    Nadležna tijela nadziru UCITS-e i AIF-ove koji su osnovani ili kojima se trguje na području njihove nadležnosti kako bi osigurala da ne upotrebljavaju naziv „novčani fond”ni da sugeriraju da su novčani fondovi osim ako su usklađeni s ovom Uredbom.

    Članak 39.

    Ovlasti nadležnih tijela

    Ne dovodeći u pitanje njihove ovlasti u skladu s, prema potrebi, direktivom 2009/65/EZ ili 2011/61/EU, nadležna tijela u skladu s nacionalnim pravom imaju sve nadzorne i istražne ovlasti koje su potrebne za izvršavanje njihovih zadaća u skladu s ovom Uredbom. Osobito, ovlaštene su za sve od sljedećeg:

    (a) 

    zatražiti pristup svakom dokumentu u bilo kojem obliku i dobiti ili uzeti presliku tog dokumenta;

    (b) 

    zatražiti od novčanog fonda ili upravitelja novčanog fonda da informacije pruži bez odgađanja;

    (c) 

    zatražiti informacije od svake osobe koja je povezana s aktivnostima novčanog fonda ili upraviteljem novčanog fonda;

    (d) 

    provoditi izravne inspekcije uz prethodnu najavu ili bez nje;

    (e) 

    poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da novčani fond ili upravitelj novčanog fonda i dalje djeluje u skladu s ovom Uredbom;

    (f) 

    izdati nalog kako bi osigurale da novčani fond ili upravitelj novčanog fonda djeluje u skladu s ovom Uredbom i da ne ponovi ponašanje kojim bi mogao prekršiti ovu Uredbu.

    Članak 40.

    Sankcije i druge mjere

    1.  
    Države članice utvrđuju pravila o sankcijama i drugim mjerama koje se primjenjuju na kršenje ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije i druge mjere moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
    2.  
    Do 21. srpnja 2018. države članice obavješćuju Komisiju i ESMA-u o pravilima iz stavka 1. Komisiju i ESMA-u bez odgode obavješćuju o eventualnim daljnjim izmjenama tih pravila.

    Članak 41.

    Posebne mjere

    1.  

    Ne dovodeći u pitanje ovlasti nadležnih tijela u skladu s Direktivom 2009/65/EZ ili 2011/61/EU, ovisno o tome koja je primjenjiva, nadležno tijelo novčanog fonda ili upravitelj novčanog fonda, uz poštovanje načela proporcionalnosti, poduzima odgovarajuće mjere iz stavka 2. ako novčani fond ili upravitelj novčanog fonda:

    (a) 

    ne ispuni bilo koji od zahtjeva povezanih sa sastavom imovine, čime krši članke od 9. do 16.;

    (b) 

    ne ispuni bilo koji od zahtjeva za portfelj, čime krši članak 17., 18., 24. ili 25.;

    (c) 

    odobrenje za rad dobio je na osnovi lažnih izjava ili na drugi nepropisan način, čime krši članak 4. ili 5.;

    (d) 

    upotrebljava naziv „novčani fond” ili bilo koji drugi naziv na osnovi kojeg se može zaključiti da je UCITS ili AIF novčani fond, čime krši članak 6.;

    (e) 

    ne ispuni bilo koji od zahtjeva povezanih s unutarnjom procjenom kreditne kvalitete, čime krši članak 19. ili 20.;

    (f) 

    ne ispuni bilo koji od zahtjeva za upravljanje, dokumentaciju ili transparentnost, čime krši članak 21., 23., 26., 27., 28. ili 36.;

    (g) 

    ne ispuni bilo koji od zahtjeva za vrednovanje, čime krši članak 29., 30., 31., 32., 33. ili 34.

    2.  

    U slučajevima iz stavka 1. nadležno tijelo novčanog fonda prema potrebi:

    (a) 

    poduzima mjere kako bi osiguralo da novčani fond ili upravitelj predmetnog novčanog fonda djeluje u skladu s relevantnim odredbama;

    (b) 

    oduzima odobrenje za rad koje je izdano u skladu s člankom 4. ili 5.

    Članak 42.

    Ovlasti i nadležnosti ESMA-e

    1.  
    ESMA ima ovlasti potrebne za izvršavanje zadaća koje su joj dodijeljene ovom Uredbom.
    2.  
    Ovlasti ESMA-e u skladu s direktivama 2009/65/EZ i 2011/61/EU izvršavaju se i u pogledu ove Uredbe i u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001.
    3.  
    Za potrebe Uredbe (EU) br. 1095/2010, ova se Uredba uključuje u sve daljnje pravno obvezujuće akte Unije kojima se dodjeljuju zadaće Nadzornom tijelu iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

    Članak 43.

    Suradnja između nadležnih tijela

    1.  
    Nadležno tijelo novčanog fonda i nadležno tijelo upravitelja novčanog fonda, ako se razlikuju, međusobno surađuju i razmjenjuju informacije u svrhu izvršavanja svojih zadaća na temelju ove Uredbe.
    2.  
    Nadležna tijela i ESMA surađuju međusobno u svrhu izvršavanja svojih zadaća na temelju ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010.
    3.  
    Nadležna tijela i ESMA razmjenjuju sve informacije i dokumente potrebne za izvršavanje svojih predmetnih zadaća u okviru ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010, osobito kako bi se otkrila i otklonila kršenja ove Uredbe. Nadležna tijela država članica koja su na temelju ove Uredbe odgovorna za izdavanje odobrenja za rad i nadzor nad novčanim fondovima dostavljaju informacije nadležnim tijelima drugih država članica, kad je to bitno za praćenje i reagiranje na moguće posljedice aktivnosti pojedinih novčanih fondova ili novčanih fondova općenito za stabilnost sistemski važnih financijskih institucija značajnih za sustav i za pravilno funkcioniranje tržišta na kojima novčani fondovi djeluju. Te se informacije dostavljaju i ESMA-i i Europskom odboru za sistemske rizike (ESRB), koji ih prosljeđuju nadležnim tijelima drugih država članica.
    4.  
    Na temelju informacija koje proslijede nacionalna nadležna tijela na temelju članka 37. stavka 5., ESMA na temelju ovlasti koje su joj dodijeljene u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 priprema izvješće za Komisiju s obzirom na preispitivanje navedeno u članku 46. ove Uredbe.

    POGLAVLJE IX.

    Završne odredbe

    Članak 44.

    Postupanje s postojećim UCITS-ima i AIF-ovima

    1.  
    Do 21. siječnja 2019. postojeći UCITS ili AIF koji ulaže u kratkoročnu imovinu te čiji je pojedinačni ili kumulativni cilj nuditi prinose u skladu sa stopama na tržištu novca ili očuvanje vrijednosti ulaganja podnosi zahtjev nadležnom tijelu novčanog fonda zajedno sa svim dokumentima i dokazima potrebnima za dokazivanje usklađenosti s ovom Uredbom.
    2.  
    Najkasnije u roku od dva mjeseca nakon zaprimanja potpunog zahtjeva nadležno tijelo novčanog fonda procjenjuje je li UCITS ili AIF usklađen s ovom Uredbom u skladu s člancima 4. i 5. Nadležno tijelo novčanog fonda donosi odluku i o njoj odmah obavješćuje UCITS ili AIF.

    Članak 45.

    Izvršavanje delegiranja ovlasti

    1.  
    Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
    2.  
    Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 11., 15. i 22. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
    3.  
    Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 11., 15. i 22. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
    4.  
    Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od o boljoj izradi zakonodavstva 13. travnja 2016.
    5.  
    Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
    6.  
    Delegirani akt donesen na temelju članaka 11., 15. i 22. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

    Članak 46.

    Preispitivanje

    1.  
    Komisija do 21. srpnja 2022. preispituje prikladnost ove Uredbe sa stajališta razboritosti i s gospodarskog stajališta, u skladu sa zaključcima savjetovanja s ESMA-om i, prema potrebi, ESRB-om, među ostalim kako bi se utvrdilo je li potrebno unijeti izmjene u režim novčanih fondova javnog duga s nepromjenjivim NAV-om i novčanih fondova s NAV-om niske volatilnosti.
    2.  

    U okviru preispitivanja osobito se:

    (a) 

    analizira iskustvo stečeno primjenom ove Uredbe, utjecaj na ulagatelje, novčane fondove i upravitelje novčanih fondova u Uniji;

    (b) 

    procjenjuje uloga novčanih fondova u kupnji dužničkih financijskih instrumenata koje izdaju ili za koje jamče države članice;

    (c) 

    uzimaju u obzir posebne karakteristike dužničkih financijskih instrumenata koje izdaju ili za koje jamče države članice i uloga tih dužničkih instrumenata u financiranju država članica;

    (d) 

    uzima u obzir izvješće iz članka 509. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013;

    (e) 

    uzima u obzir učinak ove Uredbe na tržišta kratkoročnog financiranja;

    (f) 

    uzimaju u obzir regulatorna kretanja na međunarodnoj razini.

    Do 21. srpnja 2022. Komisija podnosi izvješće o izvedivosti uspostave kvote javnog duga EU-a od 80 %. U izvješću se u obzir uzima dostupnost kratkoročnih instrumenata javnog duga EU-a i procjenjuje bi li novčani fondovi s NAV-om niske volatilnosti mogli biti prikladna alternativa novčanim fondovima javnog duga s nepromjenjivim NAV-om koji su izvan EU-a. Ako Komisija u izvješću zaključi da uvođenje kvote javnog duga EU-a od 80 % i postupno ukidanje novčanih fondova javnog duga s nepromjenjivim NAV-om koji uključuju neograničen iznos javnog duga izvan EU-a nisu izvedivi, to bi trebala obrazložiti. Ako zaključi da je uvođenje kvote javnog duga EU-a od 80 % izvedivo, Komisija može podnijeti zakonodavne prijedloge za uvođenje takve kvote, pri čemu se najmanje 80 % imovine novčanih fondova javnog duga s nepromjenjivim NAV-om treba uložiti u instrumente javnog duga EU-a. Osim toga, ako Komisija zaključi da su novčani fondovi s NAV-om niske volatilnosti postali prikladna alternativa neeuropskim novčanim fondovima javnog duga s nepromjenjivim NAV-om koji su izvan EU-a, može donijeti odgovarajuće prijedloge za ukidanje odstupanja za sve novčane fondove javnog duga s nepromjenjivim NAV-om.

    Rezultati preispitivanja priopćavaju se Europskom parlamentu i Vijeću uz, prema potrebi, odgovarajuće prijedloge izmjena.

    Članak 47.

    Stupanje na snagu

    Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    Primjenjuje se od 21. srpnja 2018., uz iznimku članka 11. stavka 4., članka 15. stavka 7., članka 22. i članka 37. stavka 4. koji se primjenjuju od 20. srpnja 2017.

    Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.


    ( 1 ) Direktiva Komisije 2007/16/EZ od 19. ožujka 2007. o provedbi Direktive Vijeća 85/611/EEZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) s obzirom na razjašnjenje nekih definicija (SL L 79, 20.3.2007., str. 11.).

    ( 2 ) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/61 оd 10. listopada 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija (SL L 11, 17.1.2015., str. 1.).

    ( 3 ) Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017., str. 35.).

    ( 4 ) Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.).

    ( 5 ) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

    ( 6 ) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

    ( 7 ) Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L, 2023/2859, 20.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2859/oj).

    Top