This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02002R2012-20140628
Council Regulation (EC) N o 2012/2002 of 11 November 2002 establishing the European Union Solidarity Fund
Consolidated text: Uredba Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije
Uredba Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije
2002R2012 — HR — 28.06.2014 — 001.001
|
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije ( L 311, 14.11.2002, p.3) |
|
|
|
|||
|
No |
page |
date |
||
|
UREDBA (EU) br. 661/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. svibnja 2014. |
L 189 |
143 |
27.6.2014 |
|
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2012/2002
od 11. studenoga 2002.
o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 159. stavak 3. i članak 308.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije ( 1 ),
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta ( 2 ),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora ( 3 ),
uzimajući u obzir rezoluciju Odbora regija ( 4 ),
budući da:|
(1) |
U slučaju katastrofa velikih razmjera, Zajednica bi trebala pokazati svoju solidarnost sa stanovništvom pogođenih regija pružanjem financijske pomoći za brzo vraćanje normalnim životnim uvjetima u regijama koje je zadesila katastrofa. Pomoć bi prije svega trebalo izdvajati u slučaju prirodnih katastrofa. |
|
(2) |
Postojeći instrumenti gospodarske i socijalne kohezije mogu se koristiti za financiranje mjera za prevenciju rizika i popravak oštećene infrastrukture. Međutim, trebalo bi predvidjeti i dodatni instrument, koji treba razlikovati od postojećih instrumenata Zajednice, a koji Zajednici omogućuje brzo i učinkovito djelovanje pri što bržem mobiliziranju hitnih službi, radi zbrinjavanja hitnih potreba ljudi i doprinošenja kratkoročnoj obnovi oštećene ključne infrastrukture, kako bi se gospodarska djelatnost mogla nastaviti u regijama koje su pogođene katastrofom. |
|
(3) |
Europska Unija trebala bi pokazati i svoju solidarnost sa zemljama koje trenutačno pregovaraju o pristupanju Uniji. Kako bi ova Uredba obuhvatila navedene zemlje, treba se pozvati na članak 308. Ugovora. |
|
(4) |
Pomoć Zajednice trebala bi nadopuniti napore predmetnih država i pokriti dio javnih izdataka izdvojenih za uklanjanje štete nastale zbog katastrofe velikih razmjera. |
|
(5) |
U skladu s načelom supsidijarnosti, pomoć iz ovog instrumenta treba ograničiti na katastrofe velikih razmjera, s ozbiljnim posljedicama za životne uvjete, prirodni okoliš ili gospodarstvo. |
|
(6) |
„Katastrofa velikih razmjera”, u smislu ove Uredbe, trebalo bi značiti katastrofa koja je barem u jednoj od predmetnih država prouzročila veliku štetu, izraženu s financijskog stajališta ili kao postotak bruto nacionalnog dohotka (BND). Kako bi se omogućile intervencije u slučaju katastrofa koje, mada velike, ne dosežu najmanji potrebni razmjer, u izvanrednim se okolnostima pomoć može odobriti i ako je prihvatljiva susjedna zemlja pogođena istom katastrofom, ili ako je veći dio stanovništva određene regije pogođen katastrofom s ozbiljnim i trajnim posljedicama za životne uvjete. |
|
(7) |
Djelovanje Zajednice ne bi trebalo od odgovornosti osloboditi treće strane koje su, prema načelu „zagađivač plaća”, u prvom redu odgovorne za štetu koju su prouzročile, niti otežavati preventivne mjere na razini država članica i Zajednice. |
|
(8) |
Ovaj bi instrument trebao omogućiti brzo donošenje odluka o izdvajanju i mobilizaciji određenih financijskih sredstava u najkraćem mogućem roku. Administrativni se postupci trebaju na odgovarajući način prilagoditi i svesti na najnužniji minimum. U tu su svrhu 7. studenoga 2002. Europski parlament, Vijeće i Komisija sklopili Međuinstitucionalni sporazum o financiranju Fonda solidarnosti Europske unije, kojim se dopunjuje Međuinstitucionalni sporazum od 6. svibnja 1999. o proračunskoj disciplini i unapređenju proračunskog postupka. |
|
(9) |
Može biti poželjno da država korisnica, u skladu sa svojim specifičnim ustavnim, institucionalnim, pravnim ili financijskim okvirom, uključi regionalne ili lokalne vlasti u sklapanje i primjenu provedbenih mehanizama, pri čemu država korisnica u svakom slučaju ostaje odgovorna za korištenje pomoći te za upravljanje i kontrolu nad operacijama koje financira Zajednica. |
|
(10) |
Detaljna pravila za primjenu ovog instrumenta trebalo bi prilagoditi hitnosti situacije. |
|
(11) |
Za operaciju koja se financira iz ovog instrumenta ne bi se u istu svrhu moglo koristiti pomoć predviđenu Uredbom Vijeća (EZ) br. 1164/94 od 16. svibnja 1994. o osnivanju Kohezijskog fonda ( 5 ), Uredbom Vijeća (EZ) br. 1260/1999 od 21. lipnja 1999. o utvrđivanju općih odredaba o strukturnim fondovima ( 6 ), Uredbom Vijeća (EZ) br. 1257/1999 od 17. svibnja 1999. o potpori Europskoga fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP) ruralnom razvoju ( 7 ), Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3906/89 od 18. prosinca 1989. o gospodarskoj pomoći Republici Mađarskoj i Narodnoj Republici Poljskoj ( 8 ), Uredbom Vijeća (EZ) br. 1267/1999 od 21. lipnja 1999. o uspostavljanju Instrumenta za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju ( 9 ), Uredbom Vijeća (EZ) br. 1268/1999 od 21. lipnja 1999. o pomoći Zajednice za pretpristupne mjere u poljoprivredi i ruralnom razvoju u državama podnositeljicama zahtjeva za članstvo srednje i istočne Europe u pretpristupnom razdoblju ( 10 ), Uredbom Komisije (EZ) br. 2760/98 od 18. prosinca 1998. o provedbi programa prekogranične suradnje u okviru programa Phare ( 11 ), Uredbom Vijeća (EZ) br. 1266/1999 od 21. lipnja 1999. o usklađivanju pomoći namijenjene državama podnositeljicama zahtjeva za članstvo u okviru pretpristupne strategije i o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 3906/89 ( 12 ), Uredbom Vijeća (EZ) br. 555/2000 od 13. ožujka 2000. o provedbi radnji u okviru pretpristupne strategije za Republiku Cipar i Republiku Maltu ( 13 ), ili Uredbom Vijeća (EZ) br. 2236/95 od 18. rujna 1995. o određivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih mreža ( 14 ); za štetu koja je naknađena iz instrumenata Zajednice ili međunarodnih instrumenata koji se odnose na naknadu određene štete ne bi se moglo, u istu svrhu, koristiti pomoć predviđenu ovim instrumentom. |
|
(12) |
Pri provedbi financijske pomoći Zajednice potrebna je maksimalna transparentnost kao i odgovarajuće praćenje upotrebe sredstava. |
|
(13) |
Potrebno je razborito financijsko upravljanje, kako bi se osiguralo da Zajednica može reagirati u slučaju da dođe do nekoliko katastrofa velikih razmjera u istoj godini. |
|
(14) |
U iznimnim slučajevima i ovisno o dostupnosti financijskih sredstava ovog instrumenta u godini u kojoj je došlo do katastrofe, trebalo bi osigurati eventualna dodatna bespovratna sredstva iz ovog instrumenta, u okviru Fonda za sljedeću godinu. |
|
(15) |
Trebalo bi utvrditi rok za korištenje dodijeljene financijske pomoći i osigurati da države korisnice opravdaju na koji su način iskoristile pomoć koju su primile. Primljenu pomoć, čiji se povrat naknadno osigura od treće strane ili koja je veća od krajnje procjene štete, trebalo bi vratiti. |
|
(16) |
Uzimajući u obzir iznimne okolnosti, zemlje koje su pogođene katastrofama od ljeta 2002. pa nadalje trebale bi mati pravo na pomoć iz ovog instrumenta. |
|
(17) |
Kako bi se osigurala brza pomoć zemljama nedavno pogođenim poplavama, potrebno je hitno donijeti ovaj instrument; zbog toga je potrebno odobriti iznimku u odnosu na šestotjedno razdoblje razmatranja nacionalnih parlamenata koje je navedeno u dijelu I. točki 3. Protokola o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovorima o osnivanju Europskih zajednica, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Ovime se osniva Fond solidarnosti Europske unije, dalje u tekstu „Fond”, kako bi Zajednica mogla brzo, učinkovito i fleksibilno reagirati na hitne slučajeve, u skladu s uvjetima iz ove Uredbe.
Članak 2.
1. Na zahtjev države članice ili zemlje koja s Unijom vodi pregovore o pristupanju (dalje u tekstu „prihvatljiva država”), pomoć iz Fonda može se mobilizirati ako u jednoj ili više regija te prihvatljive države dođe do ozbiljnih posljedica za životne uvjete, prirodni okoliš ili gospodarstvo kao posljedica prirodne katastrofe velikih razmjera ili regionalne prirodne katastrofe koja se dogodila na državnom području iste prihvatljive države ili susjedne prihvatljive države. Izravna šteta nastala kao izravna posljedica prirodne katastrofe smatra se dijelom štete izazvane tom prirodnom katastrofom.
2. Za potrebe ove Uredbe „prirodna katastrofa velikih razmjera” znači prirodna katastrofa koja je u prihvatljivoj državi prouzročila izravnu štetu procijenjenu na više od 3 milijarde EUR u cijenama iz 2011. godine ili više od 0,6 % njezina bruto nacionalnog dohotka (BND).
3. Za potrebe ove Uredbe, „regionalna prirodna katastrofa” znači prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu u nekoj regiji na razini NUTS 2 prihvatljive države članice, veću od 1,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) te regije.
Odstupajući od prvog podstavka, ako je dotična regija u kojoj se dogodila prirodna katastrofa najudaljenija regija u smislu članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, „regionalna prirodna katastrofa” znači prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu veću od 1 % BDP-a te regije.
Kada se prirodna katastrofa odnosi na nekoliko regija na razini NUTS 2, prag se primjenjuje na prosječni BDP tih regija ponderiran u skladu s udjelom ukupne štete u svakoj regiji.
4. Pomoć iz Fonda može se mobilizirati i za svaku prirodnu katastrofu u prihvatljivoj državi koja se također smatra prirodnom katastrofom velikih razmjera u susjednoj prihvatljivoj državi.
5. Za potrebe ovog članka koriste se usklađeni statistički podaci Eurostata.
Članak 3.
1. Pomoć ima oblik financijskog doprinosa iz Fonda. Za svaku prirodnu katastrofu, prihvatljivoj državi dodjeljuje se pojedinačni iznos financijskog doprinosa.
2. Cilj je Fonda dopuniti napore pogođenih država i pokriti dio njihovih javnih rashoda, kako bi se pomoglo prihvatljivoj državi da provede, ovisno o vrsti prirodne katastrofe, sljedeće hitne operacije od ključne važnosti i operacije oporavka, ovisno o vrsti prirodne katastrofe:
(a) vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja;
(b) pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi zbrinjavanja osnovnih potreba pogođenog stanovništva;
(c) osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine;
(d) čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.
Za potrebe točke (a), „vraćanje u ispravno radno stanje” znači vraćanje infrastrukture i pogona u stanje u kakvom su bili prije prirodne katastrofe. Kada vraćanje u stanje prije prirodne katastrofe nije pravno moguće ili gospodarski opravdano, ili kada država korisnica odluči premjestiti ili poboljšati funkcioniranje pogođene infrastrukture ili pogona kako bi se poboljšala njihova otpornost na buduće prirodne katastrofe, Fond može doprinijeti troškovima obnavljanja samo do procijenjenog troška za vraćanje u prijašnje stanje.
Troškove koji premaše troškove predviđene u drugom podstavku financira država korisnica iz vlastitih ili, kada je moguće, iz fondova Unije.
Za potrebe točke (b), „privremeni smještaj” znači smještaj koji traje do trenutka kad je pogođeno stanovništvo u mogućnosti vratiti se svojim pravim domovima nakon njihova popravka ili obnove.
3. Isplate iz Fonda ograničene su na financiranje mjera za uklanjanje štete protiv koje se ne može osigurati i njihov se povrat mora osigurati ako je trošak popravka štete poslije pokrila treća strana u skladu s člankom 8. stavkom 4.
4. Porez na dodanu vrijednost (PDV) ne predstavlja prihvatljive rashode operacije, osim ako ne podliježe povratu u skladu s nacionalnim zakonodavstvom o PDV-u.
5. Tehnička pomoć za upravljanje, praćenje, informiranje i komunikaciju, rješavanje pritužbi te kontrolu i reviziju nije prihvatljiva za financijski doprinos iz Fonda.
Troškovi povezani s pripremom i provedbom operacija iz stavka 2., uključujući troškove povezane s bitnim tehničkim stručnim mišljenjem, prihvatljivi su kao dio troškova projekta.
6. Ako je prihod ostvaren od operacija iz stavka 2. s financijskim doprinosom iz Fonda, ukupan financijski doprinos iz Fonda ne smije premašiti ukupne neto troškove hitnih operacija i operacija oporavka koje snosi država korisnica. Država korisnica uključuje izjavu o tome u izvješću o izvršenju financijskog doprinosa iz Fonda u skladu s člankom 8. stavkom 3.
7. Najmanje jedna četvrtina godišnjeg iznosa Fonda trebala bi ostati dostupna 1. listopada svake godine kako bi se pokrile potrebe koje bi se mogle pojaviti do kraja godine.
Članak 4.
1. Što je prije moguće i najkasnije dvanaest tjedana nakon prvog nastanka štete kao posljedice prirodne katastrofe, odgovorna nacionalna tijela prihvatljive države mogu Komisiji podnijeti zahtjev za financijski doprinos iz Fonda u kojem se navode barem sve dostupne informacije o:
(a) ukupnoj izravnoj šteti koju je prouzročila prirodna katastrofa i njezinom utjecaju na pogođeno stanovništvo, gospodarstvo i okoliš;
(b) procijenjenim troškovima operacija iz članka 3. stavka 2.;
(c) drugim izvorima financiranja Unije;
(d) drugim izvorima nacionalnog ili međunarodnog financiranja, uključujući javno i privatno pokriće osiguranjem koje bi moglo doprinijeti pokrivanju troškova popravka štete;
(e) kratkom opisu provedbe zakonodavstva Unije o sprečavanju i upravljanju rizikom od katastrofe vezano za vrstu prirodne katastrofe.
1.a U opravdanim slučajevima odgovorna nacionalna tijela mogu nakon roka iz stavka 1. predati dodatne informacije kako bi se nadopunila ili ažurirala njihova prijava.
1.b Komisija je dužna pripremiti smjernice o tome kako pristupiti Fondu i provesti ga učinkovito. Smjernice se sastavljaju do 30. rujna 2014. i pružaju detaljne informacije o postupcima za sastavljanje prijave, uključujući zahtjeve za informacije koje se trebaju dostaviti Komisiji. Smjernice se objavljuju na internetskim stranicama relevantnih glavnih uprava Komisije i Komisija osigurava njihovo širenje prihvatljivim državama.
1.c U slučaju prirodne katastrofe s progresivnim razvojem, rok iz stavka 1. teče od datuma na koji su javna tijela prihvatljive države prvi put službeno poduzele djelovanje protiv učinaka prirodne katastrofe ili od datuma na koji su proglasile izvanredno stanje.
2. Na temelju informacija iz stavka 1. te pojašnjenja prihvatljive države, Komisija procjenjuje jesu li uvjeti za mobiliziranje Fonda ispunjeni te što je prije moguće određuje iznos mogućeg financijskog doprinosa iz Fonda, a najkasnije šest tjedana nakon zaprimanja zahtjeva, računajući od datuma primitka potpune prijave i isključujući vrijeme potrebno za prijevod, unutar ograničenja dostupnih financijskih sredstava.
Ako Komisija donese odluku o financijskom doprinosu iz Fonda na temelju zahtjeva primljenog nakon 28. lipnja 2014. za prirodnu katastrofu koja je obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe, ona može odbiti daljnji zahtjev za financijskim doprinosom vezan za prirodnu katastrofu iste vrste ili smanjiti iznos koji treba biti dostupan ako je protiv države članice pokrenut postupak zbog povrede i Sud Europske unije je donio konačnu presudu da dotična država članica nije provela zakonodavstvo Unije o sprečavanju i upravljanju rizikom od katastrofe, što je izravno povezano s vrstom pretrpljene prirodne katastrofe.
Komisija na pravičan način postupa sa svim zahtjevima za financijske doprinose iz Fonda.
3. Kada Komisija zaključi da su zadovoljeni uvjeti za pružanje financijskog doprinosa iz Fonda, Komisija bez odgode podnosi Europskom parlamentu i Vijeću prijedloge potrebne za mobiliziranje Fonda i odobravanje odgovarajućih odobrenih sredstava. Navedeni prijedlozi uključuju:
(a) sve dostupne informacije iz stavka 1.;
(b) sve ostale relevantne informacije kojima Komisija raspolaže;
(c) dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 2.; i
(d) opravdanje predloženih iznosa.
Europski parlament i Vijeće zajednički donose odluku o mobiliziranju Fonda što je prije moguće nakon što Komisija podnese prijedlog.
I Komisija, s jedne strane, i Europski parlament i Vijeće, s druge strane, pokušavaju smanjiti na najmanju moguću mjeru vrijeme potrebno za mobiliziranje Fonda.
4. Nakon što Europski parlament i Vijeće stave na raspolaganje odobrena sredstva, Komisija putem provedbenog akta donosi odluku o dodjeli financijskog doprinosa iz Fonda te taj financijski doprinos odmah i u jednom obroku isplaćuje državi korisnici. Ako je isplaćen predujam u skladu s člankom 4.a, isplaćuje se samo preostali iznos.
5. Razdoblje prihvatljivosti rashoda počinje na dan prve pojave štete iz stavka 1. U slučaju prirodne katastrofe s progresivnim razvojem, razdoblje prihvatljivosti rashoda počinje na dan na koji javna tijela prihvatljive države poduzmu prvi put djelovanje ili na dan na koji objave izvanredno stanje, kako je predviđeno stavkom 1.c.
Članak 4.a
1. Prilikom podnošenja zahtjeva Komisiji za financijski doprinos iz Fonda, država članica može zatražiti isplatu predujma. Komisija izvršava prethodnu procjenu ispunjava li zahtjev uvjete iz članka 4. stavka 1. te provjerava dostupnost proračunskih sredstava. Ako su ti uvjeti ispunjeni i ako su dostupna dovoljna proračunska sredstva, Komisija može putem provedbenog akta donijeti odluku o dodjeli predujma i isplatiti ga bez odgode prije donošenja odluke iz članka 4. stavka 4. Isplata predujma izvršava se ne dovodeći u pitanje konačnu odluku o mobiliziranju Fonda.
2. Iznos predujma ne smije premašiti 10 % očekivanog iznosa financijskog doprinosa, te ni u kojem slučaju ne smije premašiti 30 000 000 EUR. Kad se utvrdi konačan iznos financijskog doprinosa, Komisija uzima u obzir iznos predujma prije isplate preostalog iznosa financijskog doprinosa. Komisija osigurava povrat nepropisno isplaćenih predujama.
3. Sva vraćanja sredstava koja je potrebno uplatiti u opći proračun Unije izvršava se prije roka navedenoga u nalogu za povrat koji je sastavljen u skladu s člankom 78. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća ( 15 ). Datum dospijeća je zadnji dan drugog mjeseca nakon izdavanja naloga.
4. Komisija prilikom donošenja nacrta općeg proračuna Unije za tekuću financijsku godinu, kad je to potrebno kako bi se osigurala pravodobna dostupnost proračunskih sredstava, predlaže Europskom parlamentu i Vijeću da mobiliziraju sredstva Fonda u iznosu do najviše 50 000 000 EUR za isplatu predujama i predlaže da se u opći proračun Unije unesu odgovarajuća odobrena sredstva.
Proračunski dogovori moraju biti usklađeni su s gornjim granicama iz članka 10. stavka 1. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 ( 16 ).
Članak 5.
1. Provedbeni akt donesen na temelju članka 4. stavka 4. u Prilogu sadržava detaljne odredbe za izvršenje financijskog doprinosa iz Fonda.
Te odredbe posebno opisuju vrstu i mjesto operacija koje će se financirati iz Fonda nakon prijedloga prihvatljive države.
2. Prije isplate financijskog doprinosa iz Fonda prihvatljivoj državi koja nije država članica, Komisija s tom državom sklapa sporazum o delegiranju u kojem utvrđuje detaljne odredbe za izvršenje financijskog doprinosa iz Fonda navedenog u stavku 1., u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 ( 17 ), kao i obveze u vezi sa sprečavanjem i upravljanjem rizikom od katastrofe.
3. Država korisnica odgovorna je za odabir pojedinačnih operacija i izvršenje financijskog doprinosa iz Fonda, u skladu s ovom Uredbom, a posebno člankom 3. stavcima 2. i 3., provedbenim aktom iz članka 4. stavka 4. te, kad je to primjenjivo, u skladu sa sporazumom o delegiranju iz stavka 2. ovog članka.
4. Financijski doprinos državi članici iz Fonda provodi se u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012. Financijski doprinos iz Fonda za zemlju koja s Unijom vodi pregovore o pristupanju provodi se u okviru neizravnog upravljanja u skladu s tom Uredbom.
5. Ne dovodeći u pitanje odgovornost Komisije za izvršenje općeg proračuna Unije, države korisnice preuzimaju odgovornost za upravljanje operacijama koje se podupiru Fondom te za financijsku kontrolu tih operacija. Mjere koje poduzimaju uključuju:
(a) provjeru da su postavljeni aranžmani upravljanja i kontrole te da se provode na način koji osigurava da se sredstva Unije koriste na učinkovit i pravilan način, u skladu s načelom dobroga financijskog upravljanja;
(b) provjeru da se financirana djelovanja pravilno izvršavaju;
(c) osiguravanje da se financirani rashodi temelje na provjerljivoj popratnoj dokumentaciji, te da su pravilni i uredni;
(d) sprečavanje, prepoznavanje i ispravljanje nepravilnosti i osiguravanje povrata nepropisno isplaćenih iznosa zajedno s kamatama na zakašnjele isplate, kada je primjenjivo. Dužne su obavijestiti Komisiju o tim nepravilnostima te je informirati o napretku upravnih ili sudskih postupaka.
6. Države korisnice određuju tijela odgovorna za upravljanje i kontrolu operacija koje Fond podupire u skladu s člancima 59. i 60. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012. Na taj način one uzimaju u obzir kriterije o unutarnjem okruženju, kontrolnim aktivnostima, informacijama i komunikaciji te praćenju. Države članice mogu imenovati tijela koja su već imenovana u skladu s Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 18 ).
Prilikom podnošenja izvješća i izjave iz članka 8. stavka 3. ove Uredbe, ta imenovana tijela Komisiji dostavljaju informacije navedene u članku 59. stavku 5. ili članku 60. stavku 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 koje uključuju cjelokupno razdoblje provedbe.
7. Ako je utvrđena nepravilnost, država korisnica provodi potrebne financijske ispravke. Ispravci država korisnica sastoje se od ukidanja cijelog ili dijela doprinosa iz Fonda. Država korisnica osigurava povrat svakog izgubljenog iznosa koji je nastao zbog utvrđene nepravilnosti.
8. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Revizorskog suda ili provjere koje izvršava država korisnica u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima, Komisija može izvršavati provjere na licu mjesta operacija koje se financiraju iz Fonda. Komisija obavješćuje državu korisnicu s ciljem dobivanja sve potrebne pomoći. Dužnosnici ili službenici dotične države članice mogu sudjelovati u takvim provjerama.
9. Država korisnica osigurava dostupnost svih popratnih dokumenata o nastalim rashodima Komisiji i Revizorskom sudu tijekom razdoblja od tri godine nakon zaključenja pomoći iz Fonda.
Članak 6.
1. Država korisnica odgovorna je za koordinaciju financijskog doprinosa iz Fonda za operacije iz članka 3., s jedne strane, uz pomoć europskih strukturnih i investicijskih fondova, Europske investicijske banke i drugih instrumenata financiranja Unije, s druge strane.
2. Država korisnica osigurava da se rashodi nadoknađeni u skladu s ovom Uredbom ne nadoknađuju putem drugih instrumenata financiranja Unije, posebno instrumenata kohezijske, poljoprivredne ili ribarstvene politike.
3. Za štetu koja se uklanja koristeći se instrumentima Unije ili međunarodnim instrumentima za naknadu točno određene štete ne može se za iste potrebe koristiti pomoć iz Fonda.
Članak 7.
Operacije koje se financiraju iz Fonda moraju biti u skladu s odredbama Ugovora i instrumentima koji su doneseni na temelju njega, s politikama i mjerama Unije, osobito u području financijskog upravljanja, javne nabave, zaštite okoliša, sprečavanja i upravljanja rizikom od katastrofe, prilagodbi klimatskim promjenama uključujući, prema potrebi, i pristupe utemeljene na ekosustavima te s instrumentima pretpristupne pomoći. Gdje je primjenjivo, operacije financirane iz Fonda doprinose ciljevima Unije u tim područjima.
Članak 8.
1. Financijski doprinos iz Fonda mora se iskoristiti u roku od osamnaest mjeseci od dana na koji je Komisija isplatila puni iznos pomoći. Ako dio financijskog doprinosa ostane neiskorišten do tog roka ili se utvrdi da je iskorišten za operacije koje nisu prihvatljive, Komisija osigurava njegov povrat od države korisnice.
2. Države korisnice od trećih strana traže svaku moguću naknadu štete.
3. U roku od najviše šest mjeseci od isteka razdoblja od osamnaest mjeseci iz stavka 1., država korisnica predstavlja izvješće o izvršenju financijskog doprinosa iz Fonda s izjavom u kojoj opravdava rashode, pri čemu navodi eventualne druge izvore financiranja dotičnih operacija, uključujući naknade iz osiguranja i naknadu štete dobivenu od trećih strana.
Izvješće o izvršenju sadržava detaljne podatke o:
(a) preventivnim mjerama koje je država korisnica poduzela ili predložila radi ograničavanja buduće štete i izbjegavanja, u mjeri u kojoj je to moguće, ponavljanja sličnih prirodnih katastrofa, uključujući korištenje u tu svrhu strukturnih i investicijskih fondova Unije;
(b) stanju provedbe relevantnog zakonodavstva Unije o sprečavanju i upravljanju rizikom od katastrofe;
(c) iskustvu stečenom prilikom prirodne katastrofe te o poduzetim ili predloženim mjerama kako bi se osigurala zaštita okoliša i otpornost u odnosu na klimatske promjene i prirodne katastrofe; i
(d) svim drugim relevantnim informacijama o mjerama prevencije i ublažavanja poduzetim u odnosu na vrstu prirodne katastrofe.
Uz izvješće o izvršenju prilaže se mišljenje neovisnoga revizorskog tijela koje se izrađuje u skladu s međunarodno prihvaćenim revizorskim standardima u kojem se utvrđuje da se izjavom o opravdanosti rashoda daje istinit i pošten prikaz te da je financijski doprinos iz Fonda zakonit i pravilan te u skladu s člankom 59. stavkom 5. i člankom 60. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.
Na kraju postupka iz prvog podstavka, Komisija izvršava zaključenje pomoći iz Fonda.
4. Ako troškove uklanjanja štete poslije pokrije treća strana, Komisija traži od države korisnice da nadoknadi odgovarajući iznos financijskog doprinosa iz Fonda.
Članak 9.
U zahtjevima za financijski doprinos iz Fonda i provedbenim aktima iz članka 4. stavka 4., kao i sporazumima o delegiranju, izvješćima i svim drugim povezanim dokumentima svi se iznosi navode u eurima.
Iznosi rashoda u nacionalnim valutama preračunavaju se u eure prema dnevnim tečajima objavljenima u seriji C Službenog lista Europske unije na dan na koji je Komisija donijela povezani provedbeni akt. Ako tečaj nije objavljen u Službenom listu Europske unije na dan na koji je Komisija donijela povezani provedbeni akt, preračunavanje se provodi prema prosjeku mjesečnoga računovodstvenog tečaja koji utvrđuje Komisija, određenoga za to razdoblje. Taj jedinstveni tečaj koristi se tijekom cijelog izvršenja financijskog doprinosa iz Fonda te kao osnovica za završno izvješće o izvršenju i izvještaj o izvršenju te elemente financijskog doprinosa propisane člankom 59. stavkom 5. ili člankom 60. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.
Članak 10.
1. U iznimnim slučajevima i ako preostala financijska sredstva iz Fonda, dostupna u godini u kojoj je došlo do katastrofe, nisu dovoljna da pokriju iznos pomoći koju proračunsko tijelo smatra potrebnom, Komisija može predložiti da se razlika financira iz Fonda za sljedeću godinu. U svakom slučaju poštuje se godišnja proračunska gornja granica Fonda u godini u kojoj je došlo do katastrofe i godini koja slijedi.
2. U slučaju da novi elementi ukazuju na znatno nižu procjenu nastale štete, država korisnica odgovarajući iznos financijskog doprinosa iz Fonda nadoknađuje Komisiji.
Članak 11.
1. Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da, prilikom provedbe djelovanja koja se financiraju u skladu s ovom Uredbom, financijski interesi Unije budu zaštićeni primjenom mjera sprečavanja prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti djelotvornim provjerama te, ako se otkriju nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno isplaćenih iznosa, te prema potrebi učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.
2. Komisija ili njezini predstavnici te Revizorski sud imaju ovlast za reviziju, na temelju dokumenata i provjere na licu mjesta, svih korisnika financiranja, izvoditelja, podizvoditelja koji su primili sredstva Unije u skladu s ovom Uredbom.
3. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere na licu mjesta i inspekcije, u skladu s odredbama i postupcima iz Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 19 ) te Uredbe Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 ( 20 ) s ciljem utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije u odnosu na ugovor u vezi s financiranjem Unije.
4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o delegiranju s trećim zemljama, ugovori i odluke kojima se dodjeljuje financijski doprinos iz Fonda koji proizlaze iz provedbe ove Uredbe sadržavaju odredbe kojima se izričito ovlašćuju Komisija, Revizorski sud i OLAF za provođenje revizija i istraga, u skladu s njihovim pojedinačnim nadležnostima.
Članak 12.
Prije 1. srpnja svake godine Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o aktivnosti Fonda u prethodnoj godini. To izvješće posebno sadržava podatke koji se odnose na članke 3., 4. i 8.
▼M1 —————
Članak 15.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
( 1 ) Prijedlog Komisije od 20. rujna 2002. (još nije objavljen u Službenom listu).
( 2 ) Mišljenje od 10. listopada 2002. (još nije objavljeno u Službenom listu).
( 3 ) Mišljenje od 24. listopada 2002. (još nije objavljeno u Službenom listu).
( 4 ) Rezolucija od 10. listopada 2002. (još nije objavljena u Službenom listu).
( 5 ) SL L 130, 25.5.1994., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1265/1999 (SL L 161, 26.6.1999., str. 62.).
( 6 ) SL L 161, 26.6.1999., str. 80. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1447/2001 (SL L 198, 21.7.2001., str. 1.).
( 7 ) SL L 160, 26.6.1999., str. 80.
( 8 ) SL L 375, 23.12.1989., str. 11. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2500/2001 (SL L 342, 27.12.2001., str. 1.).
( 9 ) SL L 161, 26.6.1999., str. 73. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2500/2001 (SL L 342, 27.12.2001., str. 1.).
( 10 ) SL L 161, 26.6.1999., str. 87. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2500/2001 (SL L 342, 27.12.2001., str. 1.).
( 11 ) SL L 345, 19.12.1998., str. 49. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1596/2002 (SL L 240, 7.9.2002., str. 33.).
( 12 ) SL L 161, 26.6.1999., str. 68.
( 13 ) SL L 68, 16.3.2000., str. 3. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2500/2001 (SL L 342, 27.12.2001., str. 1.).
( 14 ) SL L 228, 23.9.1995., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1655/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 197, 29.7.1999., str. 1.).
( 15 ) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).
( 16 ) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).
( 17 ) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).
( 18 ) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskomepoljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).
( 19 ) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
( 20 ) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).