MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 1. lipnja 2022.

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 600/2014 u pogledu poboljšanja transparentnosti tržišnih podataka, uklanjanja prepreka za nastanak konsolidiranih podataka o trgovanju, optimizacije obveza trgovanja i zabrane primanja plaćanja za prosljeđivanje naloga klijenata

(CON/2022/19)

(2022/C 286/03)

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) primila je 3. veljače i 4. veljače 2022. zahtjeve Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije za mišljenje o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 u pogledu poboljšanja transparentnosti tržišnih podataka, uklanjanja prepreka za nastanak konsolidiranih podataka o trgovanju, optimizacije obveza trgovanja i zabrane primanja plaćanja za prosljeđivanje naloga klijenata (1) (dalje u tekstu „predložena uredba”) i o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata (2) (dalje u tekstu „predložena direktiva”).

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja utemeljena je na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da predložena uredba i predložena direktiva sadržavaju odredbe koje utječu (a) na osnovnu zadaću Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) da utvrđuje i provodi monetarnu politiku Unije u skladu s člankom 127. stavkom 2. Ugovora, te (b) na zadaću ESSB-a da doprinosi nesmetanom vođenju politika nadležnih tijela koje se odnose na stabilnost financijskog sustava kako je navedeno u članku 127. stavku 5. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

Opće napomene

1.   Ciljevi Prijedloga uredbe

1.1

ESB pozdravlja glavni cilj predložene uredbe o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (3) (dalje u tekstu „MiFIR”) kako bi se poboljšala transparentnost tržišnih podataka na mjestima trgovanja u cijeloj Europskoj uniji (EU) stvaranjem novog regulatornog okvira za izradu „konsolidiranih podataka” o trgovanju, uključujući novi postupak za odabir jedinstvenog pružatelja konsolidiranih podataka za svaki razred imovine.

1.2

Predložena uredba uključuje i znatne izmjene pravila EU-a o transparentnosti prije i poslije trgovanja za vlasničke i nevlasničke financijske instrumente, kao što su veća usklađenost pravila za odgodu objave podataka o transakcijama, ažuriranja obveza u pogledu trgovanja dionicama i izvedenicama u EU-u, zabrana plaćanja za protok naloga i druge izmjene režima EU-a za trgovanje vrijednosnim papirima i izvedenicama. Predloženim izmjenama nastoji se dodatno poduprijeti integraciju europskih tržišta kapitala i dodatno uskladiti relevantna pravila o nadzoru financijskog tržišta u cijeloj Uniji. ESB snažno podupire opći cilj daljnjeg podupiranja integracije tržišta kapitala, posebno putem predloženih poboljšanja transparentnosti tržišnih podataka. Potrebna su dublja i integriranija tržišta kapitala iz nekoliko perspektiva. Ne samo da mogu mobilizirati sredstva potrebna za potporu gospodarstvu europodručja, već će i financijski sustav učiniti općenito otpornijim. Nadalje, može se očekivati da će se integracijom europskih tržišta kapitala poboljšati prijenos jedinstvene monetarne politike na sve dijelove europodručja i olakšati pristup sudionika na tržištu zelenom financiranju i financiranju prijelaza na digitalno gospodarstvo. U tu svrhu ESB ponovno ističe važnost brzog donošenja daljnjih inicijativa u okviru akcijskog plana Europske komisije za uniju tržišta kapitala za 2020. te njihove potpune provedbe, ako je to zakonski potrebno, na nacionalnoj razini.

1.3

Povećanjem transparentnosti tržišnih podataka pridonijet će se razvoju tržišta kapitala EU-a, pri čemu će veća dostupnost informacija o cijenama i likvidnosti za ulagatelje i izdavatelje stvoriti više mogućnosti ulaganja i financiranja te smanjiti troškove prikupljanja kapitala za izdavatelje. Istodobno se podsjeća da se višim razinama transparentnosti određenim trgovcima u određenim okolnostima može omogućiti da u većoj mjeri iskoriste informacije o postojećim narudžbama na tržištu jer mogu brže trgovati tim informacijama koristeći se najnovijom tehnologijom.

1.4

ESB je posebno zainteresiran za te zakonodavne prijedloge s obzirom na sudjelovanje ESSB-a na tržištima nevlasničkih vrijednosnih papira (obveznice, uključujući državne obveznice) u provedbi monetarne politike ESSB-a i drugih zadaća predviđenih Ugovorom te s obzirom na potrebu da se zaštiti povjerljivost takvih osjetljivih transakcija. Stoga bi ESB dodatno želio komentirati druge odredbe MiFIR-a (4) koje, iako nisu predmet predložene uredbe, utječu na središnje banke ESSB-a i njihove tržišne transakcije financijskim instrumentima (vidi odlomak 7.).

2.   Ciljevi predložene direktive

Budući da se predloženom direktivom utvrđuju samo ograničene izmjene Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5) (dalje u tekstu „MiFID II”) koje uvelike proizlaze iz predloženih izmjena MiFIR-a, ESB ne vidi potrebu davati mišljenje o tom prijedlogu.

Posebne napomene

3.   Konsolidirani podaci

3.1

ESB pozdravlja uvođenje predloženog pojačanog režima za „konsolidirane podatke” i postupak nadmetanja za odabir pružatelja konsolidiranih podataka o trgovanju za svaku kategoriju imovine. Kao što je ESB prethodno istaknuo, odgovarajuća transparentnost može se na odgovarajući način osigurati samo uspostavom jedinstvenog pružatelja konsolidiranih podataka o trgovanju (6) za svaku relevantnu kategoriju imovine. Konsolidirani podaci imaju nekoliko koristi za ulagače, a njima se podupiru ciljevi unije tržišta kapitala da financiranje tržišta kapitala bude dostupnije ulagačima i da se smanji rascjepkanost tržišta kapitala EU-a. To bi trebalo pridonijeti povećanju transparentnosti i pristupa ulagatelja tržišnim podacima, čime bi se smanjili rizici likvidnosti i izvršenja trgovanja te fragmentacija tržišta. Njima se također mogu znatno smanjiti transakcijski troškovi za ulagače. Omogućavanje ulagačima da imaju pregled aktivnosti trgovanja u stvarnom vremenu uz razumne troškove trebalo bi povećati način na koji korporativni i mali ulagatelji upotrebljavaju tržišta kapitala EU-a za financiranje i ulaganja.

3.2

Predloženi poboljšani sustav tehnički je i operativno složen i uključuje program sudjelovanja u prihodima. Kako bi se usmjerila ravnoteža između kvalitete i razine ulaganja u izradu konsolidiranog skupa podataka za određeni razred imovine, ključno je da se pružatelj konsolidiranih podataka može osloniti na kvalitetu, potpunost i brzu dostavu podataka koje su mu dostavili subjekti koji pridonose utvrđivanju tržišnih podataka (investicijska društva, mjesta trgovanja, odobreni sustavi objavljivanja i sistematski internalizatori). U tom pogledu ESB razumije da će u skladu s prijedlogom pružatelj konsolidiranih podataka biti odgovoran samo za konsolidaciju temeljnih tržišnih podataka i njihovo komercijalno širenje na tržištu te da će Komisija na temelju savjeta stručne skupine dionika i Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala regulirati kvalitetu dostavljenih podataka, pri čemu je kvaliteta u potpunosti odgovornost subjekata koji pridonose utvrđivanju tržišnih podataka.

3.3

Ako Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz bilo kojeg razloga raskine koncesiju pružatelju konsolidiranih podataka, kako bi mogućnost ponovne ponude ugovora postala vjerodostojna, tehnički standardi koje treba razviti Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala mogli bi zahtijevati da pružatelj konsolidiranih podataka objavi svoje tehničke parametre povezanosti za subjekte koji pridonose utvrđivanju tržišnih podataka i njegove rječnike podataka kako bi bili dostupni drugim subjektima koji se žele natjecati za ugovor.

3.4

ESB razumije da prijedlozi o konsolidiranim podacima ne utječu na povjerljivost transakcija ESSB-a u provedbi „monetarne politike, devizne politike ili politike financijske stabilnosti”, koje su i dalje izuzete od objavljivanja u skladu s člankom 1. stavkom 6. MiFIR-a. U skladu s tim, „tržišni podaci” koje Komisija treba utvrditi u skladu s predloženim člankom 22.b stavkom 2. i „osnovni tržišni podaci” koje bi pružatelji konsolidiranih podataka prodavali korisnicima ne bi uključivali podatke iz transakcija politike ESSB-a (kao što su cijena, obujam i vrijeme sklapanja).

4.   Režim transparentnosti vlasničkih vrijednosnih papira prije trgovanja: „tamno trgovanje”

ESB pozdravlja racionalizaciju režima transparentnosti vlasničkih vrijednosnih papira prije trgovanja predloženom uredbom, zamjenom dvostruke gornje granice obujma jedinstvenom gornjom granicom obujma koja je utvrđena na 7 % ukupnog obujma transakcija koje se izvršavaju relevantnim financijskim instrumentom u Uniji na temelju izuzeća u pogledu referentne cijene ili izuzeća dogovorenog u vezi s trgovinom (7). Time se pojednostavnjuje sustav transparentnosti i smanjuje složenost praćenja razina tamnog trgovanja. Predloženim nižim količinskim ograničenjem na razini EU-a namjerava se nadoknaditi ukidanje praga određenog mjesta trgovanja te je stoga opći prijedlog usmjeren na povećanje razine transparentnosti vlasničkih vrijednosnih papira prije trgovanja. Istodobno se napominje da je interakcija između ukidanja ograničenja za određeni mjesto i smanjenja gornje granice na razini EU-a složena jer se očekuje da će te predložene promjene imati različite učinke na transparentnost. ESB stoga predlaže da se preispita režim transparentnosti vlasničkih vrijednosnih papira prije trgovanja, posebno kalibracija gornje granice obujma.

5.   Zabrana plaćanja za protok naloga

Prijedlog Komisije (8) uključuje daljnje ograničenje plaćanja za protok naloga. ESB smatra da plaćanje za protok naloga može ugroziti učinkovitost tržišta i transparentnost europskih tržišta kapitala.

6.   Ukidanje otvorenog pristupa za izvedenice kojima se trguje na burzi

Iako se u načelu podupiru mjere kojima se jačaju klirinška tržišta EU-a, važno je razmotriti moguće posljedice koje bi uklanjanje pružanja otvorenog pristupa moglo imati na tržišno natjecanje, inovacije i integraciju tržišta te pažljivo uravnotežiti potencijalno konkurentne ciljeve.

7.   Ostale odredbe MiFIR-a i njihov utjecaj na transakcije ESB-a/ESSB-a

Odredbe MiFIR-a koje uglavnom utječu na tržišne transakcije ESB-a/ESSB-a nisu predmet predložene uredbe. Međutim, ESB koristi ovu priliku kako bi predložio da bi se formulacija određenih odredbi MiFIR-a mogla dodatno poboljšati s obzirom na iskustvo ESB-a/ESSB-a u provedbi tržišnih operacija na mjestima trgovanja u EU-u.

7.1   Izuzeće od zahtjeva za transparentnost iz MiFIR-a za transakcije ESSB-a izvršene u skladu sa Statutom ESSB-a

ESB smatra da bi postojeću formulaciju izuzeća transakcija politike ESSB-a od zahtjeva za transparentnost prije i poslije trgovanja (9) u skladu s člankom 1. stavkom 6. MiFIR-a trebalo izmijeniti tako da bi se, umjesto da se izuzeće primjenjuje na transakcije središnjih banaka ESSB-a „u provedbi monetarne politike, devizne politike i politike financijske stabilnosti”, koje bi tada trebalo dodatno definirati u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2017/583 (10), izuzeće proširilo tako da se izričito primjenjuje na sve aktivnosti koje obavljaju središnje banke Eurosustava u skladu s poglavljem IV. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu „Statut ESSB-a”). ESB smatra da druga ugovorna strana središnje banke ESSB-a mora objaviti samo vrste investicijskih transakcija koje su sklopile središnje banke ESSB-a, a koje su navedene u članku 15. točkama (a) i (c) Delegirane uredbe (EU) 2017/583. Te bi vrste transakcija trebalo izričito utvrditi u revidiranom članku 1. stavku 7. MiFIR-a umjesto u Delegiranoj uredbi (EU) 2017/583.

7.2   Ovlast Komisije za proširenje izuzeća od zahtjeva za transparentnost iz MiFIR-a na druge središnje banke

Ako bi sve transakcije Eurosustava u skladu s poglavljem IV. Statuta ESSB-a imale koristi od gore navedenog proširenog izuzeća u skladu s člankom 1. stavkom 6. MiFIR-a, bez obzira na to koje se druge središnje banke ili institucije koriste tim uslugama, ovlast Komisije na temelju članka 1. stavka 9. MiFIR-a da proširi područje primjene izuzeća „na druge središnje banke” postala bi suvišna. Osim toga, više ne bi bilo potrebno ovlastiti Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda kojima bi se pobliže odredile operacije „monetarne politike, politike deviznog poslovanja i politike financijske stabilnosti”. U skladu s tim, članak 1. stavci 8. i 9. MiFIR-a mogli bi se izbrisati.

7.3   Izuzeće transakcija središnjih banaka ESSB-a od zahtjeva za izvješćivanje za operatere mjesta trgovanja na temelju članka 26. stavka 5. MiFIR-a

Člankom 26. stavkom 5. MiFIR-a od operatera mjesta trgovanja zahtijeva se da izvješćuju svoje nadležno tijelo o svim transakcijama financijskim instrumentima kojima se trguje na njihovim platformama i koje određena društva izvršavaju putem njihovih sustava. Postojeći mehanizam izvješćivanja za mjesta trgovanja u skladu s ovom odredbom dobro je uspostavljen i postoje operativni mehanizmi za neometano izvješćivanje o podacima iz takvih transakcija. Mjesta trgovanja imaju evidenciju za potrebe izvješćivanja o detaljnim podacima o transakcijama ESSB-a izvršenima putem sustava mjesta trgovanja. U tom pogledu ESB shvaća da zakonodavci Unije nisu namjeravali da se zahtjevom za izvješćivanje iz članka 26. stavka 5. MiFIR-a obuhvate transakcije središnjih banaka ESSB-a. To se shvaćanje temelji na činjenici da središnje banke imaju koristi od izričitih izuzeća od obveza izvješćivanja iz MiFIR-a i da, osim toga, nisu „poduzeća”, nego subjekti koji obavljaju tržišne operacije na temelju svojih javnih ovlasti, među ostalim na temelju Ugovora. Radi pravne sigurnosti, članak 26. stavak 5. trebalo bi dodatno pojasniti u tom pogledu.

7.4   Zadržavanje potpunog izuzeća transakcija financiranja vrijednosnih papira ESSB-a od obveze nadzornog izvješćivanja

ESB napominje da iako su transakcije financiranja vrijednosnih papira ESSB-a u potpunosti izuzete iz Uredbe (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i njezinih obveza objavljivanja i izvješćivanja (12), Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 2017/590 (13) predviđeno je da se transakcije financiranja vrijednosnih papira (14) u kojima je središnja banka ESSB-a druga ugovorna strana smatraju transakcijama za potrebe članka 26. MiFIR-a (15). Stoga te transakcije podliježu obvezama izvješćivanja iz članka 26. MiFIR-a. Delegirana uredba (EU) 2017/590 stoga utječe na obveze izvješćivanja u pogledu takvih transakcija središnjih banaka ESSB-a na temelju MiFIR-a. Ta djelotvorna podređenost zakonodavstva Unije 1. razine zakonodavstvu Unije 2. razine proturječna je ustaljenom pravnom načelu lex superior derogat legi inferiori (16), prema kojem provedbeni i delegirani akti Unije ne smiju biti u suprotnosti sa sekundarnim zakonodavstvom Unije. ESB koristi ovo mišljenje kako bi naglasio da bi tu proturječnost trebalo ispraviti u Delegiranoj uredbi (EU) 2017/590, iako ona sama po sebi nije predmet prijedloga o kojima se savjetovalo s ESB-om.

Kada ESB predlaže izmjenu Prijedloga uredbe, konkretni prijedlozi izmjena navedeni su u posebnom tehničkom radnom dokumentu kojem je u tu svrhu priloženo obrazloženje. Tehnički radni dokument dostupan je na engleskom jeziku na EUR-Lexu.

---

(1)  COM(2021) 727 konačno.

(2)  COM(2021) 726 konačno.

(3)  Uredba (EU) 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).

(4)  Vidjeti članak 1. stavke 6., 7. i 9. te članak 26. stavak 5. MiFIR-a.

(5)  Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).

(6)  Vidjeti stavak 5.2. Mišljenja CON/2012/21 Europske središnje banke od 22. ožujka 2012. o: i. prijedlogu Direktive o tržištima financijskih instrumenata kojom se stavlja izvan snage Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća; ii. prijedlogu Uredbe o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EMIR) o OTC izvedenicama, središnjim drugim ugovornim stranama i trgovinskim repozitorijima; iii. prijedlogu direktive o kaznenim sankcijama za trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje tržištem; i iv. prijedlogu uredbe o trgovanju na temelju povlaštenih informacija i manipuliranju tržištem (zlouporabi tržišta) (SL C 161, 7.6.2012., str. 3.). Sva mišljenja ESB-a dostupna su na EUR-Lexu.

(7)  Članak 1. stavak 4. predložene uredbe o izmjeni članka 5. MiFIR-a.

(8)  Članak 1. Stavak 26.. prijedloga uredbe kojim se nadodaje novi članak 39a.

(9)  Članci 8., 10., 18. i 21. MiFIR-a.

(10)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/583 оd 14. srpnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o tržištima financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda u vezi sa zahtjevima u pogledu transparentnosti za mjesta trgovanja i investicijska društva u odnosu na obveznice, strukturirane financijske proizvode, emisijske jedinice i izvedenice (SL L 87, 31.3.2017., str. 229.).

(11)  Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.).

(12)  Članak 2. stavak 2. točka (a) i članak 2. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/2365.

(13)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/590 оd 28. srpnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za izvješćivanje nadležnih tijela o transakcijama (SL L 87, 31.3.2017., str. 449.).

(14)  Kako je definirano u članku 3. stavku 11. Uredbe (EU) 2015/2365.

(15)  Vidi članak 2. stavak 5.drugi podstavak Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/590.

(16)  Pravno načelo da pravni akt koji je viši u hijerarhiji pravnih normi ima prednost pred pravnim aktom koji je niži u toj hijerarhiji.