52023DC0501

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 6.9.2023.

COM(2023) 501 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o digitalizaciji u koordinaciji sustava socijalne sigurnosti : olakšavanje slobodnog kretanja na jedinstvenom tržištu

1.Uvod

Ove godine obilježava se 30. obljetnica jedinstvenog tržišta i građanstva Europske unije 1 , što na istaknuto mjesto stavlja pravo na slobodu kretanja kao glavno postignuće europske integracije. Više od 55 % građana smatra da je to pravo dobro za europsku integraciju, tržišta rada i za pojedince općenito, dok 84 % građana smatra da je korisno za gospodarstvo njihovih zemalja 2 . Mobilnost unutar EU-a omogućuje ostvarivanje „europskog iskustva”, pristup širim mogućnostima obrazovanja, rada i života i stjecanje novih vještina. Pomaže i u povećanju produktivnosti i rješavanju problema nedostatka radne snage i vještina 3 .

Pravila o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti 4 , koja potječu iz najranijih dana europske integracije, štite prava iz sustava socijalne sigurnosti pri kretanju unutar Europe. Ona jamče nastavak primanja naknada (davanja za slučaj starosti, za nezaposlenost ili obiteljska davanja) i zadržavanje zdravstvenog osiguranja čak i u slučaju putovanja ili selidbe u drugu državu članicu EU-a. Europski parlament i Vijeće EU-a trenutačno pregovaraju o modernizaciji tih pravila 5 .

Ipak se još mnogo toga može učiniti za poboljšanje koordinacije sustava socijalne sigurnosti i podupiranje pravedne mobilnosti radne snage daljnjom digitalizacijom u tom području kako bi se pripomoglo ubrzanju digitalne tranzicije u Europi, smanjenju administrativnog opterećenja i poboljšanju konkurentnosti europskog gospodarstva.

Građani i poduzeća se u prekograničnim scenarijima često suočavaju s poteškoćama u interakciji s ustanovama socijalne sigurnosti, inspektoratima rada i pružateljima zdravstvene zaštite. Postupci za dokazivanje i provjeru prava na socijalno osiguranje mogu biti dugotrajni i administrativno opterećujući jer se često oslanjaju na fizičku prisutnost i fizičke dokumente – „prenosive dokumente” 6 , uključujući europsku karticu zdravstvenog osiguranja (EKZO). Poduzeća se ponekad suočavaju s administrativnim troškovima i preprekama, posebno kad šalju svoje zaposlenike na privremeni rad u inozemstvo 7 . Te prepreke mogu imati odvraćajući učinak na građane koji žele ostvariti svoje pravo na slobodno kretanje i na poduzeća koja su spremna poslovati u inozemstvu i iskoristiti prednosti jedinstvenog tržišta. U okviru konferencije o budućnosti Europe i panela građana o mobilnosti u svrhu učenja istaknute su kao pitanja od interesa za građane 8 .

Unatoč inicijativama koje su posljednjih godina provedene radi poboljšanja razmjene informacija, ustanove socijalne sigurnosti, pružatelji zdravstvene zaštite i inspektorati rada također se suočavaju s poteškoćama u pristupu podacima i njihovoj razmjeni zbog nedovoljne interoperabilnosti nacionalnih sustava. Nastaju i troškovi, na primjer, povezani s izdavanjem i provjerom dokumenata o pravima, potrebom za njihovom periodičnom zamjenom te rizikom od prijevare i pogrešaka povezanih s prenosivim dokumentima i nepravilnim korištenjem EKZO-a 9 .

Europski parlament 10 , države članice, ustanove socijalne sigurnosti i socijalni partneri također su pozvali na djelovanje na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se dodatno pojednostavnili postupci za osobe i poduzeća, smanjile administrativne prepreke i prešlo na interoperabilnije, međusobno povezane i automatizirane sustave socijalne sigurnosti. To je, uz zahtjev za veću transparentnost inicijativa EU-a i načina na koji se one međusobno nadopunjuju, bio jedan od glavnih zaključaka konferencije na visokoj razini pod nazivom „Digitalizacija u koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (ESSPASS) i radne iskaznice”, održane 1. ožujka 2023.

Kao odgovor na te pozive i u svrhu rješavanja problema s kojima se suočavaju građani i poduzeća, u ovoj se Komunikaciji predstavlja pregled postojećih inicijativa kao dijela cjelokupnog digitalnog okruženja i predlažu daljnje mjere koje treba poduzeti u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju.

Daljnja digitalizacija u tom području može:

·smanjiti administrativne prepreke i troškove za mobilne građane i poduzeća koja posluju u inozemstvu, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), poboljšanjem digitalnih iskustava u interakciji s javnim tijelima u svrhu socijalne sigurnosti,

·povećati kvalitetu javnih usluga i učinkovitost postupaka koordinacije sustava socijalne sigurnosti,

·boljom interoperabilnošću, automatizacijom i razmjenom podataka poboljšati razmjenu informacija i suradnju među ustanovama,

·smanjiti rizik od pogrešaka i prijevara u području socijalne sigurnosti, uključujući rizik povezan s krivotvorenjem isprava, čime se postiže bolja zaštita ljudi i pravedna mobilnost radne snage.

Ova Komunikacija pridonosi nastojanjima EU-a da se ubrza digitalna tranzicija Europe i promiče antropocentrični pristup digitalizaciji. Glavni je cilj programa politike za digitalno desetljeće 11 osigurati uključivo digitalno okruženje i dostupnost javnih usluga, zdravstvenih usluga i usluga skrbi u pouzdanom i sigurnom internetskom okruženju za sve. Programom se utvrđuju konkretni ciljevi za digitalizaciju javnih usluga, a prije svega da do 2030. na internetu bude dostupno 100 % najbitnijih javnih usluga. Program politike za digitalno desetljeće uključuje i ciljeve u pogledu digitalnih vještina, kao što je taj da 80 % osoba u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine. Poboljšanje digitalnih vještina jedan je od glavnih ciljeva Europske godine vještina 12 .

Europska deklaracija o digitalnim pravima i načelima 13 ponovno potvrđuje središnju ulogu građana u digitalnoj tranziciji i ističe važnost zaštite i sigurnosti podataka kao i uključivosti i dostupnosti. Trebalo bi omogućiti slobodan izbor želi li se netko koristiti digitalnim alatima ili ne.

2.Iskorištavanje mogućnosti digitalizacije za potporu slobodnom kretanju i pravednoj mobilnosti radne snage

2.1. Međusektorske inicijative EU-a relevantne za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti

Digitalizacija javnih usluga bitna je za izgradnju modernih i učinkovitih uprava koje odgovaraju na potrebe građana i poduzeća, pružajući im dostupno i jednostavno digitalno iskustvo, i doprinose uspjehu jedinstvenog europskog tržišta.

Na razini EU-a poduzeti su važni napori kako bi se ostvario napredak u tom smjeru. Nekoliko međusektorskih inicijativa EU-a za potporu razvoju prekograničnih digitalnih javnih usluga čvrst su temelji za daljnju digitalizaciju u području koordinacije sustava socijalne sigurnosti.

Uredbom o jedinstvenom digitalnom pristupniku 14 od država članica zahtijeva se da osiguraju da građanima i poduzećima do 12. prosinca 2023. 15 bude omogućen internetski pristup 21 administrativnom postupku i njihovo dovršavanje na internetu, pristup nacionalnim postupcima na internetskim stranicama Your Europe 16 i elektronička dostava rezultata. Od tih postupaka tri se odnose na područje koordinacije sustava socijalne sigurnosti: zahtjev za utvrđivanje zakonodavstva o socijalnoj sigurnosti koje se odnosi na nositelja (čiji je rezultat prenosivi dokument A1), zahtjev za europsku karticu zdravstvenog osiguranja i zahtjev za izračun mirovine.

Razvija se tehnički sustav „Samo jednom” kako bi se nacionalnim tijelima omogućila automatska razmjena dokumenata i informacija potrebnih za taj 21 postupak, kako je propisano Uredbom o jedinstvenom digitalnom pristupniku. Cilj je ponovno upotrijebiti informacije koje druge uprave u Europi već čuvaju u elektroničkom obliku kako ne bi došlo do dodatnog opterećenja za građane i poduzeća.

Europski okvir za digitalni identitet 17 omogućit će pojedincima i poduzećima da se identificiraju i u svoju europsku lisnicu za digitalni identitet pohranjuju širok raspon dokumenata u elektroničkom obliku, kao što su vozačke dozvole, elektronički recepti (e-recept) i drugi medicinski dokumenti, obrazovne i stručne kvalifikacije te potvrde o socijalnom osiguranju.

Predloženim Aktom o interoperabilnoj Europi 18 uspostavit će se okvir za suradnju javnih uprava u EU-u kako bi se dogovorila zajednička interoperabilna rješenja i povećala njihova ponovna uporaba pri osmišljavanju prekograničnih javnih usluga. Građani i poduzeća imat će koristi od učinkovitijih javnih usluga zahvaljujući poboljšanoj interoperabilnosti, bolje povezanim digitalnim javnim upravama i poboljšanoj razmjeni podataka u svim sektorima i zemljama EU-a.

2.2. Digitalne inicijative u području koordinacije sustava socijalne sigurnosti

Osim međusektorskih inicijativa EU-a pokrenute su i posebne inicijative za digitalizaciju koordinacije sustava socijalne sigurnosti i odgovor na izazove u tom području.

Posljednjih je godina postignut znatan napredak u elektroničkoj razmjeni informacija o socijalnoj sigurnosti među ustanovama. Komisija i države članice također su počele raditi na daljnjem poboljšanju interakcije građana/poduzeća i ustanova socijalne sigurnosti, inspektorata rada i pružatelja zdravstvene zaštite pojednostavnjenjem postupaka i smanjenjem administrativnog opterećenja za sve uključene.

2.2.1. Učinkovitije rješavanje prekograničnih predmeta u području socijalne sigurnosti među ustanovama: sustav EESSI

U skladu s pravilima EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti 19 , Sustav elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti (EESSI) izrađen je kako bi se osigurala brza i sigurna razmjena informacija među ustanovama socijalne sigurnosti u Europi i zamijenila komunikacija u papirnatom obliku.

Projekt EESSI započeo je 2008., a od početka svojeg rada 2019. omogućuje bržu, učinkovitiju i točniju obradu predmeta u granama socijalne sigurnosti obuhvaćenima pravilima EU-a o koordinaciji (kao što su utvrđivanje primjenjivog zakonodavstva, davanja za slučaj bolesti, za ozljede na radu, za nezaposlenost, mirovine i obiteljska davanja).

Cilj je olakšati prekograničnu zaštitu prava iz sustava socijalne sigurnosti omogućavanjem brže obrade predmeta, izračuna i isplate naknada (npr. mirovinskih prava za osobe koje su radile u nekoliko zemalja; obiteljskih davanja i davanja za nezaposlenost).

Sustav standardizira razmjenu informacija i poboljšava učinkovitost postupaka u području socijalne sigurnosti i administrativne suradnje između zemalja i njihovih ustanova socijalne sigurnosti, a da se pritom ne utječe na posebnosti osnovnih nacionalnih sustava socijalne sigurnosti.

Iskustvo s EESSI-jem ukazalo je na složenost digitalizacije prekograničnih procesa koji uključuju tisuće ustanova socijalne sigurnosti i sve grane socijalne sigurnosti. Unatoč predanosti, vremenu i ulaganjima država članica u osmišljavanje, razvoj i uvođenje opsežnog digitalnog rješenja za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti u EU-u, napredak na razini EU-a je spor 20 .

Iako je EESSI sada operativan u sve 32 zemlje sudionice i već pojednostavnjuje rješavanje predmeta, u korist osoba koje se kreću unutar EU-a, neke zemlje tek moraju poduzeti mjere kako bi dovršile provedbu sustava na nacionalnoj razini. To se posebno odnosi na prekograničnu nadoknadu troškova zdravstvene skrbi. Dok se završne mjere ne poduzmu, za te je postupke potrebno koristiti alternativne načine komunikacije. Na taj se način 13 zemalja koje su već u potpunosti uvele EESSI 21 obvezuje da zadrže postupke u papirnatom obliku za transakcije sa zemljama koje još nisu spremne.

Završetak potpunog uvođenja EESSI-ja je prioritet 22 . Komisija nastavlja pomagati državama članicama. Surađuje s njima na poboljšanju sustava i njegovih postupaka.

Korištenju EESSI-ja pridonijet će i Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA) 23 . ELA planira pokrenuti program uzajamnog učenja i razumijevanja usmjeren na učinkovitije korištenje sustava EESSI.

Komisija poziva države članice:

·da ubrzaju provedbu EESSI-ja kako bi se osigurala potpuna provedba sustava najkasnije do kraja 2024.

Komisija poziva ELA-u:

·da 2024. pokrene program uzajamnog učenja i razumijevanja za EESSI.

Komisija će:

·surađivati s državama članicama u ubrzanju provedbe i praćenju tog rada na internetskim stranicama Europa te objavljivati izvješća svaka tri mjeseca 24 .

Komisija će u suradnji s državama članicama:

·i dalje raditi na poboljšanju i održavanju EESSI-ja kako bi se u ustanovama socijalne sigurnosti dodatno olakšala njegova primjena.

2.2.2. Olakšavanje interakcije mobilnih građana i nacionalnih tijela u Europi: inicijativa ESSPASS

Iako je poboljšanje elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti među ustanovama od ključne važnosti, to je tek prvi korak. Digitalizacija bi trebala koristiti svima, a posebno građanima i poduzećima, kako bi im pojednostavnjenje postupaka i smanjenje administrativnog opterećenja dodatno olakšalo ostvarivanje prava na jedinstvenom tržištu.

U tu je svrhu u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava 25 najavljeno pokretanje pilot-projekta o europskoj propusnici socijalne sigurnosti (ESSPASS) za pronalazak digitalnog rješenja za provjeru dokumenata o pravima iz sustava socijalne sigurnosti u drugim državama članicama EU-a (tj. prenosivih dokumenata, uključujući EKZO). Time bi se ljudima trebalo olakšati ostvarivanje prava iz sustava socijalne sigurnosti pri putovanju i selidbi u drugu državu članicu ili radu u njoj. Također bi se trebali pojednostavniti postupci za poduzeća, primjerice kada šalju zaposlenike na privremeni rad u inozemstvo (tj. upućivanje radnika).

Dok EESSI omogućuje razmjenu informacija samo među ustanovama socijalne sigurnosti, ESSPASS bi osobama koje putuju ili se sele u drugu zemlju EU-a ili poduzećima koja posluju u inozemstvu pomogao da digitalno komuniciraju s ustanovama socijalne sigurnosti i drugim javnim tijelima, kao što su inspektorati rada i pružatelji zdravstvene zaštite, kad god je to potrebno.

ESSPASS će se temeljiti na relevantnim digitalnim inicijativama EU-a. Internetske stranice „Your Europe” bit će jedna od mogućih jedinstvenih točki na kojima će građani i poduzeća moći zatražiti digitalizaciju dokumenata koji se odnose na koordinaciju sustava socijalne sigurnosti u skladu s Uredbom o jedinstvenom digitalnom pristupniku. Europski okvir za digitalni identitet i standardizirane digitalne lisnice EU-a, nakon što se uvedu, upotrebljavali bi se i za identifikaciju mobilnih građana te pohranu i razmjenu digitaliziranih prenosivih dokumenata, uključujući EKZO.

ESSPASS bi to dopunio tako što bi se ustanovama socijalne sigurnosti, inspektoratima rada i pružateljima zdravstvene zaštite omogućilo da u stvarnom vremenu provjere jesu li dokumenti valjani ili je došlo do promjena.

Primjeri putovanja

Zahvaljujući pravilima EU-a, ako se privremeno nalazite u inozemstvu i potrebna vam je zdravstvena skrb, liječenje će vam biti pruženo pod istim uvjetima i po istoj cijeni kao i lokalnom stanovništvu. Liječnik će vas zamoliti da predočite europsku karticu zdravstvenog osiguranja (EKZO). Nacionalne uprave zatim će se pobrinuti za povrat troškova. Međutim, može se dogoditi da zaboravite ili izgubite svoju karticu. Neki problemi mogu nastati i u slučaju da bolnica ne može provjeriti valjanost europske kartice zdravstvenog osiguranja (npr. u slučaju sumnje možda će biti potrebne daljnje razmjene među relevantnim ustanovama država članica).

oPrije odlaska na godišnji odmor u Španjolsku Živa bi trebala zatražiti digitalnu europsku karticu zdravstvenog osiguranja od svojeg zavoda za zdravstveno osiguranje u Sloveniji. U tu svrhu posjećuje internetske stranice „Your Europe” (tj. jedinstveni digitalni pristupnik) koje je preusmjeravaju na internetske stranice njezine ustanove.

oUstanova izdaje digitalnu europsku karticu zdravstvenog osiguranja.

oŽiva jednostavno pohranjuje europsku karticu zdravstvenog osiguranja u svoju digitalnu lisnicu (tj. buduću lisnicu EU-a za digitalni identitet). Više ne mora nositi plastičnu karticu.

oAko Živi tijekom odmora zatreba liječenje, u bolnici će predočiti EKZO kako bi dokazala da ima zdravstveno osiguranje u Sloveniji.

oBolnica putem ESSPASS-a može u stvarnom vremenu provjeriti je li EKZO valjan (tj. da ga je izdala nadležna ustanova i da još nije istekao). Time se povećava povjerenje u upotrebu EKZO-a i smanjuje rizik od toga da pružatelji zdravstvene zaštite u inozemstvu odbiju zahtjeve za liječenje.

U skladu s pravilima EU-a, ako imate poduzeće i želite poslati zaposlenika na privremeni rad u inozemstvo (tj. upućenog radnika), morate zatražiti potvrdu o zakonodavstvu o socijalnoj sigurnosti koje se primjenjuje na zaposlenika/upućenog radnika (tj. prenosivi dokument A1). U zemlji u koju je radnik upućen inspektor od njega može zatražiti da predoči tu potvrdu. U nekim slučajevima inspektor može sumnjati u valjanost isprave, pa će možda biti potrebna daljnja razmjena informacija među nadležnim tijelima.

oYiannis ima poduzeće i želi poslati svojeg zaposlenika Georgiosa na privremeni rad u Italiju. Yiannis je zatražio digitalni prenosivi dokument A1 od nadležne grčke ustanove. Posjećuje internetske stranice „Your Europe” koje ga preusmjeravaju na internetske stranice nacionalne ustanove.

oNacionalna ustanova socijalne sigurnosti provjerava zahtjev i, ako su ispunjeni uvjeti, izdaje digitalni dokument koji se stavlja na raspolaganje Yiannisu i Georgiosu.

oGeorgios jednostavno pohranjuje taj dokument u svoju digitalnu lisnicu (tj. buduću lisnicu EU-a za digitalni identitet).

oGrčka ustanova socijalne sigurnosti istodobno preko EESSI-ja obavješćuje talijansku ustanovu o upućivanju.

oTalijanski inspektor rada Nicola traži od Georgiosa da predoči prenosivi dokument A1.

oNicola koristi ESSPASS za provjeru dokumenta u stvarnom vremenu. Na taj se način omogućuje provjera valjanosti dokumenta i povećava povjerenje.

Potencijalno informatičko rješenje za ESSPASS mora u potpunosti biti u skladu sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka, posebno s Općom uredbom o zaštiti podataka 26 , i sigurnosnim pravilima. Za svaku obradu osobnih podataka potrebna je pravna osnova, a to uključuje situacije u kojima se podaci koji su već prikupljeni i obrađeni prenose/stavljaju na raspolaganje drugim javnim i privatnim stranama. Nadalje, trebalo bi obrađivati samo podatke koji su prijeko potrebni za provjeru prava i staviti ih na raspolaganje relevantnim nacionalnim tijelima i pouzdanim dionicima (npr. pružanje europske kartice zdravstvenog osiguranja na uvid pružatelju zdravstvene zaštite). Rješenje također mora biti u skladu sa zahtjevima u pogledu pristupačnosti 27 i načelom uključivosti, posebno kad je riječ o osobama s invaliditetom, starijim osobama i osobama koje ne posjeduju digitalne vještine.

Pilot-projekt ESSPASS započeo je 2021. s prvom fazom pilot-aktivnosti, u suradnji s talijanskom ustanovom socijalne sigurnosti „Istituto Nazionale della Previdenza Sociale”, usmjerenih na digitalizaciju postupaka za prenosivi dokument A1. Ostalih 13 država članica pratilo je tu prvu fazu, uglavnom u svojstvu promatrača. Rezultati su pokazali da bi ESSPASS mogao pomoći u pojednostavnjenju života mobilnih građana i poduzeća koja pružaju usluge u inozemstvu, uključujući mala i srednja poduzeća, pojednostavnjenjem postupaka i smanjenjem administrativnog opterećenja 28 .

Nakon prve faze dva konzorcija ustanova država članica nastavljaju s aktivnostima povezanima s ESSPASS-om i s provedbom daljnjih pilot-projekata izdavanja i provjere prenosivog dokumenta A1 i europske kartice zdravstvenog osiguranja 29 u okviru programa Digitalna Europa.

Komisija će nastaviti podupirati te konzorcije u njihovim aktivnostima i pomoći osigurati usklađenost tih aktivnosti s drugim digitalnim inicijativama EU-a.

Tijekom pilot-projekta, koji će biti dovršen do 2025., i s obzirom na moguće uvođenje digitalnog rješenja u cijeloj Europi, nužan je kontinuiran i konkretan politički i financijski angažman država članica.

Komisija poziva sve države članice:

·da se pridruže dvama konzorcijima ustanova država članica koji provode pilot-projekte digitalnog izdavanja i provjere prenosivog dokumenta A1 i EKZO-a.

Komisija će:

·osim sufinanciranja, pomagati konzorcijima i pružati tehničko stručno znanje do završetka njihovih aktivnosti 2025.,

·na temelju tekućih pilot-aktivnosti konzorcija donijeti odluku o sljedećim koracima, uključujući mogućnost uvođenja ESSPASS-a kao rješenja u svim državama članicama EU-a, i o tome bi li za to bio potreban zakonodavni okvir.

2.3. Druge inicijative koje olakšavaju slobodno kretanje, mobilnost radne snage i provedbu radnog prava

Trenutačno se razvija nekoliko drugih sustava i alata za potporu mobilnosti radne snage, socijalnoj zaštiti, prekograničnoj zdravstvenoj skrbi i provedbi radnog prava. Oni dopunjuju EESSI i ESSPASS, a cilj im je dodatno olakšati mobilnost građana i radnika, pojednostavniti administrativne postupke za građane, poduzeća i nacionalna tijela i štititi prava radnika.


Mirovine	Uz potporu Komisije razvija se europska usluga praćenja kako bi se mobilnim radnicima u bilo kojem trenutku karijere pružile informacije o pravima na mirovinu u državama članicama u kojima su radili. Ta se usluga temelji na postojećim nacionalnim sustavima za praćenje. Cilj je omogućiti ljudima da donose informirane odluke o svojim karijerama i štednji te osigurati primjerenije mirovine.
Upućivanje radnika 30	Komisija i države članice rade na zajedničkom elektroničkom obrascu za Izjavu o upućivanju radnika (e-izjava). Cilj je e-izjave smanjiti administrativno opterećenje za poduzeća i olakšati razmjenu informacija s nadležnim tijelima u državama članicama te istodobno pomoći u borbi protiv prijevara i zlouporaba.
Prekogranična zdravstvena zaštita	U okviru budućeg europskog prostora za zdravstvene podatke 31 Komisija i države članice nastoje u cijeloj Europi u potpunosti iskoristiti digitalnu infrastrukturu MyHealth@EU za razmjenu elektroničkih recepata, sažetaka medicinskih podataka o pacijentu, laboratorijskih nalaza, otpusnih pisama i medicinskih snimaka. To bi moglo pridonijeti pojednostavnjenju administrativnih postupaka povezanih s nadoknadom troškova prekogranične zdravstvene zaštite 32 . MyHealth@EU je 2023. već u funkciji u 11 država članica i obuhvaća usluge elektroničkih recepata i sažetaka medicinskih podataka o pacijentima.
Radno pravo i uvjeti rada	Socijalni partneri EU-a u građevinskom sektoru će uz financijsku potporu Komisije provesti projekt u razdoblju 2023. – 2025. kako bi se istražila mogućnost interoperabilnosti radnih i socijalnih osobnih iskaznica različitih zemalja. Cilj je olakšati provedbu radnog prava i poštovanje radnih uvjeta, poboljšati transparentnost i osigurati pravednu mobilnost radne snage.

3.Digitalni napredak u državama članicama omogućuje učinkovite prekogranične postupke u području socijalne sigurnosti

Za uspješnu digitalizaciju u području koordinacije sustava socijalne sigurnosti potrebni su usklađeni napori EU-a i država članica.

Sve države članice istražuju načine za pojednostavnjenje postupaka i omogućivanje učinkovitijeg pružanja usluga, unatoč tome što je u Europi i u različitim nacionalnim sektorima socijalne sigurnosti 33 napredak i dalje neujednačen.

Mnoge zemlje započele su digitalizaciju u području socijalne zaštite uvođenjem pojednostavnjenih digitalnih portala koji funkcioniraju prema načelu „sve na jednom mjestu”, automatiziranih postupaka (među ostalim za pristup nekim naknadama), simulatora mirovina i unaprijed ispunjenih obrazaca za prijavu. Taj napredak na nacionalnoj razini ne samo da poboljšava dostupnost i učinkovitost nacionalnih sustava socijalne zaštite i sigurnosti nego je i preduvjet za učinkovitije digitalizirane prekogranične postupke socijalnog osiguranja. Pomaže i u boljem funkcioniranju sustava EESSI i obradi pojedinačnih slučajeva.

Države članice moraju osigurati usklađenost svojih javno dostupnih nacionalnih internetskih stranica u području socijalne sigurnosti, mobilnih aplikacija i internetskih sučelja sa zahtjevima EU-a za pristupačnost za osobe s invaliditetom 34 .

Primjeri nacionalnih digitalnih inicijativa

Ta nastojanja uključuju digitalna rješenja za brže izdavanje prenosivog dokumenta A1 i provjeru relevantnih činjenica radi utvrđivanja zakonodavstva primjenjivog u području socijalne sigurnosti, kao što su to učinili francuska ustanova URSAFF i belgijski Nacionalni ured za socijalnu sigurnost. Na primjer, u Belgiji se 80 % zahtjeva obrađuje bez ljudske intervencije, a prenosivi dokumenti A1 izdaju se u roku od 24 sata. Taj napredak također doprinosi donošenju ispravnih odluka i točnosti informacija sadržanih u dokumentima.

Neke su ustanove država članica uvele potpuno automatizirane postupke za dodjelu naknada. Na primjer, poljski Zavod za socijalno osiguranje (ZUS) sa svojim automatskim softverom za dodjelu obiteljskih davanja i belgijska banka za socijalnu sigurnost „Crossroads Bank for Social Security”.

Talijanski „Istituto Nazionale della Previdenza Sociale (INPS)” koristi se rudarenjem podataka i umjetnom inteligencijom kako bi otkrio i spriječio slučajeve prijevare ili pogreške u dodjeli davanja iz sustava socijalne sigurnosti.

Države članice pokazale su povećani interes za bilateralnu i multilateralnu razmjenu informacija i povezivanje relevantnih baza podataka u području socijalne sigurnosti (npr. rješenje koje su uvele Finska i Estonija za automatizaciju razmjene podataka u okviru svojih nacionalnih registara stanovništva).

Osim potpune provedbe sustava elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti (EESSI), koja je prioritet, države članice trebale bi nastaviti ulagati u digitalizaciju svojih sustava socijalne sigurnosti, među ostalim kako bi se mobilnim građanima i poduzećima osigurala jednostavna digitalna iskustva. Za potporu tom procesu dostupni su razni instrumenti EU-a za financiranje, kao što su program Digitalna Europa (DIGITAL) 35 , InvestEU, Europski fond za regionalni razvoj, Instrument za tehničku potporu (TSI) 36 i Europski socijalni fond plus 37 . Mjere usmjerene na digitalizaciju javnih usluga i modernizaciju postupaka javne uprave dio su u svih nacionalnih planova za oporavak i otpornost, u okviru kojih se najmanje 20 % ukupnih sredstava iz plana mora namijeniti digitalnim ciljevima.

Trebalo bi olakšati razmjenu najboljih praksi u pogledu nacionalnih alata i rješenja. Imajući u vidu svoj mandat, Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA) bi moglo pomoći u tome pružanjem potpore u izgradnji zajednice prakse i promicanjem redovite razmjene iskustava među nacionalnim upravama.

Kako bi poduprla napore koje poduzimaju države članice, Komisija poziva ELA-u da:

·tijekom 2024. prikupi primjere dobre prakse i putem namjenskih radionica među nacionalnim tijelima olakša redovitu razmjenu iskustava o digitalnim alatima u području socijalne sigurnosti, uključujući prekogranične usluge,

·na temelju prikupljenih rezultata analizira nacionalna digitalna rješenja koja obuhvaćaju sve grane socijalne sigurnosti, digitalnu zrelost nacionalnih sustava i dostupne resurse na nacionalnoj razini. To će poslužiti kao temelj za mjere za bolje usmjeravanje ulaganja i potporu onima koji zaostaju.

Komisija poziva države članice da:

·u potpunosti dovrše provedbu sustava EESSI i digitalizaciju triju postupaka koordinacije sustava socijalne sigurnosti iz Priloga II. Uredbi o jedinstvenom digitalnom pristupniku,

·osiguraju da do 2025. građani na internetu mogu zatražiti i dobiti i druge prenosive dokumente kao što je medicinska dokumentacija, dokumentacija o nesreći na radu i profesionalnim bolestima te naknade za nezaposlenost, a ne samo za one za koje je potrebno digitalizirati postupke u skladu s Uredbom o jedinstvenom digitalnom pristupniku,

·potiču ulaganja u automatizaciju postupaka za rješavanje nacionalnih i prekograničnih predmeta u području socijalne sigurnosti i zaštite, istodobno radeći na daljnjoj interoperabilnosti nacionalnih sustava socijalne sigurnosti,

·pojačaju napore kako bi se do 2030. ostvarili ciljevi digitalnog desetljeća da 100 % glavnih javnih usluga bude dostupno na internetu, uključujući one u području socijalne sigurnosti, i da 100 % građana ima pristup sredstvima elektroničke identifikacije (eID) koja će se upotrebljavati za glavne javne usluge u EU-u, među ostalim u području socijalne sigurnosti.

Komisija također poziva Europski parlament i Vijeće da:

·što prije postignu dogovor o reviziji pravila EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Komisija će i dalje podupirati suzakonodavce u postizanju tog cilja.

4.Prijelaz na digitalno integriraniji sustav koordinacije sustavâ socijalne sigurnosti

Komisija i države članice posljednjih su godina izgradile temelje modernog i digitaliziranog sustava koordinacije sustavâ socijalne sigurnosti u područjima prekogranične razmjene informacija među tijelima i pružanja usluga građanima i poduzećima.

Važno je i dalje raditi na tome te ubrzati napredak prema sustavima socijalne sigurnosti koji su u većoj mjeri prilagođeni građanima i poduzećima te međusobno povezani i interoperabilni. To uvelike ovisi o političkom usmjeravanju, predanosti i ulaganjima te zahtijeva dugoročnu viziju.

Cilj je omogućiti jednostavan i siguran prekogranični protok informacija, omogućiti građanima i poduzećima brži i jednostavniji pristup uslugama socijalne sigurnosti i jednostavan pristup svim tim uslugama u cijelom EU-u.

Kako bi se to postiglo i uveo pristup orijentiran na građane i poduzeća, potrebna je integriranija razmjena podataka među sustavima socijalne sigurnosti uz veću interoperabilnost, u skladu s predloženim Aktom o interoperabilnoj Europi 38 , te automatizaciju, standardizaciju podataka o socijalnoj sigurnosti i izravan pristup originalnom izvoru podataka 39 .

Takav integrirani pristup pojednostavnio bi administrativne postupke, smanjio papirologiju i ručno obavljanje posla i omogućio učinkovitiju raspodjelu resursa. Interoperabilnost bi nacionalnim tijelima omogućila objedinjavanje podataka iz više izvora i osigurala razmjenu točnih i ažuriranih informacija među sustavima. Takva interoperabilna razmjena potrebna je i sa sustavima koji su izvan područja primjene pravila EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti u okviru kojih su osigurani mobilni radnici, kao što je osoblje međunarodnih organizacija te institucija EU-a i drugih tijela. Automatizirani sustavi mogli bi nadležnim tijelima pomoći u otkrivanju primjera kriminalnih radnji povezanih s prijevarama na više lokacija u različitim zemljama. To bi dovelo do uštede troškova i osiguralo da naknade dobiju oni kojima su zaista potrebne te do djelotvorne zaštite ljudi.

Građani bi mogli lakše pristupiti uslugama i primati naknade, čime bi se uštedjelo vrijeme i trud. Poduzeća koja pružaju usluge u inozemstvu imala bi koristi od jednostavnijih postupaka i veće točnosti podataka.

Kako bi se poduprla jednostavnost prekogranične mobilnosti, i fizičke i virtualne, za građane, poduzeća i nacionalna tijela, važno je djelovati i izvan područja socijalne sigurnosti te poticati međusektorsku interoperabilnost 40 . Za to bi bilo potrebno preispitivanje raznih postupaka kojima se uređuje ne samo koordinacija sustava socijalne sigurnosti nego i upućivanje radnika, prekogranična zdravstvena skrb i interakcija koordinacije sustava socijalne sigurnosti i radnog prava, oporezivanja 41 i prava trgovačkih društava. Cilj je osigurati veću jasnoću, pojednostavniti administrativne postupke i istražiti sinergije među digitalnim rješenjima razvijenima u različitim sektorima 42 .

Za daljnji napredak trebalo bi pažljivo procijeniti nužnost, dodanu vrijednost i očekivani učinak, uključujući financijski, uvođenja dodatne interoperabilnosti, tehničkih zahtjeva i zajedničkih standarda za razmjenu podataka. Trebalo bi uzeti u obzir načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kao i pravna i organizacijska pitanja.

Trebalo bi se pozabaviti i poteškoćama u pogledu privatnosti i zaštite podataka, posebno kad je riječ o njihovoj daljnjoj razmjeni. Slično tome, pri upotrebi algoritama ili umjetne inteligencije bile bi potrebne temeljite zaštitne mjere, među ostalim kako bi se pojedinci zaštitili od rizika predrasuda i diskriminacije.

Organizirat će se redovite razmjene na visokoj razini s državama članicama radi rasprave o glavnim mjerama koje treba poduzeti te praćenja i ocjene napretka.

Komisija će:

·2024. pokrenuti studiju o dugoročnom daljnjem razvoju u području digitalizacije koordinacije sustava socijalne sigurnosti u kojoj će se, među ostalim:

oanalizirati nužnost, troškovi i koristi uspostave daljnje interoperabilnosti u nacionalnom, prekograničnom i međusektorskom kontekstu, na temelju informacija dobivenih od ELA-e, država članica, ustanova socijalne sigurnosti, socijalnih partnera i drugih relevantnih dionika,

·ispitati mogućnost za daljnje pojednostavnjenje i racionalizaciju postupaka kojima se uređuje slobodno kretanje osoba i radnika u EU-u s ciljem postizanja jednostavnog digitalnog iskustva,

·jednom godišnje organizirati sastanke na visokoj razini s državama članicama s ciljem da se rasprave i podupru provedba daljnje digitalizacije te standardizacija i automatizacija u koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, čime će se olakšati sloboda kretanja i mobilnost radne snage i što će uključivati povećanu interoperabilnost s drugim relevantnim sektorima.

Komisija poziva države članice i dionike da:

·aktivno doprinose postizanju cilja digitalno integriranijeg sustava koordinacije sustava socijalne sigurnosti daljnjim ulaganjem u digitalizaciju na nacionalnoj razini, uzimajući u obzir napredak na razini EU-a i u drugim državama članicama.

5.Zaključci

Digitalizacija građanima olakšava ostvarivanje prava iz sustava socijalne sigurnosti preko granica, čime se smanjuju prepreke slobodnom kretanju i mobilnosti radne snage, a građanima se olakšava kretanje unutar EU-a kako bi putovali, živjeli, radili ili studirali u drugim državama članicama. Pojednostavnjenje postupaka pomaže i u sprečavanju prijevara i smanjenju administrativnog opterećenja za poduzeća koja pružaju usluge u inozemstvu. To u konačnici potiče održivi rast i poboljšava konkurentnost.

Posljednjih je godina postignut znatan napredak, ali za jednostavnost iskustva za mobilne građane i poduzeća neophodno je još više raditi na razini EU-a i na nacionalnoj razini na stvaranju automatiziranijih, interoperabilnijih i integriranijih nacionalnih sustava socijalne sigurnosti.

Komisija je u potpunosti predana usmjeravanju i podupiranju država članica i nacionalnih uprava u njihovim nastojanjima da ubrzaju digitalnu transformaciju u cijeloj Europi.

Kontinuirani angažman i daljnja politička i financijska predanost država članica i dalje su preduvjet za izgradnju digitaliziranije Europe, među ostalim u pogledu koordinacije sustava socijalne sigurnosti koja bi pospješila slobodno kretanje i pravednu mobilnost radne snage.

(1) Komunikacija Komisije: 30 godina jedinstvenog tržišta .

(2) Ankete Eurobarometra: „Mobilnost radne snage unutar EU-a nakon pandemije”, dostupno na poveznici: Mobilnost radne snage unutar EU-a nakon pandemije – prosinac 2022. – istraživanje Eurobarometra (europa.eu) (Intra-EU labour mobility after the pandemic - December 2022 - Eurobarometer survey (europa.eu)) i „ Građanstvo i demokracija u Europskoj uniji – srpanj 2020. ” (European Union Citizens and Democracy – July 2020)

(3) Služba Europskog parlamenta za istraživanja (2020.) – Koronavirus i cijena nedjelovanja na europskoj razini (Coronavirus and the cost of non-Europe) i Gospodarsko istraživanje OECD-a: europodručje 2021. (OECD Economic Survey: Euro Area 2021) , OECD Publishing, Pariz.

(4) Uredba (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Uredba (EZ) br. 987/2009 o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004. Te se uredbe također primjenjuju na Norvešku, Island, Lihtenštajn i Švicarsku. U sporazumima s Ujedinjenom Kraljevinom na snazi su posebna pravila.

(5) COM(2016) 815 final .

(6) Vidjeti standardne obrasce za ostvarivanje prava iz sustava socijalne sigurnosti – Your Europe (europa.eu) .

(7) Administrativno opterećenje uzrokovano pravilima o upućivanju radnika u inozemstvo jedna je od glavnih prepreka jedinstvenom tržištu, prema Komisijinu popisu prepreka iz 2020.

(8) Konferencija o budućnosti Europe – završno izvješće (Conference on the Future of Europe – final report) i Preporuka br. 20 Europskog panela građana i građanki o mobilnosti u svrhu učenja (Recommendation 20 from the Panel on learning mobility) .

(9) Za slučajeve prijevare i pogrešaka povezanih s prenosivim dokumentima i neprimjerene upotrebe EKZO-a: Prijevare i pogreške u području koordinacije sustava socijalne sigurnosti EU-a (Fraud and errors in the field of EU social security coordination) i Prekogranična zdravstvena zaštita u EU-u u okviru koordinacije sustava socijalne sigurnosti – referentna godina 2021. (Cross-border healthcare in the EU under social security coordination – reference year 2021) .

(10) Vidjeti rezolucije Europskog parlamenta: P9_TA(2020)0371 ; P9_TA(2020)0284 ; P9_TA(2021)0007 ; P9_TA(2021)0249 ; P9_TA(2020)0176 ; P9_TA(2021)0473 ; P9_TA(2023)0203 .

(11) Odluka (EU) 2022/2481 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o uspostavi programa politike za digitalno desetljeće do 2030 . Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra 74 % građana EU-a smatra da će digitalne tehnologije biti važne u njihovu životu do 2030., posebno za pristup uslugama na internetu, te u drugim zemljama EU-a.

(12) Europska godina vještina .

(13) Europska deklaracija o digitalnim pravima i načelima .

(14) Uredba (EU) 2018/1724 o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012.

(15) Ti su postupci obuhvaćaju situacije koje se odnose na rad, studiranje, umirovljenje, preseljenje u drugu zemlju ili poslovanje (u nacionalnom i prekograničnom kontekstu), pri čemu su postupci kao što su registracija automobila ili zahtjev za mirovinu u potpunosti digitalizirani pa nema potrebe za papirologijom.

(16) https://europa.eu/youreurope/index_hr.htm .

(17) Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostavljanja europskog okvira za digitalni identitet. Dana 29. lipnja 2023. Europski parlament i Vijeće postigli su privremeni politički dogovor o tom prijedlogu.

(18) Prijedlog uredbe o utvrđivanju mjera za visoku razinu interoperabilnosti javnog sektora u Uniji.

(19) Vidjeti članke 78. i 79. Uredbe (EZ) br. 883/2004 i članke 4. i 95. Uredbe (EZ) br. 987/2009.

(20) Od početka projekta 2008., osim nacionalnih sredstava, iz proračuna EU-a stavljeno je na raspolaganje više od 120 milijuna eura za potporu razvoju EESSI-ja.

(21) Trinaest zemalja može elektronički razmjenjivati informacije u svim sektorima socijalne sigurnosti i sa svim ustanovama: BG, DK, EE, FR, CY, LV, HU, MT, PT, SE te IS, NO i UK.

(22) Potpunom provedbom EESSI-ja mogla bi se učinkovito poduprijeti prekogranična mobilnost radne snage, a time i povećati otpornost tržišta rada na gospodarski ciklus: Gospodarsko istraživanje OECD-a: europodručje 2021. (OECD Economic Survey: Euro Area 2021) OECD Publishing, Pariz.

(23) Uvodna izjava 19. i članak 7. stavak 3. Uredbe (EU) 2019/1149 o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad.

(24) Elektronička razmjena informacija o socijalnoj sigurnosti (EESSI) – Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost – Europska komisija (europa.eu) .

(25) Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava.

(26) Uredba (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka).

(27) Vidjeti posebno Direktivu (EU) 2016/2102 o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora i Direktivu (EU) 2019/882 o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga, posebno Prilog I.

(28) Rezultati su predstavljeni na konferenciji pod nazivom „Digitalizacija u koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i radne iskaznice”. Prema odgovorima na upitnik s konferencije ispitanici smatraju da bi ESSPASS znatno pridonio smanjenju prepreka slobodnom kretanju i mobilnosti radne snage (56 %) te pojednostavnio postupke za: građane i radnike (63 %), ustanove, inspektorate rada i pružatelje zdravstvene zaštite (66 %) te poduzeća (52 %). Također bi pridonio smanjenju pogrešaka i prijevara u području socijalne sigurnosti (61 %).

(29) Ustanove država članica u konzorciju u okviru europskog okvira za digitalni identitet (AT, BE, CZ, DK, DE, IE, IT, NL, PL, PT, ES, SE) rade na upotrebi lisnica EU-a za digitalni identitet za prenosivi dokument A1 i EKZO (među ostalim primjerima upotrebe). Ustanove država članica u konzorciju u okviru europske infrastrukture za usluge lanaca blokova (AT, BE, DE, IT) istražuju mogućnosti upotrebe te infrastrukture i lanca blokova za razmjenu digitalnih dokumenata.

(30) Direktiva (EU) 2014/67 o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga .

(31) Prijedlog uredbe o europskom prostoru za zdravstvene podatke.

(32) U skladu s Direktivom 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi.

(33) Neke države članice koje su odgovorile na upitnik radne skupine za digitalizaciju u području koordinacije sustava socijalne sigurnosti (8. ožujka 2023.) istaknule su rizike i izazove povezane s različitim stupnjevima digitalizacije i automatizacije u području socijalne sigurnosti u državama članicama.

(34) Vidjeti prethodnu bilješku 34.

(35) Program DIGITAL ima proračun od 7,5 milijardi eura u tekućim cijenama za razdoblje 2021. – 2027., što uključuje 1,1 milijardu eura za osiguravanje razumnog korištenja digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu.

(36) Vidjeti, na primjer: https://reform-support.ec.europa.eu/what-we-do/labour-market-social-protection-and-migration/strengthening-administrative-capacity-italian-national-institute-social-security_hr .

(37) Nekoliko zemalja upotrebljava te instrumente za potporu inicijativama za digitalizaciju koordinacije sustava socijalne sigurnosti (npr. Europski socijalni fond plus za EESSI i Mehanizam za oporavak i otpornost te DIGITAL za pilot-projekt ESSPASS).

(38) Prekogranična interoperabilnost pomaže u pružanju bolje povezanih usluga i omogućit će uštede za građane i poduzeća u interakciji s javnim upravama. Procjenjuje se da se kad je riječ o interakciji s javnim upravama uštede za građane kreću od 5,5 do 6,3 milijuna eura te od 5,7 do 19,2 milijarde eura za poduzeća – Radni dokument službi Komisije (2022) 721 .

(39) Na konferenciji pod nazivom „Digitalizacija u koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i radne iskaznice” i u okviru radne skupine za digitalizaciju mnogi su dionici istaknuli potrebu za većom interoperabilnošću, standardizacijom podataka i automatizacijom.

(40) Od ispitanika koji su sudjelovali na konferenciji „Digitalizacija u koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i radne iskaznice” i odgovorili na upitnik njih 80 % smatra da bi EU i države članice trebali više ulagati u i. prekograničnu interoperabilnost koja obuhvaća povezana područja politika i ii. automatizaciju.

(41) Komisija radi na olakšavanju provedbe prava poreznih obveznika i pojednostavnjenju poreznih obveza, kako je najavljeno u Akcijskom planu za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka.

(42) Primjerice, člankom 4. Komisijina prijedloga Direktive o daljnjem širenju i unapređenju upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava predviđa se procjena moguće interoperabilnosti sustava povezivanja poslovnih registara (BRIS) i drugih sustava, na primjer u području oporezivanja i socijalne sigurnosti. BRIS omogućuje besplatan pristup informacijama o trgovačkim društvima, prikupljenima izravno iz nacionalnih poslovnih registara, na svim jezicima EU-a.

Choose the experimental features you want to try