(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 22. listopada 2020. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom aluminijske konverterske folije podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”, „Kina” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon pritužbe koju je 7. rujna 2020. (3) podnijelo šest proizvođača iz Unije („podnositelji pritužbe”), koji čine više od 50 % ukupne proizvodnje aluminijske konverterske folije u Uniji („ACF” ili „proizvod iz ispitnog postupka”). Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija bi trebala evidentirati uvoz koji je predmet antidampinškog ispitnog postupka tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, osim ako ima dovoljno dokaza da određeni uvjeti nisu ispunjeni. Jedan je od tih uvjeta, kako je navedeno u članku 10. stavku 4. točki (d) osnovne uredbe, da je osim razine uvoza koja je nanijela štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka, došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza. Kao što se može vidjeti iz tablice 1., uvoz aluminijske konverterske folije podrijetlom iz NRK-a smanjio se za 22 % u pet mjeseci nakon pokretanja postupka, u usporedbi s razdobljem ispitnog postupka (od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020.). Budući da u dokumentaciji nije bilo naznaka da je uvoz aluminijske konverterske folije kako je definirana u uvodnoj izjavi 45. u nastavku podložan sezonskim varijacijama, Komisija nije smatrala potrebnim usporediti i razinu uvoza iz razdoblja od studenoga 2019. do ožujka 2020. s razinom uvoza u istim mjesecima tijekom razdoblja ispitnog postupka. Podaci nakon pokretanja postupka temeljili su se na oznakama TARIC dodijeljenima predmetnom proizvodu pri pokretanju postupka. Ti su podaci uspoređeni s prosječnim mjesečnim uvozom iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka (RIP).

Tablica 1.

Uvoz iz Kine u RIP-u i nakon pokretanja postupka (u tonama)

(4)

Stoga Komisija nije odredila da se na uvoz predmetnog proizvoda primijeni evidentiranje na temelju članka 14. stavka 5.a osnovne uredbe jer uvjet iz članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe, tj. dodatno znatno povećanje uvoza, nije bio ispunjen.

(5)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, o pokretanju ispitnog postupka obavijestila je podnositelje pritužbe, poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i tijela NRK-a, poznate uvoznike i korisnike te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(6)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(7)

Nekoliko strana zatražilo je saslušanje sa službama Komisije. Strane koje su podnijele zahtjev u propisanim rokovima dobile su priliku da ih se sasluša.

(8)

Jedan korisnik, Manreal, i konzorcij pet uvoznika, društava Cartonal Italia, Cutting Packaging, Now Plastics, QualityFoil i Transparent Paper, tvrdili su da su informacije u pritužbi često nedosljedne i da se temelje na nepotkrijepljenim i nepouzdanim pretpostavkama. Slične je argumente iznio i jedan od proizvođača izvoznika, Xiamen.

(9)

Prvo, zainteresirane strane tvrdile su da je pritužba nedosljedna u pogledu načina na koji su agregirani podaci koji se odnose na industriju EU-a i udio podnositelja pritužbe u ukupnoj proizvodnji ACF-a. Podnositelji pritužbe naveli bi drukčije vrijednosti svojeg udjela u industriji Unije: 69,93 %, 61,20 % i 70 % ukupne proizvodnje Unije.

(10)

Komisija je smatrala da su objašnjenja za te različite vrijednosti u pritužbi dovoljno jasna. Kako je navedeno na stranici 6. pritužbe, 69,93 % je postotak ukupne proizvodnje svih podnositelja pritužbe u Uniji. To bi se smanjilo na 61,20 % kad bi Komisija smatrala da jedno od društava koja su podnijela pritužbu treba isključiti iz izračuna jer to društvo uvozi ograničene količine ACF-a iz NRK-a. Na stranici 36. podnositelji pritužbe navode da se analiza štete odnosi na grupu društava, uključujući društvo Novelis, koje nije podnijelo pritužbu, koja zajedno čine najmanje 70 % proizvodnje Unije. Vrijednost od 70 % odnosi se na udio proizvodnje Unije svih podnositelja pritužbe, tj. 69,93 %, i udio društva Novelis, te je zaokružena. Budući da se vrijednost od 70 % upotrebljava za opis, a ne za izračun, nema utjecaja ni na analizu koja proizlazi iz zaokruživanja. U svakom slučaju svi su ti postoci u skladu s pragom utvrđenim u članku 5. stavku 4. osnovne uredbe.

(11)

Drugo, zainteresirane strane smatraju nedosljednim to što su podnositelji pritužbe u svoju analizu štete uključili podatke društva Novelis, koje je 2019. prestalo proizvoditi predmetni proizvod. Učinak prekida proizvodnje društva Novelis na ukupnu proizvodnju ACF-a u Uniji 2019. i u razdoblju ispitnog postupka (vidi uvodnu izjavu 38.) te udio u ukupnoj proizvodnji u Uniji namijenjenoj ograničenoj upotrebi bili bi nepouzdani.

(12)

Komisija je smatrala da su objašnjenja o utjecaju podataka za društvo Novelis u pritužbi pouzdana. U cijeloj analizi štete u pritužbi navode se posebni podaci ili pojedinosti za društvo Novelis, što je dokaz utjecaja tih podataka. Nadalje, to što je društvo Novelis prestalo proizvoditi predmetni proizvod dio je razvoja industrije Unije u razmatranom razdoblju. Budući da je uključivanje podataka društva Novelis bilo jasno navedeno, Komisija je mogla procijeniti utjecaj na ograničenu upotrebu, koji je relevantan za procjenu štete. Smatralo se da su dokazi, među ostalim podaci za društvo Novelis, dovoljni i pouzdani da opravdaju pokretanje ispitnog postupka.

(13)

Treće, zainteresirane strane kritizirale su pristup podnositeljâ pritužbe da svoj izračun ukupne proizvodnje u Uniji temelje na podacima EAFA-e (Europsko udruženje proizvođača aluminijske folije) koji su prilagođeni obujmu proizvodnje podnositeljâ pritužbe, pri čemu je primijenjena dodatna prilagodba od 5 % kako bi se uzelo u obzir da dva društva koja su podnijela pritužbu ne proizvode foliju za kućanstva, tvrdeći da je takav pristup sam po sebi nepouzdan i da se temelji na pretpostavkama. Xiamen je dodao da je smanjenje proizvodnje slijedilo kretanje potrošnje i da je bilo čak malo manje od smanjenja potrošnje. Nadalje, izlazak raznih proizvođača iz Unije s tržišta ACF-a navodno je pogrešno prikazan kao posljedica štete, za razliku od priopćenja za medije u kojima se taj potez hvali i smatra rezultatom dobrovoljnih poslovnih odluka.

(14)

Komisija je metodu izračuna koja se temelji na podacima EAFA-e smatrala dovoljno pouzdanom da bude opravdano pokretanje ispitnog postupka. Argument društva Xiamen da je pad proizvodnje samo pratio smanjenje potrošnje nije u skladu s činjenicom da su proizvođači iz Unije u tom razdoblju izgubili tržišni udio. Pozitivna priopćenja za medije o proizvođačima iz Unije koji su odlučili napustiti tržište nisu konačan dokaz stvarnih temeljnih razloga zbog kojih su dotični proizvođači izišli s tržišta.

(15)

Četvrto, zainteresirane strane tvrdile su da je metoda podnositeljâ pritužbe da ukupan obujam prodaje procijene kao „potrošnju predmetnog proizvoda u EU-u umanjenu za ukupan uvoz predmetnog proizvoda” iskrivljena jer se njome ne razlikuje ograničena prodaja. Tvrdile su da bi samo proizvodnja namijenjena slobodnom tržištu EU-a trebala biti relevantna za analizu. Xiamen je dodao argument da barem jedan proizvođač iz Unije navodno proizvodi gotovo isključivo aluminijske folije za kućanstva, što dodatno iskrivljuje procjenu ukupnog obujma prodaje.

(16)

Komisija je smatrala da je metoda podnositeljâ pritužbe dovoljno precizna za potrebe pritužbe. Kao što je očito iz analize prodaje tijekom razmatranog razdoblja iznesene u uvodnoj izjavi 271., ograničena prodaja nije dovoljno značajna da ukupna analiza štete bude dovedena u pitanje.

(17)

Peto, zainteresirane strane tvrdile su da su podaci iskrivljeni zbog upotrijebljenih mjerila. Iako se u pritužbi navode podaci u tonama, trebalo je navesti i prosječne podatke u mikronima (mikrometrima) jer bi tržišni trend smanjenja debljine doveo do veće proizvodnje u m2 po toni.

(18)

Komisija je smatrala da trend upotrebe tanjeg ACF-a ne čini podatke navedene u tonama nepouzdanima jer su osim njih navedeni i podaci o tržišnom udjelu i jer trend prelaska na tanju foliju jednako utječe na sve proizvođače.

(19)

Šesto, zainteresirane strane osporavale su pouzdanost i točnost pokazatelja u pritužbi upućivanjem na više izoliranih elemenata koji se odnose na razlike u iznosima u tablicama u pritužbi u usporedbi s tablicama u otvorenim verzijama Priloga 1A.2 pritužbi, koji su navodno utjecali na te pokazatelje.

(20)

Komisija je napomenula da navodna odstupanja u vrijednostima proizlaze iz činjenice da je u Prilogu 1A.2 naveden sažetak agregiranih podataka društava koja su podnijela pritužbu, dok su u povjerljivoj verziji navedeni detaljni podaci za svako pojedino društvo. Osim toga, tablice u pritužbi sadržavaju podatke za društvo Novelis, na što se, međutim, jasno upućuje u dokumentu. Razlike u brojkama između glavnog dokumenta i prilogâ stoga ne dovode do nedosljednosti. Osim toga, Komisija se u svojoj ocjeni oslonila na detaljnije priloge koji se odnose na društva u povjerljivoj verziji. Stoga različiti načini prikazivanja brojki nisu utjecali na sposobnost Komisije da procijeni pokazatelje štete.

(21)

Sedmo, zainteresirane strane tvrdile su i da pritužba ne sadržava valjane dokaze o postojanju materijalne štete uzrokovane uvozom podrijetlom iz NRK-a te su uputile na nedostatke u tvrdnjama o makropokazateljima i mikropokazateljima jer nekoliko pokazatelje ne upućuje na smanjenje ili upućuje samo na blago smanjenje.

(22)

Komisija je podsjetila da u skladu s člankom 5. stavkom 2. osnovne uredbe pritužba mora, u mjeri u kojoj su ti podaci razumno raspoloživi podnositelju pritužbe, sadržavati podatke o promjenama obujma navodnog dampinškog uvoza, učinku tog uvoza na cijene istovjetnog proizvoda na tržištu Unije i učinku uvoza na industriju Unije, kako to pokazuju relevantni (ali ne nužno svi) čimbenici i pokazatelji koji se odnose na stanje industrije Unije, kako su navedeni u članku 3. stavcima 3. i 5. osnovne uredbe. U predmetnom slučaju konkretna analiza štete iz pritužbe sadržava dokaze koji upućuju na znatan ulazak kineskog uvoza na tržište EU-a po cijenama koje su znatno niže od cijena i ciljnih cijena industrije Unije. Komisija je stoga smatrala da pritužba sadržava dostatne dokaze da je zbog toga industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(23)

Jedan korisnik, Alupol Packaging, tvrdio je da je suprotno definiciji proizvoda koju su naveli podnositelji pritužbe, a koja uključuje izraz „samo valjani i dalje neobrađeni”, proizvođač redovno podvrgavao kupljeni ACF daljnjoj preradi, među ostalim cijepanju, rezanju na propisanu širinu, namatanju na zadane jezgre i promjere te žarenju (normalizaciji).

(24)

Komisija je smatrala da su dodatni koraci u proizvodnji koje je naveo Alupol Packaging sastavni dijelovi proizvodnog procesa i da se može smatrati da su obuhvaćeni izrazom „samo valjani i dalje neobrađeni”. Osim toga, širina je dio strukture kontrolnog broja proizvoda. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(25)

Razne zainteresirane strane u svoje su primjedbe na pokretanje postupka uključile primjedbe povezane sa zahtjevima za isključenje ACF-a debljine manje od 6 mikrona i ACF-a koji se upotrebljava kao folija za automobilske akumulatore za električne automobile. U fazi pokretanja postupka nije bilo naznaka da je takve segmente potrebno zasebno analizirati. Međutim, Komisija je odlučila prikupiti dodatne podatke koji se odnose na te zahtjeve. Te primjedbe, kao i primjedbe koje se odnose na uvođenje donje granice mjera u definiciju proizvoda općenito, obrađene su zasebno u odjeljku 2.3. o zahtjevima za isključenje. Primjedbe povezane s očekivanom nestašicom opskrbe u slučaju uvođenja pristojbi, uključujući one koje proizlaze iz ograničene potrošnje, kao i tvrdnje o nedovoljnim ulaganjima industrije Unije, obrađene su u odjeljku 6. o interesima Unije.

(26)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(27)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Uzorak je odabrala na temelju obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Uzorak je obuhvaćao tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 50 % procijenjene ukupne proizvodnje i 40 % procijenjenog ukupnog obujma prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nije zaprimljena nijedna primjedba na privremeni uzorak.

(28)

S obzirom na prethodno navedeno, uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(29)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(30)

Dva nepovezana uvoznika dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora, odabir uzorka nepovezanih uvoznika nije bio potreban.

(31)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, zatražila je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako ih ima, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(32)

Ukupno je devet proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak triju društava na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Ta su društva predstavljala više od 90 % procijenjenog ukupnog uvoza predmetnog proizvoda u Uniju. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i tijelima predmetne zemlje dana je prilika da iznesu primjedbe o odabiru uzorka. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(33)

Šest proizvođača izvoznika iz Kine, koji su zatražili pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe, pozvano je da dostave odgovor na upitnik. Međutim, nijedan proizvođač izvoznik nije dostavio ispunjeni upitnik u roku. Stoga se nije mogao ispitati nijedan zahtjev za pojedinačno ispitivanje.

(34)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Kineskoj vladi poslala je i upitnik o poremećajima u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a i stavka 2.b osnovne uredbe.

(35)

Komisija je poslala upitnike proizvođačima iz Unije u uzorku, odabranim uvoznicima, korisnicima i proizvođačima izvoznicima u uzorku. Ti su upitnici bili objavljeni i na internetu (4) na dan pokretanja postupka.

(36)

Komisija je primila odgovore na upitnik od tri proizvođača iz Unije u uzorku, šest proizvođača iz Unije koji nisu u uzorku (makroupitnik), jednog nepovezanog uvoznika, devet korisnika i tri proizvođača izvoznika.

(37)

Zbog izbijanja bolesti COVID-19 i mjera ograničenja kretanja koje su uvele razne države članice, kao i razne treće zemlje, Komisija u privremenoj fazi nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe. Komisija je umjesto toga na daljinu provjerila sve informacije koje je smatrala nužnima za svoja privremena utvrđivanja u skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (5). Provela je provjere na daljinu društava/strana u nastavku:

(38)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(39)

Ovaj je predmet pokrenut u prijelaznom razdoblju nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine („UK”) iz EU-a. U tom prijelaznom razdoblju na Ujedinjenu Kraljevinu i dalje se primjenjivalo pravo Unije. Prijelazno razdoblje završilo je 31. prosinca 2020. Stoga se od 1. siječnja 2021. društva i udruženja smještena u Ujedinjenoj Kraljevini više ne mogu smatrati zainteresiranim stranama u ovom postupku. Zaključno, budući da se na Ujedinjenu Kraljevinu više ne primjenjuje pravo Unije, nalazi o dampingu i šteti temelje se na podacima o tržištu za EU-a s 27 država članica.

(40)

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka jest aluminijska konverterska folija („ACF”) debljine manje od 0,021 mm, bez podloge, samo valjana i dalje neobrađena, u svicima mase veće od 10 kg, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i trenutačno razvrstana u oznaku KN ex 7607 11 19 (oznake TARIC 7607111960 i 7607111991) („predmetni proizvod”). Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe.

Isključeni su sljedeći proizvodi:

(41)

ACF se isporučuje u velikim kolutima, a zatim se obrađuje na konverteru (laminira, prevlači, lakira, ekstrudira (tiska), oblikuje). Nakon konverzije ACF se upotrebljava u širokom spektru primjena, uključujući ambalažu za hranu, lijekove, kozmetiku i duhan te u građevinskim materijalima.

(42)

ACF se proizvodi tako da se prvo valjaju zagrijani ingoti (toplo valjanje) dok se ne dobiju koluti debljine između 2 i 4 mm. Zatim se kolutovi uzastopno hladno valjaju dok se ne dobije folija potrebne debljine. U drugoj mogućoj metodi valjanja folije, kontinuiranom lijevanju, nema faze s ingotima, već se rastopljeni metal izravno pretvara u debelu traku, koja se odmah mota u kolut, iz kojeg se zatim valja folija.

(43)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(44)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(45)

Nekoliko strana podnijelo je zahtjeve za isključenje proizvoda koji se odnose na sljedeće proizvode: ACF debljine manje od 6 mikrona („ACF<6”) i ACF za akumulatore za električne automobile („ACF za automobilske akumulatore”).

(46)

Nekoliko korisnika, Walki, Gascogne i Alupol, tvrdilo je da proizvođači iz Unije ne nude ACF<6. Tomu je navodno dokaz to što proizvođači iz Unije ne promoviraju taj proizvod na svojim internetskim stranicama ili u brošurama i što su odbili narudžbe tog proizvoda. Proizvođači iz Unije nisu zainteresirani da ponude proizvod ACF<6 jer je njihov proizvodni kapacitet ispunjen narudžbama drugih proizvoda, uzimajući u obzir i očekivanu potražnju za folijom za automobilske akumulatore. Proizvođači iz Unije ne mogu pružiti traženu „komercijalnu” kvalitetu, posebno u pogledu poroznosti/propusnosti, mjerenu u maksimalnom broju rupica po kvadratnom metru. Osim toga, upotreba tanjeg ACF-a prihvatljivija je za okoliš, te bi i zbog toga trebala biti isključena iz opsega proizvoda.

(47)

Nadalje, korisnici Tetrapak i Huhtamäki tvrdili su da je industrija Unije ograničena kad je riječ o ponudi tanjeg ACF-a.

(48)

Komisija je od svih devetero korisnika koji surađuju u ispitnom postupku zatražila da navedu svoju trenutačnu potražnju za proizvodom ACF<6 i izvore njegove nabave. Samo jedan korisnik potvrdio je da je u razdoblju ispitnog postupka kupio količinu proizvoda ACF<6 koji je veće kvalitete od praga kvalitete za komercijalnu proizvodnju, i to od jednog kineskog proizvođača. Međutim, čak i za tog korisnika ACF<6 čini vrlo mali dio njegove potrošnje ACF-a. Ostali su korisnici naveli samo zahtjeve svojih kupaca za proizvode koji uključuju ACF<6, koji su izvršili probne narudžbe od industrije ACF-a Unije i kineskih proizvođača nakon razdoblja ispitnog postupka.

(49)

U odgovorima se navodi da je potražnja za proizvodom ACF<6 tek nedavno započela i da je u porastu. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 50., u posljednjih deset godina postojala je ograničena potražnja za tim proizvodom, ali nema jasnih trendova. To je u skladu s objašnjenjima proizvođača iz Unije da se u prošlosti postupno prešlo na tanji ACF; raspon od 7 do 8 mikrona u prošlosti je bio niži raspon, a danas su 6 i 6,35 mikrona standard za mnoge primjene.

(50)

Iako je istraživanje među proizvođačima iz Unije pokazalo da, osim izravnih pregovora, nijedan od njih trenutačno aktivno ne stavlja na tržište ACF<6, Komisija je prikupila dovoljno dokaza da su proizvođači iz Unije sposobni proizvoditi ACF<6. To uključuje proizvodnju testnih svitaka nakon razdoblja ispitnog postupka, koji su prema dokumentaciji o testiranju ispunili tehničke zahtjeve kupca. Nadalje, Komisija je mogla potvrditi prodaju proizvoda ACF<6 raznih proizvođača iz Unije u količinama komercijalne proizvodnje, premda u ograničenom obujmu, u razdoblju od deset godina prije razdoblja ispitnog postupka. Komisija je opazila i ulaganja u kontrolu kvalitete. Stoga je zaključila da industrija Unije može ponuditi kvalitetu koja odgovara zahtjevima tržišta.

(51)

Drugo, kapacitet proizvodnje proizvoda ACF<6 ograničen je posljednjom fazom, tj. valjačkim stanovima. Stoga je Komisija analizirala kapacitete raznih proizvođača iz Unije u toj posljednjoj fazi, uzimajući u obzir i potražnju za ostalim proizvodima u različitim fazama proizvodnje. Svi proizvođači iz Unije u uzorku imaju dovoljno slobodnog kapaciteta koji im omogućuje da ponude ACF<6, čak i ako se u budućnosti poveća potražnja za folijom za automobilske akumulatore. Komisija stoga nije mogla potvrditi rizik od nestašice opskrbe za buduće povećanje potražnje za proizvodom ACF<6.

(52)

Treće, u vezi s argumentom da je upotreba tanjeg ACF-a ekološki prihvatljivija, Komisija je podsjetila da namjeravani učinak mjera trgovinske zaštite u obliku pristojbi nije sprečavanje uvoza određenog proizvoda, već osiguravanje da se taj uvoz obavlja po neštetnim cijenama. Komisija je podsjetila i na sposobnost proizvođača iz Unije da proizvode ACF<6, kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi 50.

(53)

Konačno, kad je riječ o argumentu društava Tetrapak i Huhtamäki u vezi s ograničenom ponudom, u ispitnom postupku utvrđeno je da je proizvodni kapacitet industrije Unije u pogledu proizvoda ACF<6 znatno veći od potražnje.

(54)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je privremeno odbila zahtjev za isključenje ACF<6 iz opsega proizvoda iz ispitnog postupka.

(55)

Jedna zainteresirana strana, Xiamen, zatražila je isključenje aluminijske folije za automobilske akumulatore iz sljedećih razloga:

(56)

Komisija je prvo napomenula da sve slitine koje je navela zainteresirana strana imaju istu karakteristiku da sadržavaju više od 98 % aluminija i da pritužba nije ograničena na određenu slitinu. Upotreba različitih slitina za različite varijacije proizvoda nije neobična i ne može biti kriterij za isključenje.

(57)

Drugo, sjajna/mat površina posljedica je valjanja dvaju slojeva ACF-a zajedno u posljednjem valjačkom stanu, gdje strane ACF-a okrenute jedna prema drugoj tijekom valjanja postaju mat. Ta proizvodna metoda obuhvaćena je pritužbom, u kojoj je izričito navedeno da obje površine ACF-a mogu biti sjajne ako to kupac odredi (6). Stoga namjeravana upotreba ACF-a za automobilske akumulatore ne može opravdati bilo kakvo isključenje iz opsega proizvoda jer su fizičke karakteristike proizvoda iste. Isto se odnosi na veći trošak zbog jednoslojnog valjanja.

(58)

Treće, proizvodnja automobilskih akumulatora u Uniji još je u početnoj fazi. Komisija je prikupila dokaze koji pokazuju da se proizvođači iz Unije pripremaju zadovoljiti potražnju tog segmenta tržišta u nastajanju. Argument je nadalje protivan tvrdnji društva Walki o isključenju proizvoda ACF<6 da bi se industrija Unije mogla toliko usredotočiti na foliju za automobilske akumulatore da možda ne bi bila zainteresirana da posveti dovoljno proizvodnog kapaciteta proizvodu ACF<6.

(59)

Četvrto, činjenica da trenutačno nema znatnog izvoza iz NRK-a odražava činjenicu da je proizvodnja akumulatora za električne automobile u EU-u još uvijek u povojima i stoga nije valjan argument za isključenje.

(60)

Analiza je pokazala da je ACF za akumulatore za električne automobile tehnički gledano ACF koji je uključen u definirani opseg ispitnog postupka.

(61)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je privremeno odbila zahtjev za isključenje ACF-a za akumulatore za električne automobile iz opsega proizvoda iz ispitnog postupka.

(62)

Dokazi raspoloživi pri pokretanju ispitnog postupka upućivali su na postojanje znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je stoga smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak uzimajući u obzir članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe.

(63)

Kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, Komisija je pozvala sve proizvođače izvoznike u predmetnoj zemlji da dostave podatke o ulaznim elementima upotrijebljenima za proizvodnju ACF-a. Sedam proizvođača izvoznika dostavilo je relevantne podatke.

(64)

Komisija je usto pozvala sve zainteresirane strane da u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(65)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane da bi, na temelju informacija dostupnih u toj fazi, Turska i Brazil mogle biti odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Komisija je navela i da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(66)

Komisija je 25. studenoga 2020. objavila prvu bilješku o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti („prva bilješka”), kojom je zainteresirane strane obavijestila o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih faktora proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija koji se koriste u proizvodnji ACF-a. Osim toga, utvrdila je da su Brazil, Rusija i Turska moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje. Komisija je svim zainteresiranim stranama dala priliku da dostave primjedbe. Komisija je zaprimila primjedbe svih proizvođača izvoznika u uzorku.

(67)

Komisija je 17. ožujka 2021. nakon analize zaprimljenih primjedbi objavila drugu bilješku o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti („druga bilješka”) (prva bilješka i druga bilješka zajedno se nazivaju „bilješke”). U drugoj bilješci Komisija je ažurirala popis faktora proizvodnje i obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da upotrijebi Tursku kao reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe. Zainteresirane strane obavijestila je i o tome da će na temelju javno dostupnih financijskih izvješća proizvođačâ ekstrudiranog aluminija iz Turske utvrditi troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Svi proizvođači izvoznici u uzorku dostavili su primjedbe.

(68)

Nakon analize primjedbi i informacija zaprimljenih u vezi s drugom bilješkom, Komisija je privremeno zaključila da je Turska odgovarajući izbor za reprezentativnu zemlju koja će poslužiti kao izvor nenarušenih cijena i troškova za određivanje uobičajene vrijednosti. Osnovni razlozi za taj odabir detaljnije su opisani u odjeljku 3.4. u nastavku.

(69)

Nakon pokretanja ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe Komisija je kineskoj vladi poslala dva upitnika o postojanju poremećaja. No kineska vlada nije dostavila primjedbe. Komisija je verbalnom notom 8. prosinca 2020. obavijestila kinesku vladu da namjerava iskoristiti odredbu članka 18. osnovne uredbe u vezi s mogućim postojanjem znatnih poremećaja na kineskom domaćem tržištu za aluminijske konverterske folije u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe i mogućih poremećaja u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Komisija je pozvala kinesku vladu da dostavi primjedbe o primjeni članka 18. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(70)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe, „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(71)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(72)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(73)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe propisano je: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(74)

Budući da popis iz članka 2. stavka 6.a točke (b) nije kumulativan, nije potrebno uzeti u obzir sve elemente kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elementa s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(75)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe propisano je: „Ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru.”

(76)

Na temelju te odredbe Komisija je izradila izvješće o NRK-u (dalje u tekstu „Izvješće”) (7) iz kojeg je vidljivo da dolazi do znatnih vladinih intervencija na mnogim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih faktora proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) i u pojedinim sektorima (na primjer, čelika i kemikalija). Izvješće je u dokumentaciju ispitnog postupka uvršteno u fazi pokretanja. U pritužbi su navedeni i određeni relevantni dokazi koji dopunjuju Izvješće. U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka.

(77)

Ta je pritužba sadržavala informacije o dodatnim studijama i izvješćima u kojima se analizira stanje industrije aluminija u NRK-u. Prvo, podnositelj pritužbe naveo je dokument OECD-a pod nazivom „Mjerenje poremećaja na međunarodnim tržištima – vrijednosni lanac aluminija” („Studija OECD-a”) (8), u kojem se pomno analizira pitanje financijskih subvencija dodijeljenih društvima u industriji aluminija. Kako navode podnositelji pritužbe, na temelju studije OECD-a u kineskom Planu razvoja industrije obojenih metala za razdoblje 2016.–2020. zahtijevaju se, među ostalim, zaštitne mjere u obliku proširenja financijske i porezne potpore, uključujući sanacije društava javnim sredstvima ili pomoć u vezi s lošim kreditima. Drugo, podnositelji pritužbe pozvali su se na izvješće pripremljeno za WVMetalle, njemačko udruženje industrije obojenih metala, od 24. travnja 2017. (9) („Izvješće za WV Metalle”), u kojem se podupiru nalazi iz Izvješća i studije OECD-a. Nadalje, podnositelji pritužbe istaknuli su da je u nedavnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera u pogledu antidampinških pristojbi na uvoz određene aluminijske folije u svicima podrijetlom iz Kine (10) Komisija potvrdila postojanje znatnih poremećaja cijene aluminija i tvrdila da taj nalaz nije ograničen na predmetni proizvod u tom konkretnom ispitnom postupku, već je proširen i na ACF zbog upotrebe istog ulaznog materijala i jednakih proizvodnih procesa. Konačno, podnositelji pritužbe pozivaju se na antisubvencijski ispitni postupak Ministarstva trgovine Sjedinjenih Američkih Država („DOC”) o kineskoj aluminijskoj foliji, završen 2018. (11), u kojem je utvrđeno postojanje potpore kineske vlade kineskoj industriji aluminijske folije i subvencioniranje primarnog aluminija.

(78)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 69., kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi u početnoj fazi potkrijepila ili osporavala postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu. Primjedbe primljene u tom pogledu od niza zainteresiranih strana razmotrene su u odjeljku 3.3.1.11. u nastavku.

(79)

Komisija je ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Učinila je to na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, koje se oslanja na javno dostupne izvore. Tom su analizom obuhvaćeni ispitivanje znatnih državnih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući predmetni proizvod. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u.

(80)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i određuje gospodarsko upravljanje NRK-om. Temeljno je načelo sljedeće: „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnoga gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (12). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne vladine intervencije u gospodarstvu, nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno i postojanje i razvoj drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (13).

(81)

Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine („KPK”). Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj su uloge KPK-a i države nerazdvojive. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „Socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica koja glasi: „Glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine”. (14) To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom NRK-a. To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(82)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (15). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(83)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve ekonomske djelatnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti. Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Izričiti proizvodni ciljevi bili su uobičajeni u prošlim ciklusima planiranja, a sad ih sadržavaju samo određeni planovi. Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zato što planovi obvezuju, nego i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njim primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (vidjeti i odjeljak 3.3.1.5. u nastavku) (16).

(84)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu NRK-a prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve državne industrijske politike, umjesto da u prvom redu procjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i odjeljak 3.3.1.8. u nastavku) (17). Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava, kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Uz bankarski sektor i ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (18).

(85)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (19). Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Tijela provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (20).

(86)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču brojne raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (21).

(87)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire i/ili im pruža smjernice čine bitan dio gospodarstva u NRK-u.

(88)

Kineska vlada i KPK održavaju strukture preko kojih imaju stalan utjecaj na poduzeća, osobito ona u državnom vlasništvu. Država (a u mnogim aspektima i KPK) ne samo da aktivno određuje i nadzire način na koji pojedinačna poduzeća u državnom vlasništvu provode opće gospodarske politike, nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u njihovu donošenju operativnih odluka. To se u pravilu postiže rotacijom kadrova između državnih tijela i poduzeća u državnom vlasništvu, prisutnošću članova partije u izvršnim tijelima poduzeća u državnom vlasništvu i partijskih ćelija u društvima (vidjeti i odjeljak 3.3.1.4.) te oblikovanjem korporativne strukture u sektoru poduzeća u državnom vlasništvu (22). Zauzvrat, poduzeća u državnom vlasništvu imaju poseban status u kineskom gospodarstvu koji im donosi niz gospodarskih koristi, ponajprije zaštitu od tržišnog natjecanja i povlašteni pristup relevantnim ulaznim elementima, uključujući financiranje (23). Elementi koji upućuju na postojanje državne kontrole nad poduzećima u sektoru aluminija dodatno su analizirani u odjeljku 3.3.1.5. u nastavku.

(89)

U studiji OECD-a, koju je podnositelj pritužbe dostavio kao dokaz, upućuje se na poduzeća u državnom vlasništvu u sektoru aluminija koja u svojim regulatornim podnescima izričito ističu kako državno vlasništvo utječe na relevantne industrijske politike i kako državno vlasništvo znači državnu potporu. Konkretnije, jedno poduzeće u državnom vlasništvu u svojem prospektu za obveznice iz 2016. navodi da je jedno od 52 temeljnih poduzeća u državnom vlasništvu, da ima ključnu ulogu u oblikovanju i provedbi politika u sektoru električne energije te da prima sveobuhvatnu i trajnu potporu kineske vlade. Drugo poduzeće u državnom vlasništvu u svojem prospektu za obveznice iz 2017. upućuje na činjenicu da nadležna pokrajinska vlada može izvršiti znatan utjecaj na tu grupu (24).

(90)

NRK je najveći proizvođač aluminija na svijetu, a nekoliko velikih poduzeća u državnom vlasništvu nalazi se među najvećim pojedinačnim svjetskim proizvođačima. U izvješću za WV Metalle ističe se da poduzeća u državnom vlasništvu imaju dominantan udio na domaćem tržištu (25), što potvrđuju i druge procjene prema kojima poduzeća u državnom vlasništvu čine više od 50 % ukupne proizvodnje primarnog aluminija u NRK-u (26). Iako se povećanje kapaciteta zabilježeno posljednjih godina djelomično pripisuje društvima u privatnom vlasništvu, takva su povećanja kapaciteta obično uključivala i razne oblike sudjelovanja (lokalne) vlade, kao što je toleriranje nezakonitog povećanja kapaciteta (27). Osim toga, povećao se i kapacitet za proizvodnju aluminija među glavnim poduzećima u državnom vlasništvu, iako u manjoj mjeri (28).

(91)

Osim što kontrolira poduzeća u državnom vlasništvu, kineska vlada utječe i na društva u privatnom vlasništvu u NRK-u. U ispitnom postupku utvrđeno je da su proizvođači ACF-a primili subvencije od vlade. Na primjer, sva društva u uzorku navela su u svojim godišnjim izvješćima niz vladinih subvencija. Dodjela svih tih subvencija pokazuje i znatnu intervenciju vlade na tržištu.

(92)

S obzirom na učestale državne intervencije u industriji aluminija i visok udio poduzeća u državnom vlasništvu u tom sektoru, čak ni proizvođači aluminija u privatnom vlasništvu koji posluju u segmentu ACF-a ne mogu poslovati u skladu s tržišnim uvjetima. Doista, javna i privatna poduzeća u sektoru aluminija također se politički nadziru i usmjeravaju kako je objašnjeno u odjeljku 3.3.1.5. u nastavku.

(93)

Osim što kontrolira gospodarstvo preko poduzeća u državnom vlasništvu i s pomoću drugih alata, kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva (29), ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a, u svakom se društvu mora osnovati organizacija KPK-a (s barem tri člana KPK-a, kako je određeno u Ustavu KPK-a (30)), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da je KPK vršio pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (31). U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (32). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače proizvoda od aluminija i dobavljače ulaznih elemenata za te proizvode.

(94)

Osim toga, 15. rujna 2020. objavljen je dokument pod naslovom „Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba” (33), kojim je dodatno proširena uloga partijskih odbora u privatnim poduzećima. Prema smjernicama, odjeljku II.4.: „Moramo povećati ukupni kapacitet Partije da predvodi rad Ujedinjene fronte u privatnom sektoru i učinkovito pojačati rad u tom području”; i odjeljku III.6.: „Moramo dodatno intenzivirati aktivnosti jačanja Partije u privatnim poduzećima i omogućiti ćelijama Partije da učinkovito igraju svoju ulogu tvrđave, a članovima Partije da igraju svoju ulogu zaštitnika i predvodnika”. Tim je dokumentom ta strana naglasila ulogu privatnih poduzeća u „radu Ujedinjene fronte” namijenjenom povećanju uloge KPK-a u nepartijskim organizacijama i tijelima (34).

(95)

Sljedeći primjeri prikazuju prethodno navedeni trend sve veće razine intervencije kineske vlade u sektoru aluminija.

(96)

Kako je Komisija utvrdila u drugom ispitnom postupku o određenoj aluminijskoj foliji u svicima podrijetlom iz Kine (35), China Aluminium International Engineering Corporation Limited („Chalieco”), kineski proizvođač aluminija u državnom vlasništvu, izmijenio je 2017. svoj statut te je veću važnost dao ulozi partijskih ogranaka u društvu. Uključeno je čitavo poglavlje o partijskom odboru, a u njegovu članku 113. navodi se sljedeće: „Pri odlučivanju o važnim korporativnim pitanjima Odbor se prethodno savjetuje s Partijskim odborom Društva”. (36) Nadalje, u svojem godišnjem izvješću za 2017. (37) društvo Aluminum Corporation of China („Chalco”) navelo je da su određeni direktori, članovi nadzornog odbora i više rukovodeće osoblje, uključujući predsjednika uprave i izvršnog direktora te predsjednika nadzornog odbora, članovi KPK-a.

(97)

Kad je riječ o poduzećima koja se bave proizvodnjom proizvoda od ACF-a, Xiamen objašnjava aktivnosti za jačanje Partije na sljedeći način: „Xiashun aktivno promiče rad na jačanju Partije i sindikalni rad, te je godinama predan sustavu zajedničkih sastanaka Partije, vlade i radnika, osiguravajući važnu platformu kojom se zaposlenicima omogućava sudjelovanje u odlučivanju, zaštita njihovih prava i interesa te izgradnja skladnog ozračja.” (38)

(98)

Prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.3.1.8. u nastavku) te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (39). Stoga prisutnost države u poduzećima, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu, u sektoru aluminija i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih elemenata) omogućuju kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

(99)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj razini uprave nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. Sustav planiranja u NRK-u općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da ih se raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (40).

(100)

Na primjer, vlada ima ključnu ulogu u razvoju kineskog sektora aluminija. To je potvrđeno u brojnim planovima, direktivama i drugim dokumentima koji se izravno ili neizravno odnose na taj sektor, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. Tim i drugim instrumentima država usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja sektora aluminija. Takve mjere imaju važan izravan ili neizravan utjecaj na troškove proizvodnje proizvoda od aluminija.

(101)

U skladu s nalazima Komisije u predmetu o određenoj aluminijskoj foliji u svicima podrijetlom iz Kine (41), u predmetu o proizvodima od ekstrudiranog aluminija (privremene mjere) (42) i u predmetu o plosnato valjanim proizvodima od aluminija (privremene mjere) (43), sljedeće činjenice primjenjive su i na ovaj predmetni proizvod, koji je također proizvod na kraju proizvodnog lanca aluminija.

(102)

Iako 13. petogodišnji plan za gospodarski i socijalni razvoj (44), kojim je obuhvaćeno razdoblje ispitnog postupka, ne sadržava posebne odredbe o aluminiju, za industriju obojenih metala općenito predviđena je strategija promicanja suradnje u pogledu međunarodnog proizvodnog kapaciteta i proizvodnje opreme. Kako bi se ti ciljevi ostvarili, u planu se potvrđuje da će se ojačati sustavi potpore povezani s oporezivanjem, financijama, osiguranjem, platformama za ulaganja i financiranje te platformama za procjenu rizika (45).

(103)

U odgovarajućem sektorskom planu, Planu razvoja industrije obojenih metala (2016.–2020.) („Plan”), utvrđuju se konkretne politike i ciljevi koje vlada namjerava ostvariti u nizu industrija obojenih metala (46), uključujući industriju aluminija.

(104)

Cilj je Plana unapređenje asortimana vrsta proizvoda koje proizvodi kineska industrija aluminija, među ostalim podupiranjem inovacija. U njemu se poziva na brzi razvoj sustava mješovitog vlasništva i jačanje dinamičnosti poduzeća u državnom vlasništvu. Predviđaju se i mogućnost stvaranja zaliha obojenih metala i poboljšanje sigurnosti resursa, uključujući aluminij, te se određuju konkretni kvantitativni ciljevi za smanjenje potrošnje električne energije, povećanje omjera recikliranog aluminija u proizvodnji i povećanje iskorištenosti kapaciteta (47).

(105)

U Planu se predviđaju i strukturne prilagodbe sa strožom kontrolom novih talionica te uklanjanje zastarjelih kapaciteta. Njime se predviđa zemljopisna raspodjela postrojenja za preradu, usmjeren je na projekte za povećanje iskorištavanja resursa boksita i glinice te obuhvaća opskrbu električnom energijom i politiku određivanja cijena (48).

(106)

S obzirom na širok opseg mjera i politika, taj je plan nastavak Plana revitalizacije i prilagodbe industrije obojenih metala iz 2009., koji je donesen kako bi se smanjili negativni učinci financijske krize na industriju obojenih metala. Ključni ciljevi utvrđeni u planu uključuju, među ostalim, kontrolu obujma proizvodnje, restrukturiranje, nabavu sirovina, politiku poreza na izvoz, sigurnost resursa, stvaranje zaliha, tehnološke inovacije, financijsku politiku te planiranje i provedbu (49).

(107)

Standardni uvjeti primjenjivi na industriju aluminija još su jedan dokument politike usmjeren na sektor aluminija, koji je Ministarstvo industrije i informacijskih tehnologija izdalo 18. srpnja 2013. kako bi se ubrzala strukturna prilagodba i spriječilo nekontrolirano širenje kapaciteta za taljenje aluminija. Standardnim uvjetima uvedene su minimalne količine proizvodnje za nova postrojenja, standardi kvalitete i sigurnost opskrbe za uvezeni i domaći boksit i glinicu. U Standardnim uvjetima navodi se da je Ministarstvo industrije i informacijskih tehnologija tijelo zaduženo za standardizaciju industrije aluminija i upravljanje tom industrijom te za objavu popisa društava s odobrenjem za poslovanje u aluminijskoj industriji (50).

(108)

U Smjernicama o stvaranju izvrsnog tržišnog okruženja, poticanju strukturne prilagodbe i preobrazbe industrije obojenih metala te povećanju koristi koje je 2016. izdao Ured za opće poslove Državnog vijeća (2016/42) (51) kineska tijela kao glavne ciljeve navode sljedeće: „optimizirati strukturu industrije obojenih metala; u osnovi uravnotežiti ponudu i potražnju ključnih kategorija proizvoda; održati stopu iskorištenosti kapaciteta proizvodnje elektrolitičkog aluminija iznad 80 %; bitno povećati kapacitete sigurne opskrbe mineralnim resursima kao što su bakar i aluminij” (52). Jedan je od ciljeva navedenih u tom dokumentu i „strog nadzor nad novim proizvodnim kapacitetima”. Da bi se to ostvarilo, potrebno je da se: „osigura provedba nužnih novih (transformiranih, proširenih) projekata gradnje tvornica za proizvodnju elektrolitičkog aluminija; […] upotrebljavaju socijalni nadzor i drugi alati; pojačaju nadzor i inspekcije; ozbiljno istraže i rješavaju slučajevi u kojima se novim projektima u vezi s elektrolitičkim aluminijem krše propisi” (53). Te odredbe pokazuju velik stupanj intervencije kineske vlade u sektor obojenih metala, uključujući aluminijski sektor.

(109)

Prethodno navedeno upletanje države u funkcioniranje sektora aluminija putem planskih dokumenata postoji i na pokrajinskoj razini. Na primjer, u Obavijesti Vlade pokrajine Shandong (u kojoj sjedište ima Donghai, jedan od glavnih proizvođača ACF-a) o provedbenom planu za ubrzavanje visokokvalitetnog razvoja sedam energetski intenzivnih industrija (2018/248) od 6. studenoga 2018. kao cilj se navodi „poticanje proširenja lanca industrije elektrolitičkog aluminija” sljedećim mjerama: „dodatnim povećanjem udjela fine i dubinske obrade elektrolitičke aluminijeve tekućine i materijala za preradu aluminija; ubrzanjem i poticanjem proširenja lanca industrije aluminija na gotove proizvode i visokokvalitetne proizvode; širenjem upotrebe visokokvalitetnih aluminijskih materijala; povećavanjem mogućnosti razvoja industrije prerade aluminija (54).”

(110)

Država je intervenirala u funkcioniranje sektora aluminija mnogo godina prije izdavanja prethodno navedenih dokumenata o politici, što je, na primjer, vidljivo u Smjernicama za ubrzavanje restrukturiranja industrije aluminija („Smjernice za restrukturiranje”) (55), koje je izdala Nacionalna komisija za razvoj i reformu u travnju 2006. U njima se aluminij smatra temeljnim proizvodom u razvoju nacionalnog gospodarstva. U Smjernicama za restrukturiranje navedeno je da se u provedbi politike industrijskog razvoja koju je odobrilo Državno vijeće moraju ostvariti posebni ciljevi u određenim područjima. Ta su područja bila sljedeća: povećanje koncentracije u industriji, pristup financijskom kapitalu (vidjeti i odjeljak 3.3.1.8. u nastavku), organizacija industrije, stroga kontrola izvoza elektrolitičkog aluminija i uklanjanje zastarjelih kapaciteta.

(111)

Nadalje, na cijenu ključnih ulaznih elemenata, kao što su energija i električna energija, utječu i različite vrste državnih intervencija (56). Konkretno, država je intervenirala u korist kineskih proizvođača putem diferenciranih i povoljnijih cijena energije. U spomenutim Smjernicama o stvaranju izvrsnog tržišnog okruženja, poticanju strukturne prilagodbe i preobrazbe industrije obojenih metala te povećanju koristi, kineska tijela priznala su sljedeći cilj politike: „nastaviti provedbu diferencirane politike cijena električne energije; poticati prihvatljive korisnike električne energije na sklapanje izravnih ugovora s poduzećima za proizvodnju električne energije; cijene odrediti pregovorima” (57). Komisija je utvrdila i da se slične mjere provode na pokrajinskoj razini. Na primjer, u pokrajini Yunnan, prema informacijama koje je dostavio China Industry Journal u studenome 2019.: „Radi provedbe tog plana, Yunnan je uzastopno donosio posebne politike kao što su ,Provedbeno mišljenje o poticanju integriranog razvoja hidroenergije i aluminijskih materijala’ i ,Plan za primjenu povlaštenih cijena za poticanje upotrebe hidroenergije’. Jasno je da svako poduzeće koje prenosi svoju kvotu kapaciteta u Yunnan ostvaruje korist od politike cijene povlaštene, prijenos potpun’, što znači da u prvih pet godina elektrolitički aluminij ima posebnu povlaštenu cijenu električne energije od 0,25 RMB/kWh. Kad je riječ o dubinskoj obradi materijala, dodjeljuje se posebna povlaštena cijena električne energije od 0,20 RMB/kWh. Prema izvješćima, integrirani projekti Henan Shenhuo i Sichuan Qiya kojima se uvode kvote koje će se izgraditi u Yunnanu već su ostvarili korist od politike integracijskih projekata te su potpisali relevantne sporazume s lokalnim vlastima, elektroenergetskim poduzećima i poduzećima za proizvodnju električne energije”. (58)

(112)

Kao još jedan primjer upletanja države, na pokrajinskoj razini, u Obavijesti Vlade pokrajine Shandong o provedbenom planu za ubrzavanje visokokvalitetnog razvoja sedam energetski intenzivnih industrija (vidjeti uvodnu izjavu 109.), nadležna tijela izdala su ciljeve za transformaciju i modernizaciju industrije elektrolitičkog aluminija u pogledu upotrebe energije: „Do 2022. potrošnja električne energije za elektrolitički aluminij po toni aluminija smanjit će se na približno 12 800 kWh, stopa elektrolitičke dubinske obrade elektrolitičkog aluminija u pokrajini dosegnut će približno 50 %, a dodana vrijednost aluminija po toni u prosjeku će se povećati za više od 30 %” (59).

(113)

U provedbi odredaba iz navedenih planskih dokumenata važnu ulogu imaju kineska industrijska udruženja. Uloga je tih subjekata osigurati da industrija provodi politike kineske vlade. Tu dužnost potvrđuje činjenica da u svojoj djelatnosti blisko surađuju s državnim tijelima, što se odražava u njihovim statutima. U slučaju aluminijskog sektora, u statutu Kineskog udruženja proizvođača obojenih metala konkretno se navodi da se „Udruženje pridržava osnovne partijske linije i raznih načela i politika, poštuje Ustav, zakone, propise i nacionalne politike te poštuje socijalne i moralne vrijednosti. Dužno je držati se svrhe da služi vladi, industriji, poduzećima i upraviteljima poduzeća; dužno je uspostaviti i unapređivati mehanizam samodiscipline u industriji; dužno je u potpunosti uključiti vladino osoblje kad treba pomoć; dužno je djelovati kao most između vlade i poduzeća.” (članak 3.). Slično tomu, u članku 25. navodi se da predsjednik, potpredsjednik i glavni tajnik Udruženja moraju: „pridržavati se stranačke linije, načela i politika te imati dobre političke kvalitete” (60).

(114)

Slično tome, u statutu Kineskog udruženja proizvođača obojenih metala navodi se da „Udruženje prihvaća poslovne smjernice te nadzor i upravljanje Komisije Državnog vijeća za nadzor i upravljanje državnom imovinom, Ministarstva civilnih poslova i Kineskog udruženja industrije obojenih metala” (članak 4.). Jedan od utvrđenih elemenata područja djelovanja tog Udruženja jest i „aktivno iznošenje prijedloga i mišljenja o razvoju industrije, industrijskim politikama, zakonima i propisima, u skladu s općim načelima i zadaćama Partije i države u vezi s izgradnjom socijalističkog sustava tržišnog gospodarstva i uzimajući u obzir stvarno stanje industrije.” (članak 6.). Naposljetku, člankom 22. također se propisuje da se predsjednik, zamjenik predsjednika i glavni tajnik Udruženja moraju, među ostalim uvjetima: „pridržavati se stranačke linije, načela i politika te imati dobre političke kvalitete” (61).

(115)

Stoga brojni planovi, direktive i drugi dokumenti koji se odnose na aluminij, izdani na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini, jasno upućuju na visok stupanj intervencije kineske vlade u sektoru aluminija (62). Tim i drugim instrumentima vlada usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora.

(116)

Osim planova, država intervenira u taj sektor, među ostalim, mjerama povezanima s izvozom, uključujući izvozne pristojbe, izvozne kvote, zahtjeve u pogledu izvoznih rezultata i zahtjeve u pogledu najmanje izvozne cijene koji se odnose na različite sirovine za aluminij.

(117)

Kineska vlada dodatno destimulira izvoz primarnog aluminija i njegovih ulaznih elemenata te se usmjerava na promicanje proizvoda od aluminija s većom dodanom vrijednošću. Taj se cilj nastoji ostvariti odobravanjem potpunog ili djelomičnog povrata PDV-a za proizvode od aluminija na kraju proizvodnog lanca u kombinaciji s nepotpunim povratom PDV-a i izvoznim porezima na primarni aluminij (63).

(118)

Druge vrste državnih intervencija koje dovode do poremećaja na tržištu uključuju politiku stvaranja zaliha koja se provodi preko Ureda za državne rezerve i ulogu Šangajske terminske burze (SHFE) (64). Osim toga, u više je ispitnih postupaka trgovinske zaštite utvrđeno da kineska vlada dosljedno odobrava različite vrste mjera državne potpore proizvođačima aluminija (65). Opsežne intervencije kineske vlade u sektoru aluminija dovele su do viška kapaciteta (66), što je uvjerljivo najjasniji pokazatelj posljedica mjera kineske vlade i poremećaja koji iz njih proizlaze.

(119)

U studiji OECD-a utvrđeno je da na tržišne sile u sektoru aluminija utječe i dodatna državna potpora. Ta se potpora obično pruža u obliku ulaznih elemenata, posebno električne energije i primarne glinice, koji se prodaju po cijenama nižima od tržišnih (67). U studiji OECD-a opisuje se i kako se ciljevi kineske vlade za sektor aluminija prenose u industrijske politike i konkretna djelovanja na pokrajinskoj i lokalnoj razini, uključujući, na primjer, dokapitalizacije, pravo prvenstva kad je riječ o posjedovanju rudnih bogatstava, državna bespovratna sredstva i subvencije te porezne poticaje (68).

(120)

Ukratko, kineska vlada donijela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike da se pruži potpora ključnim industrijama, uključujući sektor aluminija, a to obuhvaća proizvodnju proizvoda od ACF-a. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(121)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Čini se da je razlog tomu činjenica da je, iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama, obilježje kineskog sustava sustavno nedovoljno izvršenje propisa. Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima veliku i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti i često izravno utječe na ishod tih postupaka (69).

(122)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kada je riječ o vlasništvu nad zemljištem i pravima korištenja zemljišta u NRK-u (70). Sva su zemljišta u vlasništvu kineske države (kolektivno vlasništvo nad ruralnim zemljištima i državno vlasništvo nad urbanim zemljištima). Dodjela zemljišta ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju, pa određeni kupci stječu svoje zemljište besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (71). Osim toga, vlasti pri dodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (72).

(123)

Baš kao i drugi sektori kineskog gospodarstva, proizvođači proizvoda od ACF-a podliježu uobičajenim odredbama kineskih zakona o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze. Stoga je Komisija zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način, što dovodi do poremećaja kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u. Prema raspoloživim dokazima čini se da se ta razmatranja u potpunosti mogu primijeniti i na sektor ACF-a.

(124)

Taj nalaz potkrepljuje i privremeni nalaz Ministarstva trgovine SAD-a o postojanju subvencija u okviru ispitnog postupka o određenim aluminijskim folijama iz Narodne Republike Kine, u kojem je na temelju raspoloživih podataka utvrđeno da ustupanje zemljišta od strane vlade NRK-a uz naknadu manju od primjerene čini financijski doprinos u smislu članka 771. stavka 5. točke (D) Carinskog zakona iz 1930., kako je izmijenjen (73).

(125)

Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajućeg izvršavanja zakonodavstva o stečaju i o vlasništvu u sektoru aluminija, što se odnosi i na predmetni proizvod.

(126)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u NRK-u jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. Kina nije ratificirala niz bitnih konvencija Međunarodne organizacije rada („ILO”), posebno one koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (74). U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (75). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (76). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u NRK-u.

(127)

Nisu dostavljeni relevantni dokazi da sektor aluminija, pa ni proizvođači proizvoda od ACF-a, ne podliježe opisanom kineskom sustavu radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na sektor aluminija i izravno (kada je riječ o proizvodnji predmetnog proizvoda ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kada je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu radnog prava u NRK-u).

(128)

Poslovni subjekti u NRK-u suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(129)

Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (77), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta nego i drugih kriterija. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (78) te, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (79). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (80).

(130)

Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(131)

Na primjer, kineska vlada tek je nedavno pojasnila da čak i odluke privatnih komercijalnih banaka mora nadgledati KPK i da moraju biti u skladu s nacionalnim politikama. Jedan od tri opća cilja države u vezi s upravljanjem bankama sad je jačanje vodstva Partije u sektoru bankarstva i osiguranja, među ostalim u odnosu na operativna i upravljačka pitanja u društvima (81). Isto tako, kriterijima ocjenjivanja uspješnosti komercijalnih banaka sada se mora posebno uzeti u obzir kako subjekti „služe nacionalnim razvojnim ciljevima i realnom gospodarstvu”, a posebno kako „služe strateškim industrijama i industrijama u nastajanju” (82).

(132)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto eventualno implicitno vladino jamstvo. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima (83).

(133)

Tomu pridonosi i postojanje dodatnih pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (84). To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(134)

U tom se pogledu u studiji OECD-a navode nepotvrđeni dokazi da su određeni proizvođači aluminija iz NRK-a dobili financijska sredstva po povlaštenim uvjetima, pri čemu je trošak financiranja naizgled razdvojen od odgovarajuće razine učinka korporativne poluge. Prema toj studiji jedan proizvođač aluminija u državnom vlasništvu u svojem je prospektu za obveznice iz 2016. naveo da prima znatnu financijsku potporu kineskih banaka za provedbu državne politike po kamatnoj stopi nižoj od referentne vrijednosti. Slično tomu, u prospektu za obveznice iz 2017. drugog poduzeća u državnom vlasništvu upućuje se na snažne veze tog društva i kineskih banaka, među ostalim i banaka za provedbu državne politike koje su tom društvu osigurale povoljne izvore financiranja. U studiji OECD-a u tom se pogledu zaključuje da, iako mogu postojati brojni razlozi zašto su kamatne stope niske za ta poduzeća, raskorak između loših financijskih pokazatelja i niskih kamatnih stopa može navesti na zaključak da je u slučaju tih zajmoprimaca rizik možda u određenoj mjeri podcijenjen (85).

(135)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(136)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Naime, udio pozajmljivanja po referentnoj ili nižoj stopi i dalje predstavlja najmanje jednu trećinu svih zajmova na kraju 2018. (86) Službeni mediji u NRK-u nedavno su izvijestili da je KPK zatražio „smanjenje kamatne stope na tržištu zajmova” (87). Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(137)

Opći kreditni rast u NRK-u upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga je posljednjih godina zabilježen nagli porast broja loših kredita. Suočena sa sve većim brojem rizičnih dugova kineska je vlada odlučila izbjeći neispunjenje obveza. Stoga se rješavanju problema loših dugova pristupilo reprogramiranjem duga, pa su nastala tzv. „zombi” poduzeća, ili prijenosom vlasništva nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(138)

U biti, unatoč mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u NRK-u utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala.

(139)

Nisu dostavljeni dokazi da je sektor aluminija, pa ni proizvođači proizvoda od ACF-a, izuzet od prethodno opisanih državnih intervencija u financijski sustav. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(140)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu opisanom u odjeljcima od 3.3.1.1. do 3.3.1.5. te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za faktore proizvodnje prethodno opisane u odjeljcima od 3.3.1.6. do 3.3.1.8.

(141)

Komisija podsjeća da je za proizvodnju proizvoda od ACF-a potreban niz ulaznih elemenata. U dokumentaciji ispitnog postupka nema dokaza o tome da se ti ulazni elementi ne nabavljaju u NRK-u. Kada proizvođači proizvoda od ACF-a kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(142)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda od ACF-a nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je sam proizveden u NRK-u kombinacijom niza faktora proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje. Argumenti i dokazi koje su u tom pogledu iznijeli proizvođači izvoznici obrađeni su u sljedećem odjeljku.

(143)

Prethodna analiza, u koju je uključeno ispitivanje svih raspoloživih dokaza o javnim intervencijama u kineskom gospodarstvu općenito i u sektoru aluminija (uključujući predmetni proizvod), pokazala je da cijene ili troškovi predmetnog proizvoda, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna vladina intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(144)

Xiamen je u odgovoru na drugu bilješku tvrdio da nema potrebe za korištenjem referentnih vrijednosti ako Xiamen nabavlja faktore proizvodnje u skladu s tržišnim uvjetima. Konkretno, Xiamen je tvrdio da su referentne cijene i cijene koje je Xiamen dogovorio za ingote i ploče usporedive, čime očito opovrgava navode o poremećajima u vezi sa sirovinama. Nadalje, Zhongji je tvrdio da je sirovine i energiju kupio na komercijalnoj osnovi u skladu s tržišnim uvjetima.

(145)

Komisija je napomenula da se, nakon utvrđivanja da zbog postojanja znatnih poremećaja u zemlji izvoznici u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, uobičajena vrijednost izračunava na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji za svakog proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Ista odredba osnovne uredbe omogućuje upotrebu domaćih troškova ako se sa sigurnošću utvrdi da nisu narušeni, na temelju točnih i odgovarajućih dokaza. Međutim, u ovom predmetu društva Xiamen i Zhongji nisu iznijela nijedan točan i odgovarajući dokaz. Slične razine cijena određenih sirovina u zemlji izvoznici i reprezentativnoj zemlji same po sebi ne upućuju na nepostojanje znatnih poremećaja iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe jer se cijene mogu mijenjati i usklađivati u određenom razdoblju zbog niza drugih razloga. Suprotno tome, postoji niz drugih čimbenika koji pridonose utvrđivanju znatnih poremećaja, što je vidljivo u odjeljcima od 3.3.1.2. do 3.3.1.9. Zbog toga samo upućivanje na usporedivost domaćih cijena određenih sirovina s referentnim vrijednostima u reprezentativnoj zemlji ne može zadovoljiti uvjet iznošenja točnih i odgovarajućih dokaza. Stoga su se tvrdnje društva Xiamen i Zhongji morale odbaciti.

(146)

Nadalje, Xiamen je u svojim primjedbama na pokretanje postupka prvo tvrdio da članak 2. stavak 6.a nije u skladu sa Sporazumom WTO-a o antidampingu. To je zato što se, kao prvo, u članku 2.2. Sporazuma o antidampingu navode tri scenarija koji omogućuju izračun uobičajene vrijednosti: i. prodaja se ne obavlja u uobičajenom tijeku trgovine, ii. postoji posebna situacija na tržištu ili iii. zbog malog obujma prodaje na domaćem tržištu takva prodaja nije reprezentativna. Xiamen je tvrdio da znatni poremećaji ne ispunjavaju nijedan od tih triju kriterija. Nadalje, tvrdio je da, čak i kada bi se moglo smatrati da je koncept znatnih poremećaja obuhvaćen drugim od prethodno navedenih kriterija, Povjerenstvo WTO-a potvrdilo je u predmetu WTO DS529 Australija – Antidampinške mjere za papir za kopiranje formata A4 da činjenica da na domaću cijenu predmetnog proizvoda i njegove ulazne elemente utječu poremećaji izazvani djelovanjem države nije dovoljna da bi se smatralo da na propisnu usporedbu između prodaje na domaćem tržištu i izvozne prodaje utječe „posebna situacija na tržištu”. Osim toga, Xiamen je iznio primjedbu da je Komisija sustavno primjenjivala izračun uobičajene vrijednosti, dok bi za svaki pojedinačni slučaj trebala provjeravati jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 2.2. Sporazuma o antidampingu. Xiamen je nadalje tvrdio da se u članku 2.2. Sporazuma o antidampingu zahtijeva da izračun uobičajene vrijednosti mora odražavati „trošak u zemlji podrijetla”, kako je potvrđeno u predmetima WTO DS529 Australija – Antidampinške mjere za papir za kopiranje formata A4 i WTO DS473 Europska unija – Antidampinške mjere za biodizel iz Argentine. Nadalje, Xiamen je tvrdio da bi uobičajenu vrijednosti trebalo izračunati u skladu sa zahtjevima iz članka 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu i dodao da se u nalazima u prethodno spomenutom izvješću DS473 i u predmetu WTO DS427 Kina – Antidampinške i kompenzacijske pristojbe na proizvode od tovnih pilića iz Sjedinjenih Američkih Država od tijela koja provode ispitni postupak zahtijevalo da uzmu u obzir evidentirane troškove proizvođača izvoznika, osim ako nisu u skladu s općeprihvaćenima računovodstvenim načelima ili ako objektivno ne odražavaju troškove povezane s proizvodnjom i prodajom predmetnoga proizvoda. Čak i ako su evidentirani troškovi ispunili ta dva uvjeta, prema mišljenju društva Xiamen, članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu jer se troškovi proizvođača izvoznika sustavno zanemaruju.

(147)

Komisija je smatrala da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije u okviru WTO-a. Kako je izričito pojasnilo Žalbeno tijelo WTO-a u predmetu DS473 Europska unija – Antidampinške mjere za biodizel iz Argentine, pravom WTO-a dopušta se upotreba podataka iz treće zemlje koji su odgovarajuće prilagođeni, ako je takva prilagodba potrebna i utemeljena. Komisija je podsjetila da se predmeti DS529 Australija – Antidampinške mjere za papir za kopiranje formata A4 i DS427 Kina – Proizvodi od tovnih pilića ne odnose na tumačenje članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe i uvjete za njegovu primjenu. Nadalje, temeljne činjenične situacije u tim slučajevima razlikovale su se od temeljne situacije i kriterija koji dovode do primjene metodologije na temelju te odredbe osnovne uredbe, koja se odnosi na postojanje znatnih poremećaja u zemlji izvoznici. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a uobičajena vrijednost izračunava se s obzirom na nenarušene troškove i cijene u reprezentativnoj zemlji ili s obzirom na međunarodnu referentnu vrijednost samo ako se utvrdi da su prisutni znatni poremećaji koji utječu na troškove i cijene. U svakom slučaju, u članku 2. stavku 6.a drugom podstavku trećoj alineji osnovne uredbe predviđena je mogućnost upotrebe domaćih troškova ako se za njih utvrdi da nisu narušeni. Komisija je stoga odbacila te tvrdnje.

(148)

Drugo, Xiamen je tvrdio da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu s člankom 2.2.2. Sporazuma o antidampingu. Nadalje, tvrdio je da je Žalbeno tijelo u predmetu DS219 EZ – Pribor za cijevi potvrdilo da je tijelo koje provodi ispitni postupak obvezno upotrebljavati stvarne troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit proizvođačâ izvoznika, ako takvi podaci postoje. Stoga je Xiamen tvrdio da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu s člankom 2.2.2. Sporazuma o antidampingu.

(149)

Komisija je napomenula da se, nakon utvrđivanja da zbog postojanja znatnih poremećaja u zemlji izvoznici u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, uobičajena vrijednost izračunava na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji za svakog proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 147., istom odredbom osnovne uredbe dopušta se i upotreba domaćih troškova ako se sa sigurnošću utvrdi da nisu narušeni. U tom su kontekstu proizvođači izvoznici imali mogućnost dostaviti dokaze da njihovi pojedinačni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i/ili drugi troškovi ulaznih elemenata zapravo nisu bili narušeni. Međutim, kako je dokazano u odjeljcima od 3.3.1.2. do 3.3.1.9., Komisija je utvrdila da postoje poremećaji u kineskoj industriji aluminija i nije bilo pozitivnih dokaza da faktori proizvodnje pojedinačnih proizvođača izvoznika nisu narušeni. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(150)

Treće, društvo Xiamen tvrdilo je da u skladu s odredbama članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe Komisija može upotrijebiti domaće troškove i da je u tom pogledu dužna provesti analizu specifičnu za društvo i za troškove. Stoga je takvu analizu trebalo provesti za Xiamen na temelju upitnika koji je dostavio.

(151)

Komisija je napomenula da se postojanje znatnih poremećaja koji dovode do primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe utvrđuje na razini zemlje. Ako se utvrdi postojanje znatnih poremećaja, odredbe članka 2. stavka 6.a primjenjuju se a priori na sve proizvođače izvoznike u NRK-u i odnose se na sve troškove povezane s njihovim faktorima proizvodnje. U svakom slučaju, istom odredbom osnovne uredbe predviđena je upotreba domaćih troškova ako se sa sigurnošću utvrdi da na njih ne utječu znatni poremećaji. Ako je to slučaj u odnosu na jednog ili više proizvođača izvoznika, tada se člankom 2. stavkom 6.a trećim podstavkom zahtijeva zasebna ocjena tih tvrdnji za svakog izvoznika i proizvođača pojedinačno, ne dovodeći u pitanje odredbe o odabiru uzorka.

(152)

Izračuni koji se odnose na antidampinšku stopu društva Xiamen odražavaju podatke koje je dostavilo samo društvo, izračunane u skladu s odredbama osnovne uredbe, a posebno s člankom 2. stavkom 6.a. Nije bilo dokaza da domaće cijene i troškovi društva Xiamen nisu narušeni sveprisutnim poremećajima utvrđenima na temelju dostupnih dokaza, osim za šipke od titanija, bora i aluminija, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 161. Stoga privremene dampinške marže odražavaju specifično stanje društva, uključujući faktore proizvodnje i iznose koje je društvo prijavilo u odgovoru na upitnik, pri čemu se propisno uzelo u obzir postojanje i učinak znatnih poremećaja u NRK-u. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(153)

S obzirom na pojedinačno stanje društva, Xiamen je tvrdio da je društvo u privatnom vlasništvu i da nema dokaza da je u vlasništvu, pod kontrolom ili političkim nadzorom kineskih tijela ili da podliježe njihovim smjernicama kao poduzeće u državnom vlasništvu te da ne podliježe političkom nadzoru države i njezinim smjernicama putem uplitanja države u pitanja cijena i troškova. Stoga je tvrdio da nije jedno od poduzeća koja su „u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice” kako je navedeno u članku 2. stavku 6.a točki (b) prvoj alineji osnovne uredbe.

(154)

Komisija je ponovila da se, nakon što se utvrde znatni poremećaji, metodologija iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjenjuje na razini zemlje, osim ako se sa sigurnošću utvrdi da poremećaji ne utječu na određene troškove. Xiamen nije dostavio takve dokaze, nego samo opće argumente koji se odnose na određene kriterije iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe o postojanju znatnih poremećaja u zemlji izvoznici u cjelini i koji nisu povezani s time da njegovi specifični troškovi nisu nenarušeni. Tvrdnja društva Xiamen da ne ovisi o državnoj kontroli ne može dovesti u pitanje brojne dokaze i zaključke iz odjeljaka od 3.3.1.3. do 3.3.1.5., koji pokazuju opseg i raširenost utjecaja vlade i KPK-a na kinesko gospodarstvo, među ostalim i na sektor aluminija. Štoviše, kako je navedeno u odjeljku 3.3.1.8., vlada raspolaže velikim brojem instrumenata i financijskih poticaja s pomoću kojih usmjerava društva, uključujući ona u privatnom vlasništvu, da slijede njezine smjernice. Kako je opisano u istom odjeljku, financijske institucije, uključujući privatne, raspolažu poticajima za olakšavanje pristupa financiranju projekata u skladu s vladinim planovima, što znatno utječe na društva u privatnom vlasništvu, koja moraju poštovati vladine direktive kako bi osigurala financijsku likvidnost. Stoga argument društva Xiamen da vlada nema utjecaj na njega, uključujući vlasništvo, kontrolu ili politički nadzor i smjernice kineskih tijela, treba odbaciti.

(155)

Točnije, Komisija je primijetila da je društvo Xiamen službeno dobilo status: ključnog visokotehnološkog poduzeća na nacionalnoj razini, koji mu je dodijelilo Državno vijeće; temeljnog poduzeća pokrajine Fujian za strateške industrije i industrije u nastajanju, koji mu je dodijelilo Gospodarsko i informatičko povjerenstvo pokrajine Fujian; inovativnog poduzeća pokrajine Fujian, koji su mu dodijelili Ured za znanost i tehnologiju pokrajine Fujian, Gospodarsko i informatičko povjerenstvo pokrajine Fujian, Savez sindikata pokrajine Fujian i Povjerenstvo za nadzor i upravljanje državnom imovinom Narodne vlade pokrajine Fujian (88). Za priznavanje navedenih službenih statusa, društvo je moralo ispuniti relevantne uvjete prihvatljivosti, među ostalim, slijediti službena stajališta kineske vlade i pridržavati se službenih vladinih strategija i politika. To je potrebno i kako bi se takvi statusi mogli zadržati te dalje ostvarivati koristi od izravne ili neizravne potpore vlade koja je s njima povezana. Na primjer, neke od posebnih politika, ciljeva i koristi povezanih sa statusom temeljnog poduzeća za strateške industrije i industrije u nastajanju u pokrajini Fujian, koji ima Xiamen, obuhvaćaju sljedeće: „uključiti temeljna poduzeća kao predvodnike i primjere, poticati ubrzani znanstveni razvoj strateških industrija u nastajanju u Fujianu i ostvariti ciljeve i zadaće utvrđene u ‚Provedbenom planu za ubrzavanje razvoja strateških industrija u nastajanju u pokrajini Fujian’”; „podupirati različite vrste fondova poduzetničkog kapitala za strateške industrije u nastajanju pokrajine Fujian kako bi se provela vlasnička ulaganja u razvoj projekata ključnih za temeljna poduzeća”; „poticati i podupirati temeljna poduzeća pokrajinskih strateških industrija u nastajanju da izađu na burzu radi financiranja i izdaju korporativne obveznice, kratkoročne zadužnice itd. te osiguraju relevantnu potporu i usluge za korporativno financiranje”; „zajedno s gospodarskim i trgovinskim odjelima okruga, gradova, Sveobuhvatne eksperimentalne zone Pingtan i s pokrajinskim društvima grupe (holding društvima), Pokrajinski gospodarski i trgovinski odbor uspostavio je radni i kontaktni sustav s temeljnim poduzećima industrija u nastajanju kao pomoć pri koordinaciji i rješavanju poteškoća i problema koji se pojavljuju u razvoju poduzeća i kako bi se osigurali praćenje i analiza razvoja temeljnih poduzeća” (89). Komisija stoga nije prihvatila argument specifičan za društvo Xiamen da nije pod kontrolom ili političkim nadzorom tijela NRK-a ili da ne podliježe njihovim smjernicama.

(156)

Nadalje, Xiamen je tvrdio da je u cijelosti u stranom vlasništvu i da podliježe kineskim zakonima. Njegov je dioničar bio Daching Enterprises Limited, društvo sa sjedištem u Hong Kongu. Nadalje je tvrdio da su njegovi financijski izvještaji revidirani u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima jer je dio međunarodne grupe i da je osnovan na temelju Zakona o vanjskoj trgovini Narodne Republike Kine, Zakona o stranim ulaganjima Narodne Republike Kine, Zakona o trgovačkim društvima Narodne Republike Kine te da se na njega primjenjuje Zakon o stečaju poduzeća Narodne Republike Kine. Na temelju tih zakona on je bio zaštićen stečajnim zakonom te se njegov kapital mogao slobodno slati u tuzemstvo i inozemstvo u skladu sa zakonom. Nadalje, tvrdio je da je društvo Ernst & Young revidiralo njegova financijska izvješća u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima, te da bi se, u slučaju da je njegovo financijsko stanje bilo ugroženo, morao pridržavati međunarodnih standarda i možda proglasiti stečaj.

(157)

Komisija je podsjetila da, kako je opisano u odjeljku 3.3.1.6., poremećaji u području prava u NRK-u ne proizlaze iz činjenice da kineski zakoni nisu prikladni za njihovu svrhu. Naprotiv, kineski zakoni napravljeni su po uzoru na slične zakone u drugim zemljama i zato ne postoji problem u pogledu kvalitete zakona kao takvih. Problem je u neodgovarajućoj provedbi tih zakona i ulozi koju država ima u postupcima u slučaju nesolventnosti. Na temelju nalaza iz odjeljka 3.3.1.6. i zbog izostanka dokaza da Xiamen nije izložen poremećajima na razini zemlje u pogledu stečajnog postupka, ta je tvrdnja odbačena.

(158)

Xiamen je nadalje objasnio da je vodio neovisne pregovore o cijenama sa svojim kupcima u EU-u i drugdje na temelju troška proizvodnje i prevladavajućih tržišnih uvjeta. Dodao je da se pri prodaji kupcima u EU-u njegova cijena temeljila na premiji zbog konverzije i cijeni aluminija kotiranoj na Londonskoj burzi metala („LME”) za prodaju u EU-u.

(159)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe uobičajena vrijednost mora se izračunati na temelju nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti ako se utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog postojanja znatnih poremećaja u toj zemlji. Tvrdnje sažete u prethodnoj uvodnoj izjavi odnose se na cijenu izvoza u EU (ili drugdje), a ne na uobičajenu vrijednost. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(160)

Kada je riječ o sirovinama, Xiamen je tvrdio da u NRK-u ne postoje javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta. Prema njegovu mišljenju, on može slobodno birati svoje dobavljače, bez obzira na to jesu li proizvođači ili distributeri, po cijenama o kojima se slobodno pregovara. Dodao je da se kupovna cijena sirovina i drugih ulaznih elemenata određivala pregovaranjem i nadmetanjem više dobavljača. Xiamen je dodao i da neke od svojih sirovina nabavlja u inozemstvu. Konkretno, to je slučaj sa šipkama od titanija, bora i aluminija, koje kupuje isključivo iz Ujedinjene Kraljevine.

(161)

U tom je pogledu Komisija podsjetila da Xiamen nije dostavio dokaze koji bi sa sigurnošću potvrdili da na njegove troškove ulaznih elemenata iz domaćih izvora nije utjecala znatna vladina intervencija prema nalazima iz odjeljaka od 3.3.1.2. do 3.3.1.9. Ispitnim postupkom utvrđeni su poremećaji u cijelom lancu sektora aluminija. Ti poremećaji odnose se i na dobavljače sirovina, koji podliježu svim vrstama poremećaja utvrđenima u NRK-u, uključujući troškove električne energije, rada, pristupa financiranju itd. Za razliku od toga, u slučaju kupnji društva Xiamen u inozemstvu, na temelju dostavljenih dokaza i naknadne unakrsne provjere na daljinu, uključujući odgovor na upitnik, analizu cijena tih kupnji (koja pokazuje cijene slične upotrijebljenim cijenama iz reprezentativne zemlje) i bez dokaza o poremećajima povezanima s tim ulaznim elementom u Ujedinjenoj Kraljevini, sa sigurnošću je utvrđeno da kupovna cijena šipki od titanija, bora i aluminija iz Ujedinjene Kraljevine (koje čine mali dio ukupnih troškova sirovina tog društva) nije narušena i ne mora se zamijeniti podacima iz reprezentativne zemlje.

(162)

Nadalje, ispitni je postupak pokazao da je Xiamen zajedno s društvom Yunnan Yunlv Yongxin Metal Processing Co., Ltd (poduzeće u državnom vlasništvu) osnovao poduzeće pod nazivom Yunnan Yongshun Aluminium Co., Ltd. u okrugu Jianshui u pokrajini Yunnan. Glavna je djelatnost tog društva proizvodnja velikih ploča od slitina aluminija te je ono dobavljač društva Xiamen. To pokazuje da, prvo, Xiamen blisko surađuje s kineskom državom s obzirom na to da je osnovao zajednički pothvat s poduzećem u državnom vlasništvu i, drugo, da se poremećaji na razini zemlje odnose i na njegove dobavljače.

(163)

Xiamen je nadalje tvrdio da vlada nije imala utjecaja na njegovu sposobnost dobivanja kredita ili na uvjete kredita koji je društvo dobilo te da su uvjeti kreditiranja, kao što je kamatna stopa, određeni odgovarajućom prevladavajućom tržišnom stopom. Osim toga, Xiamen je tvrdio da su njegovi troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi nenarušeni i razumni te da ih treba uzeti u obzir.

(164)

Komisija je podsjetila da se za potrebe utvrđivanja postojanja znatnih poremećaja na temelju članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe potencijalni učinak jednog ili više narušavajućih elemenata navedenih u toj odredbi analizira u odnosu na cijene i troškove u zemlji izvoznici. Čak i ako proizvođač izvoznik nije imao izravne koristi od znatnog državnog financiranja, što ovdje nije slučaj, Xiamen je ispunjavao uvjete za financijsku potporu kako je opisano u odjeljcima 3.3.1.8. i 3.3.1.5. To je zato što je, kako je objašnjeno u odjeljku 3.3.1.5., proizvođač izvoznik podlijegao, kao i sva društva u sektoru aluminija, kineskim dokumentima o državnom planiranju i smjernicama te imao pristup financiranju putem kineskog financijskog sustava opisanog u odjeljku 3.3.1.8. U tom pogledu banke i druge financijske institucije slijede smjernice kineske vlade i olakšavaju pristup financiranju za sudionike na tržištu, uključujući proizvođače proizvoda od aluminija, čime se stvara financijska sigurnosna mreža za ta poduzeća i daje im se prednost u usporedbi s konkurencijom izvan NRK-a. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 118., Xiamen, koji ima status strateške industrije u nastajanju, ispunjava uvjete za financijsku potporu koja je dostupna društvima s navedenim statusom, kako je opisano u navedenoj uvodnoj izjavi.

(165)

Što se tiče troškova rada, Xiamen je izjavio da je primjenjivao razuman i uobičajen sustav troškova plaća. Neovisno je pregovarao sa svojim zaposlenicima o pojedinačnim plaćama na temelju tržišnih stopa te njihova stručnog znanja i postignuća. Dodao je da u NRK-u ne postoji državna naredba o kontroli plaća.

(166)

Komisija je podsjetila da su u odjeljku 3.3.1.7. utvrđeni poremećaji na tržištu rada na razini zemlje. Problemi svojstveni kineskom tržištu rada, uključujući nepostojanje sindikata neovisnih o vladi i ograničenja mobilnosti radne snage zbog sustava registracije kućanstava, kako je opisano u uvodnoj izjavi 130., negativno utječu na formiranje plaća u NRK-u. U tom pogledu nema dokaza o tome da se narušavajući učinci nepostojanja neovisnih sindikata u zemlji i problem sustava registracije kućanstava ne odražavaju na društvo Xiamen. Tvrdnja je stoga odbačena.

(167)

Naposljetku, Xiamen je tvrdio da su, zbog svih prethodno navedenih razloga, njegovi troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit nenarušeni i razumni te da bi ih trebalo uzeti u obzir u izračunima.

(168)

Kad je riječ o tvrdnji koja se odnosi na troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit, Komisija je prvo napomenula da je ona općenita i neutemeljena jer se njome samo upućuje na druge tvrdnje tog proizvođača izvoznika koje su sve odbačene. Nadalje, u članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe izričito se zahtijeva da u slučaju da su utvrđeni znatni poremećaji izračunana uobičajena vrijednost mora uključivati nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Budući da je to slučaj u ovom ispitnom postupku i da ti poremećaji utječu na proizvođača izvoznika i njegove dobavljače, te su tvrdnje odbačene.

(169)

Komisija je stoga, uzimajući u obzir isključenje u pogledu šipki od titanija, bora i aluminija, uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

(170)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(171)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 70. i 71., Komisija je objavila i uložila u spis dvije bilješke o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti. U bilješkama su opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe primljene od strana o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane stranke o svojoj namjeri da Tursku smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom slučaju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. Komisijina procjena može se sažeti na sljedeći način.

(172)

U prvoj bilješci Komisija je utvrdila 55 zemalja sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja kao Kina. U razdoblju ispitnog postupka Svjetska banka klasificirala je te zemlje na temelju bruto nacionalnog dohotka kao zemlje s „višim srednjim dohotkom”. Međutim, utvrđeno je da se proizvod iz ispitnog postupka proizvodi u znatnom obujmu u samo pet od navedenih zemalja, odnosno u Armeniji, Brazilu, Indoneziji, Ruskoj Federaciji i Turskoj.

(173)

Zbog nedostupnosti smislenih podataka o uvozu/izvozu i/ili financijskih podataka proizvođača ACF-a u Armeniji i Indoneziji, navedene zemlje nisu dalje ispitivane kao potencijalne reprezentativne zemlje.

(174)

Nakon prve bilješke Xiamen je tvrdio da bi Komisija trebala Maleziju smatrati mogućom reprezentativnom zemljom. Taj proizvođač izvoznik izjavio je da se u Maleziji proizvodi dovoljno reprezentativnih količina aluminijske folije i uputio na dva društva koja proizvode predmetni proizvod, Alcom i UACJ Foil Malaysia. Xiamen je ponovio svoju tvrdnju nakon druge bilješke.

(175)

Prvo, Komisija je primijetila da su u Maleziji na snazi trgovinska ograničenja izvoza u obliku zahtjeva za licenciranje i izvoznih poreza povezanih s lomljevinom od aluminija. Taj faktor proizvodnje otprilike čini između 5 % i 10 % troškova proizvodnje. Drugo, čini se da Alcom nije proizvodio ACF, a UACJ Foil Malaysia poslovao je s gubitkom na temelju najnovijih financijskih podataka dostupnih za 2019. (razdoblje koje se djelomično preklapa s razdobljem ispitnog postupka) u bazi podataka Dun&Bradstreet („D&B”) (91). Konačno, bilješke sadržavaju poseban prilog, u kojem su stranama dane smjernice za dostavljanje informacija o mogućim dodatnim reprezentativnim zemljama i/ili društvima za potrebe članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Xiamen nije dostavio informacije u skladu s potrebnim standardom i razinom detalja koji su propisani navedenim prilogom. Zbog prethodno navedenih razloga tvrdnja društva Xiamen morala se odbaciti.

(176)

Nadalje, za Rusiju je utvrđeno da su na snazi ograničenja izvoza u obliku izvoznog poreza za lomljevinu od aluminija (92), značajan nusproizvod koji se u određenoj mjeri može ponovno upotrijebiti u procesu proizvodnje ACF-a. Nadalje, većina limova za izradu folija (što je ključni ulazni materijal za proizvodnju ACF-a i čini više od 90 % troškova proizvodnje, ovisno o proizvodnom procesu) uvozi se iz Kine ili iz zemalja navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 (93) („Uredba 2015/755”). Komisija je stoga isključila Rusiju iz razmatranja te je u bilješkama odredila i podrobnije analizirala Brazil i Tursku kao potencijalne reprezentativne zemlje.

(177)

Nakon prve bilješke svi proizvođači izvoznici u uzorku tvrdili su da Brazil nije odgovarajuća reprezentativna zemlja s obzirom na postojanje različitih poremećaja na brazilskom tržištu aluminija. Tvrdili su i da je društvo Novelis do Brasil Ltda, koje je Komisija predložila kao reprezentativnog proizvođača, neprikladno, posebno s obzirom na neuobičajeno visoku razinu prijavljene dobiti, za koju se smatralo da nije reprezentativna za predmetni industrijski sektor i da nije primjerena za upotrebu u ovom predmetu.

(178)

Komisija je svjesna da su brazilska tijela 29. srpnja 2020. pokrenula antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom proizvodâ od aluminija iz Kine u Brazil (Okružnica br. 46 od 28. srpnja 2020. – „Okružnica 46.” – Brazilskog tajništva za vanjsku trgovinu – „SECEX”) (94). Opseg proizvoda iz ispitnog postupka naveden u Okružnici 46. uvelike se preklapao s opsegom predmetnog proizvoda iz ovog ispitnog postupka, kako je definiran u prethodnom odjeljku 2. U Okružnici 46. objavljeni su, u obliku indeksa, i rezultati poslovanja podnositelja pritužbe (tri društva, uključujući Novelis do Brasil), koji su pokazali da su podnositelji pritužbe u razdoblju od 2015. do 2019. zabilježili gubitke.

(179)

Na temelju tih dokaza Komisija je smatrala malo vjerojatnim da je prijavljena dobit društva Novelis do Brasil (19,4 % u najnovijem financijskom razdoblju) ostvarena u odnosu na predmetni proizvod. U tom pogledu, s obzirom na to da društvo proizvodi širok asortiman proizvoda, Komisija je smatrala da je takva dobit najvjerojatnije i u velikoj mjeri ostvarena u vezi s drugim proizvodima koje proizvodi Novelis do Brasil, kao što su proizvodi za aeronautičku ili automobilsku industriju te limenke za piće.

(180)

Komisija je stoga smatrala da podaci društva Novelis do Brasil nisu odgovarajuća referentna vrijednost za utvrđivanje razumnih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti za proizvod iz ispitnog postupka. Stoga je Komisija u fazi druge bilješke odbacila Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i usredotočila svoju analizu na Tursku.

(181)

Analiza uvoza glavnih faktora proizvodnje u Tursku pokazala je da na uvoz lima za izradu folija u Tursku nije znatno utjecao uvoz iz Kine ili bilo koje od zemalja navedenih u Prilogu I. Uredbi 2015/755. Nadalje, utvrđeno je da su za Tursku dostupni precizniji podaci o uvozu za glavne ulazne materijale (uključujući lim za izradu folija) u usporedbi s Brazilom.

(182)

U ovom je predmetu Komisija pronašla dva turska proizvođača ACF-a (Assan Aluminyum i Asaş Aluminyum). Dok je društvo Assan Aluminyum u financijskoj godini 2019. (koja se djelomično preklapa s razdobljem ispitnog postupka) poslovalo s gubitkom, dobit društva Asaş Aluminyuma 2019. gotovo je dosegnula prag isplativosti. Komisija u tom pogledu zamjećuje da, kako je navedeno u članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Dobit koja je skoro dosegnula prag isplativosti ne može se smatrati razumnom dobiti, posebno s obzirom na razinu dobiti koju su postigla druga turska društva u industriji aluminija (95). Stoga se podaci za društvo Asaş Aluminyum kao proizvođača ACF-a privremeno nisu smatrali odgovarajućom referentnom vrijednosti.

(183)

U nedostatku odgovarajuće referentne vrijednosti za utvrđivanje razumnih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti za proizvod iz ispitnog postupka u Turskoj, Komisija je privremeno smatrala da bi podaci društava u sektoru koji proizvodi sličan proizvod mogli biti primjereni u tim okolnostima. Točnije, Komisija je smatrala da bi bilo prikladno upotrijebiti podatke turskih društava koja djeluju u sektoru proizvoda od ekstrudiranog aluminija. Komisija je svoj zaključak temeljila na znanju i informacijama koje su već dostupne u drugom nedavnom antidampinškom ispitnom postupku (96) u istom sektoru (aluminija) i obuhvaćaju sličan proizvod i slično razdoblje, odnosno proizvode od ekstrudiranog aluminija. To je potom upotpunjeno dodatnim istraživanjima.

(184)

Proizvodi od ekstrudiranog aluminija proizvodi su koji imaju sličan sastav izvornog materijala kao ACF. Što se tiče postupka proizvodnje, aluminij se može oblikovati u razne proizvode ekstrudiranjem, valjanjem ili lijevanjem. Proizvodi od ekstrudiranog aluminija, zajedno s ACF-om, smatraju se poluproizvodima od aluminija, pa stoga pripadaju istoj općoj kategoriji proizvoda. Nadalje, društva koja proizvode proizvode od ekstrudiranog aluminija u nekim slučajevima proizvode i druge aluminijske proizvode, uključujući valjane proizvode koji obuhvaćaju i ACF (za više pojedinosti vidjeti uvodnu izjavu 193.). To opravdava izbor proizvođača proizvoda od ekstrudiranog aluminija za utvrđivanje dobiti i troškova prodaje te općih i administrativnih troškova u reprezentativnoj zemlji.

(185)

Za potrebe ovog predmeta najprije je utvrđena dostupnost podataka društava za financijsku godinu 2019., koja obuhvaća polovinu razdoblja ispitnog postupka. Za 2020. nisu bili dostupni financijski podaci. Nakon toga su odabrana društva koja su ostvarila dobit (97) u navedenom financijskom razdoblju. Utvrđeno je da od navedenih društava tri društva (98) 2019. pokazuju razumnu razinu profitabilnosti na temelju podataka iz baze podataka D&B.

(186)

Nadalje, na temelju dodatnog istraživanja koje je provela Komisija, uočeno je da su Asaş Aluminyum (proizvođač ACF-a) i još dva društva koja je Zhongji naveo u svojim primjedbama kao odgovor na prvu bilješku (P.M.S. Metal Profil Aluminyum Sanayi Ve Ticaret Anonim Sirketi i Cansan Aluminyum Profil Sanayi Ve Ticaret Anonim Sirketi), osim proizvodnje ostalih poluproizvoda od aluminija uključeni i u proizvodnju proizvoda od ekstrudiranog aluminija (99). Nadalje, financijski podaci za P.M.S. Metal i Cansan Aluminyum lako su dostupni u bazi podataka D&B, a za razliku od društva Asaş Aluminyum navedena društva 2019. su ostvarila i razumne razine dobiti. Stoga Komisija i ta dva društva smatra reprezentativnim proizvođačima u Turskoj za potrebe ovog predmeta (za potpuni popis odabranih društava vidjeti uvodnu izjavu 223.).

(187)

Kao odgovor na drugu bilješku, svi proizvođači izvoznici u uzorku protivili su se upotrebi podataka o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima i podataka o dobiti za društva iz sektora proizvoda od ekstrudiranog aluminija, pozivajući umjesto toga na upotrebu odgovarajućih podataka turskih proizvođača ACF-a (upotrebom stvarnih ili prilagođenih brojki) ili proizvođača drugih aluminijskih proizvoda, poput aluminijske folije. Društva su tvrdila da se proizvodi od ekstrudiranog aluminija i ACF ne odnose na istu opću kategoriju proizvoda i/ili sektora i da ne postoji povezanost između ta dva proizvoda, ni u pogledu fizičkih ni u pogledu tehničkih karakteristika, krajnjih upotreba, proizvodnog procesa ili troška proizvodnje.

(188)

Prvo se podsjeća na to da Komisija nastoji utvrditi stvarne, razumne i nenarušene brojke o dobiti i troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima u reprezentativnoj zemlji. Kako je navedeno u drugoj bilješci, u potrazi za takvim odgovarajućim referentnim vrijednostima Komisija u nedostatku reprezentativnog proizvođača ACF-a prema potrebi može razmotriti i proizvođače koji proizvode proizvod u istoj općoj kategoriji i/ili sektoru proizvoda iz ispitnog postupka. Iako određena svojstva, krajnja namjena, proizvodni procesi i troškovi proizvodnje za ACF i ekstrudirani aluminij možda nisu identični, ti se aspekti u ovom predmetu ne mogu smatrati presudnima. Uz razloge navedene u uvodnoj izjavi 184., industrija proizvoda od ekstrudiranog aluminija pripada istoj općoj kategoriji ekonomske djelatnosti i industrije kao proizvodnja ACF-a, među ostalim i na temelju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti u Uniji (100).

(189)

Kad je riječ o tvrdnji da bi Komisija trebala upotrijebiti proizvođače drugih aluminijskih proizvoda, točnije aluminijske folije (koja nije ACF), ta strana nije objasnila kako su taj proizvod i njegove karakteristike i upotreba primjereniji od proizvoda od ekstrudiranog aluminija i kako se može usporediti s njima. Nadalje, proizvođači izvoznici nisu predložili proizvođače aluminijske folije iz potencijalne reprezentativne zemlje za koje su dostupni financijski podaci i koji ostvaruju razumnu dobit. U svakom slučaju, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 190. u nastavku, društva koja su privremeno upotrijebljena u ovom ispitnom postupku reprezentativna su za širu skupinu proizvoda od aluminija, uključujući valjane proizvode.

(190)

Drugo, društva koja se smatraju prikladnima u kontekstu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe često proizvode više proizvoda. Isto tako, uobičajeno je i da razina detaljnosti javno dostupnih financijskih podataka prikladnih društava u reprezentativnoj zemlji ne omogućuje detaljniju analizu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti na razini pojedinačnih proizvoda. Slično tome, u ovom su predmetu financijski podaci o utvrđenim proizvođačima proizvoda od ekstrudiranog aluminija dostupni samo na agregatnoj razini u bazi podataka D&B dok, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 186., neki proizvođači proizvoda od ekstrudiranog aluminija proizvode i druge poluproizvode od aluminija. Stoga su dostupni financijski podaci za društva koja proizvode proizvode od ekstrudiranog aluminija reprezentativni ne isključivo za situaciju na tržištu proizvoda od ekstrudiranog aluminija, već i za tržište šire grupe proizvoda, uključujući valjane proizvode. Zahtjev za upotrebu alternativnih financijskih podataka stoga je odbijen.

(191)

Nadalje, svi proizvođači izvoznici u uzorku izrazili su neslaganje s činjenicom da je Komisija zanemarila društvo Asaş Aluminyum (proizvođača ACF-a) zbog preniske dobiti, ali je uzela u obzir sva profitabilna društva koja proizvode proizvode od ekstrudiranog aluminija, neovisno o njihovoj pojedinačnoj razini dobiti, kao potencijalno reprezentativne proizvođače. Zhongji je dalje tvrdio da profitabilnost društva Asaş Aluminyum nije bila nerazumna za industriju ACF-a.

(192)

Komisija je primijetila da je upotreba objedinjenih i ponderiranih financijskih podataka skupa društava s podacima koji pokazuju razumnu dobit (iznad negativne dobiti ili na pragu isplativosti) primjerenija od ispitivanja uspješnosti samo jednog proizvođača za potrebe pronalaženja razumnog iznosa za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 177. i u bilješkama u dokumentaciji, u ovom predmetu dobit koja je blizu praga isplativosti, a koja se temelji isključivo na podacima jednog društva, ne može se smatrati razumnom dobiti u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

(193)

Zhongji je nadalje tvrdio da se Komisijini nalazi o financijskim podacima koje treba upotrijebiti za reprezentativne proizvođače moraju revidirati nakon što budu dostupni podaci za 2020. Prema navodima društva Zhongji pandemija bolesti COVID-19 uglavnom nije utjecala na podatke za 2019. za kineske i ostale proizvođače u potencijalnim reprezentativnim zemljama, dok je pandemija u potpunosti utjecala na podatke za 2020.

(194)

Komisija je prvo napomenula da je pandemija bolesti COVID-19 proglašena tek u ožujku 2020. (101), što znači da se preklapala s razdobljem ispitnog postupka u samo jednom tromjesečju. Drugo, razdoblje ispitnog postupka obuhvaćalo je razdoblje od srpnja 2019. do lipnja 2020., što znači da su podaci za 2019. i 2020. podjednako relevantni za Komisijinu ocjenu. U svakom slučaju, Komisija za 2020. nije pronašla nijedan raspoloživ financijski podatak relevantan za ovaj predmet. Nadalje, tvrdnja društva Zhongji o utjecaju pandemije bolesti COVID-19 na proizvođače neutemeljena je i, s obzirom na uspješnost proizvođača izvoznika u uzorku u razdoblju ispitnog postupka u usporedbi s 2019., čini se nevjerodostojnom.

(195)

Zaključak je da su financijski podaci za reprezentativni skup proizvođačâ proizvoda od ekstrudiranog aluminija koji se smatraju pokazateljima stanja te razine dobiti u segmentu poluproizvoda od aluminija (uključujući ACF) dostupni i smatraju se odgovarajućim za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(196)

Budući da je na temelju svih prethodno navedenih elemenata utvrđeno da je Turska primjerena reprezentativna zemlja u ovoj fazi ispitnog postupka, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(197)

S obzirom na prethodno navedenu analizu i u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, Komisija namjerava (u skladu s drugom bilješkom) upotrijebiti Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i upotrijebiti financijske podatke proizvođačâ proizvoda od ekstrudiranog aluminija kako su navedeni u uvodnoj izjavi 223.

(198)

Na temelju podataka koje su dostavile zainteresirane strane i drugih relevantnih podataka dostupnih u dokumentaciji, Komisija je u prvoj bilješci sastavila početni popis faktora proizvodnje, kao što su materijali, energija i rad, koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka.

(199)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe Komisija je utvrdila i izvore koji će se upotrebljavati za utvrđivanje nenarušenih cijena i referentnih vrijednosti. Glavni izvor koji je Komisija predložila za upotrebu uključivao je bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”). Konačno, Komisija je utvrdila oznake Harmoniziranog sustava („HS”) za faktore proizvodnje za koje se u prvoj bilješci smatralo da će biti upotrijebljeni za analizu podataka iz baze podataka GTA, na temelju informacija koje su dostavile zainteresirane strane.

(200)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne informacije o nenarušenim vrijednostima za svaki od faktora proizvodnje navedenih u prvoj bilješci. Komisija je potom u drugoj bilješci ažurirala podatke za brojne faktore proizvodnje na temelju primjedbi zaprimljenih od zainteresiranih strana.

(201)

Komisija je nadalje utvrdila da će se brojni faktori proizvodnje koji su prvotno navedeni u bilješkama zanemariti za potrebe izračuna uobičajene vrijednosti jer ih nijedan proizvođač izvoznik u uzorku zapravo nije upotrebljavao u procesu proizvodnje ACF-a (za više pojedinosti vidjeti i uvodne izjave od 230. do 231.).

(202)

S obzirom na prethodna razmatranja, utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i njihovi izvori za Tursku kako bi se odredila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 2.

Faktori proizvodnje ACF-a

(203)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu uvoznu cijenu (CIF) u reprezentativnoj zemlji, kako je navedena u bazi podataka GTA, iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a, a navedene su u Prilogu I. Uredbi 2015/755. Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine jer je zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe (vidjeti prethodno navedeni odjeljak 3.3.1.). Budući da nije bilo dokaza da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvoz. Ponderirana prosječna uvozna cijena prema potrebi je prilagođena za uvozne carine.

(204)

Komisija je troškove prijevoza koje proizvođači izvoznici koji surađuju snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina i zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušene troškove prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer između troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(205)

Za mali broj čimbenika proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuju činili su zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka. Budući da vrijednost koja je za njih upotrijebljena nije imala znatan utjecaj na izračune dampinške marže, neovisno o upotrijebljenom izvoru, Komisija je te čimbenike proizvodnje tretirala kao potrošni materijal, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 227.

(206)

Kao odgovor na drugu bilješku društvo Zhongji tvrdilo je da baze podataka na koje se Komisija poziva (posebno GTA i D&B) nisu općenito dostupne, dostupne su samo pretplatnicima i da strane bez pretplate ne mogu primjereno ostvariti svoja prava na obranu. Nadalje, Zhongji je izrazio sumnju u pouzdanost podataka uključenih u bazu podataka D&B, pozivajući se na netočnosti otkrivene u podacima unesenima u bazu podataka za hongkonško društvo povezano s društvom Zhongji. Konačno, Zhongji je tvrdio da Komisija u drugoj bilješci nije objavila ažurirane vrijednosti koje su se trebale upotrijebiti za svaki faktor proizvodnje ni osnovne izvore podataka i izvršene izračune.

(207)

Prvo Komisija je napomenula da, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe, podaci ne moraju biti „javno dostupni”, nego „lako dostupni”. Komisija je napomenula da „javno dostupni” znači dostupni široj javnosti, dok „lako dostupni” znači dostupni svima, pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti, kao što je plaćanje naknade. Drugo, baza podataka D&B sveobuhvatan je i široko upotrebljavan i priznat poslovni imenik, koji je Komisija neselektivno upotrijebila za pronalaženje proizvođača u potencijalnim reprezentativnim zemljama. Sve moguće netočnosti unesene u bazu podataka za povezano društvo društva Zhongji u Hong Kongu nisu potkrijepljene dokazima. Zapisi za to društvo nisu dostupni ni u bazi podataka D&B (102), a osim toga, izvadak koji je dostavilo društvo Zhongji uključuje modele, a ne stvarne prihode. U svakom slučaju, navodne netočnosti ne bi mogle ugroziti pouzdanost podataka koje je Komisija upotrijebila u ovom predmetu jer podaci za povezano društvo društva Zhongji u Hong Kongu ni na koji način nisu upotrijebljeni za potrebe primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Treće, sve relevantne informacije upotrijebljene za izračun uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike, uključujući sve osnovne podatke i detaljne izračune, stavljene su na raspolaganje proizvođačima putem općih objava ili objava specifičnih za društvo, što je navedenim društvima omogućilo da propisno ostvare svoja prava na obranu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(208)

Kao odgovor na drugu bilješku, Donghai i Zhongji u više su navrata osporavali uključivanje uvozne carine koja se plaća u reprezentativnoj zemlji za svaku ulaznu sirovinu koja se upotrebljava u izračunu uobičajene vrijednosti. Prema navodima društva Zhongji uključivanjem uvoznih carina u trošak Komisija narušava te troškove i ne dobiva nenarušene troškove proizvodnje u Kini. Zhongji je nadalje tvrdio da odgovarajući troškovi u Kini, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe, ne uključuju uvozne carine jer se ulazni materijali proizvode na domaćem tržištu. Nadalje i u istom smislu, budući da se u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe procjena izvršava za svakog izvoznika i proizvođača zasebno, Donghai je tvrdio da se uključivanje uvoznih carina za sirovine koje su kineska društva kupila na domaćem tržištu ne može smatrati razumnim.

(209)

Napominje se da je za potrebe primjene članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe cilj utvrditi nenarušene cijene ulaznih materijala na reprezentativnim tržištima. Ako nisu dostupni podaci o domaćim cijenama u mogućim reprezentativnim zemljama (što je i ovdje slučaj), primjenjuju se podaci o uvoznim cijenama koji su lako dostupni Komisiji. Da bi se došlo do razumne približne vrijednosti koja predstavlja nenarušenu domaću cijenu na domaćem tržištu odabrane reprezentativne zemlje, utvrđene uvozne cijene potrebno je prilagoditi dodavanjem relevantnih uvoznih carina jer one utječu i na stvarnu cijenu na domaćem tržištu. Isključe li se uvozne carine, cijena ne bi bila reprezentativna za tržišnu cijenu u reprezentativnoj zemlji. Nadalje, ta je ocjena provedena zasebno za svakog proizvođača izvoznika u uzorku pri utvrđivanju zasebnih dampinških marži. Stoga su se tvrdnje tih strana morale odbaciti.

(210)

Kao odgovor na drugu bilješku, Donghai i Zhongji tvrdili su da je lomljevina od aluminija koju stvaraju tijekom postupka proizvodnje ACF-a jednake ili slične čistoće kao aluminijski ingot i da se lomljevina upotrebljavala na isti način kao aluminijski ingoti u fazi lijevanja. Stoga bi se, prema navodima tih društava, oznaka HS koju je Komisija navela u bilješkama (7602 00) ili čak osmeroznamenkasta oznaka 7602 00 90 odnosila na drugi proizvod, odnosno na lomljevinu od aluminija iz različitih izvora, manje čistoće i različitog sastava slitina, što ne odgovara kvaliteti lomljevine koju društva stvarno proizvode.

(211)

Prvo, na temelju dokaza koje su društva Donghai i Zhongji dostavila tijekom provjere na daljinu Komisija je utvrdila da se cijena lomljevine od aluminija koju upotrebljavaju (i prodaju) ti proizvođači izvoznici nije određivala na istoj razini kao aluminijski ingoti, nego je smanjena ovisno o vrsti kako bi odražavala čistoću lomljevine. Stoga je potvrđeno da je cijena aluminijskog ingota bila viša od cijene proizvedene lomljevine od aluminija.

(212)

Drugo, Komisija je utvrdila da se u skladu s relevantnom oznakom robe prema turskoj nomenklaturi razlikuju takozvana proizvodna lomljevina pod osmeroznamenkastom oznakom robe 7602 00 19 i lomljevina pod osmeroznamenkastom oznakom robe 7602 00 90. Na temelju Komisijina pregleda odgovarajućih oznaka i argumenata koje su strane iznijele, čini se da oznaka robe 7602 00 19 bolje odražava vrstu lomljevine koju koriste i proizvode društva Donghai i Zhongji. Stoga je Komisija odlučila da će kao referentnu vrijednost upotrijebiti uvoznu cijenu lomljevine pod oznakom robe 7602 00 19, a ne uvoznu cijenu ingota kako su predložila društva.

(213)

Kao odgovor na drugu bilješku Zhongji je tvrdio da upućivanje na turske podatke o uvozu iz baze podataka GTA u kojima se upotrebljava osmeroznamenkasta oznaka robe za lim za izradu folija (7606 12 92) nije reprezentativno i ne odgovara troškovima društva Zhongji za lim za izradu folija. Točnije, Zhongji je tvrdio da su turske cijene iz baze podataka GTA više od cijena u Uniji. Nadalje, prema navodima tog društva, podaci o uvozu za oznaku robe 7606 12 92 obuhvaćaju i uvoz lima za izradu folija koji se upotrebljava za dijelove zrakoplova i u automobilskoj industriji, što je navodno rezultiralo značajnom inflacijom cijena. Nadalje, društvo Zhongji tvrdilo je da se u podacima iz GTA-a ne razlikuju vrste slitina. Iako društvo Zhongji u svojem limu za izradu folija upotrebljava samo određene jeftinije vrste slitina, podaci iz baze GTA na koje se Komisija oslanja odnosili su se na sve slitine. Zhongji je stoga zatražio prilagodbu podataka iz baze podataka GTA na temelju cijene određene slitine slične, u smislu kemijskih i metalnih sastavnica, vrstama koje je Zhongji upotrijebio u izvješću društva CRU (103). Zhongji je tvrdio da se i sama pritužba temeljila na podacima društva CRU, posebno u kontekstu Turske kao reprezentativne zemlje. Donghai je iznio sličnu tvrdnju, tvrdeći da su podaci iz izvješća društva CRU prikladniji za upotrebu jer omogućuju razlikovanje proizvoda na temelju određenih vrsta slitina. Konačno, Zhongji je tvrdio da su za nekoliko uvoznih transakcija uključenih u bazu podataka GTA za uvoz lima za izradu folija navedene neobično visoke jedinične cijene i da ih treba isključiti.

(214)

Najprije se podsjeća na to da je u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe Komisija imala za cilj utvrditi odgovarajuće troškove proizvodnje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao zemlja izvoznica ili, ako je smatrala prikladnim, nenarušene međunarodne cijene, troškove ili referentne vrijednosti (104).

(215)

U ovom su predmetu cijene uvoza u Tursku dostupne u bazi podataka GTA (105). Kada je riječ o limu za izradu folija, podaci u bazi podataka GTA dostupni su na osmeroznamenkastoj razini, što Komisiji omogućuje da posebno utvrdi uvoz lima za izradu folija debljine koju koriste proizvođači ACF-a (debljina manja od 3 mm). Osmeroznamenkastom oznakom jednako se isključuje lim za izradu folija koji je deblji i folija namijenjena drugim krajnjim upotrebama, kao što su lim za limenke za piće ili prevučeni lim za izradu folija. Stoga podaci iz baze GTA na osmeroznamenkastoj razini ne samo da obuhvaćaju sve vrste lima za izradu folija koje se upotrebljavaju u proizvodnji ACF-a, nego i u znatnoj mjeri isključuju vrste lima za izradu folija koje se upotrebljavaju u drugim primjenama. Stoga su takvi podaci primjereni za potrebe primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(216)

Nadalje, za razliku od podataka iz baze podataka GTA, koji pouzdano obuhvaćaju lim za izradu folija koji upotrebljavaju proizvođači ACF-a, podaci iz izvješća društva CRU imaju brojna svojstva koja ih čine manje prikladnima za upotrebu. Prvo, podaci iz izvješća društva CRU na koje upućuju društva Donghai i Zhongji odnose se samo na cijene lima za izradu folije od određene slitine tipa 1050. S druge strane, proizvođači izvoznici u uzorku nisu upotrebljavali samo različite slitine serije 1xxx nego i znatne količine slitina serije 8xxx, za koje se zna da su vrhunske kvalitete (što je potvrđeno i tijekom provjere na daljinu s društvom Zhongji) i zato su skuplje od slitina serije 1xxx. Stoga se cijena slitine 1050 ne može smatrati reprezentativnom za cijenu lima za izradu folija koji proizvođači ACF-a stvarno koriste u procesu proizvodnje. Nadalje, cijene iz izvješća društva CRU koje su predložile strane odnosile su se na cijene u nekoliko država članica Unije (Njemačka, Italija, Francuska) i Ujedinjenoj Kraljevini, te stoga nisu odražavale ni situaciju u reprezentativnoj zemlji sa sličnom razinom gospodarskog razvoja ni međunarodne referentne vrijednosti. Nadalje, iako su podaci iz izvješća društva CRU upotrijebljeni u pritužbi, to je bilo za potrebe određivanja proizvodnog kapaciteta i potrošnje ACF-a u Turskoj, a ne radi utvrđivanja referentnih vrijednosti za faktore proizvodnje.

(217)

Konačno, Komisija je razmotrila dostupne podatke o uvozu za lim za izradu folija u cjelini. Upotreba prosječne cijene smanjuje utjecaj bilo kakvih potencijalno neuobičajenih cijena na donjoj i gornjoj granici raspona te jednako odražava kombinaciju različitih kvaliteta upotrijebljene sirovine (u ovom slučaju npr. vrste slitina serija 1xxx i 8xxx) na predmetnom reprezentativnom tržištu.

(218)

Kako bi utvrdila referentnu vrijednost za troškove rada, Komisija je upotrijebila najnovije statističke podatke koje je objavio Turski zavod za statistiku (106). Taj zavod objavljuje detaljne informacije o troškovima rada u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj. Komisija je utvrdila referentnu vrijednost na temelju troškova rada po satu za 2016. za ekonomsku djelatnost C.24 (proizvodnja osnovnih metala) (107). Vrijednosti su nadalje prilagođene inflaciji s pomoću indeksa cijena domaćih proizvođača (108) koji je objavio Turski zavod za statistiku kako bi odražavale troškove za razdoblje ispitnog postupka.

(219)

Društva Donghai i Zhongji tvrdila su da je u smislu referentnih vrijednosti koje se upotrebljavaju za rad proizvodnja ACF-a bliža djelatnostima pod oznakom 25 (Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme), odnosno iz razreda 25.50 (Kovanje, prešanje, štancanje i valjanje metala; metalurgija praha) ili razreda 25.92 (Proizvodnja ambalaže od lakih metala), a ne djelatnostima pod oznakom C.24. Nadalje, Zhongji je tvrdio da su neki proizvođači iz Unije (Amcor i Carcano Antonio) razvrstani u NACE razred 25.92.

(220)

Komisija je primijetila da na temelju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti u Uniji (koja je u skladu s međunarodnom, UN-ovom klasifikacijom) proizvodnja aluminija pripada u odjeljak 24., točnije u skupinu 24.4 (Proizvodnja plemenitih i ostalih obojenih metala) i razred 24.42 (109). Navedeni razred obuhvaća proizvodnju aluminija, uključujući djelatnosti kao što su proizvodnja poluproizvoda od aluminija i proizvodnja aluminijske folije za umatanje. Činjenica da bi se neke proizvođače ACF-a moglo razvrstati u drugi NACE razred (primjerice 25.92) jednostavno znači da ta društva proizvode, među ostalim, i metalnu ambalažu, koja se ne smatra ACF-om. Stoga je Komisija smatrala da je ispravno utvrdila referentnu vrijednost tako što je upotrijebila troškove rada za ekonomsku djelatnost C.24 (proizvodnja osnovnih metala) kao osnovu i tvrdnje tih strana morale su se odbaciti.

(221)

Kako bi utvrdila referentnu cijenu električne energije, Komisija je upotrijebila cijene električne energije za društva (industrijske korisnike) u Turskoj koje je objavio Turski zavod za statistiku (110). Referentna vrijednost utvrđena je na temelju cijene električne energije objavljene 23. rujna 2020. Navedena cijena predstavlja prosjek za drugo polugodište 2019. i prvo polugodište 2020. Komisija je podatke o industrijskim cijenama električne energije upotrijebila u kategoriji potrošnje koja iznosi 70 000 ≤ T < 150 000 MWh odnosno > 150 000 MWh. Komisija je upotrijebila cijene na neto razini (bez PDV-a).

(222)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u prethodno navedene faktore proizvodnje.

(223)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti, Komisija je upotrijebila troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit pet društava u Turskoj, za koja je utvrđeno da proizvode sličan proizvod (među ostalim polugotovim proizvodima od aluminija), tj. proizvode od ekstrudiranog aluminija kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 190. do 196. Kako je navedeno u tim uvodnim izjavama, Komisija je upotrijebila brojke koje se odnose na financijske podatke iz 2019. jer su to bili najnoviji dostupni podaci, koji se k tome preklapaju s razdobljem ispitnog postupka za polovinu godine. Upotrijebljeni su podaci za sljedećih pet društava:

(224)

Na temelju prethodno opisanih nenarušenih cijena i referentnih vrijednosti Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(225)

Kako bi utvrdila nenarušene troškove proizvodnje za svaki pravni subjekt koji proizvodi i izvozi predmetni proizvod, Komisija je za svakog proizvođača izvoznika faktore proizvodnje kupljene od povezanih i nepovezanih strana zamijenila faktorima proizvodnje iz tablice 2.

(226)

Prvo, Komisija je nenarušene troškove proizvodnje utvrdila na temelju faktora proizvodnje koje je kupilo svako društvo. Zatim je primijenila nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih faktora proizvodnje svakog proizvođača izvoznika koji surađuje. Komisija je troškove proizvodnje umanjila za nenarušene troškove nusproizvoda koji su ponovo korišteni u proizvodnom postupku.

(227)

Drugo, kako bi dobila ukupne nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje. Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju uvećani su za troškove potrošnih materijala iz uvodne izjave 205. i zatim izraženi kao udio u troškovima proizvodnje koje je stvarno imao svaki proizvođač izvoznik. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(228)

Komisija je na kraju dodala troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit, utvrđene na temelju pet turskih društava (vidjeti uvodnu izjavu 223.). Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troška prodane robe i primijenjeni na nenarušene ukupne troškove proizvodnje iznosili su 8,7 %. Dobit izražena kao postotak troška prodane robe i primijenjena na ukupne nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 7,5 %.

(229)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(230)

Donghai je tvrdio da bi se s njegovim subjektom koji proizvodi ACF trebalo postupati, zajedno s drugim subjektima koji pripadaju istoj korporativnoj skupini („grupa Nanshan”), na konsolidirani način kada je riječ o izračunu uobičajene vrijednosti, tj. Komisija bi trebala razmisliti o tome da samo cijene faktora proizvodnje koje je grupa Nanshan na početku proizvodnog procesa kupovala od nepovezane strane zamijeni referentnim vrijednostima cijena. Donghai je u tom kontekstu uputio na Komisijinu praksu u pogledu primjene koncepta „jedinstvenog gospodarskog subjekta” u svrhu utvrđivanja izvozne cijene. Slično tome, Zhongji je tvrdio da je njegov subjekt koji proizvodi ACF većinu limova za izradu folija nabavljao od povezanih društava i da bi Komisija trebala uzeti u obzir komponente troškova (za proizvodnju lima za izradu folija) tih povezanih društava pri izračunu uobičajene vrijednosti proizvodnog subjekta društva Zhongji. Prema navodima društva Zhongji činjenica da je proizvodni subjekt društva Zhongji bio dio integrirane grupe društava i nabavljao sirovine od povezanih subjekata trebala bi se propisno uzeti u obzir i trebalo bi postupati različito od scenarija u kojem sirovine isporučuju nepovezani dobavljači.

(231)

Kao prvo, Komisija je napomenula da se pojam „jedinstveni gospodarski subjekt” primjenjuje na utvrđivanje izvozne ili domaće cijene, u mjeri u kojoj služi utvrđivanju relevantne cijene nezavisnim kupcima i mogućih prilagodbi tih cijena kada se domaća ili izvozna prodaja obavlja preko povezanog trgovca. Nasuprot tomu, pitanje koje su postavili društva Donghai i Zhongji odnosi se na proizvodni postupak koji primjenjuju i relevantne ulazne materijale koje koriste proizvođači u proizvodnji predmetnog proizvoda. U tom pogledu, dosljedna je praksa Komisije (primijenjena i u predmetnom slučaju) da izračuna uobičajenu vrijednost za svaki pojedinačni subjekt proizvođača izvoznika na temelju određenog proizvodnog procesa i ulaznih materijala koje kupuje svaka pravna osoba koja proizvodi predmetni proizvod. Zahtjev da se proizvodni proces uspostavi na konsolidiranoj osnovi i da se upotrijebe faktori proizvodnje povezanih proizvođača za proizvode na početku proizvodnog lanca osim ACF-a iskrivio bi industrijsku i ekonomsku stvarnost subjekata koji proizvode ACF neopravdanom pretpostavkom da grupa povezanih društava čini jedinstveni integrirani proizvodni subjekt. Stoga su tvrdnje koje su iznijela društva Donghai i Zhongji odbačene.

(232)

Prvi od proizvođača izvoznika u uzorku, Donghai, izvozio je predmetni proizvod u Uniju preko povezanog društva koje se nalazi u Kini, a u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju.

(233)

Nadalje, Donghai je predmetni proizvod prodavao i u Uniji preko dodatnog povezanog društva s poslovnim nastanom u Uniji koje djeluje kao uvoznik. Za tu je prodaju izvozna cijena izračunana na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. Prilagodbe koje se odnose na sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit, izvršene su kako bi se utvrdila pouzdana izvozna cijena na granici Unije.

(234)

Drugo društvo u uzorku, Zhongji, izvozilo je predmetne proizvode izravno nezavisnim kupcima u Uniji i preko povezanog društva sa sjedištem u Hong Kongu. Izvozna cijena za društvo Zhongji bila je stvarno plaćena ili plativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(235)

Konačno, treći proizvođač u uzorku, Xiamen, izvozio je predmetni proizvod preko povezanog društva sa sjedištem u Hong Kongu i u manjim količinama izravno nezavisnim kupcima u Uniji. Izvozna cijena za Xiamen bila je stvarno plaćena ili plativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(236)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođačâ izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(237)

Kako bi osigurala primjerenu usporedbu, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvozna cijena prilagođena je s obzirom na troškove prijevoza, osiguranja, rukovanja i utovara te pakiranja, provizije, popuste, troškove kredita, bankovne naknade, rabate na kraju godine i carine.

(238)

Sva izvozna prodaja predmetnog proizvoda društva Donghai izvršena je preko povezanog domaćeg trgovca u Kini koji je ACF prodavao izravno nezavisnim kupcima u Uniji ili preko povezanog trgovačkog društva u Njemačkoj. Prema navodima društva Donghai domaći je trgovac djelovao kao interni prodajni odjel proizvodnih društava. Na temelju ocjene dostupnih dokaza Komisija je privremeno prihvatila tu tvrdnju, pa za domaćeg trgovca nije izvršena prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i).

(239)

Nadalje, društva Zhongji i Xiamen u razdoblju ispitnog postupka izvozila su ACF u Uniju preko povezanih trgovaca koji se nalaze izvan Unije, u Hong Kongu. Komisija je utvrdila da su funkcije tih trgovaca slične funkcijama zastupnika jer su za svoje usluge dobivali maržu.

(240)

U tom je kontekstu Xiamen zatražio primjenu statusa „jedinstvenog gospodarskog subjekta” na svojeg trgovca sa sjedištem u Hong Kongu. Primjećuje se sljedeće: i. trgovac društva Xiamen ne nalazi se u poslovnim prostorima ili u blizini proizvođača i svoje računovodstvene evidencije vodi u svojim poslovnim prostorima; ii. osim svojih djelatnosti trgovanja trgovac djeluje i kao subjekt za nabavu određenih pomoćnih materijala za grupu te se bavi i poslovima zaštite od rizika i financijskim poslovanjem kao holding društvo grupe; iii. na temelju provjerenog računa dobiti i gubitka vlastita dobit povezanog trgovca uključuje njegove rashode ureda; iv. trgovac je preuzeo rizik da kupci neće ispuniti svoje obveze; v. trgovac plaća troškove prekomorskog prijevoza i bankovne naknade u izvoznoj prodaji predmetnog proizvoda u Uniju; vi. ne prodaje se sva roba koju proizvodi Xiamen preko povezanog trgovca – oko [20 %–30 %] prodaje predmetnog proizvoda EU-u i 100 % prodaje drugih proizvoda EU-u i ostalim trećim zemljama Xiamen obavlja izravno. S obzirom na prethodno navedeno, argument društva Xiamen morao se odbaciti.

(241)

Stoga je izvršena prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) za prodaju preko društava za trgovinu povezanih s društvima Xiamen i Zhongji. Analognom primjenom članka 2. stavka 9., prilagodba se sastojala od odbitka troškova prodaje te administrativnih i općih troškova odgovarajućih društava za trgovinu i nominalne dobiti koja se temelji na profitnoj marži jedinog nepovezanog uvoznika koji surađuje u ovom predmetu.

(242)

Komisija je za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda i ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda kako bi izračunala dampinšku maržu u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(243)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođačâ izvoznikâ u uzorku.

(244)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju izvan uzorka iznosi 69,6 %.

(245)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Kine Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje utvrđena je na temelju obujma izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izraženog kao udio ukupnog obujma izvoza iz predmetne zemlje u Uniju, kako je iskazan u statističkim podacima Eurostata o uvozu.

(246)

Razina suradnje u ovom se slučaju smatra visokom jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio više od 90 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga je Komisija smatrala primjerenim utvrditi dampinšku maržu za cijelu zemlju koja se primjenjuje na sve ostale proizvođače izvoznike koji ne surađuju na razini najviše dampinške marže utvrđene za proizvođače izvoznike u uzorku, odnosno društvo Donghai. Tako utvrđena dampinška marža iznosila je 98,9 %.

(247)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(248)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 39., prijelazno razdoblje za povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a završilo je 31. prosinca 2020. te se na Ujedinjenu Kraljevinu od 1. siječnja 2021. više ne primjenjuje pravo Unije. Stoga je Komisija od zainteresiranih strana zatražila da dostave ažurirane informacije za EU s 27 država članica. Pokazatelji navedeni u nastavku, kao i marža sniženja cijene i marža sniženja ciljnih cijena, stoga su izračunani na temelju podataka za EU s 27 država članica.

(249)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je 11 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(250)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je u iznosu od oko 209 000 tona. Komisija je utvrdila brojku na temelju svih dostupnih informacija koje se odnose na industriju Unije, kao što su odgovori na antidampinške upitnike proizvođača iz Unije koji su uključeni u uzorak te odgovori na makroupitnik proizvođača iz Unije koji nisu uključeni u uzorak. Podaci su unakrsno provjereni s brojkama u pritužbi radi pouzdanosti i cjelovitosti. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 27., tri proizvođača iz Unije u uzorku činila su više od 50 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(251)

Kako bi utvrdila je li industriji Unije nanesena šteta te kako bi odredila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala je li i u kojoj je mjeri daljnju upotrebu proizvodnje istovjetnog proizvoda industrije Unije potrebno uzeti u obzir u analizi.

(252)

Na taj je način, kako bi se dobila što potpunija slika industrije Unije, Komisija pribavila podatke za cjelokupnu djelatnost u području ACF-a te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu.

(253)

Komisija je utvrdila da je dio ukupne proizvodnje proizvođača iz Unije bio namijenjen ograničenom tržištu, kako je prikazano u tablici 3. u nastavku. Ograničeno tržište povećalo se u razmatranom razdoblju, ali ostalo je na relativno niskoj razini od oko 15 % potrošnje u razdoblju ispitnog postupka. Međutim, u ovoj fazi ispitnog postupka Komisija nema uvjerljivih dokaza o tome mogu li društva koja upotrebljavaju ACF za proizvodnju na kraju proizvodnog lanca slobodno izabrati dobavljača ili ne jer se informacije o ograničenoj prodaji i proizvodnji temelje na podacima prikupljenima od društava izvan uzorka. Komisija je privremeno smatrala da među njima može postojati konkurencija, pa se stoga svi tržišni udjeli izračunavaju na temelju ukupne potrošnje u EU-u. U ovoj je fazi to najkonzervativniji pristup i u svakom slučaju ne mijenja nalaze o šteti.

(254)

Komisija je ispitala određene gospodarske pokazatelje povezane s industrijom Unije isključivo na temelju podataka za slobodno tržište. To su sljedeći pokazatelji: obujam prodaje i prodajne cijene na tržištu Unije, rast, obujam izvoza i izvozne cijene, profitabilnost, povrat ulaganja i novčani tok. Gdje je to bilo moguće i opravdano, nalazi ispitivanja uspoređeni su s podacima za ograničeno tržište kako bi se dobila potpuna slika stanja industrije Unije.

(255)

Međutim, ostali gospodarski pokazatelji mogli su se smisleno ispitati samo upućivanjem na cjelokupnu djelatnost, uključujući ograničenu upotrebu industrije Unije. Oni su sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, ulaganja, dionice, zaposlenost, produktivnost, plaće i sposobnost prikupljanja kapitala. Ti pokazatelji ovise o cjelokupnoj djelatnosti, bez obzira na to je li proizvodnja namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu.

(256)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju odgovora proizvođača iz Unije na antidampinški upitnik, makroupitnik te uvoza na temelju podataka Eurostata.

(257)

Potrošnja u Uniji kretala se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 3.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(258)

U razmatranom razdoblju potrošnja se najprije 2018. lagano povećala za manje od 1 %, prije no što se 2019. smanjila za 5 %, a zatim za dodatnih 1 % u razdoblju ispitnog postupka. Stoga se potrošnja u razmatranom razdoblju smanjila za 6 %. Smanjenje su barem djelomično uzrokovale opće smjernice koje je EU 2019. najavio za kružno gospodarstvo, uključujući ciljeve recikliranja osnovnih materijala, kao što su aluminij, čelik, staklo itd. Laminati za koje se upotrebljavaju tanke folije u kombinaciji s drugim osnovnim materijalima, kao što su plastične folije, papir itd., predmet su strogog nadzora jer se teško mogu reciklirati postojećim tehnologijama. To je negativno utjecalo na potražnju za tankom aluminijskom folijom.

(259)

Čini se da pandemija bolesti COVID-19 nije utjecala na potrošnju. Prema informacijama koje su dostavili proizvođači iz Unije, zbog stvaranja zaliha prehrambenih proizvoda potrošnja se na početku pandemije zapravo povećala, ali zatim su ti proizvodi potrošeni u sljedećim mjesecima, što je neznatno smanjilo prodaju prehrambene ambalaže.

(260)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju dviju oznaka TARIC (111) preuzetih iz baze podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju obujma uvoza iz predmetne zemlje u odnosu na obujam ukupne potrošnje u Uniji prikazane u tablici 3.

(261)

Uvoz iz predmetne zemlje u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi.

Tablica 4.

Obujam uvoza i tržišni udio

(262)

Obujam uvoza iz NRK-a povećao se za 21 % u razmatranom razdoblju, a njegov tržišni udio povećao se za pet postotnih bodova te je dosegnuo 23 % u razdoblju ispitnog postupka. Prije pandemije, tj. u 2019., tržišni udio kineskog uvoza dosegnuo je čak 24 %.

(263)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata, koristeći oznake TARIC navedene u uvodnoj izjavi 260.

(264)

Ponderirana prosječna cijena uvoza iz predmetne zemlje tijekom razmatranog razdoblja kretala se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(265)

Prosječne uvozne cijene iz Kine smanjile su se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja, s 2 869 EUR/tona na 2 782 EUR/tona. Te su cijene ostale znatno niže od prodajnih cijena proizvođača iz Unije u uzorku i troška proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja, kako je prikazano u tablici 9.

(266)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(267)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije dobivene su marže sniženja cijena u rasponu od 3,9 % do 14,2 %. Utvrđeno ponderirano prosječno sniženje cijena iznosilo je 10,8 %.

(268)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(269)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 27., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(270)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje procijenila na temelju podataka sadržanih u odgovorima na antidampinški upitnik proizvođača u uzorku i na temelju odgovora na makroupitnik proizvođača koji nisu u uzorku, provjerenih u odnosu na podatke u pritužbi. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(271)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(272)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(273)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(274)

Opseg proizvodnje ostao je gotovo nepromijenjen između 2017. i 2018., a onda se smanjio 2019., a zatim još više u razdoblju ispitnog postupka. Ukupni obujam proizvodnje smanjio se za 13 % u razmatranom razdoblju. Uzimajući u obzir situaciju na slobodnom tržištu i smanjenje prodaje (vidjeti tablicu 7.), kako bi održali proizvodnju i smanjili fiksne troškove, proizvođači iz Unije povećali su svoju ograničenu prodaju (vidjeti tablicu 7.), kao i izvoznu prodaju (vidjeti tablicu 14.). Unatoč tim nastojanjima obujam proizvodnje i dalje je padao.

(275)

Proizvodni kapacitet smanjio se u razmatranom razdoblju za 6 %. Bio je to je odmjeren odgovor namijenjen ograničavanju štete uzrokovane smanjenjem prodaje na slobodnom tržištu, koje je negativno utjecalo na proizvodnju u razmatranom razdoblju. Budući da se proizvodnja smanjivala brže od proizvodnog kapaciteta, iskorištenost kapaciteta pala je za 7 % u razmatranom razdoblju i dosegnula 75 % u razdoblju ispitnog postupka.

(276)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio

(277)

U razmatranom razdoblju ukupna prodaja u EU-u bilježila je negativan trend i dosegnula (–11 %). Najznačajniji pad dogodio se u razdoblju od 2018. do 2019. (–10 %), nakon čega je uslijedio blagi porast od 2 %, što se podudarilo s globalnim poremećajima u lancu opskrbe zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 u NRK-u.

(278)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 253., dio ukupne proizvodnje proizvođačâ iz Unije bio je namijenjen ograničenom tržištu. Taj je dio činio 15 % potrošnje u Uniji tijekom RIP-a te se tijekom razmatranog razdoblja povećao za 12 %. Do rasta je uglavnom došlo u razdoblju od 2018. do 2019. te u razdoblju ispitnog postupka.

(279)

Ukupna prodaja industrije Unije na slobodnom tržištu smanjila se za 15 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udio prodaje industrije Unije na slobodnom tržištu stoga se smanjio sa 63 % u 2017. na 57 % u razdoblju ispitnog postupka. Nakon pada za 5 postotnih bodova u razdoblju od 2018. do 2019. povećao se za 1 postotni bod do kraja razdoblja ispitnog postupka.

(280)

U kontekstu smanjenja potrošnje industrija Unije izgubila je ne samo obujam prodaje u Uniji nego i udio na slobodnom tržištu, kako je dokazano u odjeljku 4.5.2.2.

(281)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

(282)

Zaposlenost se smanjila za 10 % tijekom razmatranog razdoblja jer je industrija Unije pokušala osigurati svoju održivost i uskladiti je s potražnjom na domaćem tržištu.

(283)

Stoga se njezina produktivnost najprije povećala 2018. s 108 na 112 tone po ekvivalentu punog radnog vremena (EPRV), a zatim se smanjila nakon smanjenja obujma proizvodnje. Stoga se ukupna produktivnost smanjila za 3 %. To je zato što je 2018. zaposlenost pala, dok je proizvodnja ostala relativno stabilna. Međutim, od 2019. do kraja RIP-a proizvodnja se smanjila brže od zaposlenosti zbog niže prodaje, što je dovelo do odgovarajućeg smanjenja produktivnosti.

(284)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(285)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(286)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene u Uniji

(287)

Prodajne cijene na slobodnom tržištu najprije su se 2018. povećale s 3 396 EUR/tona na 3 557 EUR/tona. Zatim su se 2019. smanjile na 3 408 EUR/tona, prije nego što su u razdoblju ispitnog postupka dodatno pale na 3 359 EUR/tona.

(288)

Jedinični trošak proizvodnje proizvođača u uzorku 2018. se povećao s 3 423 EUR/tona za 6 %, a 2019. za još 3 %, dosegnuvši tako 3 733 EUR/tona. Ta je brojka bila relativno stabilna tijekom RIP-a. Jedan od proizvođača iz Unije u uzorku imao je troškove povezane s restrukturiranjem (uglavnom otpremnine), što je utjecalo na trošak proizvodnje tijekom RIP-a. Međutim, čak i ako se isključe ti troškovi, jedinični trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku bio bi za 3 % viši tijekom RIP-a nego u 2017.

(289)

Ukupni porast jediničnih troškova proizvodnje u razmatranom razdoblju bio je uglavnom uzrokovan padom obujma proizvodnje za 13 % (15 % za proizvođače iz Unije u uzorku). Osim izvanrednih troškova restrukturiranja, to je posebno vidljivo 2019., kada su ti troškovi bili neznatni, ali je pad proizvodnje bio znatan za proizvođače iz Unije u uzorku (–19 %). Potom su se svi proizvođači iz Unije u uzorku počeli prilagođavati te su se zbog toga i zbog smanjenja uvoza iz NRK-a nakon izbijanja pandemije obujam prodaje i proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka blago poboljšali. To eliminiranje i smanjenje nekih fiksnih troškova rezultiralo je smanjenjem jediničnog troška proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka (ako se ne uzmu u obzir troškovi restrukturiranja).

(290)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(291)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali su se 2018. za 6 %, a zatim su se 2019. smanjili za 7 %. Zatim su se povećali za 26 % tijekom RIP-a, što je rezultat troškova restrukturiranja koje je snosio jedan proizvođač iz Unije. Ako se izuzmu ti izvanredni troškovi, brojka u razdoblju ispitnog postupka iznosila bi [77 000–81 000], što je povećanje od [2–7] % u odnosu na 2017.

(292)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

(293)

Završne zalihe ostale su na razumnoj razini tijekom razmatranog razdoblja. Budući da industrija ACF-a općenito posluje na temelju proizvodnje po narudžbi, taj je pokazatelj manje važan u cjelokupnoj analizi štete.

(294)

Postotak završnih zaliha izražen u odnosu na proizvodnju pokazuje lagani pad 2019. i blagi porast u razdoblju ispitnog postupka. Međutim, to nisu izvanredne promjene u zalihama.

(295)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(296)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotka prometa od te prodaje.

(297)

Prodaja industrije Unije nepovezanim kupcima bilježila je gubitak 2017., nešto manji gubitak 2018., znatan gubitak 2019. i još veći gubitak u razdoblju ispitnog postupka (–9,6 %). Važno je istaknuti da je jedan od proizvođača iz Unije u uzorku započeo restrukturiranje u razdoblju ispitnog postupka. Troškovi tog restrukturiranja, uključujući otpremnine, negativno su utjecali na drugi dio razdoblja ispitnog postupka. Međutim, čak i bez tih izvanrednih troškova proizvođači u uzorku i dalje bi u razdoblju ispitnog postupka poslovali s gubitkom po stopi od –5,6 %.

(298)

Jasno je da je industrija Unije već 2017. pretrpjela štetu. To ne iznenađuje s obzirom na tržišni udio kineskog uvoza (18 % u 2017.) po cijenama nižima i od cijena industrije Unije i od njezinih troškova proizvodnje. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 260. i 261., troškovi proizvođača iz Unije povećali su se više od njihovih cijena, što je dovelo do smanjenja profitabilnosti industrije Unije. Industrija Unije nije mogla povećati cijene onoliko koliko su se povećali troškovi zbog pritiska koji je uvoz iz NRK-a vršio na cijene industrije Unije (i obujmom i niskim cijenama). Naime, u razmatranom razdoblju kineske cijene bile su stalno niske i znatno niže od cijena industrije Unije (vidjeti tablice 5. i 9.), što je ograničilo porast cijena. To je ograničilo rast cijena i uzrokovalo pad profitabilnosti, što se nastavilo tijekom RIP-a. Nakon neznatnog povećanja od 1 % u 2018., kineske cijene smanjile su se za 3 % u 2019. i potom za 0,7 % tijekom RIP-a. Ostale su daleko ispod razine cijena koju je postigla industrija Unije. To je vidljivo i iz znatnih marži sniženja cijena koje su navedene u uvodnoj izjavi 224.

(299)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje neto novčanog toka tijekom razmatranog razdoblja bilo je negativno u skladu s kretanjem profitabilnosti.

(300)

Ulaganja su se u razmatranom razdoblju smanjila za 23 %. Ambiciozni planovi ulaganja zaustavljeni su zbog nedovoljne profitabilnosti. Umjesto njih provedeni su manje ambiciozni planovi.

(301)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kretala se negativno u razmatranom razdoblju, odnosno zabilježen je pad s –2 % u 2017. na –24 % u RIP-u. Takvo kretanje prati smanjenje profitabilnosti industrije Unije.

(302)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 256., proizvođačima iz Unije u uzorku postaje sve teže prikupiti kapital za ulaganja. S obzirom na tako brzi pad povrata ulaganja, sposobnost proizvođača u uzorku za prikupljanje kapitala u budućnosti još je ugroženija.

(303)

U razmatranom razdoblju uvoz ACF-a iz NRK-a, koji je već 2017. bio znatan, znatno se povećao u apsolutnom (+21 %) i relativnom smislu (+5 postotnih bodova tržišnog udjela), dok se potrošnja u EU-u smanjila za 6 %. Tijekom razdoblja ispitnog postupka uvozne cijene proizvođačâ izvoznika u uzorku bile su niže od cijena Unije za prosječno 10,8 %. Bez obzira na utvrđeno posebno sniženje cijena u pogledu proizvođača izvoznika u uzorku, Komisija je primijetila i da su kineske cijene tijekom cijelog razmatranog razdoblja bile stalno niske i znatno niže od cijena industrije Unije (vidjeti tablice 5. i 9.). Industrija Unije nije mogla povećati cijene onoliko koliko su se povećali troškovi zbog pritiska koji je uvoz iz NRK-a vršio na cijene industrije Unije (i obujmom i niskim cijenama).

(304)

Već na početku razmatranog razdoblja industrija Unije pokazivala je znakove štete. To ne iznenađuje s obzirom na to da je tržišni udio kineskog uvoza 2017. iznosio 18 % i njegova je cijena bila znatno niža od cijene industrije Unije (vidjeti tablice 5. i 9).

(305)

Svi makroekonomski pokazatelji, kao što su proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje na tržištu EU-a, tržišni udio, zaposlenost i produktivnost, bilježili su negativan trend u razmatranom razdoblju. Slično tome, negativan trend u razmatranom razdoblju zabilježen je za gotovo sve mikroekonomske pokazatelje, kao što su prodajne cijene na slobodnom tržištu EU-a, trošak proizvodnje, troškovi rada, profitabilnost, završne zalihe, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja. Isti pokazatelji štete negativno su se kretali i u razdoblju od 2017. do 2019., odnosno prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19. Za mnoge pokazatelje situacija u razdoblju ispitnog postupka bila je bolja nego 2019. To je uglavnom posljedica niže razine uvoza iz NRK-a koja je uzrokovana izbijanjem pandemije krajem 2019. i početkom 2020. To dodatno naglašava utjecaj koji taj uvoz ima na cjelokupnu situaciju industrije Unije.

(306)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(307)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. U skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe Komisija je ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije i osigurala da se eventualna moguća šteta prouzročena drugim čimbenicima osim dampinškim uvozom iz predmetne zemlje ne pripiše dampinškom uvozu. Utvrđeni su sljedeći mogući čimbenici: potrošnja; pandemija bolesti COVID-19, navodni nedostatak ulaganja; restrukturiranje industrije Unije; visoki proizvodni troškovi u Uniji; uvoz iz trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije.

(308)

Pogoršanje stanja industrije Unije podudarilo se sa znatnim prodorom uvoza iz Kine, čije su cijene stalno bile niže od cijena industrije Unije i koji je sprečavao rast tržišne cijene Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 224., uvozne cijene proizvođačâ izvoznika u uzorku bile su niže od cijena Unije za prosječno 10,8 %.

(309)

Obujam uvoza iz NRK-a povećao se (kako je prikazano u tablici 4.) s približno 36 660 tona u 2017. na približno 44 276 tona u razdoblju ispitnog postupka, što je povećanje od 21 %. S druge strane, tržišni udio povećao se za 29 %, tj. s 18 % na 23 %. Tijekom istog razdoblja (kako je prikazano u tablici 7.) prodaja industrije Unije na slobodnom tržištu smanjila se za 15 %, a njezin tržišni udio na slobodnom tržištu pao je sa 63 % na 57 %, što je pad od 10 %.

(310)

Stanje u razdoblju od 2017. do 2019. još je bolji pokazatelj jer se kineski uvoz povećao za 27 % (sa 36 660 tona na 46 595 tona) i dosegnuo tržišni udio od 24 %, dok se udio industrije Unije na slobodnom tržištu smanjio na 56 % (pad od 12 %). Naime, unatoč smanjenju potrošnje u razdoblju od 2018. do 2019., kineski uvoz nastavio se povećavati i preuzimati tržišni udio industrije Unije.

(311)

Cijene dampinškog uvoza smanjile su se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja (kako je prikazano u tablici 5.) s 2 869 EUR/tona na 2 781 EUR/tona. Usporedbe radi, cijene industrije Unije smanjile su se za samo 1 % u istom razdoblju, s 3 396 EUR/tona 2017. na 3 359 EUR/tona u razdoblju ispitnog postupka. Stoga su se tijekom razmatranog razdoblja kineske cijene smanjile više (–88 EUR/tona) nego cijene industrije Unije (–37 EUR/tona), iako su 2017. počele s nižom razinom cijena. Nadalje, u razdoblju od 2017. do 2019. kineske cijene smanjile su se za 2 %, dok su se cijene industrije Unije povećale za manje od 1 % (12 EUR/tona).

(312)

Stoga je pritisak dampinškog uvoza u znatnoj mjeri spriječio rast cijena industrije Unije. Industrija Unije nije mogla povećati cijene onoliko koliko su se povećali troškovi zbog pritiska koji je uvoz iz Kine vršio na cijene industrije Unije (i obujmom i niskim cijenama). Doista, stupanj takvog pritiska koji dovodi do sniženja cijena vidljiv je barem iz činjenice da su tijekom razmatranog razdoblja kineske cijene bile stalno niske i znatno niže od cijena industrije Unije i troška proizvodnje, čime je ograničena mogućnost povećanja cijena (vidjeti uvodnu izjavu 265.). To je dovelo do pada cijena i pada profitabilnosti industrije Unije.

(313)

Razlika između 2019. i razdoblja ispitnog postupka posebno je znakovita u smislu povezanosti uvoza iz NRK-a i situacije u industriji Unije. Nakon smanjenja uvoza uzrokovanog prekidom proizvodnje i izvoza iz NRK-a zbog pandemije proizvodnja proizvođača iz Unije u uzorku, prodaja, jedinični trošak proizvodnje i profitabilnost industrije Unije blago su se poboljšali (ne uzimajući u obzir izvanredne troškove restrukturiranja).

(314)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno zaključila da je uvozom iz Kine prouzročena materijalna šteta industriji Unije. Takva je šteta imala učinke i na obujam i na cijene.

(315)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da bi zamjena ACF-a drugim proizvodima u određenim segmentima mogla biti izvor štete industriji Unije.

(316)

Naime, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 258., potrošnja u Uniji smanjila se 2019. i u razdoblju ispitnog postupka. Unatoč tome, uvoz iz NRK-a povećao se u razmatranom razdoblju, dok se potrošnja smanjila. Naime, kada se potražnja smanjuje, uobičajeno je očekivati da će svi proizvođači biti pogođeni na sličan način ili čak da će se izvoz smanjiti više nego domaća prodaja (prodaja u Uniji) s obzirom na blizinu domaćih proizvođača i kupaca. Ipak, u razmatranom razdoblju uvoz iz NRK-a povećao se za 21 % (27 % 2019.), dok se prodaja Unije na slobodnom tržištu smanjila za 15 % (16 % 2019.). Nadalje, neznatno poboljšanje nekih pokazatelja navedenih u uvodnoj izjavi 284. podudarilo se s kontinuiranim smanjenjem potrošnje kako je prikazano u tablici 4. Jedina bitna razlika između ta dva razdoblja bile su niže razine jeftinog uvoza iz NRK-a zbog pandemije.

(317)

Pandemija bolesti COVID-19 koja je započela u prvoj polovini 2020. na različite je načine utjecala na stanje na tržištu EU-a. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 259., budući da nije utjecala na ukupnu potrošnju, došlo je do blagog smanjenja uvoza iz NRK-a.

(318)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 262., kineski dampinški uvoz već se stalno povećavao na godišnjoj razini u razdoblju od 2017. do 2019., što je uzrokovalo povećanje veće od 27 % do početka pandemije bolesti COVID-19 u prvoj polovini 2020. Drugim riječima, prije pojave bolesti COVID-19 materijalna šteta koju je industriji Unije prouzročio dampinški uvoz već je bila počinjena, što dokazuje negativan razvoj svih makroekonomskih i mikroekonomskih pokazatelja u razdoblju od 2017. do 2019. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 284., manji obujam uvoza iz NRK-a zbog pandemije početkom 2020. imao je pozitivan utjecaj na neke pokazatelje štete. To nadalje ilustrira čvrstu vezu između uvoza i štetnog stanja industrije Unije.

(319)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je privremeno zaključila da pandemija bolesti COVID-19 nije pridonijela materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(320)

Jedan proizvođač izvoznik i dva korisnika tvrdili su da je nedostatak ulaganja industrije Unije u proizvodne pogone jedan od razloga za štetu.

(321)

Istina je da su, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 256., zaustavljena neka ambiciozna ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku. Međutim, to je posljedica štetnog stanja industrije Unije, a ne njegov uzrok. Unatoč teškoj situaciji industrije Unije u razmatranom razdoblju, ispitnim postupkom utvrđena su ulaganja u mehanizme kontrole kvalitete u proizvodnji i druge nadogradnje postojećeg strojnog parka. Nadalje, nekoliko društava uložilo je u istraživanje i razvoj kako bi proizveli tanji ACF i ACF za proizvodnju akumulatora za električne automobile. To pokazuje da se industrija Unije prilagodila zahtjevima tržišta u okviru svojih financijskih mogućnosti.

(322)

Iako se ne može isključiti da će možda biti potrebna dodatna ulaganja u najnoviju tehnologiju kako bi se osigurala dugoročna održivost industrije Unije, Komisija je zaključila da stanje proizvodne opreme industrije Unije i kretanje njezinih operativnih troškova ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu utvrđenu između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(323)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je privremeno zaključila da ograničena ulaganja nisu pridonijela materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(324)

Jedan korisnik istaknuo je da su izlazak proizvođača iz Unije s tržišta i restrukturiranje uzrok štetnog stanja industrije Unije.

(325)

Većina izlazaka s tržišta koje je korisnik primijetio odvila se prije razmatranog razdoblja. Nije bilo razloga koji upućuju na to da bi do tih zatvaranja došlo u poštenim tržišnim uvjetima. Dapače, slično situaciji u vezi s ulaganjima objašnjenoj u uvodnoj izjavi 271., zatvaranje proizvodnih pogona i prekid poslovanja posljedica su štetnog stanja industrije Unije, a ne njegov uzrok. Kao dio restrukturiranja i prilagodbe takva zatvaranja obično smanjuju, a ne pogoršavaju štetu.

(326)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 253., točno je da su troškovi restrukturiranja jednog od proizvođača iz Unije u uzorku u drugoj polovini razdoblja ispitnog postupka mogli utjecati na neke pokazatelje, kao što su troškovi proizvodnje, troškovi zaposlenja i profitabilnost. Zbog toga je u uvodnim izjavama 260., 261., 263. i 268. Komisija ocijenila stanje štete ne uzimajući u obzir te troškove. Čak i bez tih troškovnih elemenata jasno je da je industrija Unije pretrpjela štetu u cijelom razmatranom razdoblju, pa i u razdoblju ispitnog postupka. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(327)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je privremeno zaključila da restrukturiranje industrije Unije nije pridonijelo materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(328)

Jedan je korisnik tvrdio da su visoke plaće i cijene energije uzroci štetnog stanja industrije Unije.

(329)

Proizvođači iz Unije smanjili su od 2017. do razdoblja ispitnog postupka broj zaposlenika u proizvodnji i administraciji, čime su znatno smanjeni njihovi ukupni troškovi rada, da bi održali konkurentnost s manjim tržišnim udjelom. Kako je prikazano u tablici 10., prosječni troškovi po zaposleniku povećali su se u razdoblju ispitnog postupka, ali to je bilo uglavnom zbog restrukturiranja jednog od proizvođača u uzorku. Ne uzimajući u obzir te izvanredne troškove, prosječni troškovi po zaposleniku bili su relativno stabilni u razmatranom razdoblju, a proizvođači iz Unije u uzorku i dalje su poslovali s gubitkom po stopi od –5,6 % (vidjeti uvodnu izjavu 268.).

(330)

Kad je riječ o troškovima energije, oni predstavljaju relativno nizak dio troška proizvodnje (oko 3 %) i kao takvi ne utječu znatno na povećanje troška proizvodnje iz tablice 9. Iako su se troškovi energije po toni ACF-a koji proizvedu proizvođači iz Unije u uzorku povećali za 12 % u razmatranom razdoblju, to je djelomično posljedica smanjenog obujma proizvodnje te u svakom slučaju, uzimajući u obzir dio troška energije u troškovima proizvodnje, ne može biti uzrok povećanja troškova proizvodnje iz tablice 9.

(331)

Jedan je korisnik tvrdio da je nedostatak vertikalne integracije uzrok materijalne štete nanesene industriji Unije.

(332)

Komisija je napomenula da nedostatak vertikalne integracije ne prekida lanac uzročnosti jer se taj čimbenik nije mijenjao u razmatranom razdoblju. Nadalje, nisu ni svi kineski proizvođači izvoznici vertikalno integrirani. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(333)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je privremeno zaključila da plaće, troškovi energije i nedostatak vertikalne integracije nisu pridonijeli materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(334)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 13.

Uvoz iz trećih zemalja

(335)

Uvoz iz trećih zemalja bio je relativno ograničen. Prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja bile su stalno veće od kineskih cijena u razmatranom razdoblju. Bile su tek nešto niže od cijena Unije 2017. i 2018., a zatim su ih premašile 2019. i u razdoblju ispitnog postupka. Njihov se obujam smanjio (–21 %) u razmatranom razdoblju. S obzirom na smanjenje potrošnje, njihov se tržišni udio zadržao na oko 5 % u razmatranom razdoblju. Njihove su se cijene povećale u razmatranom razdoblju (12 %).

(336)

Komisija je na osnovi toga zaključila da kretanje uvoza iz ostalih zemalja u razmatranom razdoblju nije pridonijelo materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(337)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 14.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(338)

Izvoz industrije Unije povećao se za 7 % tijekom razmatranog razdoblja, s približno 57 356 tone u 2017. na približno 61 811 tona u razdoblju ispitnog postupka.

(339)

Prosječna cijena tog izvoza prvi put se povećala za 4 % u 2018., prije nego što se postupno smanjila na nižu razinu nego 2017. (–3 %) u razdoblju ispitnog postupka. Prosječna cijena tog izvoza stalno je bila veća od cijene koju je industrija Unije mogla postići na tržištu EU-a.

(340)

S obzirom na razinu cijena izvoza industrije Unije u treće zemlje, Komisija je privremeno zaključila da izvozni rezultati nisu pridonijeli materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(341)

Jasna je povezanost između pogoršanja stanja industrije Unije i povećanja uvoza iz NRK-a.

(342)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Nijedan čimbenik nije pridonio, sam ili u kombinaciji, negativnom kretanju pokazatelja štete u razmatranom razdoblju.

(343)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje stvara materijalnu štetu za industriju Unije, a da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

(344)

U Uniji postoji jedanaest poznatih grupa društava koje proizvode aluminijsku konvertersku foliju. Industrija Unije izravno zapošljava više od 2 000 radnika, pri čemu se još mnogo njih neizravno oslanja na nju. Proizvođači djeluju na cijelom području Unije.

(345)

Nepostojanje mjera vjerojatno će imati znatan negativan učinak na industriju Unije u smislu dodatnog pada cijena, manjeg obujma prodaje i daljnjeg pogoršanja profitabilnosti. Mjerama će se industriji Unije omogućiti da iskoristi svoj potencijal na tržištu Unije, vrati izgubljeni tržišni udio i podigne profitabilnost do razine koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(346)

Stoga je Komisija zaključila da je uvođenje mjera u interesu industrije Unije i njezinih dobavljača na početku proizvodnog lanca.

(347)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 36., na upitnik je odgovorilo devet korisnika koji predstavljaju industriju fleksibilne ambalaže i industriju građevinskog materijala. Tih devet društava čini oko 27 % kineskog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Još dva korisnika dostavila su primjedbe, ali nisu dala odgovore na upitnike. Na temelju tih odgovora Komisija nije utvrdila bitnu ovisnost o ACF-u uvezenom iz NRK-a. Za većinu korisnika koji surađuju ACF iz NRK-a predstavljao je između nula i 7 % troškova proizvodnje proizvoda za koje se upotrebljavao ACF. Iznimku čine dva korisnika (jedan u sektoru građevine, a drugi u sektoru ambalaže), koji uvoze [80–95] % i [85–100] % svojeg ACF-a iz NRK-a, što čini [15–25] % odnosno [20–30] % njihovih troškova predmetne proizvodnje. U ovoj fazi istrage njihovi odgovori sadržavaju nedostatne informacije i njihova sposobnost prenošenja ili apsorbiranja dodatnih troškova ne može se pouzdano procijeniti. Taj će se aspekt dodatno istražiti.

(348)

Četiri su korisnika tvrdila da proizvođači iz Unije nisu mogli ponuditi ACF iste kvalitete kao kineski proizvođači zbog nedostatka ulaganja u nove strojeve i opremu za provjeru kvalitete u proizvodnji. Iako je točno da proizvođači iz Unije općenito imaju starije strojeve od kineskih proizvođača, proizvođači iz Unije ulagali su te primjenjuju i alate za kontrolu kvalitete u proizvodnji. Kako pokazuju podaci o izvozu industrije Unije, proizvođači iz Unije mogu se uspješno natjecati i na tržištima trećih zemalja, što dokazuje da njihov proizvod općenito nije lošije kvalitete u usporedbi s globalnim standardom. Iako neki kineski lideri na tržištu imaju postrojenja za proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda, analiza kvalitete koju je dostavio korisnik pokazala je da to nije slučaj za svu industriju ACF-a u NRK-u i sve njezine proizvođače izvoznike.

(349)

Tri su korisnika tvrdila da proizvođači iz Unije ne bi mogli isporučivati proizvode velike širine ili bi njihova isporuka proizvoda određenih dimenzija barem bila ograničena. Ispitnim postupkom utvrđeno je da bi proizvođači iz Unije mogli ponuditi sve širine koje tržište traži. Određene širine mogu biti isplativije od ostalih, ovisno o maksimalnoj širini valjačkog stana, što se zatim odražava u pregovorima o cijeni. Međutim to je uobičajena poslovna praksa.

(350)

Tri su korisnika tvrdila da proizvođači iz Unije ne bi mogli ponuditi kvalitetan ACF debljine manje od 6 mikrona. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 50., Komisija je utvrdila da industrija Unije ima i postojeći kapacitet i obavlja komercijalnu prodaju u tom segmentu te ulaže u proizvodnju folije debljine manje od 6 mikrona, što je bio tržišni segment u razvoju s relativno malom potrošnjom u razdoblju ispitnog postupka.

(351)

Dva su korisnika tvrdila da bi antidampinške pristojbe uzrokovale prekide u lancu opskrbe. Iako najviša razina potražnje u određenim situacijama može uzrokovati dulje vrijeme isporuke, a kineski proizvođači mogu imati veću financijsku fleksibilnost za skladištenje sirovina, važno je napomenuti da se jednako tako mogu dogoditi prekidi u lancu opskrbe iz NRK-a, kao što je to bio slučaj zbog pandemije bolesti COVID 19, što opstanak proizvođača iz Unije čini važnim čimbenikom za stabilnost opskrbe u Europi. U svakom slučaju, kako je navedeno u tablici 6., korisnicima je na raspolaganju znatan rezervni proizvodni kapacitet u Uniji.

(352)

Dva su korisnika tvrdila da bi antidampinške pristojbe ugrozile konkurentnost industrije prerađivača na tržištu Unije, koji se natječu protiv proizvođača iz zemalja izvan Unije, jer se povećanja troškova ne mogu prenijeti na njihove kupce. Stoga bi europski prerađivači mogli preusmjeriti proizvodnju izvan Unije. Međutim, nisu dostavljeni posebni dokazi o nemogućnosti prenošenja dodatnih troškova na prerađivače.

(353)

Dva su korisnika tvrdila da bi pristojbe bile u suprotnosti s europskim ciljem održivosti jer bi upotreba tanjeg ACF-a pomogla da se postignu ti ciljevi. Međutim, iako je Komisija već prethodno zaključila (vidjeti uvodnu izjavu 50.) da je industrija Unije u potpunosti u stanju proizvesti tanji ACF, treba napomenuti da Europska unija ne može temeljiti održivu zelenu politiku, čiji su dio zeleniji izolacijski materijali za gradnju, na znatnom dampinškom i štetnom uvozu iz NRK-a.

(354)

Jedan je korisnik tvrdio da bi pristojbe narušile tržište jer bi dva najveća proizvođača ACF-a, koji su ujedno i prerađivači, imala ograničenu potrošnju veću od 70 % njihove proizvodnje. S obzirom na broj proizvođača iz Unije, postoji vjerojatnost da bi ograničena potrošnja dvaju integriranih proizvođača ACF-a, koji su ujedno i prerađivači, narušila tržište. Nadalje, u EU-u je dostupan znatan rezervni kapacitet za ACF. Konačno, neuvođenje antidampinških mjera zbog tog razloga značilo bi favoriziranje jednog poslovnog modela (neintegrirana proizvodnja) u odnosu na drugi.

(355)

Jedan je korisnik tvrdio da bi se umjesto uvođenja antidampinških pristojbi industriji Unije mogla ponuditi državna potpora. Međutim, Komisija je napomenula da financijska potpora nije pravi instrument za suzbijanje štetnog dampinga.

(356)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da ne postoji jedinstveni interes korisnikâ ni u korist ni protiv uvođenja mjera. Korisnici koji su se protivili uvođenju mjera, a posebno dva korisnika navedena u uvodnoj izjavi 339., mogu se suočiti s određenim negativnim posljedicama.

(357)

Konzorcij pet nepovezanih uvoznika dostavio je primjedbe na pokretanje postupka. Međutim, samo je jedan nepovezani uvoznik, koji predstavlja [15–25 %] uvoza iz NRK-a, dostavio odgovor na upitnik uvoznika. U ovoj fazi ispitnog postupka njegovi odgovori sadržavaju nedostatne informacije i njegova sposobnost prenošenja ili apsorbiranja dodatnih troškova ne može se pouzdano procijeniti. Taj će se aspekt dodatno istražiti.

(358)

Konzorcij je tvrdio da proizvođači iz Unije nisu u mogućnosti proizvesti cijeli spektar ACF-a potrebne kvalitete i obujma zbog tehničkih ograničenja koja proizlaze iz nedostatka vertikalne integracije većine proizvođača iz Unije. To bi uzrokovalo veće troškove proizvodnje, nižu kvalitetu, ovisnost o tržištu sirovina (lim za izradu folija) i dulje vrijeme isporuke zbog dužeg lanca opskrbe. Nadalje, tvrdili su da je nedostatak ulaganja, posebno u sustave za kontrolu kvalitete u proizvodnji, uzrokovao probleme s kvalitetom. Stoga konzorcij u slučaju uvođenja mjera očekuje nestašicu opskrbe, osobito za tanki ACF. To bi, zajedno s višim cijenama, potkopalo konkurentnost prerađivača (korisnika) iz Unije.

(359)

Kako je obrazloženo u odjeljku 4.6.2.1., čini se da industrija Unije ima dovoljno rezervnih kapaciteta, čak i ako se uzme u obzir visoka razina ograničene upotrebe dvaju velikih proizvođača iz Unije. Suprotno tvrdnji konzorcija uvoznika ulagalo se u kontrolu kvalitete u proizvodnji, a podaci ne upućuju na stalno višu kvalitetu kineskog ACF-a.

(360)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je u ovoj fazi zaključila da uvođenje mjera ne bi nužno bilo u interesu uvoznika. Međutim, dodatno je ocijenila vjerojatne učinke uvođenja mjera pri procjenjivanju različitih predmetnih interesa (vidjeti odjeljak 6.4.).

(361)

U skladu s člankom 21. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je ocijenila suprotstavljene interese i posebno razmotrila potrebu za uklanjanjem učinaka štetnog dampinga koji narušavaju trgovinu i za ponovnim uspostavljanjem učinkovitog tržišnog natjecanja.

(362)

Kad je riječ o povećanju cijena, ispitnim postupkom utvrđeno je da su kineske cijene bile niže od cijena Unije u prosjeku za 10,8 % i da je sprečavanje rasta cijena dovelo do pogoršanja stanja industrije Unije. Ako se cijene ponovno povećaju na održivu razinu, Komisija je smatrala da bi takav porast bio ograničen s obzirom na razinu konkurencije na tržištu Unije. Kako je već navedeno u odjeljku 4.6.2.1., industrija Unije ima dostatne neiskorištene kapacitete. U skladu s tim bi i negativan učinak na korisnike ostao ograničen. Nijedan od konkretnih argumenata koje su iznijeli korisnici i uvoznici i koji su navedeni u uvodnim izjavama od 340. do 348. te uvodnim izjavama 350. i 351. ne mijenja taj zaključak.

(363)

Pri procjeni značaja negativnih učinaka za uvoznike Komisija je najprije napomenula da je razina suradnje bila relativno niska jer je samo jedan od pet uvoznika koji su surađivali dostavio odgovor na upitnik. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 349., u ovoj fazi ispitnog postupka nije moguće utvrditi bi li uvoznik mogao apsorbirati povećanje cijene jer nije dostavio relevantne podatke.

(364)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je privremeno zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje privremenih mjera na uvoz ACF-a podrijetlom iz Kine nije u interesu Unije.

(365)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete prouzročene industriji Unije dampinškim uvozom.

(366)

U ovom predmetu podnositelji pritužbe iznijeli su tvrdnju o postojanju poremećaja u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Dakle, kako bi se provodila procjena odgovarajuće razine mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Zatim je ispitala hoće li dampinška marža proizvođača izvoznika u uzorku biti veća od njihove marže sniženja ciljnih cijena (vidjeti uvodnu izjavu 380. u nastavku).

(367)

Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. U tom bi se slučaju šteta uklonila bude li industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje, uključujući troškove koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola, kojih je Unija stranka, te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) iz Priloga I.a (članak 7. stavak 2.d osnovne uredbe), i ostvariti razumnu dobit („ciljna dobit”).

(368)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike:

(369)

Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(370)

U razmatranom razdoblju samo je jedno društvo u uzorku 2017. moglo ostvariti dobit veću od 6 %. Još dva društva u uzorku, koja su zajedno činila [65–85 %] prodaje svih društava iz Unije u uzorku, poslovala su s gubitkom u čitavom razmatranom razdoblju. Uzimajući u obzir najvišu profitnu maržu svakog društva u uzorku u razmatranom razdoblju, konsolidirana profitna marža industrije Unije iznosila je –1 %.

(371)

S obzirom na prethodna razmatranja, profitna marža utvrđena je na 6 % u skladu s odredbama članka 7. stavka 2.c.

(372)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe, kao zadnji korak Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje su navedene u Prilogu I.a. osnovnoj uredbi. Komisija je utvrdila dodatni trošak od 9,93 do 15,64 EUR/tona koji je dodan neštetnoj cijeni za predmetne proizvođače iz Unije u uzorku. Bilješka o tome kako je Komisija utvrdila taj dodatni trošak dostupna je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama.

(373)

Ti su troškovi sadržavali dodatne buduće troškove kako bi se osigurala usklađenost sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS). Sustav EU-a za trgovanje emisijama okosnica je politike EU-a za usklađivanje s multilateralnim sporazumima o okolišu. Ti dodatni troškovi izračunani su na temelju prosječnih procijenjenih dodatnih emisijskih jedinica EU-a koje će se morati kupiti tijekom razdoblja primjene mjera (od 2021. do 2025.). Emisijske jedinice EU-a upotrijebljene u izračunu nisu uključivale besplatno dodijeljene emisijske jedinice i prilagođene su tako da budu povezane isključivo s istovjetnim proizvodom. U dodatnim troškovima uzeti su u obzir i neizravni troškovi CO2 koji proizlaze iz povećanja cijena električne energije u razdoblju od 2021. do 2025. povezanog sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama. Ti neizravni troškovi CO2 temeljili su se i na emisijskim jedinicama EU-a i nisu uključivali naknade primljene od nacionalnih tijela.

(374)

Troškovi emisijskih jedinica EU-a ekstrapolirani su kako bi se u obzir uzele očekivane promjene cijena tijekom trajanja mjera. Izvor tih predviđenih cijena jest izvadak iz analize društva Bloomberg New Energy Finance od 2. ožujka 2021. Prosječna predviđena cijena emisijskih jedinica EU-a u tom razdoblju iznosi 35,50 EUR/tona emitiranog CO2.

(375)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije.

(376)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(377)

Kad je riječ o preostaloj marži, s obzirom na visoku razinu suradnje kineskih izvoznika i na ostale čimbenike objašnjene u prethodnoj uvodnoj izjavi 289., Komisija ju je utvrdila na razini najviše marže sniženja ciljnih cijena utvrđene za vrste proizvoda koje se prodaju u reprezentativnim količinama na temelju podataka proizvođača izvoznika koji surađuju. Tako izračunana preostala marža sniženja ciljnih cijena utvrđena je na razini od 29,1 %.

(378)

Rezultat tih izračuna prikazan je u tablici u nastavku.

(379)

Kako je objašnjeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka u predmetnoj zemlji postoje poremećaji u vezi sa sirovinama. Stoga se u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenilo je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta.

(380)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da je u NRK-u jedna od sirovina koja se upotrebljavala za proizvodnju predmetnog proizvoda podlijegala izvoznom porezu te stoga postoji poremećaj u vezi s njom. Sirovina u vezi s kojom postoji poremećaj bili su aluminijski ingoti, koji su prema navodima podnositelja pritužbe činili više od 17 % troška proizvodnje predmetnog proizvoda.

(381)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da je NRK u RIP-u imao izvozni porez na aluminijske ingote. Taj porez iznosi 15 % izvozne cijene ingota. Komisija je stoga zaključila da je ta mjera obuhvaćena popisom mjera koje dovode do poremećaja sirovina u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe.

(382)

Komisija je potvrdila da su aluminijski ingoti činili više od 17 % troška proizvodnje predmetnog proizvoda. Komisija je nadalje ispitala je li cijena te sirovine znatno niža u usporedbi s cijenama na reprezentativnim međunarodnim tržištima, u skladu s člankom 7. stavkom 2.a drugim podstavkom. Za potrebe te usporedbe Komisija je privremeno upotrijebila referentnu cijenu utvrđenu za izračun uobičajene vrijednosti, odnosno cijenu uvoza aluminijskih ingota u Tursku kako je navedeno u tablici 2. u uvodnoj izjavi 208. jer se u ovom slučaju smatralo da i ta cijena čini cijenu reprezentativnih međunarodnih tržišta. Komisija je usporedila referentnu cijenu s cijenom aluminijskih ingota koju su stvarno platili proizvođači izvoznici u uzorku te je na temelju toga utvrdila da kupovna cijena te sirovine u NRK-u za proizvođače izvoznice u uzorku nije bila znatno niža od referentne cijene u reprezentativnoj zemlji, odnosno u prosjeku se kretala u rasponu od [0 %–5 %]. Dokazi u dokumentaciji također su pokazali da su domaće cijene aluminijskih ingota fluktuirale iznad i ispod međunarodnih cijena.

(383)

Komisija je zbog toga privremeno zaključila da cijena aluminijskih ingota nije bila znatno niža u usporedbi s cijenama na reprezentativnim međunarodnim tržištima. Stoga je Komisija u ovoj fazi smatrala da uvjeti iz članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe nisu ispunjeni te su se zbog toga odredbe članka 7. stavka 2. primjenjivale na određivanje razine privremene pristojbe.

(384)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti, interesa Unije i razine mjera potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(385)

Privremene antidampinške mjere trebalo bi uvesti na uvoz proizvoda od ACF-a podrijetlom iz Narodne Republike Kine u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe nakon privremenog zaključka u uvodnoj izjavi 383. o mogućoj primjeni članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe.

(386)

Komisija je usporedila marže sniženja ciljnih cijena i dampinške marže (uvodna izjava 377.). Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže sniženja ciljnih cijena, ovisno o tome koja je niža.

(387)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(388)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(389)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 4. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(390)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 4. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u izjavi te moraju osigurati da je daljnja primjena niže stope pristojbe opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(391)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja imaju koristi od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprječavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za uklanjanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe za cijelu zemlju.

(392)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(393)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (GU TRADE). Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(394)

Nakon prethodnog objavljivanja primljene su primjedbe dvaju proizvođača izvoznika (Xiamen i Donghai) te jednog korisnika (Manreal). Nijedna od tih primjedbi nije bila povezana s administrativnim pogreškama i stoga nije bila obuhvaćena područjem primjene prethodnog objavljivanja.

(395)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(396)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,