EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02015D0789-20171216
Commission Implementing Decision (EU) 2015/789 of 18 May 2015 as regards measures to prevent the introduction into and the spread within the Union of Xylella fastidiosa (Wells et al.) (notified under document C(2015) 3415)
Consolidated text: Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/789 оd 18. svibnja 2015. o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.) i njegova širenja unutar Unije (priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 3415)
Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/789 оd 18. svibnja 2015. o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.) i njegova širenja unutar Unije (priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 3415)
02015D0789 — HR — 16.12.2017 — 003.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2015/789 оd 18. svibnja 2015. o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.) i njegova širenja unutar Unije (priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 3415) ( L 125 21.5.2015, 36) |
Promijenio:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
L 333 |
143 |
19.12.2015 |
||
|
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/764 priopćeno pod brojem dokumenta C(2016 оd 12. svibnja 2016. |
L 126 |
77 |
14.5.2016 |
|
|
L 336 |
31 |
16.12.2017 |
||
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2015/789
оd 18. svibnja 2015.
o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.) i njegova širenja unutar Unije
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 3415)
Članak 1.
Definicije
Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:
(a) „navedeni organizam” znači bilo koja podvrsta organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.);
(b) „biljke domaćini” znači bilje namijenjeno za sadnju, osim sjemena, koje pripada rodovima i vrstama navedenima u bazi podataka Komisije biljaka domaćina na području Unije osjetljivih na organizam Xylella fastidiosa, za koje je utvrđeno da je osjetljivo na navedeni organizam na području Unije ili, ako je država članica, u skladu s člankom 4. stavkom 1. drugim podstavkom, demarkirala područje u pogledu samo jedne ili više podvrsta navedenog organizma, za koje je utvrđeno da je osjetljivo na tu podvrstu odnosno te podvrste;
(c) „navedeno bilje” znači biljke domaćini i sve bilje namijenjeno za sadnju, osim sjemena, koje pripada rodovima ili vrstama navedenima u Prilogu I.;
(d) „specijalizirani subjekt” znači svaka osoba koja je poslovno uključena u jednu ili više sljedećih aktivnosti povezanih s biljem:
i. sadnju;
ii. razmnožavanje;
iii. proizvodnju, uključujući uzgoj, razmnožavanje i održavanje;
iv. unošenje na područje Unije te premještanje unutar i izvan njega;
v. stavljanje na raspolaganje na tržištu.
Članak 2.
Otkrivanje navedenog organizma ili sumnja na njegovu prisutnost
1. Svaka osoba koja posumnja na prisutnost navedenog organizma ili sazna za nju dužna je odmah obavijestiti nadležno službeno tijelo i dostaviti mu sve relevantne informacije u pogledu te prisutnosti navedenog organizma ili sumnje na njegovu prisutnost.
2. Nadležno službeno tijelo odmah evidentira te informacije.
3. Ako je nadležno službeno tijelo obaviješteno o prisutnosti navedenog organizma ili o sumnji na njegovu prisutnost, ono poduzima sve potrebne mjere za potvrdu te prisutnosti ili sumnje na prisutnost.
4. Države članice dužne su osigurati da se svaku osobu koja pod svojom kontrolom ima bilje koje bi moglo biti zaraženo navedenim organizmom odmah obavijesti o prisutnosti ili sumnji na prisutnost navedenog organizma, o mogućim posljedicama i rizicima te o mjerama koje treba poduzeti.
Članak 3.
Nadzori radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma na državnim područjima država članica i identifikacija
1. Države članice provode godišnje nadzore radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma na navedenom bilju na njihovu državnom području.
Te nadzore provodi nadležno službeno tijelo ili se oni provode pod službenim nadzorom nadležnog službenog tijela. Nadzori uključuju vizualne provjere i, u slučaju sumnje na zarazu navedenim organizmom, prikupljanje uzoraka i testiranje. Ti nadzori temelje se na priznatim znanstvenim i tehničkim načelima i provode se u prikladno doba godine s obzirom na mogućnost otkrivanja navedenog organizma vizualnim pregledom, uzorkovanjem i testiranjem. Pri provedbi nadzora se uzimaju u obzir dostupni znanstveni i tehnički dokazi, biologija navedenog organizma i njegovi vektori, prisutnost i biologija navedenog bilja te sve druge prikladne informacije o prisutnosti navedenog organizma. Uzimaju se u obzir i tehničke smjernice za nadzor radi utvrđivanja prisutnosti štetnog organizma Xylella fastidiosa koje su navedene na web-mjestu Komisije ( 1 ).
2. Prisutnost navedenog organizma na područjima koja nisu demarkirana provjerava se jednim molekularnim testom, a u slučaju pozitivnih rezultata, u skladu s međunarodnim standardima, njegova se prisutnost utvrđuje provođenjem još najmanje jednog pozitivnog molekularnog testa. Ti se testovi navode u Komisijinoj bazi podataka testova za utvrđivanje navedenog organizma i njegovih podvrsta i usmjereni su na različite dijelove genoma.
Prisutnost navedenog organizma na demarkiranim područjima provjerava se jednim testom, a u slučaju pozitivnih rezultata, u skladu s međunarodnim standardima, njegova se prisutnost utvrđuje provođenjem najmanje jednog pozitivnog molekularnog testa. Ti se testovi navode u Komisijinoj bazi podataka testova za utvrđivanje navedenog organizma i njegovih podvrsta.
3. Komisija upravlja bazom podataka iz stavka 2. i ažurira je te pruža javni pristup bazi.
Testovi navedeni u bazi podataka dijele se u dvije kategorije, ovisno o njihovoj primjerenosti za utvrđivanje navedenog organizma i njegovih podvrsta na demarkiranim područjima i na područjima koja nisu demarkirana.
Članak 3.a
Planovi za nepredviđene okolnosti
1. Do 31. prosinca 2016. svaka država članica mora uspostaviti plan kojim se utvrđuju mjere koje je potrebno poduzeti na njezinu državnom području u skladu s člancima 4. do 6.a i člancima 9. do 13.a u slučaju potvrđene prisutnosti navedenog organizma ili sumnje na njegovu prisutnost (dalje u tekstu „plan za nepredviđene okolnosti”).
2. Planom za nepredviđene okolnosti utvrđuje se i sljedeće:
(a) uloge i odgovornosti tijela uključenih u te mjere te jedinstvenog nadležnog tijela;
(b) laboratorij ili više laboratorija kojima je izričito odobreno ispitivanje navedenog organizma;
(c) pravila o priopćavanju tih mjera među uključenim tijelima, jedinstvenim nadležnim tijelom, predmetnim specijaliziranim subjektima i javnosti;
(d) protokoli kojima su opisane metode vizualnog pregleda, uzorkovanja i laboratorijskog ispitivanja;
(e) pravila o osposobljavanju osoblja tijela uključenih u te mjere;
(f) minimalna sredstva koja se stavljaju na raspolaganje i postupci za stavljanje na raspolaganje dodatnih sredstava u slučaju potvrđene prisutnosti navedenog organizma ili sumnje na njegovu prisutnost.
3. Države članice prema potrebi ocjenjuju i revidiraju svoje planove za nepredviđene okolnosti.
4. Države članice na zahtjev priopćavaju svoje krizne planove Komisiji i informiraju sve relevantne specijalizirane subjekte objavom na internetu.
Članak 4.
Uspostava demarkiranih područja
1. Ako se utvrdi prisutnost navedenog organizma, predmetna država članica odmah demarkira određeno područje u skladu sa stavkom 2. (dalje u tekstu: „demarkirano područje”).
Odstupajući od prvog podstavka, ako se potvrdi prisutnost jedne podvrste navedenog organizma, predmetna država članica može demarkirati određeno područje u pogledu samo te podvrste.
Ako se utvrdi prisutnost više od jedne podvrste navedenog organizma, predmetna država članica demarkira to područje s obzirom na navedeni organizam i sve njegove moguće podvrste.
Ako je utvrđivanje prisutnosti podvrste u tijeku, predmetna država članica demarkira to područje s obzirom na navedeni organizam i sve njegove moguće podvrste.
Utvrđivanje prisutnosti podvrsta temelji se na rezultatima testova iz članka 3. stavka 2.
2. Demarkirano područje sastoji se od zaraženog područja i sigurnosnog područja.
Zaraženo područje obuhvaća sve bilje za koje je utvrđeno da je zaraženo navedenim organizmom, sve bilje sa simptomima koji upućuju na moguću zarazu navedenim organizmom i sve drugo bilje koje bi moglo biti zaraženo tim organizmom zbog neposredne blizine zaraženom bilju, zajedničkom izvoru proizvodnje zaraženog bilja, ako je poznat, ili bilju uzgojenom iz zaraženog bilja.
Što se tiče prisutnosti navedenog organizma u pokrajini Lecceu i općinama koje su navedene u Prilogu II., zaraženo područje obuhvaća najmanje tu pokrajinu i te općine ili, ako je primjenjivo, katastarske čestice (fogli) tih općina.
Sigurnosno područje široko je najmanje 5 kilometara i okružuje zaraženo područje. Sigurnosno područje može se smanjiti na širinu od najmanje 1 kilometra ako je prisutan visok stupanj pouzdanosti da početna prisutnost navedenog organizma nije rezultirala širenjem i ako su ispunjeni svi uvjeti navedeni u nastavku:
(a) sve biljke domaćini, bez obzira na njihovo zdravstveno stanje, odmah su uklonjene u krugu od 100 metara od biljke za koju je utvrđeno da je zaražena;
(b) od poduzimanja mjera iskorjenjivanja nije utvrđeno da su druge biljke zaražene navedenim organizmom na zaraženom području na temelju službenih testiranja provedenih najmanje jednom godišnje, uzimajući u obzir tehničke smjernice za nadzor radi utvrđivanja prisutnosti štetnog organizma Xylella fastidiosa koje su navedene na web-mjestu Komisije. Ta se testiranja temelje na sustavu uzorkovanja kojim se s 99-postotnom pouzdanošću može utvrditi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 % ili više i koji je usmjeren na bilje sa simptomima te bilje bez simptoma u blizini bilja sa simptomima;
(c) proveden je nadzor radi razgraničenja na području širine od najmanje 5 kilometara oko zaraženog područja u kojem je zaključeno da na tom području nije utvrđena prisutnost navedenog organizma. Taj nadzor temelji se na mreži podijeljenoj u kvadrate dimenzija 100 × 100 metara na području širine od najmanje jednog kilometra oko zaraženog područja te mreži podijeljenoj u kvadrate dimenzija 1 × 1 kilometar na ostatku sigurnosnog područja. Na svakom tom kvadratu predmetna država članica provodi vizualne preglede navedenog bilja te uzorkovanje i testiranje bilja sa simptomima i bilja bez simptoma u blizini bilja sa simptomima;
(d) od poduzimanja mjera iskorjenjivanja na zaraženom području nisu utvrđeni vektori prijenosnici navedenog organizma na temelju testiranja provedenih dvaput tijekom sezone letenja vektora i u skladu s međunarodnim standardima. Ta testiranja dovode do zaključka da je isključeno prirodno širenje navedenog organizma.
Kada smanjuje širinu sigurnosnog područja predmetna država članica odmah obavješćuje Komisiju i ostale države članice o opravdanju za to smanjenje.
U slučaju zaraženog područja u svrhu mjera sprečavanja širenja, kako je navedeno u članku 7. stavku 1., sigurnosno područje široko je najmanje 10 kilometara.
Točno razgraničenje područjâ temelji se na odgovarajućim znanstvenim načelima, biologiji navedenog organizma i njegovih vektora, stupnju zaraze, prisutnosti vektora te rasprostranjenosti navedenog bilja na predmetnom području.
3. Ako je potvrđena prisutnost navedenog organizma na sigurnosnom području, razgraničenje zaraženog područja i sigurnosnog područja odmah se preispituje i na odgovarajući način izmjenjuje.
4. Države članice vode i ažuriraju popis demarkiranih područja utvrđenih na njihovu državnom području te objavljuju taj popis i sva ažuriranja. Obavješćuju Komisiju o svom popisu i svim ažuriranjima u skladu s Provedbenom odlukom Komisije 2014/917/EU ( 2 ).
Na temelju tih obavijesti Komisija ažurira i objavljuje svoj popis demarkiranih područja.
5. Ako se na temelju nadzora iz članka 3. i praćenja iz članka 6. stavka 7. na demarkiranom području tijekom pet godina ne utvrdi prisutnost navedenog organizma, demarkirano područje može se ukinuti. U takvim slučajevima predmetna država članica dužna je obavijestiti Komisiju i druge države članice.
Odstupajući od prvog podstavka, ako je država članica smanjila sigurnosno područje na širinu od najmanje 1 kilometra u skladu sa stavkom 2. četvrtim podstavkom, država članica može ukinuti to demarkirano područje nakon 12 mjeseci od njegove početne uspostave ako su ispunjena sljedeća dva uvjeta:
(a) kao posljedica mjera poduzetih u skladu sa stavkom 2. četvrtim podstavkom s visokim stupnjem pouzdanosti zaključuje se da je početna prisutnost navedenog organizma bila izolirani slučaj i na tom demarkiranom području nije došlo do daljnjeg širenja;
(b) što je praktično moguće bliže vremenu ukidanja provedena su službena testiranja na demarkiranom području, pri čemu su uzete u obzir tehničke smjernice za nadzor radi utvrđivanja prisutnosti štetnog organizma Xylella fastidiosa koje su navedene na web-mjestu Komisije, upotrebom sustava uzorkovanja kojim se s 99-postotnom pouzdanošću može utvrditi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 % u skladu s međunarodnim standardima i koji je usmjeren na bilje sa simptomima te bilje bez simptoma u blizini bilja sa simptomima.
Ako se demarkirano područje ukida u skladu s drugim podstavkom, navedeno bilje koje se nalazi na prethodno utvrđenom demarkiranom području podvrgava se intenzivnim nadzorima tijekom sljedeće dvije godine. Taj nadzor provodi se upotrebom sustava uzorkovanja kojim se s 99-postotnom pouzdanošću može utvrditi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 % ili više u skladu s međunarodnim standardima i na temelju znanstvenih i tehničkih načela povezanih s mogućim širenjem navedenog organizma u neposrednom okruženju te koji je usmjeren na bilje sa simptomima te bilje bez simptoma u blizini bilja sa simptomima.
Pri ukidanju demarkiranog područja nakon 12 mjeseci od njegove početne uspostave predmetna država članica odmah obavješćuje Komisiju i ostale države članice o opravdanju za to ukidanje.
6. Odstupajući od stavka 1., država članica može odlučiti da neće odmah uspostaviti demarkirano područje ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
(a) postoji dokaz da je navedeni organizam nedavno unesen na područje s biljem na kojem je otkriven ili da je utvrđena prisutnost navedenog organizma na mjestu s fizičkom zaštitom od vektora tog štetnog organizma;
(b) postoji naznaka da je to bilje bilo zaraženo prije unošenja na predmetno područje;
(c) na temelju testiranja provedenih u skladu s međunarodno priznatim metodama ispitivanja u blizini tog bilja nisu otkriveni vektori prijenosnici navedenog organizma.
7. U slučaju iz stavka 6. država članica:
(a) provodi godišnji pregled tijekom najmanje dvije godine kako bi utvrdila je li zaraženo neko drugo bilje osim onoga na kojemu je prvotno utvrđena prisutnost navedenog organizma;
(b) na temelju tog pregleda odlučuje je li potrebno uspostaviti demarkirano područje;
(c) priopćuje Komisiji i drugim državama članicama opravdanje za neuspostavljanje demarkiranog područja te rezultate pregleda iz točke (a) čim budu dostupni.
Članak 5.
Zabrana sadnje biljaka domaćina na zaraženim područjima
1. Sadnja biljaka domaćina na zaraženim područjima zabranjena je, osim na mjestima koja su fizički zaštićena od unošenja navedenog organizma njegovim vektorima.
2. Odstupajući od stavka 1. predmetna država članica može izdati odobrenja za sadnju biljaka domaćina na zaraženim područjima navedenima u Prilogu II. ako su primijenjene mjere sprečavanja širenja u skladu s člankom 7., osim na području od 20 kilometara iz članka 7. stavka 7. točke (c). Pri izdavanju tih odobrenja predmetna država članica prednost daje biljkama domaćinima koje pripadaju sortama za koje je procijenjeno da su otporne ili tolerantne na navedeni organizam.
Članak 6.
Mjere iskorjenjivanja
1. Država članica koja uspostavi demarkirano područje iz članka 4. u tom području provodi mjere utvrđene stavcima 2.–11.
2. Predmetna država članica u polumjeru od 100 metara oko bilja na kojemu je ispitivanjem utvrđena zaraza navedenim organizmom odmah uklanja sljedeće:
(a) biljke domaćine, neovisno o njihovu zdravstvenom stanju;
(b) bilje za koje je potvrđena zaraza navedenim organizmom;
(c) bilje koje ima simptome moguće zaraze tim organizmom ili bilje za koje se sumnja na zarazu tim organizmom.
2.a Odstupajući od stavka 2. točke (a), država članica može odlučiti da se pojedinačne biljke domaćini koje su službeno određene kao biljke od povijesne važnosti ne moraju ukloniti, uz uvjet da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
(a) predmetne biljke domaćini uzorkovane su i ispitane u skladu s člankom 3. stavkom 2. i potvrđeno je da nisu zaražene navedenim organizmom;
(b) pojedinačne biljke domaćini ili predmetno područje primjereno su fizički izolirani od vektora na način da te biljke ne pridonose daljnjem širenju navedenog organizma;
(c) primijenjene su primjerene poljoprivredne prakse za upravljanje navedenim organizmom i njegovim vektorima.
Prije nego što se odobri odstupanje predmetna država članica obavješćuje Komisiju o ishodu uzorkovanja i testiranja iz točke (a), opisu mjera iz točki (b) i (c) koje namjerava poduzeti, njihovoj opravdanosti i lokaciji pojedinačnih biljaka. Komisija objavljuje popis i lokaciju biljaka domaćina za koje se dopušta to odstupanje.
Svaku od tih biljaka tijekom sezone letenja vektora službeno se pregledava kako bi se utvrdili simptomi navedenog organizma i provjerila primjerenost fizičke izolacije. Ako su prisutni simptomi, biljka se podvrgava uzorkovanju i testiranju kako bi se utvrdila prisutnost navedenog organizma.
3. Predmetna država članica u skladu s međunarodnom normom za fitosanitarne mjere ISPM br. 31 ( 3 ) provodi uzorkovanje i ispitivanje navedenog bilja u polumjeru od 100 metara oko svake zaražene biljke.
4. Predmetna država članica prije uklanjanja bilja iz stavka 2. provodi prikladne fitosanitarne postupke protiv vektora navedenog organizma i biljaka koje bi mogle biti domaćini tim vektorima. Ti postupci po potrebi mogu uključivati uklanjanje bilja.
5. Predmetna država članica in situ ili na obližnjoj lokaciji na zaraženom području namijenjenoj za tu svrhu uništava bilje i dijelove bilja iz stavka 2. i pritom onemogućuje širenje navedenog organizma.
6. Predmetna država članica provodi prikladne istrage u cilju utvrđivanja podrijetla zaraze. Ona prati navedeno bilje povezano s predmetnim slučajem zaraze, uključujući bilje koje je premješteno prije uspostavljanja demarkiranog područja. Rezultati tih istraga dostavljaju se državama članicama iz kojih potječe predmetno bilje, državama članicama kroz koje se to bilje kretalo te državama članicama u koje je to bilje premješteno.
7. Predmetna država članica prati prisutnost navedenog organizma provođenjem godišnjih nadzora, pri čemu uzima u obzir tehničke smjernice za nadzor radi utvrđivanja prisutnosti štetnog organizma Xylella fastidiosa koje su navedene na web-mjestu Komisije. Ona provodi vizualne preglede navedenog bilja i uzorkovanje i testiranje bilja sa simptomima te bilja bez simptoma u blizini bilja sa simptomima u skladu s odgovarajućim odredbama članka 3. stavaka 1. i 2.
Na sigurnosnim područjima područje za nadzor temelji se na mreži podijeljenoj u kvadrate dimenzija 100 × 100 metara na području širine od najmanje 1 kilometra oko zaraženog područja te mreži podijeljenoj u kvadrate dimenzija 1 × 1 kilometar na ostatku sigurnosnog područja. Na svakom tom kvadratu predmetna država članica provodi vizualne preglede navedenog bilja te uzorkovanje i testiranje bilja sa simptomima i bilja bez simptoma u blizini bilja sa simptomima.
8. Predmetna država članica radi na podizanju razine svijesti javnosti u pogledu prijetnje koju predstavlja navedeni organizam i u pogledu mjera koje su donesene u cilju sprečavanja njegova unošenja u Uniju i širenja unutar nje. Ona postavlja prometne znakove koji označuju razgraničenje demarkiranog područja.
9. Predmetna država članica po potrebi poduzima mjere za rješavanje svih iznimnih situacija ili komplikacija za koje se opravdano smatra da mogu spriječiti, omesti ili odgoditi iskorjenjivanje, a posebno onih koje su povezane s dostupnošću i prikladnim uništavanjem sveg zaraženog bilja ili bilja za koje se sumnja da je zaraženo, bez obzira na njegovu lokaciju, javno ili privatno vlasništvo te osobu ili subjekt koji je za njih odgovoran.
10. Predmetna država članica poduzima sve druge mjere kojima bi se moglo doprinijeti iskorjenjivanju navedenog organizma u skladu s normom ISPM br. 9 ( 4 ) i uz primjenu integriranog pristupa u skladu s načelima utvrđenima u normi ISPM br. 14 ( 5 ).
11. Predmetna država članica primjenjuje prikladne poljoprivredne prakse za uklanjanje navedenog organizma i njegovih vektora.
Članak 7.
Mjere sprečavanja širenja
1. Odstupajući od članka 6., samo na zaraženom području navedenom u Prilogu II. nadležno službeno tijelo predmetne države članice može donijeti odluku o primjenjivanju mjera sprečavanja širenja kako su utvrđene u stavcima od 2. do 7. (dalje u tekstu: „područje za sprečavanje širenja”).
2. Predmetna država članica uklanja sve biljke za koje je utvrđeno da su zaražene navedenim organizmom na temelju službenih nadzora iz stavka 7.
Uklanjanje se obavlja odmah nakon što se službeno utvrdi prisutnost navedenog organizma.
Poduzimaju se sve potrebne mjere opreza kako bi se izbjeglo širenje navedenog organizma tijekom i nakon uklanjanja.
3. Predmetna država članica u skladu s međunarodnom normom za fitosanitarne mjere ISPM br. 31 provodi uzorkovanje i ispitivanje biljaka domaćina u polumjeru od 100 metara oko bilja iz stavka 2. za koje je potvrđena zaraza navedenim organizmom. To ispitivanje provodi se redovito i najmanje dvaput godišnje.
4. Predmetna država članica prije uklanjanja bilja iz stavka 2. primjenjuje prikladne fitosanitarne postupke protiv vektora navedenog organizma i biljaka koje bi mogle biti domaćini tim vektorima. Ti postupci po potrebi mogu uključivati uklanjanje bilja.
5. Predmetna država članica in situ ili na obližnjoj lokaciji na području za sprečavanje širenja namijenjenoj za tu svrhu uništava bilje i dijelove bilja iz stavka 2. i pritom onemogućuje širenje navedenog organizma.
6. Predmetna država članica primjenjuje prikladne poljoprivredne prakse za uklanjanje navedenog organizma i njegovih vektora.
7. Predmetna država članica prati prisutnost navedenog organizma provođenjem godišnjih službenih nadzora, pri čemu uzima u obzir tehničke smjernice za nadzor radi utvrđivanja prisutnosti štetnog organizma Xylella fastidiosa koje su navedene na web-mjestu Komisije, barem na sljedećim lokacijama:
(a) u blizini mjesta iz članka 9. stavka 2.;
(b) u blizini mjesta na kojima raste bilje s posebnom kulturnom, društvenom ili znanstvenom vrijednošću;
(c) na zaraženom području navedenom u Prilogu II. i na mjestu koje je udaljeno najmanje 20 kilometara od granice tog zaraženog područja s ostatkom područja Unije.
Ti nadzori temelje se na mreži podijeljenoj u kvadrate dimenzija 100 × 100 metara. Na svakom kvadratu predmetna država članica provodi vizualne preglede navedenog bilja i uzorkovanje i testiranje bilja sa simptomima te bilja bez simptoma u blizini bilja sa simptomima u skladu s odgovarajućim odredbama članka 3. stavaka 1. i 2.
Predmetna država članica odmah obavješćuje Komisiju i ostale države članice o svakom službenom utvrđivanju prisutnosti navedenog organizma na lokacijama iz točke (c).
Točka (c) prvog podstavka ne primjenjuje se u slučaju otoka čija je cijela površina područje za sprečavanje širenja i koji se nalaze na udaljenosti većoj od 10 kilometara od najbližeg kopnenog područja Unije.
▼M2 —————
Članak 9.
Premještanje navedenog bilja unutar Unije
1. Ovaj se članak primjenjuje samo na premještanje navedenog bilja osim:
(a) bilja koje je tijekom cijelog svojeg proizvodnog ciklusa uzgajano in vitro; ili
(b) bilja koje pripada sortama navedenog bilja iz Priloga III.
Premještanje izvan demarkiranih područja i iz zaraženih područja u odgovarajuća sigurnosna područja navedenog bilja koje je barem tijekom dijela svojeg životnog ciklusa raslo na demarkiranom području uspostavljenom u skladu s člankom 4. zabranjuje se.
2. Odstupajući od stavka 1., takvo premještanje može se provesti ako je navedeno bilje raslo na mjestu gdje su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
(a) registrirano je u skladu s Direktivom Komisije 92/90/EEZ ( 6 );
(b) nadležno službeno tijelo odobrilo ga je kao mjesto u kojem nije prisutan navedeni organizam i njegovi vektori uzimajući u obzir odgovarajuće međunarodne norme za fitosanitarne mjere;
(c) fizički je zaštićeno od unošenja navedenog organizma njegovim vektorima;
(d) okruženo je područjem širine 100 metara koje je podvrgnuto službenim inspekcijskim pregledima dvaput godišnje i na kojem je sve bilje za koje je utvrđeno da je zaraženo navedenim organizmom ili da pokazuje simptome odmah uklonjeno te su prije uklanjanja upotrijebljeni primjereni fitosanitarni postupci protiv vektora navedenog organizma;
(e) podvrgnuto je fitosanitarnim postupcima u odgovarajuće doba godine radi sprečavanja prisutnosti vektora navedenog organizma; ti postupci po potrebi mogu uključivati uklanjanje bilja;
(f) godišnje se na njemu i na području iz točke (d) provode najmanje dva službena inspekcijska pregleda, pri čemu se uzimaju u obzir tehničke smjernice za nadzor radi utvrđivanja prisutnosti štetnog organizma Xylella fastidiosa koje su navedene na web-mjestu Komisije;
(g) tijekom razdoblja rasta navedenog bilja na mjestu nisu otkriveni simptomi zaraze navedenim organizmom niti njegovi vektori ili, ako sumnjivi simptomi jesu uočeni, provedeno je ispitivanje te je potvrđeno da navedeni organizam nije prisutan;
(h) tijekom razdoblja rasta navedenog bilja na području iz točke (d) nisu otkriveni simptomi zaraze navedenim organizmom ili, ako sumnjivi simptomi jesu uočeni, provedeno je ispitivanje te je potvrđeno da organizam nije prisutan.
3. Na reprezentativnim uzorcima svih vrsta navedenog bilja sa svih mjesta provedeno je godišnje ispitivanje u najprikladnijem trenutku te je na temelju testiranja provedenih u skladu s međunarodno priznatim metodama ispitivanja utvrđeno da navedeni organizam nije prisutan.
4. Što je praktično moguće bliže vremenu premještanja, u skladu s normom ISPM br. 31 na partijama navedenog bilja provedeni su službeni vizualni pregledi, uzorkovanje i molekularno testiranje u skladu s međunarodno priznatim metodama ispitivanja, pri čemu se upotrebljavao sustav uzorkovanja kojim je s 99-postotnom pouzdanošću moguće utvrditi razinu prisutnosti zaraženog bilja od 1 % ili veću, a koji su osobito bili usmjereni na biljke koje su pokazivale sumnjive simptome prisutnosti navedenog organizma.
4.a Odstupajući od stavaka 1. i 4., premještanje unutar Unije, te unutar ili izvan demarkiranih područja, biljaka Vitis u stanju mirovanja namijenjenih sadnji, osim sjemena, može se provesti ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
(a) bilje je raslo na mjestu registriranom u skladu s Direktivom 92/90/EEZ;
(b) što je praktično moguće bliže vremenu premještanja, u skladu s odgovarajućim standardom EPPO-a ( 7 ), biljke su podvrgnute odgovarajućem termoterapijskom tretmanu u objektu za tretiranje koji je za tu svrhu odobrilo i nad kojim provodi nadzor nadležno službeno tijelo, kojim se biljke u stanju mirovanja uranja na 45 minuta u vodu zagrijanu na 50 °C.
5. Prije premještanja na partijama navedenog bilja provedeni su fitosanitarni postupci protiv svih vektora navedenog organizma.
6. Navedeno bilje koje se premješta kroz demarkirana područja ili unutar njih prevozi se u zatvorenim spremnicima ili pakiranju, isključujući tako mogućnost zaraze navedenim organizmom ili njegovim vektorima.
7. Navedene biljke koje su barem dio svojeg životnog ciklusa rasle na demarkiranom području premještaju se na područje Unije i unutar njega samo ako je uz njih priložena biljna putovnica, pripremljena i izdana u skladu s Direktivom Komisije 92/105/EEZ ( 8 ).
8. Biljke domaćini koje se nikada nisu uzgajale unutar demarkiranih područja premještaju se unutar Unije samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) uzgojene su na mjestu koje podliježe godišnjim službenim inspekcijskim pregledima i, u slučaju postojanja simptoma navedenog organizma, uzorkovanju, uzimajući u obzir tehničke smjernice za nadzor radi utvrđivanja prisutnosti štetnog organizma Xylella fastidiosa koje su navedene na web-mjestu Komisije te testiranju u skladu s međunarodnim standardima za prisutnost navedenog organizma;
(b) popraćene su biljnom putovnicom koja je pripremljena i izdana u skladu s Direktivom 92/105/EEZ.
Ne dovodeći u pitanje dio A Priloga V. Direktivi 2000/29/EZ, nije potrebna biljna putovnica za premještanje biljaka domaćina iz ovog stavka bilo kojoj osobi koja djeluje u svrhe koje ne ulaze u okvir njezine trgovačke, poslovne ili profesionalne djelatnosti te koja je te biljke stekla za vlastitu uporabu.
9. Ne dovodeći u pitanje stavak 8., predosnovne matične biljke, kako su definirane člankom 1. stavkom 3. Provedbene direktive Komisije 2014/98/EU ( 9 ), i predosnovni materijal, kako je definiran člankom 2. stavkom 5. Direktive Vijeća 2008/90/EZ ( 10 ), koji pripadaju vrstama Juglans regia L., Olea europaea L., Prunus amygdalus Batsch, P. amygdalus × P. persica, P. armeniaca L., P. avium (L.) L., P. cerasus L., P. domestica L., P. domestica × P. salicina, P. dulcis (Mill.) D.A. Webb, P. persica (L.) Batsch i P. salicina Lindley te koji su uzgojeni izvan demarkiranih područja i koji su barem dio života proveli izvan objekata koji su zaštićeni od kukaca premještaju se unutar Unije samo ako su popraćeni biljnom putovnicom koja je pripremljena i izdana u skladu s Direktivom 92/105/EEZ i ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) podliježu odobrenju predviđenom Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/167 ( 11 );
(b) u najkraćem mogućem roku prije premještanja podvrgnuti su vizualnom pregledu, uzorkovanju i molekularnom testiranju radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma koji se provode u skladu s međunarodnim standardima.
Ne dovodeći u pitanje dio A Priloga V. Direktivi 2000/29/EZ, nije potrebna biljna putovnica za premještanje predosnovnih matičnih biljaka i predosnovnog materijala iz ovog stavka bilo kojoj osobi koja djeluje u svrhe koje ne ulaze u okvir njezine trgovačke, poslovne ili profesionalne djelatnosti te koja je te biljke stekla za vlastitu uporabu.
Članak 9.a
Premještanje unutar Unije navedenog bilja koje je uzgajano in vitro
1. Navedeno bilje koje je tijekom cijelog svojeg proizvodnog ciklusa uzgajano in vitro, a koje je barem tijekom dijela svojeg životnog ciklusa raslo na demarkiranom području utvrđenom u skladu s člankom 4., može se premjestiti iz demarkiranih područja i iz zaraženih područja u odgovarajuća sigurnosna područja samo ako su ispunjeni uvjeti iz stavaka 2. do 5.
2. Navedeno bilje iz stavka 1. raslo je na mjestu gdje su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
(a) registrirano je u skladu s Direktivom 92/90/EEZ;
(b) nadležno službeno tijelo odobrilo ga je kao mjesto u kojem nije prisutan navedeni organizam i njegovi vektori uzimajući u obzir odgovarajuće međunarodne norme za fitosanitarne mjere;
(c) fizički je zaštićeno od unošenja navedenog organizma njegovim vektorima;
(d) godišnje se na njemu u prikladnim trenucima provode najmanje dva službena inspekcijska pregleda;
(e) tijekom razdoblja rasta navedenog bilja na mjestu nisu otkriveni simptomi zaraze navedenim organizmom niti njegovi vektori ili, ako sumnjivi simptomi jesu uočeni, provedeno je ispitivanje te je potvrđeno da navedeni organizam nije prisutan.
3. Navedeno bilje iz stavka 1. raslo je u prozirnom spremniku u sterilnim uvjetima i ispunjuje jedan od sljedećih uvjeta:
(a) uzgojeno je iz sjemena;
(b) dobiveno je razmnožavanjem u sterilnim uvjetima od matičnih biljaka koje su cijeli svoj životni ciklus rasle na području koje je dio Unije i u kojem navedeni organizam nije prisutan i za koje je ispitivanjem utvrđeno da nisu zaražene navedenim organizmom;
(c) dobiveno je razmnožavanjem u sterilnim uvjetima od matičnih biljaka koje su rasle na mjestu u skladu s uvjetima iz stavka 2. i za koje je ispitivanjem utvrđeno da nisu zaražene navedenim organizmom.
4. Navedeno bilje iz stavka 1. prevozi se u prozirnom spremniku u sterilnim uvjetima čime se isključuje mogućnost zaraze navedenim organizmom preko njegovih vektora.
5. Popraćeno je biljnom putovnicom koja je pripremljena i izdana u skladu s Direktivom 92/105/EEZ.
Članak 10.
Sljedivost
1. Specijalizirani subjekti koji dostavljaju navedeno bilje koje je barem tijekom dijela svojeg životnog ciklusa raslo na demarkiranom području ili koje se kretalo kroz takvo područje u evidenciju bilježe svaku dostavljenu partiju i naziv specijaliziranog subjekta koji ju je primio.
2. Specijalizirani subjekti koji primaju navedeno bilje koje je barem tijekom dijela svojeg životnog ciklusa raslo na demarkiranom području ili koje se kretalo kroz takvo područje u evidenciju bilježe svaku partiju koju su primili i naziv dobavljača.
2.a Stavci 1. i 2. primjenjuju se i na opskrbu biljkama za sadnju vrsta Coffea, Lavandula dentata L., Nerium oleander L., Olea europaea L., Polygala myrtifolia L. i Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb koje se nikada nisu uzgajale na demarkiranom području.
3. Specijalizirani subjekti evidenciju iz stavaka 1., 2. i 2.a čuvaju tri godine od dana kad im je dostavljena predmetna partija ili kad su je oni dostavili.
4. Specijalizirani subjekti iz stavaka 1. i 2. odmah obavješćuju odgovarajuća nadležna službena tijela o svim partijama koje su dostavili ili primili. To obuhvaća podatke o podrijetlu, pošiljatelju, primatelju i mjestu odredišta, individualni serijski broj, broj tjedna ili broj proizvodne serije biljne putovnice te podatke o identitetu predmetne partije i o količini bilja.
5. Nadležno službeno tijelo koje primi informacije u skladu sa stavkom 4. dužno je odmah obavijestiti nadležno službeno tijelo s mjesta odredišta o predmetnoj partiji.
6. Države članice dužne su Komisiji na zahtjev dostaviti informacije iz stavka 4.
Članak 11.
Službene provjere premještanja navedenog bilja
1. Države članice provode redovite službene provjere navedenog bilja koje se premješta s demarkiranog područja ili sa zaraženog na sigurnosno područje.
Te se provjere provode barem na sljedećim mjestima:
(a) na točkama na kojima se navedeno bilje premješta sa zaraženih područja na sigurnosna područja;
(b) na točkama na kojima se navedeno bilje premješta sa sigurnosnih područja na područja koja nisu demarkirana;
(c) na mjestu odredišta navedenog bilja na sigurnosnom području;
(d) na mjestu odredišta na područjima koja nisu demarkirana.
2. Provjere iz stavka 1. uključuju provjeru dokumentacije i provjeru identiteta navedenog bilja.
Provjere iz stavka 1. provode se neovisno o lokaciji navedenog bilja, vlasništvu ili nadležnoj osobi odnosno tijelu.
3. Intenzitet provjera iz stavka 2. temelji se na riziku da je na bilju prisutan navedeni organizam odnosno njegovi poznati ili mogući vektori, uzimajući u obzir podrijetlo partija, stupanj podložnosti bilja i sukladnost specijaliziranog subjekta nadležnog za premještaj s ovom Odlukom i svim ostalim poduzetim mjerama sprečavanja širenja ili iskorjenjivanja navedenog organizma.
Članak 12.
Popis odobrenih mjesta
Države članice utvrđuju i ažuriraju popis svih mjesta odobrenih u skladu s člankom 9. stavkom 2.
Države članice taj popis dostavljaju Komisiji.
Na temelju informacija koje su joj države članice dostavile Komisija utvrđuje i ažurira popis svih mjesta odobrenih u njima.
Komisija taj popis prosljeđuje svakoj državi članici.
Članak 13.
Mjere u slučaju nesukladnosti s člankom 9.
Ako se provjerama iz članka 11. stavka 2. dokaže da uvjeti utvrđeni u članku 9. nisu ispunjeni, država članica koja je provela te provjere dužna je odmah uništiti nesukladnu biljku in situ ili na obližnjoj lokaciji. Ta se mjera provodi poduzimajući sve potrebne mjere opreza kako bi se spriječilo širenje navedenog organizma i mogućih vektora prisutnih na toj biljci tijekom i poslije uklanjanja.
Članak 13.a
Kampanje podizanja svijesti
Države članice široj javnosti, putnicima, profesionalnim i međunarodnim prijevoznicima stavljaju na raspolaganje informacije o prijetnji koju navedeni organizam predstavlja za područje Unije. Te informacije stavljaju na raspolaganje javnosti, u obliku ciljane kampanje podizanja svijesti, na internetskim stranicama nadležnih službenih tijela ili drugim internetskim stranicama koje odrede ta tijela.
Članak 14.
Izvješćivanje o mjerama
Države članice do 31. prosinca svake godine Komisiji i drugim državama članicama dostavljaju:
(a) izvješće o mjerama poduzetima u skladu s člancima 3., 4., 6., 7., 8. i 11. te o rezultatima tih mjera;
(b) plan o mjerama, uključujući vremenski raspored svake mjere, koje će se poduzeti u skladu s člancima 3., 4., 6., 7., 8. i 11. sljedeće godine.
Ako predmetna država članica odluči primijeniti mjere sprečavanja u skladu s člankom 7., dužna je odmah Komisiju obavijestiti o razlozima za primjenjivanje mjera sprečavanja te o mjerama koje je poduzela ili namjerava poduzeti.
Ako je to opravdano razvojem povezanog fitosanitarnog rizika, države članice donose povezane mjere i ažuriraju plan iz točke (b). O ažuriranju plana odmah obavješćuju Komisiju i ostale države članice.
Članak 15.
Zabrana unošenja bilja namijenjenog za sadnju, osim sjemena, vrste Coffea podrijetlom iz Kostarike ili Hondurasa
Zabranjuje se unošenje u Uniju bilja namijenjenog za sadnju, osim sjemena, vrste Coffea podrijetlom iz Kostarike ili Hondurasa.
Bilje namijenjeno za sadnju, osim sjemena, vrste Coffea podrijetlom iz Kostarike ili Hondurasa koje je uneseno u Uniju prije primjene ove Odluke smiju premještati unutar Unije samo specijalizirani subjekti nakon što obavijeste nadležno službeno tijelo.
Članak 16.
Unošenje u Uniju navedenog bilja podrijetlom iz treće zemlje u kojoj nije prisutan navedeni organizam
Navedeno bilje podrijetlom iz treće zemlje u kojoj nije prisutan navedeni organizam smije se unositi u Uniju ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) nacionalna organizacija za zaštitu bilja predmetne treće zemlje pismeno je obavijestila Komisiju da navedeni organizam nije prisutan u toj zemlji;
(b) navedeno bilje popraćeno je fitosanitarnim certifikatom iz članka 13. stavka 1. točke ii. Direktive 2000/29/EZ u kojem se u rubrici „Dodatna deklaracija” navodi da navedeni organizam nije prisutan u toj zemlji;
(c) pri ulasku u Uniju nadležno službeno tijelo provjerilo je navedeno bilje u skladu s člankom 18. stavkom 2. te nije pronađena prisutnost niti simptomi navedenog organizma.
Biljke namijenjene za sadnju, osim sjemena, vrsta Coffea, Lavandula dentata L., Nerium oleander L., Olea europaea L., Polygala myrtifolia L. i Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb unose se u Uniju samo ako su uzgojene na mjestu koje podliježe godišnjim službenim inspekcijskim pregledima s uzorkovanjem i testiranjem koji se na tim biljkama obavljaju u odgovarajuće vrijeme radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma i u skladu s međunarodnim standardima te ako se njima potvrdi da navedeni organizam nije prisutan, pri čemu se upotrebljava sustav uzorkovanja kojim se s 99-postotnom pouzdanošću može utvrditi razina prisutnosti zaraženog bilja od 5 % te koji je usmjeren na bilje sa simptomima i bilje bez simptoma u blizini bilja sa simptomima.
Članak 17.
Unošenje u Uniju navedenog bilja podrijetlom iz treće zemlje za koju je poznato da je u njoj prisutan navedeni organizam
1. Navedeno bilje podrijetlom iz treće zemlje za koju je poznato da je u njoj prisutan navedeni organizam smije se unositi u Uniju ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) navedeno bilje popraćeno je fitosanitarnim certifikatom iz članka 13. stavka 1. točke ii. Direktive 2000/29/EZ;
(b) navedeno bilje u skladu je sa stavkom 2. ili sa stavcima 3. i 4.;
(c) pri ulasku u Uniju nadležno službeno tijelo provjerilo je navedeno bilje u skladu s člankom 18. te nije pronađena prisutnost niti simptomi navedenog organizma.
2. Za navedeno bilje podrijetlom iz područja u kojem nije prisutan navedeni organizam, kako je utvrdila predmetna nacionalna organizacija za zaštitu bilja u skladu s odgovarajućim međunarodnim normama za fitosanitarne mjere, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) nacionalna organizacija za zaštitu bilja predmetne treće zemlje pismeno je obavijestila Komisiju o nazivu tog područja;
(b) naziv tog područja naveden je u fitosanitarnom certifikatu u rubrici „mjesto podrijetla”.
3. ►M2 Za navedeno bilje, osim bilja koje je tijekom cijelog svojeg proizvodnog ciklusa uzgajano in vitro, podrijetlom iz područja za koje je poznato da je u njemu prisutan navedeni organizam, u fitosanitarnom certifikatu u rubrici „Dodatna deklaracija” navodi se sljedeće: ◄
(a) navedeno bilje proizvedeno je na jednom mjestu ili više njih u skladu s uvjetima iz stavka 4.;
(b) nacionalna organizacija za zaštitu bilja predmetne treće zemlje pismeno je obavijestila Komisiju o popisu tih mjesta, uključujući njihovu lokaciju unutar zemlje;
(c) fitosanitarni postupci protiv vektora navedenog organizma primjenjuju se na mjestu i njegovom području kako je navedeno u stavku 4. točki (c);
(d) na reprezentativnim uzorcima svih vrsta navedenog bilja sa svih mjesta provedeno je godišnje ispitivanje u najprikladnijem trenutku te je na temelju testiranja provedenih u skladu s međunarodno priznatim metodama ispitivanja utvrđeno da navedeni organizam nije prisutan;
(e) navedene biljke prevozile su se u zatvorenim spremnicima ili pakiranju, isključujući tako mogućnost zaraze navedenim organizmom ili njegovim poznatim vektorima;
(f) što je praktično moguće bliže vremenu izvoza, na partijama navedenog bilja provedeni su službeni vizualni pregledi, uzorkovanje i molekularno testiranje u skladu s međunarodno priznatim metodama ispitivanja te je utvrđeno da navedeni organizam nije prisutan, pri čemu se upotrebljavao sustav uzorkovanja kojim je s 99-postotnom pouzdanošću moguće utvrditi razinu prisutnosti zaraženog bilja od 1 % ili veću, a koji su osobito bili usmjereni na biljke koje su pokazivale sumnjive simptome prisutnosti navedenog organizma;
(g) neposredno prije izvoza na partijama navedenog bilja provedeni su fitosanitarni postupci protiv poznatih vektora navedenog organizma.
Osim toga, u fitosanitarnom certifikatu iz stavka 1. točke (a), nadalje, u rubrici „mjesto podrijetla” navodi se identifikacija mjesta iz točke (a).
3.a. Za navedeno bilje koje je tijekom cijelog svojeg proizvodnog ciklusa uzgajano in vitro i koje je podrijetlom iz područja za koje je poznato da je u njemu prisutan navedeni organizam, u fitosanitarnom certifikatu u rubrici „Dodatna deklaracija” navodi se sljedeće:
(a) navedeno bilje raslo je na jednom mjestu ili više njih u skladu s uvjetima iz stavka 4.a;
(b) nacionalna organizacija za zaštitu bilja predmetne treće zemlje pismeno je obavijestila Komisiju o popisu tih mjesta, uključujući njihovu lokaciju unutar zemlje;
(c) navedeno bilje prevozilo se u prozirnom spremniku u sterilnim uvjetima čime se isključuje mogućnost zaraze navedenim organizmom preko njegovih vektora;
(d) navedeno bilje ispunjuje jedan od sljedećih uvjeta:
i. uzgojeno je iz sjemena;
ii. dobiveno je razmnožavanjem u sterilnim uvjetima od matičnih biljaka koje su cijeli svoj životni ciklus rasle na području u kojem navedeni organizam nije prisutan i za koje je ispitivanjem utvrđeno da nisu zaražene navedenim organizmom;
iii. dobiveno je razmnožavanjem u sterilnim uvjetima od matičnih biljaka koje su rasle na mjestu u skladu s uvjetima iz stavka 4. i za koje je ispitivanjem utvrđeno da nisu zaražene navedenim organizmom.
U fitosanitarnom certifikatu iz stavka 1. točke (a) u rubrici „mjesto podrijetla” navodi se mjesto iz točke (a) ovog stavka.
4. Mjesto iz stavka 3. točke (a) mora ispunjivati sljedeće uvjete:
(a) nacionalna organizacija za zaštitu bilja odobrila ga je u skladu s odgovarajućim međunarodnim normama za fitosanitarne mjere kao mjesto u kojem nije prisutan navedeni organizam i njegovi vektori;
(b) fizički je zaštićeno od unošenja navedenog organizma njegovim vektorima;
(c) okruženo je područjem širine 100 metara koje je podvrgnuto službenim inspekcijskim pregledima dvaput godišnje i na kojem je sve bilje za koje je utvrđeno da je zaraženo navedenim organizmom ili da pokazuje simptome odmah uklonjeno te su prije uklanjanja upotrijebljeni primjereni fitosanitarni postupci protiv vektora navedenog organizma;
(d) u prikladna doba tijekom godine podvrgnuto je fitosanitarnim postupcima za sprečavanje prisutnosti vektora navedenog organizma; ti postupci po potrebi mogu uključivati uklanjanje bilja;
(e) godišnje se na njemu i na području iz točke (c) provode najmanje dva službena inspekcijska pregleda tijekom sezone letenja vektora;
(f) tijekom razdoblja proizvodnje navedenog bilja na mjestu nisu otkriveni simptomi zaraze navedenim organizmom niti njegovi vektori ili, ako sumnjivi simptomi jesu uočeni, provedeno je ispitivanje te je potvrđeno da organizam nije prisutan;
(g) tijekom razdoblja proizvodnje navedenog bilja na području iz točke (c) nisu otkriveni simptomi zaraze navedenim organizmom ili, ako sumnjivi simptomi jesu uočeni, provedeno je ispitivanje te je potvrđeno da organizam nije prisutan.
4a. Mjesto iz stavka 3.a točke (a) mora ispunjivati sve sljedeće uvjete:
(a) nacionalna organizacija za zaštitu bilja odobrila ga je u skladu s odgovarajućim međunarodnim normama za fitosanitarne mjere kao mjesto u kojem nije prisutan navedeni organizam i njegovi vektori;
(b) fizički je zaštićeno od unošenja navedenog organizma njegovim vektorima;
(c) godišnje se na njemu u prikladnom trenutku provode najmanje dva službena inspekcijska pregleda;
(d) tijekom razdoblja proizvodnje navedenog bilja na mjestu nisu otkriveni simptomi zaraze navedenim organizmom niti njegovi vektori ili, ako sumnjivi simptomi jesu uočeni, provedeno je ispitivanje te je potvrđeno da navedeni organizam nije prisutan.
Članak 18.
Službene provjere pri unošenju u Uniju
1. Za sve pošiljke navedenog bilja unesene u Uniju iz treće zemlje provode se službene provjere na mjestu ulaska u Uniju ili na mjestu odredišta utvrđenom u skladu s člankom 1. Direktive Komisije 2004/103/EZ ( 12 ) te kako je primjenjivo u skladu sa stavkom 2. ili 3. i stavkom 4.
2. Za navedeno bilje podrijetlom iz treće zemlje u kojoj navedeni organizam nije prisutan ili iz područja iz članka 17. stavka 2. nadležno službeno tijelo provodi sljedeće provjere:
(a) vizualni pregled; i
(b) u slučaju sumnje na prisutnost navedenog organizma, uzorkovanje i ispitivanje partija navedenog bilja kako bi se potvrdilo da nije prisutan navedeni organizam niti njegovi simptomi.
3. Za navedeno bilje podrijetlom iz područja za koje je poznato da je u njemu prisutan navedeni organizam nadležno službeno tijelo provodi sljedeće provjere:
(a) vizualni pregled; i
(b) uzorkovanje i ispitivanje partija navedenog bilja kako bi se potvrdilo da nije prisutan navedeni organizam niti njegovi simptomi.
4. Uzorci iz stavka 2. točke (b) i stavka 3. točke (b) moraju biti veličine na temelju koje je s 99-postotnom pouzdanošću moguće utvrditi razinu prisutnosti zaraženog bilja od 1 % ili veću, uzimajući u obzir međunarodne norme za fitosanitarne mjere (ISPM) br. 31.
Prvi podstavak ne primjenjuje se na navedeno bilje koje je tijekom cijelog svojeg proizvodnog ciklusa uzgajano in vitro i prevozi se u prozirnim spremnicima u sterilnim uvjetima.
Članak 19.
Sukladnost
U cilju sukladnosti s ovom Odlukom države članice dužne su staviti izvan snage ili izmijeniti mjere koje su donijele radi zaštite od unošenja ili širenja navedenog organizma. O tim mjerama odmah obavješćuju Komisiju.
Članak 20.
Stavljanje izvan snage
Provedbena odluka 2014/497/EU stavlja se izvan snage.
Članak 21.
Adresati
Ova je Odluka upućena državama članicama.
PRILOG I.
Popis bilja za koje se zna da je podložno europskim i izvaneuropskim izolatima navedenog organizma („navedeno bilje”)
Acacia dealbata Link
Acacia longifolia (Andrews) Willd.
Acacia saligna (Labill.) H. L. Wendl.
Acer
Aesculus
Agrostis gigantea Roth
Albizia julibrissin Durazz.
Alnus rhombifolia Nutt.
Alternanthera tenella Colla
Amaranthus blitoides S. Watson
Ambrosia
▼M2 —————
Ampelopsis arborea (L.) Koehne
Ampelopsis cordata Michx.
Anthyllis hermanniae L.
Artemisia arborescens L.
Artemisia douglasiana Hook.
Artemisia vulgaris var. heterophylla (H.M. Hall & Clements) Jepson
Asparagus acutifolius L.
Avena fatua L.
Baccharis halimifolia L.
Baccharis pilularis DC.
Baccharis salicifolia (Ruiz & Pav.)
Bidens pilosa L.
Brachiaria decumbens (Stapf)
Brachiaria plantaginea (Link) Hitchc.
Brassica
Bromus diandrus Roth
Calicotome villosa (Poiret) Link
Callicarpa americana L.
Capsella bursa-pastoris (L.) Medik.
Carex
Carya illinoinensis (Wangenh.) K. Koch
Cassia tora (L.) Roxb.
Catharanthus
Celastrus orbiculata Thunb.
Celtis occidentalis L.
Cenchrus echinatus L.
Cercis canadensis L.
Cercis occidentalis Torr.
Cercis siliquastrum L.
Chamaecrista fasciculata (Michx.) Greene
Chenopodium album L.
Chenopodium quinoa Willd.
Chionanthus
Chitalpa tashkentensis T. S. Elias & Wisura
▼M3 —————
Cistus creticus L.
Cistus monspeliensis L.
Cistus salviifolius L.
Citrus
Coelorachis cylindrica (Michx.) Nash
Coffea
Commelina benghalensis L.
Conium maculatum L.
Convolvulus arvensis L.
Conyza canadensis (L.) Cronquist
Coprosma repens A. Rich.
Cornus florida L.
Coronilla valentina L.
Coronopus didymus (L.) Sm.
Cynodon dactylon (L.) Pers.
Cyperus eragrostis Lam.
Cyperus esculentus L.
Cytisus scoparius (L.) Link
Cytisus villosus Pourr.
Datura wrightii Regel
Digitaria horizontalis Willd.
Digitaria insularis (L.) Ekman
Digitaria sanguinalis (L.) Scop.
Disphania ambrosioides (L.) Mosyakin & Clemants
Dodonaea viscosa Jacq.
Duranta erecta L.
Echinochloa crus-galli (L.) P. Beauv.
Encelia farinosa A. Gray ex Torr.
Eremophila maculata F. Muell.
Erigeron bonariensis L.
Erigeron sumatrensis Retz.
Eriochloa contracta Hitchc.
Erodium
Erysimum
Escallonia montevidensis Link & Otto
Eucalyptus camaldulensis Dehnh.
Eucalyptus globulus Labill.
Eugenia myrtifolia Sims
Euphorbia hirta L.
Euphorbia terracina L.
Fagopyrum esculentum Moench
Fagus crenata Blume
Ficus carica L.
Fragaria vesca L.
Fraxinus
▼M3 —————
Fuchsia magellanica Lam.
Genista corsica (Loisel.) DC.
Genista ephedroides DC.
Genista monspessulana (L.) L. A. S. Johnson
Genista x spachiana (sin. Cytisus racemosus Broom)
Geranium dissectum L.
Ginkgo biloba L.
Gleditsia triacanthos L.
Grevillea juniperina L.
Hebe
Hedera helix L.
Helianthus annuus L.
Helichrysum italicum (Roth) G. Don
Heliotropium europaeum L.
Hemerocallis
Heteromeles arbutifolia (Lindl.) M. Roem.
Hibiscus schizopetalus (Masters) J.D. Hooker
Hibiscus syriacus L.
Hordeum murinum L.
Hydrangea paniculata Siebold
Ilex vomitoria Sol. ex Aiton
Ipomoea purpurea (L.) Roth
Iva annua L.
Jacaranda mimosifolia D. Don
Juglans
Juniperus ashei J. Buchholz
Koelreuteria bipinnata Franch.
Lactuca serriola L.
Lagerstroemia indica L.
Laurus nobilis L.
Lavandula × allardi (syn. Lavandula × heterophylla)
Lavandula angustifolia Mill.
Lavandula dentata L.
Lavandula × intermedia
Lavandula stoechas L.
Ligustrum lucidum L.
Lippia nodiflora (L.) Greene
Liquidambar styraciflua L.
Liriodendron tulipifera L.
Lolium perenne L.
Lonicera japonica (L.) Thunb.
Ludwigia grandiflora (Michx.) Greuter & Burdet
Lupinus aridorum McFarlin ex Beckner
Lupinus villosus Willd.
Magnolia grandiflora L.
Malva
Marrubium vulgare L.
Medicago polymorpha L.
Medicago sativa L.
Melilotus
Melissa officinalis L.
Metrosideros
▼M3 —————
Modiola caroliniana (L.) G. Don
Montia linearis (Hook.) Greene
Morus
Myoporum insulare R. Br.
Myrtus communis L.
Nandina domestica Murray
Neptunia lutea (Leavenw.) Benth.
Nerium oleander L.
Nicotiana glauca Graham
Olea europaea L.
Origanum majorana L.
Parthenocissus quinquefolia (L.) Planch.
Paspalum dilatatum Poir.
Pelargonium
▼M3 —————
Persea americana Mill.
Phagnalon saxatile (L.) Cass.
Phillyrea latifolia L.
Phoenix reclinata Jacq.
Phoenix roebelenii O'Brien
Pinus taeda L.
Pistacia vera L.
Plantago lanceolata L.
Platanus
Pluchea odorata (L.) Cass.
Poa annua L.
Polygala myrtifolia L.
Polygala x grandiflora nana
Polygonum arenastrum Boreau
Polygonum lapathifolium (L.) Delarbre
Polygonum persicaria Gray
Populus fremontii S. Watson
Portulaca
Prunus
Pyrus pyrifolia (Burm. f.) Nakai
Quercus
Ranunculus repens L.
Ratibida columnifera (Nutt.) Wooton & Standl.
Rhamnus alaternus L.
Rhus
▼M2 —————
Rosa californica Cham. & Schldl.
Rosa canina L.
Rosa x floribunda
Rosmarinus officinalis L.
Rubus
Rumex crispus L.
Salix
Salsola tragus L.
Salvia apiana Jeps.
Salvia mellifera Greene
Sambucus
Sapindus saponaria L.
Schinus molle L.
Senecio vulgaris L.
Setaria magna Griseb.
Silybum marianum (L.) Gaertn.
Simmondsia chinensis (Link) C. K. Schneid.
Sisymbrium irio L.
Solanum americanum Mill.
Solanum elaeagnifolium Cav.
Solanum lycopersicum L.
Solanum melongena L.
Solidago fistulosa Mill.
Solidago virgaurea L.
Sonchus
Sorghum
Spartium junceum L.
Spermacoce latifolia Aubl.
Stellaria media (L.) Vill.
Streptocarpus
Tillandsia usneoides (L.) L.
Toxicodendron diversilobum (Torr. & A. Gray) Greene
Trifolium repens L.
Ulmus
▼M2 —————
Umbellularia californica (Hook. & Arn.) Nutt.
Urtica dioica L.
Urtica urens L.
Vaccinium
Verbena litoralis Kunth
Veronica
Vicia faba L.
Vicia sativa L.
Vinca
Vitis
Westringia fruticosa (Willd.) Druce
Westringia glabra L.
Xanthium spinosum L.
Xanthium strumarium L.
▼M1 —————
PRILOG II.
Zaražena područja iz članka 4. stavka 2. koja čine područja za sprečavanje širenja u smislu članka 7. stavka 1.
DIO A
Zaraženo područje u Italiji
Zaraženo područje u Italiji uključuje sljedeća područja:
1. pokrajinu Lecce
2. općine smještene u pokrajini Brindisi:
|
Brindisi |
|
|
Carovigno |
|
|
Ceglie Messapica |
Samo katastarske čestice (fogli) 11, od 20 do 24, od 32 do 43, od 47 do 62, od 66 do 135 |
|
Cellino San Marco |
|
|
Erchie |
|
|
Francavilla Fontana |
|
|
Latiano |
|
|
Mesagne |
|
|
Oria |
|
|
Ostuni |
Samo katastarske čestice (fogli) od 34 do 38, od 48 do 52, od 60 do 67, 74, od 87 do 99, od 111 do 118, od 141 do 154 i od 175 do 222 |
|
San Donaci |
|
|
San Michele Salentino |
|
|
San Pancrazio Salentino |
|
|
San Pietro Vernotico |
|
|
San Vito dei Normanni |
|
|
Torchiarolo |
|
|
Torre Santa Susanna |
|
|
Villa Castelli |
|
3. općine smještene u pokrajini Taranto:
|
Avetrana |
|
|
Carosino |
|
|
Faggiano |
|
|
Fragagnano |
|
|
Grottaglie |
Samo katastarske čestice (fogli) 5, 8, od 11 do 14, od 17 do 41, od 43 do 47 i od 49 do 89 |
|
Leporano |
Samo katastarske čestice (fogli) od 2 do 6 i od 9 do 16 |
|
Lizzano |
|
|
Manduria |
|
|
Martina Franca |
Samo katastarske čestice (fogli) od 246 do 260 |
|
Maruggio |
|
|
Monteiasi |
|
|
Monteparano |
|
|
Pulsano |
|
|
Roccaforzata |
|
|
San Giorgio Ionico |
|
|
San Marzano di San Giuseppe |
|
|
Sava |
|
|
Taranto |
Samo: (odjeljak A, katastarske čestice (fogli) 49, 50, 220, 233, 234, od 250 do 252, 262, od 275 do 278, od 287 do 293 i od 312 do 318) (odjeljak B, katastarske čestice (fogli) od 1 do 27) (odjeljak C, katastarske čestice (fogli) od 1 do 11) |
|
Torricella. |
|
DIO B
Zaraženo područje u Francuskoj
Zaraženo područje u Francuskoj uključuje sljedeće područje:
regiju Korziku.
DIO C
Zaraženo područje u Španjolskoj
Zaraženo područje u Španjolskoj uključuje sljedeće područje:
autonomnu zajednicu Balearskih otoka
PRILOG III.
Sorte navedenog bilja koje nisu osjetljive na određeni soj podvrsta navedenog organizma, kako je navedeno u točki (b) prvog podstavka članka 9. stavka 1.
|
Sorte |
Vrsta sorti |
Podvrsta navedenog organizma |
|
Cabernet Sauvignon |
Vitis vinifera L. |
Xylella fastidiosa podvrsta pauca ST 53 |
|
Negroamaro |
Vitis vinifera L. |
Xylella fastidiosa podvrsta pauca ST 53 |
|
Primitivo |
Vitis vinifera L. |
Xylella fastidiosa podvrsta pauca ST 53 |
( 1 ) „Smjernice za nadzor radi utvrđivanja prisutnosti štetnog organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.) na području Unije” http://ec.europa.eu/food/sites/food/files/plant/docs/ph_biosec_legis_guidelines_xylella-survey.pdf
( 2 ) Provedbena odluka Komisije 2014/917/EU оd 15. prosinca 2014. o određivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive Vijeća 2000/29/EZ u pogledu obavješćivanja o prisutnosti štetnih organizama i o mjerama koje su države članice poduzele ili namjeravaju poduzeti (SL L 360, 17.12.2014., str. 59.).
( 3 ) Metodologije za uzorkovanje pošiljki – Referentna norma ISPM br. 31 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim. Objavljeno 2008.
( 4 ) Smjernice za programe iskorjenjivanja štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 9 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim. Objavljeno 15. prosinca 2011.
( 5 ) Primjena integriranih mjera u sustavnom pristupu upravljanju rizikom od štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 14 Tajništva Međunarodne konvencije za zaštitu bilja, Rim. Objavljeno 8. siječnja 2014.
( 6 ) Direktiva Komisije 92/90/EEZ od 3. studenoga 1992. o utvrđivanju obveza proizvođača i uvoznika bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta i o pojedinostima njihove registracije (SL L 344, 26.11.1992., str. 38.).
( 7 ) Europska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja (European and Mediterranean Plant Protection Organization, EPPO), 2012. „Hot water treatment of grapevine to control Grapevine flavescence dorée phytoplasma.” Bulletin OEPP/EPPO Bulletin, 42(3), 490.–492.
( 8 ) Direktiva Komisije 92/105/EEZ od 3. prosinca 1992. o utvrđivanju stupnja standardizacije biljnih putovnica koje se koriste pri premještanju određenog bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta unutar Zajednice i o utvrđivanju detaljnih postupaka u vezi s izdavanjem takvih biljnih putovnica te uvjeti i detaljni postupci njihove zamjene (SL L 4, 8.1.1993., str. 22.).
( 9 ) Provedbena direktiva Komisije 2014/98/EU оd 15. listopada 2014. o provedbi Direktive Vijeća 2008/90/EZ u pogledu posebnih zahtjeva za rod i vrstu sadnica navedenih u njezinu Prilogu I., posebnih zahtjeva koje moraju ispuniti dobavljači i detaljnih pravila o službenim inspekcijskim pregledima (SL L 298, 16.10.2014., str. 22.).
( 10 ) Direktiva Vijeća 2008/90/EZ od 29. rujna 2008. o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih proizvodnji voća (SL L 267, 8.10.2008., str. 8.).
( 11 ) Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/167 оd 30. siječnja 2017. o izdavanju privremenog odobrenja Belgiji, Češkoj, Francuskoj i Španjolskoj za certificiranje predosnovnih matičnih biljaka i predosnovnog materijala određenih vrsta sadnica iz Priloga I. Direktivi Vijeća 2008/90/EZ, koji se proizvode na polju u uvjetima u kojima nije osigurana zaštita od kukaca (SL L 27, 1.2.2017., str. 143.).
( 12 ) Direktiva Komisije 2004/103/EZ od 7. listopada 2004. o provjerama identiteta i zdravstvenog stanja bilja, biljnih proizvoda ili drugih nadziranih predmeta navedenih u dijelu B Priloga V. Direktivi Vijeća 2000/29/EZ, koji se mogu obavljati na mjestu koje nije točka ulaza u Zajednicu ili na mjestu u blizini te o navođenju uvjeta koji se odnose na te preglede (SL L 313, 12.10.2004., str. 16.).