EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 11.5.2022.

COM(2022) 212 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Digitalno desetljeće za djecu i mlade:


nova Europska strategija za bolji internet za djecu (BIK+)

1.Uvod

Prva Europska strategija za bolji internet za djecu (BIK) donesena je 2012. Ažurirana strategija za bolji internet za djecu (BIK+), iznesena u ovoj komunikaciji, omogućit će zaštitu, poštovanje i jačanje položaja djece na internetu u novom digitalnom desetljeću.

Poštovanje ljudskih prava, uključujući prava djeteta, integralni je element vrijednosti na kojima se temelji Europska unija 1 . Ta se prava moraju jednako poštovati na internetu i izvan njega 2 . U digitalnom desetljeću svako dijete u Europi zaslužuje napredovati u sigurnom digitalnom okruženju koje jača njegov položaj i biti dio globalne digitalne tranzicije.

Djeca od sve mlađe dobi stvaraju, igraju se i komuniciraju na internetu koristeći se digitalnim tehnologijama za obrazovanje, zabavu, društveni kontakt i sudjelovanje u društvu. Pritom često nailaze na digitalni sadržaj i usluge koji nisu koncipirani za djecu.

Djeca i mladi 3 nisu jedinstvena, homogena skupina, već se razlikuju prema dobi, spolu, razvojnim sposobnostima te društvenoj i gospodarskoj pozadini. Djeca u ranjivom položaju, kao što su djeca s invaliditetom, djeca manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla, djeca izbjeglice, djeca u sustavu skrbi, djeca pripadnici skupine LGBTQI+ te djeca u nepovoljnom socioekonomskom položaju, mogu imati dodatne teškoće u digitalnom okruženju.

Pandemija bolesti COVID-19 istaknula je prednosti digitalne tehnologije, ali i koliko je važno da sva djeca imaju jednak pristup tehnologiji (uređajima i mrežama), digitalnim vještinama i kompetencijama, uključujući medijsku pismenost 4 . Djeca koja nemaju pristup internetu ne mogu doći do resursa koji im mogu pomoći u učenju i razvoju. Nejednakosti mogu povećati vjerojatnost lošijih obrazovnih ishoda, lošeg mentalnog zdravlja te nedostatka dugoročnih izgleda 5 .

S obzirom na to i zbog rizika i šteta koje donosi sve digitaliziranije društvo, među ostalim i za djecu, Komisija je u prosincu 2020. predložila ambicioznu reformu postojećih pravila s ciljem stvaranja sigurnijeg digitalnog prostora u kojem su zaštićena temeljna prava svih korisnika digitalnih usluga. Nedavni politički dogovor o Aktu o digitalnim uslugama potvrda je da je zaštita maloljetnika jedan od temelja novih pravila, koja poduzeća obvezuju da ponajprije vode računa o interesima djece 6 .

Nadalje, Komisija je u okviru svoje vizije digitalne transformacije Europe do 2030. 7 predložila Europsku deklaraciju o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće 8 , koja odražava vrijednosti EU-a kao što su zaštita i jačanje položaja djece.

Europska strategija za bolji internet za djecu iz 2012. (strategija BIK) 9 postala je globalni standard na temelju kojeg se oblikuju nacionalne politike u EU-u. Sve države članice uključile su elemente strategije BIK. Komisija je u ožujku 2021. donijela prvu sveobuhvatnu Strategiju EU-a o pravima djeteta 10 , u kojoj je najavila ažuriranje strategije BIK.

Ažurirana strategija BIK+ proširuje Strategiju o pravima djeteta na digitalno područje te odražava nedavno predloženo digitalno načelo da se mora postići „[z]aštita i osposobljenost djece i mladih na internetu” 11 . U njoj se uzimaju u obzir Rezolucija Europskog parlamenta o pravima djece 12 , Zaključci Vijeća o medijskoj pismenosti 13 i Preporuka Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu 14 .

Nova se strategija temelji se na opsežnom savjetovanju s djecom, dopunjenom ciljanim savjetovanjima s roditeljima, nastavnicima i učiteljima, državama članicama, IKT sektorom i medijskom industrijom, civilnim društvom, akademskom zajednicom te međunarodnim organizacijama 15 .

Prema tome, strategijom BIK+ želi se dopuniti i poduprijeti praktičnu provedbu postojećih mjera za zaštitu djece na internetu, razvoj njihovih vještina te jačanja položaja djece da sigurno provode i stvaraju život na internetu.

2.Što je EU dosad učinio

Strategija BIK od 2012. ima ključan utjecaj na zaštitu i jačanje položaja djece na internetu na europskoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Stručna skupina za sigurniji internet 16 omogućuje razmjenu dobrih primjera iz prakse među državama članicama, a Komisija je potaknula suradnju sektora s civilnim društvom i mladima putem Saveza za bolju zaštitu maloljetnika na internetu 17 .

Strategijom BIK iz 2012. uspostavljeni su mreža centara za sigurniji internet 18 , koju EU sufinancira, i portal „betterinternetforkids.eu”, središnja točka za sigurnost djece na internetu, koji EU financira. Centri za sigurniji internet svojim aktivnostima svake godine obuhvate 30 milijuna ljudi 19 . Provode lokalizirane aktivnosti informiranja, pripremaju materijale o svim aspektima sigurnosti djece na internetu u državama članicama, pružaju pomoć, otkrivaju nove prijetnje putem dežurnih linija za pomoć te pružaju potporu uklanjanju internetskog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece putem mreže dežurnih službi INHOPE 20 , koja je prisutna u 46 zemalja. Centri za sigurniji internet surađuju s mrežom mladih ambasadora BIK-a (BIK Youth Ambassadors) te tematskim radnim skupinama mladih BIK-a (BIK Youth Panels) 21 koji savjetuju i informiraju oblikovatelje politika i stručnjake, primjerice s inicijativom Zahtjev mladih za bolji internet (BIK Youth Pledge) 22 koja se zalaže za komunikaciju prilagođenu djeci. EU-ova inicijativa Dan sigurnijeg interneta 23 sad se obilježava u cijelom svijetu.

Komisija surađuje i s međunarodnim organizacijama, NVO-ima, članovima akademske zajednice koji se bave digitalnim pravima djece te privatnim sektorom.

Od 2012. pravni i politički okvir EU-a znatno je unaprijeđen kako bi djeca na internetu bila još sigurnija 24 . Primjerice, revidiranom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama 25 obveze zaštite maloljetnika od štetnog sadržaja koji bi mogao naštetiti njihovu fizičkom, mentalnom i moralnom razvoj te od nezakonitog sadržaja 26 proširene su na platforme za razmjenu videozapisa. U Općoj uredbi o zaštiti podataka određeno je da je za osobne podatke djece potrebna posebna zaštita i, do određene dobi (između 13 i 16 godina ovisno o državi članici), roditeljska privola 27 , 28 . Direktivom o nepoštenoj poslovnoj praksi 29 djeca su zaštićena kao ranjivi potrošači i zabranjeno je izravno navođenje djece na kupnju.

Naposljetku, prema Aktu o digitalnim uslugama sve će internetske platforme svoje sustave morati organizirati tako da vode računa o pravima djece korisnika. Djeca osobito moraju moći lako razumjeti uvjete usluge koju koriste. To je, međutim, tek početak. Prema novim pravilima, sve internetske platforme koje nude usluge djeci u Uniji, kao što su društveni mediji ili platforme za interaktivne igre, bit će obvezne poduzeti odgovarajuće i razmjerne mjere za privatnost, sigurnost i zaštitu djece dok koriste njihove usluge. Također, neće smjeti djeci prikazivati oglase na temelju izrade profila. Naposljetku, vrlo velike internetske platforme i tražilice morat će uzeti u obzir sve sistemske rizike povezane s njihovim uslugama, uključujući sve stvarne ili predvidive štetne posljedice na zaštitu djece.

Predloženim Aktom o umjetnoj inteligenciji 30 utvrđuju se jedinstvena pravila za umjetnu inteligenciju u EU-u te se nastoji stvoriti jedinstveno tržište za pouzdane primjene umjetne inteligencije uz potpuno poštovanje temeljnih prava, uključujući prava djece. Prijedlog europskog okvira za digitalni identitet (eID) 31 maloljetnicima će omogućiti da, na temelju nacionalnih zakona, koriste lisnicu za digitalni identitet kako bi, primjerice, dokazali dob bez otkrivanja drugih osobnih podataka.

Novim prijedlogom uredbe o sprečavanju i suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece na internetu 32 , predstavljenim zajedno sa strategijom BIK+, pružateljima usluga smještaja na poslužitelju ili interpersonalnih komunikacijskih usluga uvedene su određene obveze otkrivanja, prijavljivanja i uklanjanja seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Prijedlog usto omogućuje uspostavu europskog centra za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece, koji bi olakšao otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu, pružao potporu žrtvama i služio kao središnji izvor znanja, stručnosti i istraživanja o pitanjima povezanima sa sprečavanjem i suzbijanjem seksualnog zlostavljanja djece na internetu.

U strategiji EU-a za borbu protiv trgovanja ljudima navodi se da su djeca posebno izložena opasnosti da postanu žrtve trgovaca ljudima na internetu 33 . Dio strategije EU-a za prava žrtava 34 posebno je posvećen djeci žrtvama.

U strategiji EU-a za rodnu ravnopravnost 35 ističe se da djevojčice mogu postati žrtve rodno uvjetovanog nasilja, tj. nasilja nad ženom ili djevojčicom jer je žena ili djevojčica ili nasilja koje ih nerazmjerno pogađa. Prijedlog direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji uključuje kriminalizaciju rodno uvjetovanog kibernasilja i u njemu se propisuju mjere zaštite i potpore za žrtve takvog nasilja na internetu i izvan njega, bez obzira na njihovu dob 36 .

Pitanje zaštite djece migranata, uključujući siguran pristup novim tehnologijama, obuhvaćeno je Komunikacijom o zaštiti djece migranata 37 .

Akcijski plan za digitalno obrazovanje (2021.–2027.) 38 donesen je kako bi se svladali nedostaci u obrazovanju i osposobljavanju, koje je pandemija bolesti COVID-19 još povećala, odnosno omogućila održiva digitalna transformacija obrazovanja uspostavom učinkovitog ekosustava digitalnog obrazovanja i poboljšanjem digitalnih vještina i sposobnosti djece, nastavnika, učitelja i nastavnog osoblja.

Strategijom EU-a za mlade za razdoblje 2019.–2027. 39 potiče se sudjelovanje mladih u demokratskom životu te se podupire društveni i građanski angažman.

Strategija BIK+ temeljit će se na tim postignućima i njome će se stvoriti sinergije s relevantnim inicijativama kako bi se odgovorilo na probleme i potrebe djece u digitalnom desetljeću.

3.Što se promijenilo – zašto je potrebna nova strategija

Djeca kao korisnici digitalnih tehnologija

Način na koji djeca koriste digitalne tehnologije drastično se promijenio od 2012. Suvremeni uređaji djeci omogućuju interakcije, komunikaciju, igru i dijeljenje sadržaja s drugima, često bez roditeljskog nadzora. Prema rezultatima istraživanja „EU Kids Online” iz 2020. 40 , većina djece navodi da se pametnim telefonima koriste „svakodnevno” ili „gotovo cijelo vrijeme”, a u mnogim se zemljama vrijeme provedeno na internetu gotovo udvostručilo u usporedbi s 2010. Dob u kojoj djeca počinju koristiti digitalne uređaje isto je tako sve niža.

Tako često korištenje interneta može dovesti do sjedilačkog načina života koji sa sobom nosi zdravstvene posljedice. Mnogi su psiholozi izrazili zabrinutost zbog toga što se djeca teško odvajaju od svojih uređaja i imaju poremećaje pažnje.

Iako se potiče zdrava ravnoteža između vremena provedenog ispred ekrana i vremena posvećenog drugim aktivnostima, digitalna apstinencija nije opcija za današnju djecu jer se informacije, elementi formalnog obrazovanja, društveni kontakt i zabava sve češće nalaze na internetu.

Tehnologija se i dalje brzo razvija, što stvara i nove mogućnosti i nove rizike. U bliskoj će se budućnosti zbog umjetne inteligencije, virtualne i proširene stvarnosti, interneta stvari, kriptovaluta i drugih tehnoloških promjena koje utječu na djecu pojaviti nova društvena i etička pitanja (npr. pristranost, nedostatak pravednosti, netransparentna upotreba umjetne inteligencije, interakcija s krivotvorenim sadržajima (deep fake), avatarima i robotima).

O tim se pitanjima govorilo i na Konferenciji o budućnosti Europe, na kojoj je europski panel građana i građanki za vrijednosti i prava pozvao na veću zaštitu maloljetnika na internetu. Poziv je podržala plenarna skupština Konferencije i uvršten je u prijedlog iznesen predsjednicima Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije 41 .

Djeca i opasnosti na internetu

Djeca se na internetu često susreću sa štetnim i nezakonitim sadržajem, ponašanjem, kontaktima te rizicima za potrošače. Digitalne usluge, od društvenih medija do interaktivnih igara, mogu djecu izložiti rizicima kao što su neprimjeren sadržaj, zlostavljanje, mamljenje 42 , seksualno zlostavljanje ili radikalizacija.

Djeca su u savjetovanju Komisije navela da ih zabrinjavaju izloženost štetnim sadržajima koji mogu veličati i promicati samoozljeđivanje, samoubojstvo, nasilje, govor mržnje, seksualno uznemiravanje, drogiranje, rizične izazove na internetu, poremećaje prehrane i opasne prehrambene režime. Takvi nasilni, zastrašujući ili drukčije dobno neprikladni sadržaji lako su dostupni. Djeca navode da su u ranoj dobi vidjela pornografiju 43 , što utječe na njihovo viđenje zdravog odnosa.

Unatoč postojećem pravu EU-a (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama i Opća uredba o zaštiti podataka), mehanizmi za provjeru dobi i alati za roditeljsku privolu u mnogim su slučajevima i dalje neučinkoviti jer korisnici datum rođenja često moraju unijeti tek nakon registracije 44 .

No kako je navedeno u odjeljku 2., očekuje se da će se zahvaljujući nedavno podržanom Aktu o digitalnim uslugama znatno povećati sigurnost svih korisnika, uključujući djecu, i njihova sposobnost da na internetu donose odluke utemeljene na znanju i informacijama.

Konkretno, prema okviru tog akta za upravljanje rizicima, posebna se pozornost mora posvetiti sistemskim rizicima povezanima s maloljetnicima. Vrlo velike internetske platforme morat će razmotriti mogu li djeca lako razumjeti dizajn i funkcioniranje usluge te postoje li mogućnosti da djeca budu izložena sadržaju koji bi mogao naštetiti njihovu fizičkom i mentalnom zdravlju te moralnom razvoju. Takvi rizici mogu nastati, primjerice, kod internetskih sučelja dizajniranih tako da se namjerno ili nenamjerno iskorištava neiskustvo djece ili tako da mogu uzrokovati ovisničko ponašanje. Zato će vrlo velike internetske platforme morati uvesti ciljane mjere za zaštitu prava djeteta, što uključuje upotrebu alata za provjeru dobi i roditeljski nadzor ili alata koji djeci pomažu da lakše upozore na zlostavljanje ili zatraže pomoć. Kibernasilje, uključujući dijeljenje intimnog sadržaja bez pristanka, primjer je sadržaja koji treba brzo obraditi nakon što ga korisnici, uključujući djecu, prijave i kojem treba na odgovarajući način prilagoditi moderiranje sadržaja.

Mreža dežurnih linija EU-a INHOPE navela je da se količina slika na internetu za koje se sumnja da prikazuju seksualno zlostavljanje djece u svijetu gotovo udvostručila od 2017. do 2019. Problem se još pogoršao za vrijeme krize uzrokovane bolešću COVID-19, posebno za djecu koja žive sa svojim zlostavljačima 45 . Djecu se na internetu može mamiti 46 u svrhu seksualnog zlostavljanja ili trgovanja ljudima i postoji opasnost da će se njihove eksplicitne fotografije i videozapisi širiti bez njihova pristanka, bez obzira na to jesu li nastali u sporazumnom odnosu s vršnjacima ili pod prisilom.

U svijetu je više od trećine mladih prijavilo da su bili žrtve kiberzlostavljanja 47 . Djeca mogu biti izložena ili sudjelovati u toksičnom, agresivnom, disruptivnom ili ovisničkom ponašanju 48 te mogu biti meta neprimjerenih, seksističkih ili rasističkih sadržaja. To ih može odbiti od sudjelovanja u internetskim aktivnostima (npr. djevojčice) i utjecati na prava djece 49 .

Rasizam, ksenofobija, antisemitizam, dezinformacije i politički ekstremizam na internetu koji dovode do radikalizacije sve su češći. Komisija je 2016. pokrenula uvođenje Kodeksa o postupanju 50 radi boljeg suzbijanja govora mržnje na internetu. Namjena mu je da, zajedno s Mrežom za osvješćivanje o radikalizaciji, autorima internetskih stranica i igara poveća svijest o opasnostima od radikalizacije djece na internetu. U tijeku je revizija Kodeksa EU-a o suzbijanju dezinformacija 51 kako bi se povećale obveze u tom području.

Djeca kao aktivni digitalni potrošači

Djeca su danas aktivniji i neovisniji digitalni potrošači nego prije 10 godina te često upotrebljavaju digitalne proizvode i usluge namijenjene odraslim osobama. Izložena su mnogim internetskim marketinškim tehnikama ili su njihova meta. Primjenom sustavâ za preporučivanje sadržaja na društvenim medijima i drugih algoritama, ciljanog oglašavanja, marketinga utjecajnih osoba i igrifikacije marketinga 52 mladim se korisnicima predlaže štetan ili neprimjeren sadržaj, pri čemu se iskorištavaju njihovo neiskustvo i nedostatak samokontrole 53 . Primjerice, reklamiranje proizvoda s visokim udjelom masti, šećera ili soli među djecom 54 može pogoršati njihove neprimjerene prehrambene navike. Slično tome, agresivno oglašavanje rizičnih ulaganja djeci kao sigurnih može prouzročiti ozbiljne financijske posljedice. Kako bi se ublažili s tim povezani rizici i štete za djecu, u Aktu o digitalnim uslugama predlaže se niz obveza. Među ostalim, internetskim platformama zabranjuje se da maloljetnicima prikazuju oglase na temelju izrade profila i uvodi obveza da budu transparentne u vezi sa svojim sustavima za preporučivanje i mogućnostima da korisnici mijenjaju ili utječu na glavne parametre tih sustava.

Današnje digitalne usluge neprestano prikupljaju i dijele podatke o djeci, a „podatkofikacija” 55 počinje čak i prije rođenja. Iako agregirani veliki podaci mogu omogućiti revolucionarne uvide, npr. u zdravlje i obrazovanje djece, podatkofikacija djetinjstva može imati i potencijalno doživotno štetan učinak na dobrobit i razvoj djece. Ni djeca ni roditelji nisu dovoljno informirani o razmjerima dijeljenja osobnih podataka koje može biti posljedica korištenja digitalnih usluga, posebno onih koje ne uključuju novčana plaćanja 56 . Iako industrija prikuplja veliku količinu podataka o tome kako djeca koriste digitalne usluge i o povezanim rizicima, akademska zajednica tim važnim skupovima podataka nema pristup ili je on vrlo ograničen.

Djeca su danas sustavno izložena neprimjerenim sadržajima i poslovnim praksama. Potrebna su istraživanja o dugoročnom neurološkom utjecaju koji na djecu imaju metode koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su persuazivni dizajn, primjerice mehanizmi igara na sreću kao što su „nagradne kutije” 57 .

Internetsko igranje djeci je postalo važna aktivnost na internetu: videoigre igra 73 % djece u EU-u u dobi od 6 do 10 godina, 84 % u dobi od 11 do 14 godina te 74 % mladih u dobi od 15 do 24 godine. Dobno primjereno internetsko igranje može biti sredstvo u konstruktivnim obrazovnim i participativnim aktivnostima na internetu, razvitku digitalnih vještina i sposobnosti te donijeti druge društvene koristi (npr. terapijske i kulturne). Inicijative koje predvodi taj sektor važne su za stvaranje sigurnog okruženja za igru u kojem su djeca zaštićena i promicanje zdravih navika igranja. To bi također trebalo uključivati načelo da se digitalni proizvodi i usluge za maloljetnike od samog početka koncipiraju tako da budu sigurni.

Nedostatak vještina

U savjetovanjima Komisije s djecom često se čula poruka da je potrebno poboljšati medijsku pismenost i obrazovanje o sigurnosti na internetu školske djece. Digitalne vještine i kompetencije, uključujući digitalnu pismenost i razumijevanje kako se koriste osobni podaci, današnjoj su djeci bitne jer im omogućuju da uče, povezuju se te da aktivno i upućeno sudjeluju u oblikovanju svijeta oko sebe.

Odraslim osobama odgovornima za djecu (roditelji, njegovatelji, nastavnici i učitelji, voditelji klubova i treneri, vjerski vođe, radnici u području socijalne skrbi ili zdravstvene zaštite, osobe koje rade s mladima itd.) potrebne su vještine kako bi ih podupirali, savjetovali i usmjeravali. Naša su savjetovanja pokazala da te vještine često nisu dovoljno razvijene.

Digitalni jaz

Nemaju sva djeca jednak, stvaran, siguran i uključiv pristup digitalnoj tehnologiji.

Djeca u ranjivom položaju, djeca izložena riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te ona koja žive u ruralnim i udaljenim područjima s neodgovarajućom širokopojasnom infrastrukturom trebala bi imati jednak pristup digitalnim uređajima i vještinama te jednake mogućnosti iskorištavanja prilika digitalnog desetljeća.

Prema nedavnim istraživanjima 58 digitalnog siromaštva u nekim europskim zemljama približno 20 % djece živi u obiteljima koje si ne mogu priuštiti računalo ili internetsku vezu kod kuće, a 40 % ruralnih kućanstava nema pristup brzoj širokopojasnoj mreži. U određenim se područjima više od 15 % mladih u dobi od 15 godina smatra digitalno isključenima, a na razini Europe 8 % te dobne skupine nema digitalno povjerenje.

Na svjetskoj razini stanje je još lošije. Procjenjuje se da 1,3 milijarde djece u dobi od 3 do 17 godina kod kuće nema internetsku vezu 59 . Digitalno siromaštvo u djetinjstvu može biti uzrok nedostatka digitalnih vještina i digitalnog povjerenja u odrasloj dobi te povećati digitalni jaz.

Nedostatak aktivnog sudjelovanja

Djeca više nisu pasivni korisnici tehnologije, već su je sposobna aktivno koristiti kako bi se izrazila i utjecala na svijet oko sebe. Djecu bi trebalo više slušati i uključiti u razvoj i evaluaciju digitalnih proizvoda i usluga te digitalnih politika.

4.Vizija digitalnog desetljeća za djecu i mlade 

U okviru strategije BIK+, vodeće inicijative Europske godine mladih 2022., predlažu se mjere grupirane u tri stupa:

1.sigurna digitalna iskustva, s ciljem da se djecu zaštiti od štetnih i nezakonitih internetskih sadržaja, ponašanja, kontakata i korisničkih rizika te poveća njihova dobrobit na internetu stvaranjem sigurnog i dobno primjerenog digitalnog okruženja prema najboljim interesima djece;

2.digitalno osnaživanje, kako bi djeca stekla vještine i sposobnosti potrebne za donošenje razboritih odluka te kako bi se u internetskom okruženju mogla izraziti na siguran i odgovoran način;

3.aktivno sudjelovanje, uvažavanjem djece dajući im mogućnost da utječu na digitalno okruženje te povećanjem broja aktivnosti pod dječjim vodstvom kako bi se potaknula inovativna i kreativna sigurna digitalna iskustva.

Za provedbu strategije BIK+ potrebne su politike utemeljene na dokazima te suradnja i koordinacija na europskoj i međunarodnoj razini. Posljednjih se godina UN, UNICEF, OECD i Vijeće Europe te nevladine organizacije za prava djece bave pravima djece u digitalnom okruženju 60 .

5.Ostvarivanje strategije: stupovi i mjere 

Nove mjere navedene u nastavku temeljit će se na opisanoj postojećoj infrastrukturi te će je unaprijediti.

5.1.Sigurna digitalna iskustva (Kako bolje zaštititi djecu na internetu)

„Svi mi znamo da su mladi na tim platformama, često bez roditeljskog dopuštenja. Ako ja to znam, onda to znaju i te platforme i tvrtke.” – španjolski nastavnik 61

Komisija će olakšati izradu sveobuhvatnog kodeksa dobr prakse EU-a za dobno primjeren dizajn, na temelju novih pravila iz Akta o digitalnim uslugama i u skladu s Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama i Općom uredbom o zaštiti podataka. Cilj je kodeksa osigurati privatnost, sigurnost i zaštitu djece pri upotrebi digitalnih proizvoda i usluga. U tom će procesu sudjelovati sektor, oblikovatelji politika, civilno društvo i djeca.

Dodana vrijednost takvog kodeksa bila bi u zajedničkoj regulaciji. Prema Aktu o digitalnim uslugama Komisija može pozvati pružatelje vrlo velikih internetskih platformi da sudjeluju u izradi kodeksa ponašanja i zatražiti od njih da se, poštovanjem određenog kodeksa ponašanja, obvežu na poduzimanje posebnih mjera za smanjenje rizika, uklanjanje utvrđenih specifičnih rizika ili šteta. Premda sudjelovanje u takvim kodeksima ponašanja ostaje dobrovoljno, sve obveze koje preuzmu pružatelji vrlo velikih internetskih platformi podliježu neovisnim revizijama.

Sektor ima veliku odgovornost. Sposoban je stvarati proizvode koji su koncipirani tako da automatski podrazumijevaju jednostavnost korištenja, sigurnost i zaštitu osobnih podataka. Stoga bi svi digitalni proizvodi i usluge koje će vjerojatno koristiti djeca trebali sadržavati pravedne, osnovne elemente dizajna koji su u skladu s europskim vrijednostima, kako je utvrđeno Aktom o digitalnim uslugama. Primjerice, svi proizvodi i usluge koje će vjerojatno koristiti djeca trebali bi biti popraćeni dobno primjerenim, lako razumljivim i dostupnim informacijama kao što su uvjeti korištenja, upute i upozorenja te jednostavni mehanizmi za prijavljivanje štete. Svi koji su uključeni u digitalni dizajn trebali bi razumjeti potencijalno štetan učinak odluka o razvoju i dizajnu na djecu 62 te rizike i štete, primjerice mamljenje, koji su mogući kad djeca koriste različite digitalne usluge.

Komisija će, na temelju tekućeg rada 63 i uzimajući u obzir pravila novog Akta o digitalnim uslugama za internetske platforme, podupirati načine dokazivanja dobi koji su sigurni i štite privatnosti te koji će biti prihvaćeni u cijelom EU-u. Komisija će surađivati s državama članicama 64 (koje prema nedavnom prijedlogu o europskom digitalnom identitetu mogu odlučiti, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, izdavati elektroničke osobne iskaznice mlađima od 18 godina), relevantnim dionicima i europskim organizacijama za normizaciju kako bi se što prije povećala učinkovitost metoda provjere dobi. Pritom će se poticati tržišna rješenja na temelju pouzdanog okvira za certifikaciju i interoperabilnost. 

Osim provjere dobi za pristup određenim internetskim sadržajima, Komisija će u kodeks ponašanja za pružatelje internetskih usluga koji će se izraditi u okviru Strategije za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020.–2025. uvrstiti odjeljak o sadržajima za odrasle, prije svega radi suzbijanja dijeljenja intimnih slika nastalih bez pristanka, bez obzira na to jesu li vjerodostojne ili manipulirane, na kojima mogu biti djeca. 

Unatoč trenutačnim mjerama kiberzlostavljanje je i dalje pojava koja se u posljednjem desetljeću najviše prijavljuje dežurnim linijama za pomoć centara za sigurniji internet. Postojeći broj 116 111 u EU-u je rezerviran za telefonske linije za pomoć djeci. Pozivom na taj broj ili izravno na dežurnim linijama centara za sigurniji internet može se dobiti pomoć u slučaju kiberzlostavljanja i drugih problema na internetu. Strategijom će se povećati vidljivost podrške koju nude ti centri jer će intenzivirati suradnja u okviru broja 116 111 i povezanih internetskih usluga (npr. aplikacije za pomoć), koje bi trebale biti dostupne i djeci u ranjivom položaju. Usto, ad hoc stručna skupina izradit će preporuke za politike povezane s (kiber)zlostavljanjem u školama 65 .

Dežurne linije i službe za pomoć za sigurniji internet koje sufinancira EU 66 i dalje će pomagati građanima, posebno djeci, koji se susretnu sa štetnim i nezakonitim sadržajem. Ako im se dodijeli status „pouzdanog prijavitelja” u skladu s uvjetima Akta o digitalnim uslugama, moći će pridonijeti bržoj procjeni i djelovanju nakon zaprimanja prijave nezakonitog internetskog sadržaja. Primjeri takvog sadržaja su materijali koji sadržavaju seksualno zlostavljanje djece te rasistički i ksenofobni govor mržnje, kako je utvrđen u Kodeksu postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu, uključujući antisemitski govor mržnje kako je utvrđen u Strategiji EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života 67 .

Komisija će koordinirati i promicati razmjenu dobrih primjera provedbe prava o zaštiti potrošača kad je riječ o djeci među tijelima EU-a i državama članicama. Komisija će također izraditi pregled istraživanja utjecaja neuromarketinga na djecu kako bi nacionalnim tijelima za zaštitu potrošača pomogla da bolje procijene eventualnu nepoštenost tehnika komercijalnog utjecanja prema djeci. To će se znanje upotrijebiti za koordinirane provedbene aktivnosti na temelju Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača 68 .

Komisija poziva države članice da:

·podupru djelotvorne metode provjere dobi, u skladu s prijedlogom o elektroničkoj identifikaciji,

·podupru korištenje usklađenog broja 116 111 za problem kiberzlostavljanja, među ostalim angažiranjem educiranog osoblja.

Komisija poziva sektor da:

·dosljedno procjenjuje i uklanja specifične rizike za djecu, uključujući sigurnosne rizike, koji proizlaze iz korištenja njegovih proizvoda i usluga te odgovarajuće marketinške prakse,

·sudjeluje u izradi i primjeni sveobuhvatnog kodeksa dobre prakse EU-a o dobno primjerenom dizajnu te dijela posvećenog sadržaju za odrasle u kodeksu ponašanja koji će se uspostaviti u okviru Strategije za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020.–2025.,

·djelotovorno provodi mjere u pogledu pristupa dobno ograničenim sadržajima, što uključuje internetske stranice sa sadržajem za odrasle i igre za starije od 18 godina, u skladu s nacionalnim i europskim pravilima, 

·surađuje s pouzdanim prijaviteljima da se nezakoniti sadržaj brzo procijeni i ukloni te da se brzo reagira na prijavu štetnog sadržaja,

·akademskim istraživačima omogući pristup važnim podacima i informacijama o mogućnostima i rizicima za djecu u skladu s pravilima o zaštiti podataka.

5.2.Digitalno osnaživanje (Kako bolje pripremiti djecu za donošenje razboritih odluka na internetu)

„Djeca su dobila složen alat, ali bez uputa za korištenje” 69  – dijete iz Portugala.

Komisija je za digitalno desetljeće zacrtala ambiciozne ciljeve: 80 % odraslog stanovništva s osnovnim digitalnim vještinama i 20 milijuna zaposlenih stručnjaka za IKT do 2030. 70 Zato bi djeca trebala stjecati digitalne vještine od rane dobi. Na primjer, Europski tjedan programiranja 71 djeci pomaže da shvate kako funkcioniraju algoritmi i digitalni svijet.

Iako je većina država članica EU-a izradila strategije za razvoj digitalnih vještina (bilo kao međupredmetnu temu bilo kao zasebnu temu), malo ih provodi redovito praćenje i evaluaciju kako bi procijenilo učinak tih strategija i preispitalo ih. Komisija radi na prijedlogu preporuke Vijeća o poboljšanju prenošenja digitalnih vještina u obrazovanju 72 radi promicanja zajedničkog razumijevanja, poticanja međudržavnog političkog angažmana, promicanja vršnjačkog učenja i razmjene iskustava te poticanja ulaganja.

Za ovu generaciju i buduće generacije djece u EU-u bitno je održavati ažuriranu bazu znanja i pratiti utjecaj digitalne transformacije na dobrobit djece.

Digitalna pismenost (ili njezin nedostatak) počinje u ranoj dobi. Djeci su vještine medijske pismenosti 73 nužne da mogu razumjeti informacije kojima pristupaju na internetu i snaći se u njima, prepoznati opasnosti kao što su netočne informacije i dezinformacije, prijevare, obmane i skriveno oglašavanje te aktivno i odgovorno sudjelovati u digitalnom gospodarstvu, društvu i demokratskim procesima.

Povratne informacije nastavnika i učitelja u savjetovanju Komisije ukazale su na poteškoće u uključivanju kolega. Kao razloge su, među ostalim, naveli nedovoljnu informiranost, nedostatak potrebnih znanja, vještina i povjerenja među nastavnicima i učiteljima te teško održavanje koraka s kontinuiranim napretkom tehnologije. Potrebno je stručno usavršavati nastavnike i učitelje, promicati pouzdane resurse te organizirativiše kampanja za roditelje i skrbnike. U te bi inicijative trebalo uključiti i obuku o pravima djece na internetu kako bi se povećala informiranost o tome da djeca na internetu imaju ista prava kao i izvan njega, kako je utvrđeno u Općoj napomeni UN-a br. 25.

U okviru strategije BIK+ može se, putem platforme „betterinternetforkids.eu” („portal BIK”) i mreže centara za sigurniji internet, poduprijeti izrada nastavnih modula (npr. masovni otvoreni internetski tečajevi) za različite dobne skupine s lekcijama o medijskoj pismenosti, sigurnosti na internetu, rizicima za potrošače na internetu, kiberzlostavljanju, mentalnoj dobrobiti, štetnim stereotipima, netočnom prikazivanju spolnih odnosa u pornografiji, digitalnom pristanku i poštovanju te igrifikaciji 74 u poučavanju 75 .

Razmjena dobrih primjera iz prakse među državama članicama koordinirat će se i promicati u okviru strukturiranog dijaloga o digitalnom obrazovanju i vještinama 76 te odgovarajućih stručnih skupina.

U okviru strategije BIK+ podupirat će se velike kampanje medijskog opismenjavanja s ciljem da se obuhvate djeca, obitelji, nastavnici i učitelji, pri čemu bi se iskoristile nacionalne i europske organizacije s velikim dosegom kao što su škole, organizacije civilnog društva i poduzeća iz sektora. Djecu bi, a prema potrebi i roditelje, nastavnike i učitelje, trebalo uključiti kako bi se pristupe bolje prilagodilo dobi i omogućila međugeneracijska razmjena znanja o kreativnoj i odgovornoj upotrebi digitalnih tehnologija te tako povećala informiranost o rizicima za djecu kao mlade korisnike te o upotrebi osobnih podataka.

Usto, Komisija surađuje s OECD-om na izradi okvira za financijske kompetencije za djecu 77 , koji bi trebao biti objavljen do kraja 2022. i koji će obuhvatiti najvažnije financijske vještine potrebne djeci u digitalnom svijetu.

Strategija BIK+ dopunit će Akcijski plan za digitalno obrazovanje i djelovati u sinergiji s njim, primjerice promicanjem nacionalnih centara za sigurniji internet kao jedinstvenih kontaktnih točaka za pouzdane i dobno primjerene informacije i podršku, u skladu s nacionalnim potrebama u formalnom i informalnom obrazovanju. Komisija će nastaviti dijeliti i promovirati resurse dostupne široj javnosti na portalu BIK te poticati terenski rad centara za sigurniji internet i drugih aktera kako bi djeca u različitim sredinama, od sportskih klubova do škola, naučila digitalno poštovanje.

Vršnjačko učenje, zajedničko stvaranje te primjer mladih ambasadora BIK-a i tematskih radnih skupina mladih BIK-a promicat će se kao dobra praksa za obrazovne pristupe u EU-u i šire.

Kako bi bilo prihvatljivo svoj djeci, digitalno okruženje mora biti raznoliko, uključivo i lišeno diskriminacije i stereotipa. Djeci bi na internetu trebale biti dostupne objektivne i dobno primjerene informacije o spolu i rodu. Treba podupirati raznolikost i rodnu svijest stručnjaka u području IKT-a kako bi se bolje razumjele specifične potrebe djevojčica, mladih korisnika s invaliditetom i u drugim ranjivim položajima. Trebalo bi poticati pozitivne uzore za djevojčice, kojih je u području IKT-u premalo, te osigurati jednake mogućnosti za dječake i djevojčice. Sektor bi trebao omogućiti uključivo okruženje za sve pa bi se i djeca s poteškoćama u razvoju trebala moći igrati, učiti i komunicirati na internetu.

Kako bi iskoristila digitalne mogućnosti, djeci su potrebni pouzdana internetska veza po povoljnoj cijeni i odgovarajući digitalni uređaji. Ciljevi digitalnog desetljeća u pogledu povezivosti i digitalna načela te znatna ulaganja i financijska sredstva Unije načini su kojima se želi povećati povezivost kućanstava i škola, a odredbama zakonika elektroničkih komunikacija o univerzalnoj usluzi zahtijeva se cjenovna pristupačnost usluga povezivosti 78 . Mjere država članica u okviru 20. načela europskog stupa socijalnih prava odnose se na cjenovnu pristupačnost „osnovnih usluga”, što uključuje elektroničke komunikacije. U Preporuci Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu preporučuje se da države članice „osiguraju […] odgovarajuću opremu potrebnu za učenje na daljinu” i „provedu potrebna ulaganja kako bi se prevladali svi oblici digitalnog jaza”.

Kako bi obuhvatila svu djecu, Komisija će posvetiti posebnu pozornost djeci s posebnim ili specifičnim potrebama ili djeci u nepovoljnom položaju ili iz ugroženih skupina. Na primjer, migrantima i građanima EU-a migrantskog podrijetla često nailaze na zapreke kad pristupaju digitalnim tečajevima i uslugama, među ostalim zbog nedostatka digitalnih vještina za upotrebu tih usluga 79 80 . Djeca s posebnim potrebama obuhvaćaju djecu izloženu riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, djecu migrantskog ili romskog podrijetla i ostalu djecu koja su osobito izložena diskriminaciji i segregaciji 81 , zatim djecu čiji roditelji nemaju osnovne digitalne vještine, djecu s poteškoćama u razvoju i djecu u ustanovama za skrb. U inicijativama se mora voditi računa o ravnoteži spolova kako bi i djevojčice i dječaci od rane dobi stjecali digitalne vještine. Potrebno je mjeriti djelotvornost i odrediti najbolju praksu.

Doprinos strategije BIK+ bit će i proširenje opsega rada centara za sigurniji internet u cilju smanjenja digitalnog jaza, ponajprije u pogleduprenošenja digitalnih vještina ranjivim skupinama. Centri za sigurniji internet mogu podupirati relevantne programe na nacionalnoj razini te razini EU-a.

Komisija poziva države članice da:

·prate učinak digitalne transformacije na dobrobit djece,

·razmjenjuju primjere dobrih praksi u okviru strukturiranog dijaloga o digitalnom obrazovanju i vještinama te relevantnih stručnih skupina,

·promiču centre za sigurniji internet kao jedinstvene kontaktne točke za pouzdane resurse o medijskoj pismenosti i sigurnosti na internetu za djecu, njihove obitelji, nastavnike i učitelje,

·izvrše potrebna ulaganja kako bi uklonile sve oblike digitalnog jaza, u skladu s europskim jamstvom za djecu, među ostalim uz potporu europskih fondova, osobito Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).

Komisija poziva sektor da:

·prati učinak digitalne transformacije na dobrobit djece,

·ulaže u vještine radi širenja svijesti o različitim potrebama djece, suzbijanja stereotipa i osiguravanja digitalne dostupnosti u razvoju proizvoda.

5.3.Aktivno sudjelovanje (Kako poštovati mišljenja djece)

„Zalažem se za to da mladi imaju veći utjecaj do 2030. Naša je generacija ta koja je odrasla u internetskom svijetu” – austrijski mladi ambasador BIK-a.

Djeca su aktivni građani. Kao pokretači promjena sve se više služe društvenim medijima, kao npr. pokret School Strike for Climate, za zagovaranje svojih ciljeva i mobiliziranje građana. U strategiji BIK+ taj se trend prihvaća i prepoznaje se važnost poštovanja i uključivanja mišljenja djece u oblikovanje digitalnog desetljeća. Djecu bi trebalo podupirati u razvoju i prakticiranju građanskih vještina u javnim raspravama o politikama i političkim raspravama te bi trebala koristiti pravo na okupljanje i udruživanje putem internetskih društvenih platformi. Ipak, istraživanja pokazuju da ima prostora za više internetskih aktivnosti povezanih s kreativnošću i digitalnim građanstvom 83 . Zaključak je da postoji opasnosti da današnja djeca budu nedovoljno zastupljena u postupcima odlučivanja o politikama, pa bi njihove potrebe i očekivanja mogli ostati nesipunjeni 84 .

U strategiji BIK+ prepoznaje se, dakle, važnost aktivnog sudjelovanja djece u svoj njihovoj raznolikosti u oblikovanju digitalnog okruženja jer mlađi od 18 godina imaju jedinstven uvid u digitalno djetinjstvo.

U okviru Strategije o pravima djeteta Komisija se obvezala na povećanje sudjelovanja djece uspostavom nove platforme EU-a za sudjelovanje djece 85 . U okviru strategije BIK+, u sinergiji s tom platformom, poticat će se aktivnosti pod dječjim vodstvom kako bi se djece u digitalnom okruženju otvoreno i kritički bavila temama važnima mladom naraštaju kao što su kibersigurnost, etika i održivi razvoj.

Na temelju strategije BIK+ povećat će se doprinos djece digitalnim temama, osobito kad je riječ o sektoru. Polazeći od postojećih inicijativa kao što su ambasadori mladih BIK-a, tematske radne skupine mladih BIK-a te Zahtjev mladih za bolji internet, Komisija će povećati aktivnosti pod dječjim vodstvom.

Strategija BIK+ dodatno će potaknuti sudjelovanje mladih, također i unutar država članica. Na primjer, lokalni programi mogu priznavati vršnjake kao predavače.

Izradit će se verzija strategije BIK+ prilagođena djeci u skladu sa smjernicama pripremljenima u okviru Strategije o pravima djeteta 86 .

Komisija će djecu uključiti i u praćenje provedbe strategije BIK+.

Komisija poziva države članice da:

·pruže potporu vršnjačkom osposobljavanju i dječjem osposobljavanju odraslih o digitalnom području,

·uključivu skupini mladih ambasadora uključe u oblikovanje digitalnih politika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Komisija poziva sektor da:

·se sustavno savjetuje s djecom i aktivno ih uključuje tijekom razvoja i uvođenja svojih digitalnih proizvoda i usluga,

·komunikaciju o svojim digitalnim proizvodima i uslugama prilagođenu djeci, primjerice uvjete korištenja, osmišljava zajedno s djecom različite dobi i podrijetla,

·razvija uključive 87 proizvode i usluge kojima se promiče pravo djece na izražavanje te olakšava njihovo sudjelovanje u javnom životu.

6.Međunarodni utjecaj i suradnja 

Zaštita na internetu i digitalno osnaživanje globalni su izazovi koji prelaze nacionalne granice i nadležnosti. U proljeće 2021. Odbor UN-a za prava djeteta u svojem je Općem komentaru br. 25 dao izričite smjernice o primjeni Konvencije UN-a o pravima djeteta i njezinih fakultativnih protokola s obzirom na prava djece u digitalnom okruženju.

U okviru strategije Global Gateway 88 EU će ojačati veze Europe i svijeta te pomoći partnerskim zemljama da prevladaju digitalni jaz i bolje se integriraju u globalni digitalni ekosustav.

Udruživanje snaga omogućuje nam da uspješno i učinkovito reagiramo na te globalne izazove te da promičemo europske vrijednosti postavljanjem visokih sigurnosnih standarda i promicanjem jačanja položaja i aktivnog sudjelovanja djece u digitalnom desetljeću u cijelom svijetu, a da ujedno doprinosimo ciljevima održivog razvoja.

Jedan od primjera je borba protiv seksualnog zlostavljanja djece. U skladu sa Strategijom EU-a za učinkovitiju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece Komisija u okviru Internetskog foruma EU-a 89 blisko surađuje s tehnološkim poduzećima, a u okviru Globalnog saveza WeProtect za iskorjenjivanje seksualnog iskorištavanja djece na internetu i s organizacijama civilnog društva te međunarodnim i regionalnim organizacijama. Komisija godinama podupire i globalna nastojanja financiranjem mreže dežurnih linija INHOPE u 46 zemalja. Taj će se rad nastaviti i trebao bi se ubrzati u okviru propisa predloženih ovom strategijom.

Komisija će nastaviti razmjenjivati iskustva, stručno znanje i vrijednosti s međunarodnim organizacijama i partnerima te podupirati zajednički pristup digitalnim pravima za djecu u cijelom svijetu, primjerice poticanjem relevantnih tehničkih standarda, parametara, definicija i pristupa.

Na godišnjem Forumu za sigurniji internet 90 razmotrit će se međunarodna kretanja i razmijeniti dobri primjeri iz prakse. U suradnji s centrima za sigurniji internet poboljšat će se postojeći programi mentorstva i razmjene izvan EU-a, a nastavit će se i međunarodno obilježavanje Dana sigurnijeg interneta.

U budućem akcijskom planu za mlade u okviru vanjskog djelovanja EU-a ojačat će se ključna uloga mladih u digitalnoj tranziciji i podupirati sigurna digitalna okruženja koja promiču sudjelovanje i jačanje položaja djece i mladih.

Komisija će u odnosima s drugim međunarodnim organizacijama i partnerskim zemljama promicati strategiju BIK+ kako bi međunarodne partnere povela prema digitalnoj transformaciji s pristupom koji se temelji na pravima djece.

7.Zaključci

„Naša će Unija biti snažnija bude li sličnija mladim naraštajima. Unija koja poznaje svoje vrijednosti i odvažna je.” 91

Najavljujući Europsku godinu mladih, predsjednica von der Leyen pozvala je mlade da postanu pokretači promjena. Strategija BIK+ daje im mogućnost da utječu na digitalnu sferu, kao i poboljšane mjere za njihovu digitalnu dobrobit, vještine i sigurnost.

Sigurno, zaštićeno i pouzdano digitalno okruženje jedan je od bitnih elemenata EU-a. Komisija je u potpunosti predana zaštiti, jačanju položaja i poštovanju djece u digitalnoj transformaciji.

Polazeći od strategije iz 2012., u strategiji BIK+ posebna se pozornost posvećuje mogućnostima i rizicima na internetu za djecu u ranjivom položaju. Sva će djeca biti spremnija za napredovanje na internetu i uživanje u iskustvima primjerenijima njihovoj dobi.

Strategija BIK+ odražava raznolika stajališta, prvenstveno djece. Djeca će biti uključena u njezinu provedbu i praćenje. Za njezin je uspjeh bitno da Komisija, države članice i ključni partneri kao što su sektor, civilno društvo i međunarodne organizacije zajednički iznađu konkretna rješenja za bolju i zdravu uporabu interneta za djecu i mlade.

Komisija će pratiti strategiju svake dvije godine, u što će uključiti i djecu, a izvješća će objavljivati na internetu 92 .

Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da podrže ovu strategiju te da surađuju na njezinoj provedbi. Komisija poziva Odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor da promiču dijalog s lokalnim i regionalnim tijelima, gospodarskim i socijalnim dionicima te civilnim društvom.

Svi smo dužni slušati djecu i djelovati odmah. Kao što su Jevgenij, Lili i João izjavili u ime savjetodavne skupine mladih #DigitalDecade4YOUth: „Sada je na oblikovateljima politika i drugim dionicima da prihvate izazov [...] [tako da] mi, djeca i mladi ljudi, osjetimo da svi zajedno radimo kako bismo digitalni svijet učinili boljim i sigurnijim mjestom.” 

(1)

  Ugovor o Europskoj uniji , članak 2. i Povelja EU-a o temeljnim pravima , posebno njezin članak 24.

(2)

  Opća napomena UN-a br. 25 o Konvenciji UN-a o pravima djeteta (čije su stranke sve države članice EU-a) izričito se odnosi na prava djece u digitalnom okruženju.

(3)

Osobe mlađe od 18 godina, u skladu s Konvencijom UN-a o pravima djeteta . U okviru strategije BIK+ pojam „mladi” odnosi se i na djecu mlađu od 18 godina. U zakonodavstvu se upotrebljava izraz „maloljetnici”.

(4)

JRC, How children (10-18) experienced online risks during the Covid-19 lockdown (Kako su djeca (od 10 do 18 godina) doživjela rizike na internetu za vrijeme ograničenja kretanja zbog bolesti COVID-19) .

JRC, Emergency remote schooling during COVID-19 (Nastava na daljinu za vrijeme pandemije bolesti COVID-19) .

(5)

 JRC,  How families handled emergency remote schooling during the time of Covid lockdown in spring 2020 (Kako su se obitelji nosile s nastavom na daljinu tijekom ograničenja kretanja zbog bolesti COVID-19 u proljeće 2020.) .

T20 Italija, Digital learning for every child: closing the gaps for an inclusive and prosperous future (Digitalno učenje za svako dijete: uklanjanje nedostataka za uključivu i prosperitetnu budućnost) .

(6)

 Paket Akta o digitalnim uslugama;  Akt o digitalnim uslugama: Komisija pozdravlja politički dogovor

(7)

  Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće, COM(2021) 118 final.

(8)

  Europska deklaracija o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće , COM(2022) 27 final.

(9)

  Europska strategija za bolji internet za djecu , COM(2012) 0196. Skraćeno, Bolji internet za djecu odnosno „BIK”.

(10)

  Strategija EU-a o pravima djeteta , COM(2021) 142 final.

(11)

  Deklaracija o europskim digitalnim pravima i načelima .

(12)

  Rezolucija Europskog parlamenta 2019/2876 od 26. studenoga 2019. , točka 19.

(13)

  Zaključci Vijeća o medijskoj pismenosti u svijetu koji se neprestano mijenja , 2020/C 193/06.

(14)

  Preporuka Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu , ST 9106 2021 INIT.

(15)

  Kako prilagoditi digitalno desetljeće Europe djeci i mladima?

Sažetak savjetovanja s dionicima . Više od 60 % sudionika otvorenog savjetovanja o pravima djeteta navelo je da postoji potreba za novom strategijom BIK (BIK+). Gotovo 80 % ispitanika složilo se da bi IT poduzeća trebala imati veću ulogu u tom području.

(16)

  Internetska stranica stručne skupine .

(17)

  Internetska stranica Saveza .

(18)

  Internetska stranica centara za sigurniji internet .

(19)

  BIK Review of the year 2021 (Pregled strategije BIK za 2021.)

(20)

  Internetske stranice INHOPE-a .

(21)

  Internetske stranice BIK-a za mlade .

(22)

  Internetska stranica inicijative Youth Pledge .

(23)

  Internetska stranica Dana sigurnijeg interneta .

(24)

 Vidjeti zbirku službenih tekstova EU-a o djeci u digitalnom svijetu.

(25)

  Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama , (EU) 2018/1808.

(26)

 Nezakonito za sve korisnike: ksenofobni sadržaj, teroristički materijal ili materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece.

(27)

  Opća uredba o zaštiti podataka , (EU) 2016/679.

(28)

Europski odbor za zaštitu podataka objavit će 2022. smjernice o obradi osobnih podataka djece i pravima djece kao ispitanika u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka.

(29)

  Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi , 2005/29/EZ.

(30)

  Prijedlog uredbe o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji) i izmjeni određenih zakonodavnih akata Unije, COM(2021) 206 final.

(31)

  Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostavljanja europskog okvira za digitalni identitet , COM(2021) 281 final.

(32)

Prijedlog uredbe o utvrđivanju pravila za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece COM(2022) 209.

(33)

  Strategija EU-a za suzbijanje trgovine ljudima 2021.–2025. , COM(2021) 171 final.

(34)

  Strategija EU-a za prava žrtava (2020.–2025.) , COM(2020) 258 final .

(35)

  Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020.–2025. , COM(2020) 152 final.

(36)

  Prijedlog direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, COM(2022) 105 final.

(37)

  Komunikacija o zaštiti djece migranata , COM(2017) 0211 final.

(38)

  Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021.–2027. – Prilagodba obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu , COM(2020) 624 final.

(39)

  Strategija Europske unije za mlade za razdoblje 2019.–2027. , ST/14944/2018/INIT.

(40)

  Djeca EU-a na internetu 2020 .

(41)

 Primjerice,  drugi europski panel građana i građanki: „Europska demokracija/Vrijednosti i prava, vladavina prava, sigurnost” , prosinac 2021.

(42)

Mamljenje djece za seksualne potrebe.

(43)

  EU Kids Online 2020 (Djeca EU-a na internetu 2020.) , str. 89. – 99., slike 82., 83., 84.

(44)

Study on the implementation of the new provisions in the revised Audiovisual Media (Studija o provedbi novih odredbi u revidiranim audiovizualnim medijima) SMART 2018/0066.

(45)

EUROPOL, Exploiting Isolation: Offenders and victims of online child sexual abuse during the COVID-19 pandemic (Iskorištavanje izolacije: Počinitelji i žrtve seksualnog zlostavljanja djece na internetu tijekom pandemije bolesti COVID-19).

JRC, How children (10-18) experienced online risks during the Covid-19 lockdown (Kako su se djeca (10–18) suočila s rizicima na internetu za vrijeme ograničenja kretanja zbog bolesti COVID-19) .

UNICEF, COVID-19 and its implications for protecting children online (COVID-19 i njegove posljedice za zaštitu djece na internetu) .

IWF, Godišnje izvješće za 2020 .

(46)

Američki Nacionalni centar za nestalu i iskorištavanu djecu izvješćuje da se broj slučajeva mamljenja djece udvostručio u razdoblju od 2019. do 2020 .

(47)

  Istraživanje UNICEF-a, 2019.

(48)

  COST Action: European Network for Problematic Usage of the internet (Europska mreža za problematično korištenje interneta) .

(49)

UNICEF, Recommendations for The Online Gaming Industry on Assessing Impact on Children (Preporuke za procjenu utjecaja na djecu za sektor internetskih igara) (str. 15.) (2020.).

(50)

  Kodeks o postupanju za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu .

(51)

  Kodeks EU-a o suzbijanju dezinformacija .

(52)

 Igrifikacija je „proces mijenjanja aktivnosti tako da budu više nalik igri”, Kevin Werbach (2014.). Igrifikacija se sve više upotrebljava u društvenom marketingu; tehnike kao što su bodovanje, poticanje i natjecanje poduzećima omogućuju da na zabavan način privuku i zaokupe klijente te prikupljaju podatke.

(53)

EP, Loot boxes in online games and their effect on consumers, in particular young consumers (Nagradne kutije u internetskim igrama i njihov učinak na potrošače, posebno na mlade potrošače) , str. 27.–29.

(54)

EP, Study on the exposure of children to linear, non-linear and online marketing of foods high in fat, salt or sugar. Country report 6, The Netherlands (Studija izloženosti djece linearnom, nelinearnom i internetskom marketingu hrane s visokim udjelom masti, soli ili šećera. Izvješće br. 6 za Nizozemsku).

WHO, Spotlight on adolescent health and well-being (Zdravlje i dobrobit adolescenata) .

(55)

Podatkofikacija je tehnološki trend koji mnoge aspekte našeg života pretvara u podatke koji se zatim pretvaraju u informacije koje postaju novi oblik vrijednosti.

(56)

Na primjer, vidjeti novčane kazne talijanskog Tijela za zaštitu potrošača i tržišta 2021. (na talijanskom jeziku).

(57)

Nagradne kutije su elementi videoigara do kojih se obično dolazi napredovanjem u igri ili koje se po želji mogu platiti stvarnim novcem – EP, Loot boxes in online games and their effect on consumers, in particular young consumers (Nagradne kutije u internetskim igrama i njihov učinak na potrošače, posebno na mlade potrošače) , str. 14.

(58)

  Internetske stranice projekta DigiGen .

(59)

  UNICEF i ITU (2020.) How Many Children and Youth Have internet Access at Home? (Koliko djece i mladih imaju pristup internetu kod kuće?)

(60)

  UN, Opća napomena br. 25 .

UN-ovi ciljevi održivog razvoja .

UNICEF, manifest o upravljanju podacima o djeci .

OECD, Preporuka Vijeća o djeci u digitalnom okruženju .

Vijeće Europe, Preporuka o Smjernicama za poštovanje, zaštitu i ostvarivanje prava djeteta u digitalnom okruženju , CM/Rec(2018)7.

(61)

Nastavnik koji je sudjelovao u savjetovanju: Kako prilagoditi digitalno desetljeće Europe djeci i mladima?

(62)

Na primjer, predloženim Aktom o umjetnoj inteligenciji obvezuje se dobavljače visokorizičnih UI aplikacija da procijene i smanje rizike prije stavljanja svojih sustava na tržište, posebno vodeći računa o vjerojatnosti da će sustav utjecati na djecu ili da će mu djeca imati pristup (članak 9. stavak 8. Akta o umjetnoj inteligenciji).

(63)

  euCONSENT je pilot-projekt financiran sredstvima EU-a čiji je cilj osmisliti i testirati interoperabilni sustav za provjeru dobi i roditeljsku privolu.

(64)

Ponajprije u okviru stručne skupine za sigurniji internet za djecu.

(65)

  Komunikacija o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. , COM(2020) 625 final.

(66)

  Program rada za digitalnu Europu za razdoblje 2021.–2022.

(67)

  Strategija EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021.–2030.) , COM(2021) 615 final.

(68)

  Uredba o suradnji u zaštiti potrošača , (EU) 2017/2394.

(69)

Dijete koje je sudjelovalo u savjetovanju: Kako prilagoditi digitalno desetljeće Europe djeci i mladima?

(70)

  Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće , COM(2021) 118 final; cilj na temelju Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava .

(71)

  Europski tjedan programiranja je građanska inicijativa čiji je cilj svima približiti kodiranje i digitalnu pismenost na zabavan i zanimljiv način.

(72)

  Akcijski plan za digitalno obrazovanje – 10. mjera .

(73)

Uvodna izjava 59. Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama: „‚Medijska pismenost’ odnosi se na vještine, znanje i razumijevanje koji omogućuju građanima da se učinkovito i sigurno koriste medijima. […] Medijska pismenost ne bi se trebala ograničiti samo na učenje o alatima i tehnologijama, nego bi trebala biti usmjerena na to da građani steknu vještine kritičkog razmišljanja potrebne za prosudbu, analizu složenih stanja i prepoznavanje razlike između mišljenja i činjenica”.

(74)

Vidjeti primjer igre Happy Onlife .

(75)

 Relevantni moduli bit će u skladu sa zajedničkim smjernicama za nastavno osoblje o suzbijanju dezinformacija i promicanju digitalne pismenosti izrađenima u okviru Akcijskog plana za digitalno obrazovanje.

(76)

  Kutak za medije Komisije .

(77)

  Financijska pismenost

(78)

  Direktiva (EU) 2018/1972 o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija;

(79)

  Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027. , COM(2020) 758 final.

(80)

Među osobama rođenima izvan EU-a 8,1 % navelo je da si ne može priuštiti računalo, a među onima rođenima u zemlji izvjestiteljici to je izjavilo 3,1 %, Eurostat, EU-SILC (podaci iz 2018.). Roditelji iz kućanstava migrantskog podrijetla mogu imati više teškoća u pomaganju djeci u učenju na daljinu ako ne vladaju jezikom koji se upotrebljava u školi.

(81)

Unija ravnopravnosti: Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma , COM(2020) 620 final.

(82)

Ovisno o strukturiranom dijalogu.

(83)

  EU Kids Online 2020 (Djeca EU-a na internetu 2020.) .

(84)

  Is there a ladder of children’s online participation? Findings from three Global Kids Online countries (Postoji li ljestvica sudjelovanja djece na internetu? Rezultati iz tri države sudionice projekta Global Kids Online) , Innocenti Research Briefs br. 2019-02.

(85)

  Strategija EU-a o pravima djeteta , COM(2021) 142 final.

(86)

  Guide on creating child-friendly versions of written documents (Vodič za izradu verzija pisanih dokumenata prilagođenih djeci) .

(87)

Primjerice: različiti uzori, proizvodi i usluge dostupne djeci s poteškoćama u razvoju.

(88)

  Zajednička komunikacija „Global Gateway” , JOIN(2021) 30 final

(89)

Europska Komisija pokrenula je 2015. Internetski forum EU-a , koji okuplja predstavnike tehnoloških poduzeća, država članica EU-a i Komisije u cilju suzbijanja zlouporabe interneta u terorističke svrhe i unapređenja borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece.

(90)

  Internetska stranica Foruma za sigurniji internet.

(91)

  Govor o stanju Unije 2021.

(92)

Postojeći pregled politika za bolji internet za djecu „BIK Map tool” prilagodit će se strategiji BIK+.