(1)

Aktualnu gospodarsku situaciju karakteriziraju općenito visoki troškovi života koji utječu na potrošnju i prodaju vina te povećani ulazni troškovi za poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju vina koji utječu na cijene vina. Te bi okolnosti mogle znatno poremetiti tržište vina u Uniji jer utječu na nekoliko ključnih država članica proizvođača povećavanjem raspoloživih zaliha vina na razine koje bi mogle postati neodržive s obzirom na nadolazeću sezonu berbe i proizvodnje te uzrokujući proizvođačima vina financijske poteškoće i probleme s likvidnošću.

(2)

Globalna inflacija i s tim povezano smanjenje kupovne moći potrošača dodatno pogoršavaju opći trend smanjivanja potrošnje vina posljednjih godina. Očigledno smanjenje potrošnje u tekućoj tržišnoj godini u usporedbi sa stanjem na tržištu prije pandemije bolesti COVID-19 procjenjuje se na 7 % u Italiji, 10 % u Španjolskoj, 15 % u Francuskoj, 22 % u Njemačkoj i 34 % u Portugalu. Taj trend posebno utječe na određene segmente tržišta vina, točnije na crna i ružičasta vina.

(3)

Dostupne brojke pokazuju pad prodaje vina u tekućoj tržišnoj godini, što je u skladu sa zabilježenom smanjenom domaćom potražnjom, npr. pad prodaje od 5,3 % u Španjolskoj i Francuskoj, pri čemu je prodaja u nekim teško pogođenim područjima pala za 25 % do 35 % u usporedbi s istim razdobljem prethodne tržišne godine. U međuvremenu je izvoz vina iz Unije u razdoblju od siječnja do travnja 2023. za 8,5 % manji nego u istom razdoblju 2022.

(4)

Opće povećanje ključnih ulaznih troškova za poljoprivrednu proizvodnju, kao što su troškovi za gnojiva, energiju i boce potrebne za proizvodnju vina, što je djelomično posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, dovelo je do iznimnog povećanja troškova proizvodnje koje je u nekim državama članicama prema procjenama prosječno iznosilo 30 % do 40 %. Te okolnosti dodatno opterećuju proizvođače vina u Uniji i smanjuju njihov kapacitet za marketinške aktivnosti i ulaganja. Nadalje, unatoč sve većim troškovima u svim dijelovima ciklusa proizvodnje vina, dostupni podaci pokazuju nagli pad cijena određenih vina (u usporedbi sa situacijom prije pandemije bolesti COVID-19) u regijama koje su najviše pogođene krizom, primjerice pad cijena u rasponu od 10 % do 26 % u nekim regijama u Francuskoj.

(5)

Uzeti zajedno, ti čimbenici ukazuju na opće smanjenje potražnje i prodaje vina iz Unije u kontekstu u kojem se proizvodnja u Uniji povećala za 4 % u odnosu na prethodnu tržišnu godinu, što još više povećava ionako visoke razine početnih zaliha (+2 % u usporedbi s prosjekom zadnjih pet godina). Ako se brzo ne poduzmu mjere za smanjenje rastuće prekomjerne ponude, situacija bi mogla ozbiljno poremetiti tržište uzrokujući veliku i opću tržišnu neravnotežu najkasnije s početkom nove berbe kada proizvođači vina neće imati skladišne kapacitete za novu proizvodnju te će biti prisiljeni prodavati po još nižim cijenama.

(6)

Trenutačne tržišne okolnosti zasad uzrokuju različite tržišne poremećaje u sektoru vina u različitim regijama proizvodnje, zbog činjenice da je tržište vina u Uniji vrlo segmentirano. U određenim regijama nekoliko država članica ti su poremećaji znatni, a posebno utječu na tržišne segmente crnih i ružičastih vina. Primjeri koji pokazuju tu fragmentiranost tržišta su, među ostalim, zalihe 27 % veće od petogodišnjeg prosjeka u regiji Estremadura u Španjolskoj, 24 % i 14 % veće zalihe nego prethodne godine u regijama Lisabon odnosno Alentejo u Portugalu i 26 % veće zalihe ružičastih vina na početku tekuće tržišne godine nego na početku prethodne godine u regiji Languedoc-Roussillon u Francuskoj.

(7)

Istodobno, tržište vina u Uniji već je bilo izloženo otežavajućim uvjetima, posebno tijekom 2019., 2020. i 2021. zbog prošlih trgovinskih ograničenja, smanjenja potrošnje tijekom pandemije bolesti COVID-19 i nekoliko teških vremenskih nepogoda. Trenutačne teške okolnosti zadaju još jedan udarac ionako krhkom sektoru i uzrokuju znatne gubitke prihoda za sve aktere u njemu. Vinogradari u najpogođenijim regijama država članica suočavaju se s financijskim poteškoćama i problemima s likvidnošću. Kako bi se učinkovito odgovorilo na takvu heterogenu situaciju na tržištu, u tom je pogledu stoga potrebno poduzeti hitne mjere tako što će se državama članicama omogućiti da preusmjere dio financijskih sredstava dodijeljenih njihovim nacionalnim programima potpore u sektoru vina i da ponude potporu bolje prilagođenu različitim akterima u sektoru.

(8)

Uklanjanje određenih količina vina koje ne pronalaze odgovarajući tržišni plasman s tržišta najpogođenijih regija trebalo bi pomoći da se smanje tržišne neravnoteže i spriječi da trenutačni poremećaji postanu ozbiljniji ili dugotrajniji poremećaji u cijelom sektoru vina Unije. Kada je to opravdano, destilaciju vina trebalo bi uvesti privremeno kao prihvatljivu mjeru u okviru programâ potpore u sektoru vina kako bi se poboljšala tržišna ravnoteža i gospodarska situacija proizvođača vina u najpogođenijim proizvodnim regijama. Kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja, upotreba dobivenog alkohola ne bi trebala biti dopuštena u industriji hrane i pića te bi je trebalo ograničiti na upotrebu u industrijske svrhe, uključujući dezinfekciju i farmaceutske proizvode, i energetske svrhe. Kako bi se izbjegla zlouporaba ili prekomjerna nadoknada nakon provedbe ove izvanredne mjere, primjereno je zahtijevati od država članica da mjeru usmjere na regije s tržišnom neravnotežom, da je temelje na objektivnim kriterijima i da naknadu koju će predvidjeti ograniče na nedavne tržišne cijene.

(9)

Mjera „zelene berbe” iz članka 47. Uredbe (EU) br. 1308/2013 upotrebljava se kao mjera za upravljanje tržištem ako se očekuje prekomjerna proizvodnja grožđa. Kako bi se subjektima pomoglo da se prilagode trenutačnim tržišnim okolnostima i smanjio rizik da se ovakva situacija ponovi u sljedećoj tržišnoj godini, primjereno je dopustiti određenu fleksibilnost u provedbi ove mjere tijekom financijske godine 2023. Konkretno, kao iznimna mjera, moraju se predvidjeti odstupanja od članka 47. stavaka 1. i 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013 kako bi se omogućilo potpuno uništavanje ili uklanjanje nezrelog grožđa na dijelu gospodarstva, pod uvjetom da se to provodi na cijelim parcelama, te utvrditi privremeno povećanje maksimalnog doprinosa Unije toj mjeri.

(10)

Dodavanje „krizne destilacije” prihvatljivim mjerama kao i fleksibilnost uvedena za „zelenu berbu” predstavljaju oblik financijske potpore, koji, međutim, ne zahtijeva dodatno financiranje Unije budući da se proračunska ograničenja za nacionalne programe potpore u sektoru vina za financijsku godinu 2023. utvrđena u Prilogu VII. Uredbi (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i dalje primjenjuju. Dakle, države članice mogu odlučiti dodijeliti veće iznose za predmetne mjere samo u granicama godišnjeg proračuna utvrđenog u tom prilogu. Financijska potpora dvjema gore navedenim kriznim mjerama ima dakle za cilj pružanje podrške sektoru u danoj nestabilnoj tržišnoj situaciji bez potrebe za mobiliziranjem dodatnih sredstava.

(11)

Kako bi se povećala učinkovitost financijskih sredstava Unije koja se mogu dodijeliti u okviru tih kriznih mjera, državama članicama trebalo bi dopustiti da financijsku pomoć Unije dopune nacionalnim plaćanjima koja pokrivaju do 50 % potpore odobrene za dvije krizne mjere predviđene ovom Uredbom.

(12)

Negativan razvoj tržišta, povećanje troškova i posljedični problemi s likvidnošću gospodarskih subjekata u sektoru vina otežavaju provedbu mjera nacionalnih programa potpore za sektor vina u vrijeme kada je poboljšanje tržišne usmjerenosti sektora najpotrebnije. Kako bi se osigurala učinkovitost provedbe programâ u prevladavajućem tržišnom i gospodarskom kontekstu sektora vina, primjereno je privremeno povećati najveći mogući doprinos Unije mjerama za „promidžbu”, „restrukturiranje i konverziju vinograda”, „zelenu berbu” i „ulaganja”.

(13)

Osim toga, važno je dopustiti korisnicima odgovarajuću fleksibilnost u provedbi njihovih operacija u okviru nacionalnih programa potpore kako bi mogli reagirati na aktualne neizvjesnosti na tržištu i prilagoditi operacije kad god je to potrebno. Takva fleksibilnost predstavlja dodatnu mjeru tržišne potpore kako bi se spriječilo da se aktualni gospodarski poremećaji pretvore u ozbiljniji ili dugotrajniji poremećaj na tržištu vina Unije; ta fleksibilnost osim toga osigurava da se druge izvanredne mjere utvrđene u ovoj Uredbi, nakon što o njima odluči država članica, mogu učinkovito provesti i na razini korisnika. Stoga je, kao daljnje iznimna mjera, potrebno odstupiti od Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/1149 (3) i dopustiti državama članicama da korisnicima omoguće određene fleksibilnosti kako bi planirane operacije prilagodili po pojednostavnjenom postupku te da im dopuste djelomičnu provedbu tih operacija u propisno opravdanim slučajevima.

(14)

Budući da su razlozi za primjenu povećanih stopa financijske pomoći Unije za određene mjere i dopuštanje određenih fleksibilnosti u upravljanju programima povezani s aktualnom gospodarskom situacijom u sektoru vina i s obzirom na to da su mjere privremene, primjereno je ograničiti njihovo područje primjene na operacije koje su se počele provoditi tijekom financijske godine 2023. S druge strane, te se mjere ne bi trebale primjenjivati, primjerice, na operacije provedene u prethodnim financijskim godinama koje su samo plaćene u financijskoj godini 2023.

(15)

Zbog imperativnih razloga hitnosti, uzimajući u obzir aktualne poremećaje na tržištu i kratko vrijeme koje je na raspolaganju državama članicama za provedbu mjera iz ove Uredbe u tekućoj financijskoj godini te kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje stanja na tržištu, potrebno je poduzeti hitne mjere. S jedne strane, u najpogođenijim regijama prekomjerna ponuda mora se ukloniti s tržišta što je prije moguće, a u svakom slučaju prije početka nove berbe, do kraja kolovoza ili početka rujna 2023., jer bi se u suprotnom situacija na tržištu dodatno pogoršala, a trenutačna neravnoteža prenijela bi se u novu tržišnu godinu što bi moglo uzrokovati dugotrajniju krizu na cijelom tržištu vina u Uniji. S druge strane, sve mjere uključene u ovu Uredbu moraju se provesti prije završetka postojećih nacionalnih programa potpore za sektor vina, koji se primjenjuju samo do 15. listopada 2023. kako je predviđeno u članku 5. stavku 7. Uredbe (EU) 2021/2117 Europskog parlamenta i Vijeća (4). U skladu s tom odredbom članci od 39. do 54. Uredbe (EU) br. 1308/2013 nastavljaju se primjenjivati nakon 31. prosinca 2022. na nastale rashode i izvršena plaćanja za operacije provedene prije 16. listopada 2023. Stoga bi odgađanje mjera moglo otežati ili čak onemogućiti pogođenim državama članicama njihovu provedbu u financijskoj godini 2023., koja je posljednja godina provedbe postojećih nacionalnih programa potpore u sektoru vina.

(16)

S obzirom na prethodno navedene imperativne razloge hitnosti, ovu bi Uredbu trebalo donijeti po hitnom postupku sukladno članku 228. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(17)

S obzirom na neophodnost poduzimanja hitnih mjera, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,