(1)

Referentne vrijednosti važne su za određivanje cijene mnogih financijskih instrumenata i financijskih ugovora te za mjerenje uspješnosti mnogih investicijskih fondova. Doprinosi referentnim vrijednostima i upravljanje njima u mnogim su slučajevima podložni manipulacijama, a uključene osobe često se suočavaju sa sukobom interesa.

(2)

Kako bi njihova gospodarska uloga bila ispunjena, referentne vrijednosti moraju biti reprezentativne za predmetnu tržišnu ili gospodarsku stvarnost koju odražavaju. Ako bi referentne vrijednosti, primjerice međubankovne stope, prestale odražavati predmetno tržište postoji rizik od nepovoljnih učinaka na, među ostalim, cjelovitost tržišta, financiranje kućanstava (krediti i hipoteke) i poduzeća u Uniji.

(3)

Rizici za korisnike, tržišta i gospodarstvo Unije općenito su viši ako je visoka ukupna vrijednost financijskih instrumenata, financijskih ugovora i investicijskih fondova koji se pozivaju na određenu referentnu vrijednost. Uredbom (EU) 2016/1011 stoga su utvrđene različite kategorije referentnih vrijednosti i predviđeni dodatni zahtjevi za osiguranje cjelovitosti i robusnosti određenih referentnih vrijednosti koje se smatraju ključnima, uključujući ovlasti nadležnih tijela da pod određenim uvjetima zahtijevaju doprinošenje ključnoj vrijednosti ili upravljanje njome.

(4)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/1368 (2) utvrđen je popis ključnih referentnih vrijednosti koje se upotrebljavaju na financijskim tržištima u skladu s Uredbom (EU) 2016/1011.

(5)

U skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1011 Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte radi utvrđivanja i preispitivanja popisa ključnih referentnih vrijednosti najmanje svake dvije godine.

(6)

U skladu s člankom 20. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2016/1011 referentne vrijednosti mogu biti uvrštene na popis ključnih referentnih vrijednosti ako su ih, među ostalim, podnijeli doprinositelji od kojih je većina smještena u jednoj državi članici i priznate su kao ključne u toj državi članici.

(7)

Dana 22. siječnja 2018. švedsko nadležno tijelo („Finansinspektionen”) obavijestilo je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala („ESMA”) o svojem prijedlogu za priznanje, u skladu s člankom 20. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2016/1011, stockholmske međubankovne ponudbene kamatne stope (Stockholm Interbank Offered Rate – „STIBOR”) kao ključne referentne vrijednosti jer je ona ključna u Švedskoj te se temelji na podnošenju doprinositeljâ od kojih je većina smještena u toj zemlji.

(8)

STIBOR je referentna stopa utemeljena na prosječnoj kamatnoj stopi po kojoj je određeni broj banaka koje su aktivne na švedskom tržištu novca spreman međusobno pozajmljivati neosigurana financijska sredstva prema različitim rokovima dospijeća. Dana 22. siječnja 2018. u tijelu doprinositelja STIBOR-a sudjelovalo je sedam banaka, od kojih je šest smješteno u Švedskoj i jedna u Danskoj.

(9)

U svojoj ocjeni koju je podnijelo ESMA-i nadležno tijelo Finansinspektionen zaključilo je da bi prestanak pružanja STIBOR-a ili njegovo pružanje na temelju ulaznih podataka odnosno tijela doprinositelja koji više nisu reprezentativni za predmetnu tržišnu ili gospodarsku stvarnost, doveo do znatnog nepovoljnog učinka na funkcioniranje financijskih tržišta u Švedskoj.

(10)

Procjena nadležnog tijela Finansinspektionen pokazuje da se STIBOR upotrebljava kao referentna vrijednost pri određivanju cijena OTC kamatnih izvedenica denominiranih u švedskoj kruni („SEK”) za zamišljeni nepodmireni iznos od 3 500 milijardi EUR. Gotovo jedna četvrtina obveznica denominiranih u švedskoj kruni kao referentnu vrijednost ima STIBOR te se om upotrebljava pri određivanju cijena 75 % ukupnih kredita švedskih kućanstava i nefinancijskih institucija. Ukupna vrijednost financijskih instrumenata i financijskih ugovora u kojima se kao referentna vrijednost primjenjuje STIBOR približno je osam puta veća od bruto nacionalnog proizvoda Švedske. STIBOR je stoga od ključne važnosti za financijsku stabilnost i cjelovitost tržišta u Švedskoj. U procjeni je zaključeno da bi prestanak pružanja ili nepouzdanost STIBOR-a mogao imati znatan nepovoljan učinak na funkcioniranje financijskih tržišta u Švedskoj i na trgovačka društva i potrošače jer se upotrebljava za kredite, potrošačke kredite i investicijske fondove.

(11)

Dana 23. veljače 2018. ESMA je Komisiji poslala svoje mišljenje u kojem je navela da je švedsko nadležno tijelo Finansinspektionen uzelo u obzir sve elemente i kriterije iz članka 20. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/1011 i da je dostavilo kvantitativne podatke koji potkrepljuju priznavanje STIBOR-a kao ključne referentne vrijednosti te analitičku argumentaciju u kojoj je istaknuta ključna uloga STIBOR-a za švedsko gospodarstvo.

(12)

Provedbenu uredbu (EU) 2016/1368 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(13)

U svjetlu ključne važnosti STIBOR-a, njegove široke uporabe i uloge u raspodjeli kapitala u Švedskoj, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu.

(14)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,