11/Sv. 048

HR

Službeni list Europske unije

221

L 230/81

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

31.08.2010.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

Prilog 1. —

Prilog 2. —

Prilog 3. —

Prilog 4. —

Prilog 5. —

Prilog 6. —

Prilog 7. —

Prilog 8. —

Prilog 9. —

(a)

vozila kategorija M1 i N (1) s obzirom na čvrstoću sjedala i njihovih sidrišta i s obzirom na njihove naslone za glavu;

(b)

vozila kategorija M2 i M3 (1) u odnosu na sjedala koja nisu obuhvaćena Pravilnikom br. 80, s obzirom na čvrstoću sjedala i njihovih sidrišta i s obzirom na njihove naslone za glavu;

(c)

vozila kategorije M1 u odnosu na konstrukciju stražnjih dijelova naslona i konstrukciju naprava namijenjenih za zaštitu putnika od pomicanja prtljage prilikom frontalnog sudara.

2.1.

„Homologacija vozila” znači homologacija vozila u pogledu čvrstoće sjedala i njihovih sidrišta, konstrukcije stražnjih dijelova naslona sjedala i karakteristika njihovih naslona za glavu;

2.2.

”Tip vozila” znači kategorija motornog vozila koja se ne razlikuje bitno u pogledu:

2.3.

„Sjedalo” znači konstrukcija koja može, ali ne mora, činiti cjelinu s konstrukcijom vozila zajedno s oblogom, namijenjenom za sjedenje jedne odrasle osobe. Izraz obuhvaća i pojedinačno sjedalo, ili dio sjedeće klupe, namijenjen za sjedenje više od jedne osobe. Ovisno o svojoj usmjerenosti, sjedalo se definira prema sljedećem:

2.4.

„Sjedeća klupa” znači konstrukcija zajedno s opremom, namijenjena za sjedenje jedne odrasle osobe;

2.5.

„Sidrište” znači sustav pomoću kojeg je sklop sjedala pričvršćen na konstrukciju vozila, uključujući dotične dijelove konstrukcije vozila;

2.6.

„Sustav za namještanje” znači naprava pomoću koje se sjedalo, ili njegovi dijelovi, mogu namjestiti u položaj koji odgovara obliku tijela putnika koji sjedi. Ta naprava, posebno može omogućavati sljedeće:

2.7.

„Sustav za pomicanje” znači naprava pomoću koje se sjedalo, ili neki od njegovih dijelova, mogu pomicati i/ili zakretati, bez fiksnog međupoložaja, kako bi se omogućio lagan pristup putnika do prostora iza dotičnog sjedala;

2.8.

„Sustav za učvršćenje” znači naprava pomoću koje se osigurava da sjedalo i njegovi dijelovi ostanu učvršćeni u uporabnom položaju;

2.9.

„Sklopivo sjedalo” znači pomoćno sjedalo namijenjeno povremenoj uporabi i obično je sklopljeno;

2.10.

„Poprečna ravnina” znači vertikalna ravnina okomita na središnju uzdužnu plohu vozila;

2.11.

„Uzdužna ravnina” znači ravnina paralelna sa središnjom ravninom vozila;

2.12.

„Naslon za glavu” znači naprava, čija je svrha ograničavanje pomicanja unazad glave odraslog putnika u odnosu na njegov trup, kako bi se u slučaju nesreće smanjila opasnost od ozljede cervikalne kralježnice;

2.13.

„Točka R” znači referentna točka sjedenja, kako je definirana u Prilogu 3. ovog Pravilnika;

2.14.

„Referentna linija” znači linija na trupu ispitne lutke, kako je prikazano u Prilogu 3., Dodatku 1., na slici 1. ovom Pravilniku.

2.15.

„Pregradni sustav” znači dijelovi ili naprave koji su osim naslona sjedala, namijenjeni zaštiti putnika od naleta prtljage; pregradni sustav može posebno biti sastavljen od mreže ili žičane rešetke, smještene iznad razine naslona sjedala u uspravljenom ili sklopljenom položaju. Nasloni za glavu koji su ugrađeni kao standardna oprema vozila i opremljeni takvim dijelovima ili napravama smatraju se dijelom pregradnog sustava. Međutim, sjedalo opremljeno naslonom za glavu ne smatra se samo po sebi pregradnim sustavom.

3.1.

Zahtjev za homologaciju za tip vozila podnosi proizvođač vozila ili njegov propisno ovlašteni zastupnik.

3.2.

Zahtjevu treba priložiti sljedeće dokumente u tri primjerka i sa sljedećim podacima:

3.3.

Tehničkoj službi nadležnoj za provedbu homologacijskog ispitivanja treba predati:

4.1.

Ako vozilo predloženo za homologaciju u skladu s ovim Pravilnikom zadovoljava odgovarajuće zahtjeve (sjedala opremljena naslonima za glavu, ili s mogućnošću njihove ugradnje), izdaje se homologacija tog tipa vozila.

4.2.

Za svaki homologirani tip dodjeljuje se broj homologacije. Prve dvije znamenke (sada 08, što odgovara seriji izmjena 08) označavaju seriju izmjena koja uključuje posljednje glavne tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije. Ista ugovorna stranka ne može dodijeliti isti broj istoj vrsti vozila, opremljenog drugim tipovima sjedala, ili naslona za glavu, ili sjedalima s drugačijim sidrištima na vozilu (to se primjenjuje i na sjedala s naslonima za glavu i na sjedala bez naslona za glavu), ili drugom tipu vozila.

4.3.

Obavijest o izdavanju, proširenju ili odbijanju homologacije tipa vozila u skladu s ovim Pravilnikom šalje se strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik, u obliku koji je u skladu s obrascem iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

4.4.

Na svako vozilo koje je u skladu s tipom vozila, homologiranim u skladu s ovim Pravilnikom, postavlja se na jasnom i lako dostupnom mjestu, predviđenom na homologacijskom certifikatu, međunarodna homologacijska oznaka sastavljena od:

4.5.

Ako vozilo odgovara tipu vozila, homologiranom u skladu s jednim ili više drugih pravilnika, koji su priloženi Sporazumu, u državi koja je izdala homologaciju u skladu s ovim Pravilnikom, ne treba ponavljati simbol iz stavka 4.4.1.; u tom slučaju u stupce na desnoj strani simbola iz stavka 4.4.1. unosi se broj Pravilnika, broj homologacije i dodatni simboli svih pravilnika, u skladu s kojima je dodijeljena homologacija u državi koja je izdala homologaciju u skladu s ovim Pravilnikom.

4.6.

Homologacijska oznaka treba biti jasno čitljiva i neizbrisiva.

4.7.

Homologacijska se oznaka postavlja pored, ili na pločicu s podacima vozila koju je postavio proizvođač.

4.8.

Primjeri postavljanja homologacijskih oznaka navedeni su u Prilogu 2. ovom Pravilniku.

5.1.1.

Ugradba bočno okrenutih sjedala zabranjena je za vozila kategorija M1, N1, M2 (razreda III ili B) i M3 (razreda III ili B).

5.1.2.

Ne primjenjuju se na ambulantna vozila ili na vozila namijenjena za uporabu oružanih službi, civilne obrane, vatrogasnih službi i tijela odgovornih za održavanje javnog reda.

5.1.3.

Također se ne primjenjuju na vozila kategorije M3 (razreda III ili B) tehnički dopuštene najveće mase opterećenja veće od 10 tona u kojima su bočno okrenuta sjedala grupirana zajedno na stražnjoj strani vozila kako bi činila integrirani prostor do 10 sjedala. Takva bočno okrenuta sjedala opremljena su barem naslonima za glavu i pojasom s dvije točke s uvlačnikom, homologiranim u skladu s Pravilnikom br. 16. Sidrišta sigurnosnih pojaseva moraju biti sukladna Pravilniku br. 14.

5.2.1.

Svaki sustav za namještanje i pomicanje uključuje sustav za blokiranje koji funkcionira automatski. Sustavi blokiranja za naslone za ruke, ili druge naprave za udobnost nisu potrebni, osim ako bi prisutnost takvih naprava prouzročila dodatan rizik od ozljede za putnike u vozilu u slučaju sudara.

5.2.2.

Napravu za deblokiranje sustava iz stavka 2.7. treba smjestiti na vanjskoj strani sjedala uz vrata. Ona treba biti lako dostupna, čak i za putnika na sjedalu neposredno iza dotičnog sjedala.

5.2.3.

Stražnji dijelovi sjedala, koji su na površini 1., navedeni u stavku 6.8.1.1., trebaju proći ispitivanje raspodjele energije u skladu sa zahtjevima iz Priloga 6. ovom Pravilniku.

5.2.3.1.

Smatra se da je taj zahtjev ispunjen, ako tijekom ispitivanja, obavljenog postupkom navedenim u Prilogu 6., smanjenje brzine modela glave tijekom uzastopne 3 ms ne prelazi 80 g. Osim toga, tijekom ispitivanja, ili nakon njega, ne smiju se pojaviti opasni rubovi.

5.2.3.2.

Zahtjevi iz stavka 5.1.3. ne primjenjuju se za krajnja stražnja sjedala; za sjedala okrenuta naslonom jedno prema drugom ni za sjedala koja ispunjavaju zahtjeve Pravilnika br. 21. „Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila u odnosu na unutarnju opremljenost” (E/ECE/324 E/ECE/TRANS/505/Rev.1/Add.20/Rev.2, kako je zadnje izmijenjen).

5.2.4.

Površina stražnjih dijelova sjedala ne smije imati nikakvih opasnih neravnina, ni oštrih rubova koji bi mogli povećati opasnost od ozljeđivanja putnika u vozilu. Taj se zahtjev smatra ispunjenim, ako površina stražnjih dijelova sjedala, ispitana u uvjetima određenim u stavku 6.1., ne pokazuje polumjere zakrivljenosti manje od:

Ta su područja definirana stavkom 6.8.1.

5.2.4.1.

Ovaj se zahtjev ne primjenjuje na:

5.2.4.2.

Na površini 2. iz stavka 6.8.1.2. površine mogu imati promjere manje od 5 mm, ali ne manje od 2,5 mm, ako uspješno prođu ispitivanje raspodjele energije, predviđene Prilogom 6. ovom Pravilniku. Osim toga, te površine trebaju biti opremljene punjenjem, kako bi se spriječio izravan kontakt glave s konstrukcijom okvira sjedala.

5.2.4.3.

Ako gore navedene površine sadrže dijelove prekrivene materijalom mekšim od Shore A 50, gore navedeni zahtjevi, uz izuzeće zahtjeva koji se odnosi na ispitivanje raspodjele energije u skladu sa zahtjevima iz Priloga 6., primjenjuju se samo na tvrde dijelove.

5.2.5.

Tijekom ispitivanja propisanih u stavcima 6.2. i 6.3., ili nakon ispitivanja, na okviru ili sidrištu sjedala, sustavima za namještanje, pomicanje i blokiranje, ne smije doći do kvara. Trajne deformacije, uključujući puknuća, mogu se prihvatiti, uz uvjet da ne povećavaju rizik od ozljeđivanja u slučaju sudara te da su izdržale propisana opterećenja.

5.2.6.

Tijekom ispitivanja opisanih u stavku 6.3. i stavku 2.1. Priloga 9. ne smije doći do deblokiranja sustava blokiranja.

5.2.7.

Nakon ispitivanja sustavi za namještanje koji putniku omogućavaju ili olakšavaju pristup, trebaju funkcionirati; trebaju imati mogućnost barem jednog deblokiranja i trebaju omogućiti pomicanje sjedala, ili dijela sjedala, za koji su namijenjeni.

Za sve druge sustave za pomicanje, kao i sustave za namještanje i njihove sustave za blokiranje ne traži se da funkcioniraju.

Kod sjedala opremljenih naslonom za glavu, tvrdoća naslona sjedala i njegovih naprava za blokiranje treba ispunjavati zahtjeve iz stavka 6.2., ako nakon ispitivanja u skladu sa stavkom 6.4.3.6. ne dođe do loma sjedala ili naslona sjedala; u suprotnom treba dokazati da sjedalo ispunjava zahtjeve ispitivanja iz stavka 6.2.

Kod sjedala (klupa za sjedenje) s više prostora za sjedenje nego što je naslona za glavu, provodi se ispitivanje opisano u stavku 6.2.

5.3.1.

Sjedala i klupe za sjedenje trebaju biti čvrsto pričvršćeni za vozilo.

5.3.2.

Klizna sjedala i klupe trebaju imati mogućnost automatske blokade u predviđenom položaju.

5.3.3.

Namjestivi nasloni sjedala trebaju imati mogućnost blokiranja u svim predviđenim položajima.

5.3.4.

Sva sjedala koja se mogu sklopiti prema naprijed, ili imaju sklopive naslone, trebaju imati mogućnost automatske blokade u uobičajenom položaju. Ovaj se zahtjev ne primjenjuje na sjedala ugrađena u prostore za sjedala na kotačima za vozila kategorija M2 ili M3 razreda I, II ili A.

5.4.1.

Na svakom vanjskom prednjem sjedalu u svakom vozilu kategorije M1 treba biti ugrađen naslon za glavu. Sjedala, koja su opremljena naslonom za glavu, namijenjenim za ugradnju na druga sjedeća mjesta, ili u vozila drugih kategorija, mogu se također homologirati u skladu s ovim Pravilnikom.

5.4.2.

Na svakom vanjskom prednjem sjedalu u svakom vozilu kategorije M2 s najvećom dozvoljenom masom koja ne prelazi 3 500 kg i kategorije N1, ugrađen je naslon za glavu; nasloni za glavu, ugrađeni u takva vozila, ispunjavaju zahtjeve Pravilnika br. 25., kako je izmijenjen serijom izmjena 03.

5.5.1.

Prisutnost naslona za glavu ne smije biti dodatni izvor opasnosti za putnike u vozilu. Posebno, ni u kojem položaju uporabe ne smiju imati opasne neravnine, ili oštre rubove koji mogu povećati rizik od ozbiljnog ozljeđivanja putnika.

5.5.2.

Dijelovi prednjih ili zadnjih strana naslona za glavu, smješteni u području 1, kako je predviđeno dolje navedenim stavkom 6.8.1.1.3. trebaju uspješno proći ispitivanje raspodjele energije.

5.5.2.1.

Smatra se da je taj zahtjev ispunjen, ako pri ispitivanju, provedenom po postupku iz Priloga 6., smanjenje brzine modela glave ne prelazi 80 g tijekom uzastopne 3 ms. Osim toga, tijekom, ili nakon ispitivanja, ne smiju se pojaviti opasni rubovi.

5.5.3.

Dijelovi prednjih ili stražnjih strana naslona za glavu, smještenih u području 2, kako je predviđeno dolje navedenim stavkom 6.8.1.2.2. trebaju biti opremljeni punjenjem, tako da sprečavaju izravan kontakt glave s dijelovima konstrukcije i ispunjavaju zahtjeve gore navedenog stavka 5.2.4. koji se primjenjuje na stražnje dijelove sjedala, smještene u području 2.

5.5.4.

Zahtjevi iz gore navedenih stavaka 5.5.2. i 5.5.3. ne primjenjuju se na dijelove stražnjih strana naslova za glavu, koji su konstruirani za pričvršćivanje na sjedala iza kojih nije predviđeno nikakvo sjedalo.

5.5.5.

Naslon za glavu treba biti sigurno pričvršćen na sjedalo ili konstrukciju vozila, tako da iz punjenja naslona za glavu, ili naprave za njegovo pričvršćivanje, ne izvire opasni dijelovi kao posljedica pritiska kojeg tijekom ispitivanja vrši model glave.

5.5.6.

Kod sjedala opremljenih naslonom za glavu može se smatrati, uz suglasnost tehničke službe, da su odredbe stavka 5.1.3. ispunjene, ako sjedala, opremljena naslonom za glavu, ispunjavaju odredbe gore navedenog stavka 5.5.2.

5.6.1.

Visina naslona za glavu mjeri se kako je opisano u dolje navedenom stavku 6.5.

5.6.2.

Visina naslona za glavu čija visina nije namjestiva, za prednja sjedala ne smije biti manja od 800 mm, odnosno 750 mm za stražnja sjedala.

5.6.3.

Nasloni za glavu koji se mogu namještati po visini:

5.6.4.

Dimenzije predviđene gore navedenim stavcima 5.6.2. i 5.6.3.1. mogu biti manje od 800 mm za prednja sjedala, odnosno 750 mm za ostala sjedala, ako je udaljenost između naslona za glavu i unutarnje površine krova, prozora ili nekih drugih dijelova konstrukcije vozila dovoljno velika; međutim, ta udaljenost ne smije biti veća od 25 mm. Kod sjedala opremljenih sustavom za pomicanje ili namještanje, to se primjenjuje na sve položaje sjedala. Osim toga, odstupajući od gore navedenog stavka 5.6.3.2., ni u jednom „uporabnom položaju” visina ne smije biti manja od 700 mm.

5.6.5.

Odstupajući od zahtjeva u pogledu visine iz gore navedenih stavaka 5.6.2. i 5.6.3.1. visina naslona za glavu, namijenjenih za stražnja središnja sjedala ili sjedeća mjesta, ne smije biti manja od 700 mm.

5.7.1.

Visina dijela naprave za naslanjanje glave, izmjerene u skladu s dolje navedenim stavkom 6.5., za naslone za glavu koji se mogu namještati po visini, ne smije biti manja od 100 mm.

iznad ravnine, okomite na referentnu liniju, 540 mm od točke R.

Između dvije vertikalne uzdužne ravnine, koje su udaljene 85 mm od svake strane referentne linije. Na tom području dopuštene su pukotine koje neovisno o položaju imaju izmjeren razmak „a” veći od 60 mm, pod uvjetom da nakon dodatnog ispitivanja i u skladu s dolje navedenim stavkom 6.4.3.3.2. još uvijek ispunjavaju zahtjeve predviđene dolje navedenim stavkom 5.11.

(a)

točku 150 mm ispred točke R dotičnog sjedala, za dijelove naslona za glavu;

(b)

točku 100 mm ispred točke R dotičnog sjedala, za dijelove naslona sjedala;

(a)

točku 150 mm ispred točke R dotičnog sjedala, za dijelove naslona za glavu;

(b)

točku 100 m ispred točke R dotičnog sjedala, za dijelove naslona sjedala i dijelove pregradnog sustava, osim naslona za glavu.

6.1.1.

Naslon sjedala, ako se može namještati, mora biti učvršćen u položaju koji odgovara nagibu prema natrag i to tako da referentna linija trupa lutke prikazanog u Prilogu 3. tvori s vertikalom kut koji je što je moguće bliži iznosu od 25°, ako proizvođač nije drukčije naveo.

6.1.2.

Ako su sjedalo, njegov mehanizam za blokiranje i njegova ugradnja jednaki ili simetrični s obzirom na drugo sjedalo u vozilu, tehnička služba ispituje samo jedno takvo sjedalo.

6.1.3.

U slučaju sjedala s naslonima za glavu koji se mogu namještati ispitivanje se provodi s naslonima za glavu, postavljenim u najnepovoljniji položaj (u pravilu u najviši položaj), koji njegov sustav za namještanje dopušta.

6.2.1.

Sila koja proizvodi moment od 53 daNm u odnosu na točku R, djeluje uzdužno i u smjeru prema nazad na gornji dio okvira naslona sjedala preko sastavnog dijela koji oponaša leđa ispitne lutke iz Priloga 3. ovom Pravilniku. U slučaju klupe za sjedenje, kada je dio ili čitav noseći okvir (uključujući i okvir naslona za glavu) zajednički za više od jednog sjedišta, ispitivanje se mora obaviti istodobno za sva ta sjedišta.

6.3.1.

Uzdužno vodoravno usporenje koje nije manje od 20 g, primjenjuje se tijekom 30 ms u smjeru prema naprijed na cjelokupnu karoseriju vozila u skladu sa zahtjevima iz stavka 1. Priloga 7. Na zahtjev proizvođača može se koristiti ispitna pulsacija iz Dodatka Prilogu 9.

6.3.2.

U smjeru prema nazad primjenjuje se uzdužno usporenje u skladu sa zahtjevima iz stavka 6.3.1.

6.3.3.

Zahtjevi iz gore navedenih stavaka 6.3.1. i 6.3.2. ispituju se za sve položaje sjedala. U slučaju sjedala opremljenih naslonom za glavu koji se može namještati, ispitivanje mora biti obavljeno s naslonima za glavu postavljenim u najnepovoljniji položaj (općenito u najviši položaj) dopušten njihovim sustavima za namještanje. Tijekom ispitivanja sjedalo mora biti tako postavljeno da nijedan vanjski čimbenik ne može spriječiti otpuštanje sustava za učvršćenje.

Smatra se da su ti uvjeti ispunjeni ako je sjedalo ispitano u sljedećim položajima:

uzdužno namještanje je učvršćeno jedan urez ili 10 mm prema natrag od najizbočenijeg prednjeg uobičajenog položaja za vožnju ili položaja uporabe kako ga je odredio proizvođač (za sjedala s neovisnim namještanjem po visini, jastuk sjedišta mora biti postavljen u svoj najviši položaj);

uzdužno namještanje je učvršćeno jedan urez ili 10 mm prema naprijed od najizbočenijeg stražnjeg uobičajenog položaja za vožnju ili položaja uporabe kako ga je odredio proizvođač (za sjedala s neovisnim namještanjem po visini, jastuk sjedišta mora biti postavljen u svoj najniži položaj) i, po potrebi, u skladu sa zahtjevima iz stavka 6.3.4.

6.3.4.

U slučajevima kada je raspored sustava za učvršćenje takav da bi, u položaju sjedala drugačijem od onih određenih u stavku 6.3.3, raspodjela sila na naprave za učvršćenje i sidrišta sjedala mogla biti manje povoljna od one kod konfiguracije određene u stavku 6.3.3, ispitivanja se moraju obaviti za manje povoljnu poziciju sjedišta

6.3.5.

Smatra se da su ispitni uvjeti iz stavka 6.3.1. ispunjeni, ako se na zahtjev proizvođača zamijene ispitivanjem sudarom s čvrstom zaprekom kompletnog vozila u voznom stanju, kako je predviđeno stavkom 2. Priloga 7. ovom Pravilniku. U tom slučaju sjedalo mora biti namješteno za najnepovoljnije uvjete raspodjele naprezanja u sustavu sidrenja kako je to predviđeno stavcima 6.1.1., 6.3.3. i 6.3.4.

6.4.3.1.

Sve crte, uključujući i projekcije referentne linije, crtaju se u vertikalnoj središnjoj ravnini dotičnog sjedala ili sjedećeg mjesta (vidjeti Prilog 5. ovom Pravilniku).

6.4.3.2.

Pomaknuta referentna linija određuje se tako da se na dio koji simulira vrat ispitne lutke iz Priloga 3. ovom Pravilniku, djeluje početnom silom koja proizvodi silu prema nazad od 37,3 daNm oko točke R.

6.4.3.3.

Pomoću kuglastog modela glave promjera 165 mm početnom se silom, koja proizvodi silu prema nazad od 37,3 daNm oko točke R, djeluje okomito na pomaknutu referentnu liniju na udaljenosti od 65 mm ispod vrha naslona za glavu, pri čemu referentna linija ostaje u pomaknutom položaju u skladu sa stavkom 6.4.3.2.

6.4.3.3.1.

Ako prisutnost otvora sprječava primjenu sile predviđene stavkom 6.4.3.3. na udaljenosti od 65 mm od vrha naslona za glavu, udaljenost se može smanjiti, tako da os sile prolazi kroz središnju liniju sastavnog dijela okvira koji je najbliži otvoru.

6.4.3.3.2.

U primjerima opisanim u gore navedenim stavcima 5.9. i 5.10. ispitivanje se ponavlja tako da se uz korištenje kugle promjera 165 mm na svaki otvor djeluje silom:

6.4.3.4.

Određuje se tangenta Y na kuglastu formu modela glave, usporedna s pomaknutom referentnom crtom.

6.4.3.5.

Izmjeri se udaljenost X iz gornjeg stavka 5.12. između tangente Y i pomaknute referentne linije.

6.4.3.6.

Za provjeru učinkovitosti naslona za glavu početno opterećenje predviđeno stavcima 6.4.3.3. i 6.4.3.3.2. povećava se na 89 daN, osim ako ranije ne dođe do loma sjedala, ili naslona sjedala.

6.5.1.

Sve crte, uključujući i projekciju referentne crte, crtaju se na vertikalnoj središnjoj ravnini dotičnog sjedala, ili sjedećeg mjesta, pri čemu presjek takve ravnine sa sjedalom određuje obris naslona za glavu i obris naslona sjedala (vidjeti sliku 1. u Prilogu 4. ovom Pravilniku).

6.5.2.

Ispitna lutka iz Priloga 3. ovom Pravilniku postavlja se u uobičajeni položaj na sjedalu.

6.5.3.

Projekcija referentne linije ispitne lutke iz Priloga 3. ovom Pravilniku potom se na dotičnom sjedalu crta u ravnini iz gornjeg stavka 6.4.3.1.

Okomito na referentu liniju crta se tangenta S na vrhu naslona za glavu.

6.5.4.

Udaljenost „h” od točke R do tangente S je visina koju treba poštovati pri provedbi zahtjeva iz gore navedenog stavka 5.4.

6.6.1.

Ravnina S1, koja je okomita na referentnu liniju i smještena 65 mm ispod tangente S određene u gornjem stavku 6.5.3., određuje presjek naslona za glavu, omeđen rubnom linijom C.

6.6.2.

Širina naslona za glavu koju treba uzeti u obzir pri provedbi zahtjeva iz gore navedenog stavka 5.11. je razmak „L”, izmjeren u ravnini S1 između vertikalnih uzdužnih ravnina P i P’.

6.6.3.

Širina naslona za glavu se po potrebi određuje u ravnini okomitoj na referentnu liniju 635 mm iznad točke R sjedala, pri čemu se ta razdaljina mjeri uzduž referentne linije.

6.7.1.

Dimenzija „a” se određuje za svaki otvor i u odnosu na prednju stranu naslona za glavu pomoću kugle promjera 165 mm.

6.7.2.

Kugla mora dodirivati otvor u točki površine otvora koja dopušta najveće ulaženje kugle, pri čemu nije primijenjeno opterećenje.

6.7.3.

Razmak između dviju točaka dodira kugle s otvorom predstavlja veličinu „a” koja će se uzeti u obzir pri ocjenjivanju odredaba iz stavaka 5.9. i 5.10.

6.8.1.1.1.

U slučaju zasebnih sjedala bez naslona za glavu, ovo područje uključuje stražnji dio naslona sjedala između uzdužnih uspravnih ravnina smještenih na 100 mm sa svake strane uzdužne srednje ravnine svakog označenog vanjskog sjedišta određenog od proizvođača i iznad ravnine okomite na referentnu liniju 100 mm ispod vrha naslona sjedala.

6.8.1.1.2.

U slučaju klupa za sjedenje bez naslona za glavu, ovo područje se proteže između uzdužnih uspravnih ravnina smještenih na 100 mm sa svake strane uzdužne srednje ravnine svakog označenog vanjskog sjedećeg mjesta određenog od proizvođača i iznad ravnine okomite na referentnu liniju 100 mm ispod vrha naslona sjedala.

6.8.1.1.3.

U slučaju sjedala ili klupa za sjedenje s naslonima za glavu, ovo područje se proteže između uzdužnih uspravnih ravnina koje su na udaljenosti od 70 mm sa svake strane uzdužne srednje ravnine dotičnog sjedala ili sjedećeg mjesta a smješteno je iznad ravnine okomite na referentnu liniju koja je na 635 mm od točke R. Za svrhu ispitivanja, naslon za glavu, ako se može namještati, mora biti postavljen u najnepovoljniji položaj (općenito najviši položaj) dopušten njegovim sustavom za namještanje.

6.8.1.2.1.

U slučaju sjedala ili klupa za sjedenje bez naslona za glavu te sjedala ili klupa za sjedenje s odvojivim ili zasebnim naslonima za glavu, područje 2 se proteže iznad ravnine okomite na referentnu liniju 100 mm udaljenu od vrha naslona sjedala, uz iznimku dijelova smještenih u području 1.

6.8.1.2.2.

U slučaju sjedala ili klupa za sjedenje s integriranim naslonima za glavu, područje 2 se proteže iznad ravnine okomite na referentnu liniju 440 mm udaljenu od točke R dotičnog sjedala ili sjedećeg mjesta, uz iznimku dijelova smještenih u području 1.

6.8.1.3.1.

Područje 3 definirano je kao dio naslona sjedala, ili klupe za sjedenje, smješteno iznad vodoravnih ravnina određenih u stavku 5.2.4.1.3. gore, bez dijelova koji su smješteni u području 1 ili 2.

7.1.

Svako vozilo, homologirano u skladu s ovim Pravilnikom, treba biti proizvedeno tako da je sukladno homologiranom tipu i da ispunjava zahtjeve iz gore navedenog stavka 5. Međutim, kod naslona za glavu koji su definirani u gornjim stavcima 2.12.2. i 2.12.3. ništa ne smije spriječiti sukladnost vozila s homologiranim tipom vozila, čak i ako se prodaje sa sjedalima koja nisu opremljena naslonima za glavu.

7.2.

Nadležno tijelo koje izdaje homologaciju može u svakom trenutku provjeriti metode ispitivanja sukladnosti za svaku proizvodnu jedinicu. Tijelo može provesti i nasumične provjere serijski proizvedenih vozila u pogledu zahtjeva iz gore navedenog stavka 5.

8.1.

Homologacija, koja se izdaje za tip vozila u skladu s ovim Pravilnikom, može se povući ako nisu ispunjeni zahtjevi iz gore navedenog stavka 7.1., ili ako vozila ne prođu uspješno provjere predviđene u gornjem stavku 7.

8.2.

Ako stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik opozove prethodno izdanu homologaciju, dužna je o tome obavijestiti druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik, putem obrasca za obavijesti usklađenog s predloškom u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

9.1.

O svakoj promjeni tipa vozila u pogledu sjedala, njihovih sidrišta i/ili naslona za glavu obavješćuje se administrativno tijelo koje je izdalo homologaciju. To tijelo tada može:

9.2.

O potvrdi ili odbijanju homologacije koja navodi izmjene obavještavaju se stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik postupkom predviđenim u stavku 4.3. gore.

9.3.

Nadležno tijelo, koje izdaje proširenje homologacije, dodjeljuje serijski broj za to proširenje i o tome obavješćuje stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik, putem obavijesti na obrascu usklađenom s primjerkom iz Priloga 1. ovom Pravilniku

10.1.

Ako nositelj homologacije u potpunosti prestane s proizvodnjom naprave homologirane u skladu s ovim Pravilnikom, o tome je dužan obavijestiti tijelo koje je izdalo homologaciju. Po primitku odgovarajuće obavijesti tijelo o tome obavješćuje druge stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca s izjavom usklađenog s onim iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

11.1.

Za sjedala opremljena naslonima za glavu koji se mogu namještati, proizvođač je dužan osigurati upute za rukovanje, namještanje, blokiranje i, prema potrebi, za uklanjanje naslona za glavu.

13.1.

Od službenog datuma stupanja na snagu serije izmjena 06, nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbiti izdavanje ECE homologacija u skladu s ovim Pravilnikom, kako je izmijenjen serijom izmjena 06.

13.2.

Od 1. listopada 1999. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik, izdaju ECE homologacije samo ako su ispunjeni zahtjevi ovog Pravilnika, kako je izmijenjen serijom izmjena 06.

13.3.

Od 1. listopada 2001. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik mogu odbiti priznavanje homologacija koja nisu izdane u skladu sa serijom izmjena 06 ovom Pravilniku.

13.4.

Od službenog datuma stupanja na snagu serije izmjena 07 nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbiti izdavanje ECE homologacija u skladu s ovim Pravilnikom, kako je izmijenjen serijom izmjena 07.

13.5.

Po isteku 24 mjeseca od datuma stupanja na snagu serije izmjena 07, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju ECE homologaciju, samo ako tip vozila koji je u postupku homologacije ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika, kako je izmijenjen serijom izmjena 07.

13.6.

Po isteku 48 mjeseci od datuma stupanja na snagu serije izmjena 07 postojeće homologacije u skladu s ovim Pravilnikom prestaju važiti, osim za tipove vozila koji ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika, kako je izmijenjen serijom izmjena 07.

13.7.

Od službenog datuma stupanja na snagu serije izmjena 08 nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbiti izdavanje ECE homologacija u skladu s ovim Pravilnikom, kako je izmijenjen serijom izmjena 08.

13.8.

Po isteku 24 mjeseca od datuma stupanja na snagu serije izmjena 08, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju ECE homologaciju, samo ako su ispunjeni zahtjevi ovog Pravilnika, kako je izmijenjen serijom izmjena 08.

13.9.

Po isteku 36 mjeseci od datuma stupanja na snagu serije izmjena 08, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik mogu odbiti priznavanje homologacija koje nisu dodijeljene u skladu sa serijom izmjena 08 ovog Pravilnika.

13.10.

Ne dovodeći u pitanje stavke 13.8 i 13.9. homologacije vozila onih kategorija na koje ne utječe serija izmjena 08 ostaju važeće a ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik ih nastavljaju prihvaćati.

13.11.

Dokle god nema zahtjeva kojima se zabranjuju bočno usmjerena sjedala u nacionalnim propisima u vrijeme pristupanja ovom Pravilniku, ugovorne stranke mogu i dalje dopuštati ugradbu bočno usmjerenih sjedala za potrebe nacionalne homologacije i u ovom slučaju kategorije autobusa ne mogu se homologirati prema ovom Pravilniku.

13.12.

Izuzeće navedeno u stavku 5.1.3. prestaje imati učinak 20. listopada 2010. Ono se može produljiti ako su dostupne pouzdane statistike o nesrećama i ako su sustavi držanja bili dodatno poboljšani.

2.1.

„Referentni podaci” znače jedna ili više sljedećih karakteristika sjedećeg mjesta:

2.2.

„Trodimenzionalna naprava za određivanje točke H” (3-D H naprava) znači naprava koja se koristi za određivanje točke „H” i stvarnog nagiba trupa. Ta je naprava opisana u Dodatku 1. ovom Prilogu;

2.3.

„Točka H” znači zakretna točka trupa i bedra naprave 3-D H postavljene na sjedalo u vozilu u skladu sa stavkom 4. dolje. Točka „H” je u središtu središnje osi naprave koja se nalazi između vizirnih oznaka točke „H” na obje strane naprave 3-D H. Točka „H” teoretski odgovara točki „R” (za dozvoljena odstupanja vidjeti stavak 3.2.2. dolje). Kad se postupkom iz stavka 4. odredi točka „H”, smatra se da je fiksna u pogledu konstrukcije jastuka sjedala te se pomiče zajedno sa sjedalom kad se ono namješta;

2.4.

„Točka R” ili „referentna točka sjedala” znači konstrukcijski predviđena točka koju određuje proizvođač vozila za svako sjedeće mjesto s obzirom na trodimenzionalni koordinatni sustav;

2.5.

„Linija trupa” znači središnja linija mjerne sonde naprave 3-D H u njenom krajnjem stražnjem položaju;

2.6.

„Stvarni nagib trupa” znači nagib mjeren između vertikalne linije koja prolazi kroz točku „H” i liniju trupa, koristeći skalu stražnjeg nagiba naprave 3-D H. Stvarni nagib trupa teoretski odgovara konstrukcijski predviđenom nagibu trupa (za dozvoljena odstupanja vidjeti stavak 3.2.2. dolje);

2.7.

„Konstrukcijski predviđeni nagib trupa” znači nagib izmjeren između vertikalne linije koja prolazi kroz točku „R” i linije trupa u položaju koji odgovara konstrukcijski predviđenom položaju naslona sjedala kako ju je odredio proizvođač;

2.8.

„Središnja ravnina putnika” (C/LO) znači središnja ravnina naprave 3-D H, postavljena na svako konstrukcijski predviđeno sjedeće mjesto; predstavljena je koordinatama točke „H” na osi „Y”. Kod pojedinačnih sjedala središnja ravnina sjedala odgovara središnjoj ravnini putnika. Kod drugih sjedala središnju ravninu putnika određuje proizvođač;

2.9.

„Trodimenzionalni koordinatni sustav” znači sustav opisan u Dodatku 2. ovom Prilogu;

2.10.

„Ishodišne oznake” znači fizičke točke (otvori, površine, oznake ili udubine) na karoseriji vozila kako ih je odredio proizvođač;

2.11.

„Mjerni položaj vozila” znači položaj vozila određen koordinatama ishodišnih oznaka u trodimenzionalnom koordinatnom sustavu.

3.1.1.

koordinate točke „R” u odnosu na trodimenzionalni koordinatni sustav;

3.1.2.

konstrukcijski predviđeni nagib trupa;

3.1.3.

sve podatke potrebne za namještanje sjedala (ako se može namještati) u položaj za mjerenje iz dolje navedenog stavka 4.3.

3.2.1.

Koordinate točke „H” i aktualna vrijednost nagiba trupa, dobivena postupkom iz dolje navedenog stavka 4., uspoređuju se s koordinatama točke „R” i vrijednosti konstrukcijski predviđenog nagiba trupa, kako je odredio proizvođač vozila.

3.2.2.

Relativni položaji točke „R” i točke „H”, kao i odnos između konstrukcijski predviđenog nagiba trupa i stvarnog nagiba trupa smatraju se zadovoljavajućim za sjedeći položaj, ako točka H, kako je određena svojim koordinatama, leži u kvadratu koji ima stranicu 50 mm, a čije se dijagonale sijeku u točki „R” te ako stvarni nagib trupa ne odstupa više od 5° od konstrukcijski predviđenog nagiba trupa.

3.2.3.

Ako su ti uvjeti ispunjeni, za dokazivanje usklađenosti s odredbama ovog Pravilnika koristit će se točka „R” i konstrukcijski predviđeni nagib trupa.

3.2.4.

Ako točka „H” stvarnog nagiba trupa ne zadovoljava zahtjeve stavka 3.2.2. točka „H” stvarnog nagiba trupa određuje se još dvaput (ukupno tri puta). Ako rezultati dva od ta tri mjerenja ispunjavaju zahtjeve, primjenjuju se uvjeti iz gore navedenog stavka 3.2.3.

3.2.5.

Ako rezultati najmanje dva od tri postupka iz gore navedenog stavka 3.2.4. ne zadovoljavaju zahtjeve iz gore navedenog stavka 3.2.2., ili ako se provjera ne može provesti, jer proizvođač vozila nije dostavio podatke o položaju točke „R”, ili konstrukcijski predviđenog nagiba trupa, koristi se srednja vrijednost tri mjerne točke, ili prosječna vrijednost tri izmjerena nagiba te se te dvije vrijednosti smatraju primjenjivim u svim slučajevima, kad se ovaj Pravilnik poziva na točku „R” ili na konstrukcijski predviđeni nagib trupa.

4.1.

Vozilo se po izboru proizvođača zagrijava na temperaturu od 20 ± 10 °C, kako bi se osiguralo da materijal sjedala postigne sobnu temperaturu. Ako sjedalo koje treba ispitati nikad nije korišteno, sjedalo se u dva navrata tijekom jedne minute optereti bilo osobom ili napravom mase od 70 do 80 kg, kako bi se utisnuli jastuci na sjedalu i naslonu. Na zahtjev proizvođača svi sklopovi sjedala ostaju neopterećeni tijekom razdoblja od najmanje 30 minuta prije postavljanja naprave 3-D H.

4.2.

Vozilo se treba nalaziti u mjernom položaju predviđenom u stavku 2.11. gore.

4.3.

Sjedalo se, ako se može namještati, prvo postavlja u krajnji stražnji položaj za uobičajenu uporabu tijekom vožnje, kako je naveo proizvođač vozila, uzimajući pri tome u obzir samo uzdužno namještanje sjedala, bez uporabe sjedala za druge namjene. Ako postoje druge mogućnosti namještanja sjedala (vertikalna, kutna, naslona itd.), ona se tada postavljaju u položaj koji je naveo proizvođač vozila. Kod vibracijskih sjedala, sjedalo se učvrsti u jednom od položaja uobičajenih za vožnju, koje je naveo proizvođač.

4.4.

Površina sjedećeg mjesta, na kojem je postavljena naprava 3-D H, prekriva se pamučnom tkaninom koja je dovoljno velika i odgovarajuće teksture, opisane kao čista pamučna tkanina sa 18,9 vlakana po cm2 i težine 0,228kg/m2, ili pletena ili netkana tkanina istih karakteristika.

Ako se ispitivanje provodi na sjedalu izvan vozila, tlo na kojem je sjedalo smješteno treba imati jednake karakteristike (2) kao i tlo u vozilu za koje je sjedalo namijenjeno.

4.5.

Sjedalo i stražnju stranu naprave 3-D H postavlja se tako da se središnja ravnina putnika (C/LO) podudara sa središnjom ravninom naprave 3-D H. Na zahtjev proizvođača naprava 3-D H može se pomaknuti prema unutra s obzirom na C/LO, ako je naprava 3-D H postavljena toliko izvan ruba sjedala da sprečava horizontalno poravnanje naprave 3-D H.

4.6.

Sklop stopala i donjeg dijela noge pričvrsti se na sklop sjedala, pojedinačno ili korištenjem T-elementa i sklopa donjeg dijela noge. Linija koja prolazi kroz vizirne oznake točke „H” usporedna je s tlom i okomita na uzdužnu središnju ravninu sjedala.

4.7.

Položaj stopala i noge naprave 3-D H namješta se na sljedeći način:

4.8.

Namještaju se utezi donjeg dijela noge i stegna, a naprava 3-D H se izravnava.

4.9.

Stražnja ploča naginje se naprijed do prednjeg graničnika, a naprava 3-D H se pomoću T-elementa odmakne od naslona sjedala. Nakon toga se naprava 3-D H ponovno postavlja na sjedalo jednim od sljedećih postupaka:

4.10.

Silom od 100 ± 10 N djeluje se na sklop naslona i sjedala naprave 3-D H u presjeku kvadranta kuta boka i kućišta T-elementa. Smjer primjene opterećenja zadržava se duž linije koja prolazi uz gornji presjek do točke neposredno iznad kućišta motke stegna (vidjeti sliku 2. Dodatka 1. ovom Prilogu). Nakon toga se leđna ploča pažljivo nasloni na naslon sjedala. Pri daljnjem postupku treba paziti da naprava 3-D H ne klizne prema naprijed.

4.11.

Postavljaju se desni i lijevi utezi sjedala, a nakon toga naizmjenično osam utega trupa. Naprava 3-D H ostaje poravnana.

4.12.

Leđna ploča naginje se prema naprijed, kako bi se smanjio pritisak na naslon sjedala. Naprava 3-D H u tri se navrata pomakne s jedne strane na drugu u luku od 10° (5° na svaku stranu od okomite središnje ploče) radi oslobađanja mogućeg trenja, nastalog između naprave 3-D H i sjedala.

Tijekom pomicanja može se dogoditi da se T-element naprave 3-D H pomakne iz predviđenog vodoravnog i okomitog položaja. Zato treba T-element pomicanjem naprave zadržati primjenom odgovarajućeg bočnog opterećenja. Pri zadržavanju T-elementa i pomicanju naprave 3-D H treba paziti da ne nastanu nenamjerna vanjska opterećenja u okomitom uzdužnom smjeru.

Tijekom tog postupka stopala naprave 3-D H ne smiju se sputavati ni zadržavati. Ako stopala promijene položaj, treba ih na kratko ostaviti u tom položaju.

Leđna ploča pažljivo se vraća nazad na naslon sjedala i provjerava se jesu li obje libele u nultom položaju. Ako su se stopala tijekom pomicanja naprave 3D H pomaknula, treba ih vratiti u početni položaj sljedećim postupkom:

svako se stopalo zasebno podiže sa tla samo do visine preko koje ga više nije moguće pomaknuti. Tijekom tog dizanja, stopala trebaju imati mogućnost slobodnog pomicanja; ne smije se primijeniti opterećenje prema naprijed, ili bočno opterećenje. Kad se svako stopalo vrati u prvotni položaj, pete trebaju dodirivati za to predviđenu konstrukciju.

Bočna libela treba biti u nultom položaju, a po potrebi se primjenjuje bočno opterećenje na gornji dio leđne ploče, dovoljno da omogući izravnanje naprave 3-D H na sjedalu.

4.13.

Držanje T-elementa, koje sprečava klizanje naprave 3-D H na sjedalu prema naprijed, provodi se na sljedeći način:

4.14.

Sva se mjerenja provode na sljedeći način:

4.15.

Ako se želi ponovno postaviti napravu 3-D H, sklop sjedala treba ostati neopterećen tijekom razdoblja od najmanje 30 minuta prije ponovnog postavljanja. Naprava 3-D H ne smije ostati na sjedalu dulje od vremena potrebnog za provedbu ispitivanja.

4.16.

Ako se sjedala u istom redu mogu smatrati sličnim (sjedeća klupa, identična sjedala itd.), za svaki red sjedala određuje se samo jedna točka „H” i jedan „stvarni nagib trupa”, pri čemu se naprava 3-D H iz Dodatka 1. ovom Prilogu postavlja na mjesto koje se smatra tipičnim za taj red. To mjesto je:

1.

Trodimenzionalni koordinatni sustav određen je s tri okomite ravnine, kako ih je odredio proizvođač vozila (vidjeti sliku) (1).

2.

Pri mjerenju se vozilo postavlja na površinu podloge, tako da koordinate ishodišnih oznaka odgovaraju vrijednostima koje je naveo proizvođač.

3.

Koordinate točke „R” i točke „H” određuju se u odnosu na ishodišne oznake, kako ih je odredio proizvođač vozila.

Slika

Trodimenzionalni koordinatni sustav

L

=

lijevo

C

=

središnje

R

=

desno

Napomena:

Referentni podaci za daljnja sjedeća mjesta navedeni su u stavku 3.2., 3.3. itd.

1.

Početni položaj bez opterećenja.

2.a

Pomaknuti položaj nakon djelovanja sile od 373 Nm na leđa ispitne lutke u smjeru oko točke „R”, koja određuje položaj pomaknute referentne linije r1

2.b

Pomaknuti položaj nakon djelovanja sile F na kuglu promjera 165 mm, koju proizvede sila od 373 Nm u smjeru oko točke R, pri čemu pomaknuta referentna linija r1 ostaje na istom mjestu.

3.

Položaj nakon pomicanja i djelovanja sile F povećane na 890 N.

1.2.1.

Ova naprava se sastoji od njihala čija je osovina njihanja uležištena u kuglične ležajeve i čija reducirana masa (1) u njegovu središtu udarca iznosi 6,8 kg. Donji se kraj njihala sastoji od krutog modela glave promjera 165 mm, središte kojeg je identično sa središtem udarca njihala.

1.2.2.

Model glave mora biti opremljen s dva akcelerometra i napravom za mjerenje brzine, koji su sposobni mjeriti zahtijevane vrijednosti u smjeru udarca.

1.3.1.

Ubrzanje (akceleracija)

1.3.2.

Brzina

1.3.3.

Zapisivanje vremena

1.4.2.1.

Za stražnju stranu (naličje), smjer udarca odostrag prema naprijed mora biti u uzdužnoj ravnini pod kutom od 45° od vertikale.

1.4.2.2.

Za prednju stranu (lice) smjer udarca sprijeda prema natrag mora biti vodoravan u uzdužnoj ravnini.

1.4.2.3.

Prednje odnosno stražnje zone su omeđene vodoravnom ravninom koja je tangencijalna na vrh naslona za glavu kako je određeno u stavku 6.5. ovog Pravilnika.

1.1.

Sjedala koja se ispituju moraju biti ugrađena u nadogradnju vozila za koju su konstruirana. Nadogradnja vozila mora biti čvrsto pričvršćena na ispitnim kolicima kako je propisano u sljedećim stavcima.

1.2.

Upotrijebljeni način pričvršćenja nadogradnje vozila na ispitnim kolicima ne smije kao posljedicu imati pojačavanje sidrišta sjedala.

1.3.

Sjedala i njihovi dijelovi moraju biti namješteni i učvršćeni kako je propisano u stavku 6.1.1., i u jednom od položaja opisanih u stavcima 6.3.3. ili 6.3.4. ovog Pravilnika.

1.4.

Ako sjedala u skupini nemaju bitnih međusobnih razlika u smislu točke 2.2. ovog Pravilnika, tada se ispitivanja propisana u stavcima 6.3.1. i 6.3.2. ovog Pravilnika mogu obaviti s jednim sjedalom namještenim u njegovom najizbočenijem prednjem položaju i s drugim sjedalom namještenim u njegovom najizbočenijem stražnjem položaju.

1.5.

Usporenje ispitnih kolica mjeri se s kanalima podataka frekvencijskog razreda (CFC) 60 koji odgovara značajkama međunarodne norme ISO 6487 (2002).

2.1.

Zapreka se mora sastojati od bloka armiranog betona dimenzija najmanje 3 m širine, najmanje 1,5 m visine i najmanje 0,6 m debljine. Prednja strana mora biti okomita na završni dio ispitne staze (po kojoj se gibaju ispitna kolica) i mora biti pokrivena šperpločama debljine 19 ± 1 mm. Najmanje 90 tona zemlje mora biti nabijeno iza bloka od armiranog betona. Zapreka od armiranog betona i zemlje može biti zamijenjena zaprekama koje imaju jednaku prednju površinu, osiguravajući da one daju istovrijedne rezultate.

2.2.

U trenutku sudara vozilo se mora gibati slobodno. Ono mora prići zapreci u smjeru okomitom na sudarni zid; najveće dopušteno bočno odstupanje između uspravne središnje linije prednje strane vozila i uspravne središnje linije sudarnog zida smije biti ± 30 cm; u trenutku sudara vozilo više ne smije biti izloženo djelovanju bilo kakve dodatne naprave za upravljanje ili pogon. Brzina sudara mora biti između 48,3 km/h i 53,1 km/h.

2.3.

Sustav napajanja gorivom mora biti napunjen vodom barem 90 % svog kapaciteta s gorivom ili istovrijednom tekućinom.

Napomena:

Presjek A-A treba biti načinjen u točki područja otvora koja dopušta najveće ulaženje kugle bez primjene bilo kakvog opterećenja.

Napomena:

Presjek A-A treba biti načinjen u točki područja otvora koja dopušta najveće ulaženje kugle bez primjene bilo kakvog opterećenja.

Tip 1

Tip 2

2.1.1.1.

Po izboru proizvođača vozila dijelovi vozila čvrstoće ispod Shore A 50 mogu se tijekom ispitivanja ukloniti s ispitivanog sjedala i naslona za glavu.

2.1.1.2.

Dva ispitna bloka tipa 1 postavljaju se u prtljažnik. Za određivanje mjesta ispitnih blokova u uzdužnom smjeru blok se najprije postavlja tako da njegova prednja strana dodiruje dio vozila koji čini prednju granicu prtljažnika i da je njegova donja strana na dnu prtljažnika. Potom se pomiče prema nazad i paralelno na uzdužnu središnju ravninu vozila, sve dok njegovo geometrijsko središte ne prijeđe vodoravnu udaljenost od 200 mm. Ako dimenzije prtljažnika ne omogućuju udaljenost od 200 mm i ako se stražnja sjedala mogu namještati horizontalno, sjedala se pomiču prema naprijed do granice mogućnosti namještanja, namijenjene za uobičajenu uporabu putnika, ili u položaj s udaljenošću od 200 mm, ovisno koji je manji. U ostalim slučajevima ispitni se blokovi smještaju što je dalje moguće iza stražnjih sjedala. Udaljenost između uzdužne središnje ravnine vozila i unutarnje strane ispitnog bloka treba biti 25 mm, kako bi se između blokova postigla udaljenost od 50 mm.

2.1.1.3.

Tijekom ispitivanja sjedala trebaju biti namještena tako da se sustav za blokiranje ne može deblokirati vanjskim čimbenicima. Po potrebi se sjedala namještaju na sljedeći način:

uzdužno namještanje je učvršćeno jedan urez ili 10 mm prema naprijed od najizbočenijeg stražnjeg uobičajenog položaja za vožnju ili položaja uporabe kako ga je odredio proizvođač (za sjedala s neovisnim namještanjem po visini, jastuk sjedišta mora biti postavljen u svoj najniži položaj). Ispitivanje se provodi s naslonima sjedala u uobičajenom uporabnom položaju.

2.1.1.4.

Ako je naslon sjedala opremljen naslonom za glavu koji se može namještati, ispitivanje treba provesti s naslonom za glavu smještenim u najviši položaj.

2.1.1.5.

Ako se naslon(i) stražnjeg sjedala mogu preklopiti, oni se učvršćuju u uobičajenom uspravnom položaju pomoću standardnog mehanizma za blokiranje.

2.1.1.6.

Sjedala kod kojih ugradnja ispitnih blokova tipa 1 nije moguća, izuzeta su iz tog ispitivanja.

Slika 1.

Položaj ispitnih blokova prije ispitivanja stražnjih naslona sjedala

2.1.2.1.

Ako se krajnji stražnji red sjedala može izvaditi i/ili sklopiti u skladu s uputama proizvođača, kako bi se povećala zapremnina prtljažnika, tada se ispituje i red sjedala neposredno ispred krajnjeg stražnjeg reda sjedala.

2.1.2.2.

Međutim, u tom slučaju, tehnička služba može, po savjetovanju s proizvođačem, odlučiti da ne testira jedan ili dva krajnja stražnja reda sjedala, ako su sjedala i njihovi spojni elementi slične konstrukcije i ako se poštuje zahtjev o udaljenosti od 200 mm.

2.2.1.

Ako je naslon sjedala opremljen naslonom za glavu, koji se može namještati, ispitivanje treba provesti s naslonom za glavu u najvišem položaju.

3.1.

Karoserija osobnog automobila učvršćuje se na ispitnim saonicama na način da se time ne izazove ojačavanje naslona sjedala i pregradnog sustava. Nakon instaliranja ispitnih blokova, kako je opisano u stavku 2.1. ili 2.2., karoserija osobnog vozila se ubrzava, kako je prikazano u Dodatku Prilogu 9., tako da u trenutku udara brzina vožnje ΔV bude 50 + 0/- 2 km/h. Uz suglasnost proizvođača gore navedeni raspon ispitnog impulsa može se alternativno koristiti za provedbu ispitivanja čvrstoće sjedala u skladu sa stavkom 6.3.1.