Cilj je Europskog akta o čipovima ojačati ekosustav poluvodiča Europske unije (EU), učiniti lance opskrbe otpornijima, smanjiti ovisnost o vanjskim silama i doprinijeti postizanju Europina cilja o digitalnom desetljeću koji podrazumijeva povećanje njezina udjela na svjetskom tržištu naprednih poluvodiča za 20 %.

KLJUČNE TOČKE

Akt o čipovima ima pet strateških ciljeva:

jačanje istraživačkog i tehnološkog vodstva;
razvoj i jačanje inovacije u projektiranju, proizvodnji i pakiranju naprednih čipova;
uspostavljanje okvira za povećanje proizvodnje čipova do 2030.;
rješavanje problema manjka vještina i privlačenje novih talenata;
razvijanje dubljeg razumijevanja globalnih lanaca opskrbe poluvodičima.

Postizanje tih zakonodavnih ciljeva ostvaruje se kroz tri stupa djelovanja.

1.
Inicijativa Čipovi za Europu
Inicijativom Čipovi za Europu podupiru se izgradnja tehnoloških kapaciteta velikih razmjera i inovacija s ciljem razvoja i uvođenja najsuvremenijih poluvodičkih tehnologija sljedeće generacije i najsuvremenijih kvantnih tehnologija te premošćivanja jaza između naprednih istraživačkih i inovacijskih sposobnosti EU-a i njihova industrijskog iskorištavanja. Stoga inicijativa ima sljedećih pet operativnih ciljeva:
- uspostavu platforme za projektiranje;
- poboljšanje postojećih i razvoj novih naprednih pilot-linija;
- izgradnja kapaciteta za ubrzanje razvoja kvantnih čipova i povezanih poluvodičkih tehnologija;
- uspostava mreže centara kompetentnosti u cijelom EU-u;
- uspostava Fonda za čipove za olakšavanje pristupa financiranju zaduživanjem i financiranju vlasničkim kapitalom, posebno za start-up poduzeća, scale-up poduzeća, mala i srednja poduzeća mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije (poduzeća s manje od 500 zaposlenika).
Osim Fonda za čipove (koji provode Europsko vijeće za inovacije i InvestEU), inicijativu će uglavnom provoditi Zajedničko poduzeće za čipove, koje je prethodno djelovalo pod nazivom Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije.

Inicijativa se podupire financiranjem iz programa Obzor Europa i Digitalna Europa.
2.
Poticanje ulaganja u proizvodne pogone
Uredbom se uvodi okvir za sigurnost opskrbe poluvodičima koji će privući ulaganja i poboljšati proizvodne kapacitete u proizvodnji poluvodiča, naprednom pakiranju, testiranju i sklapanju. Njime se također uvodi i sljedeće:
- Integrirana proizvodna postrojenja (IPF-ovi). Oznaka statusa vertikalno integriranih proizvodnih postrojenja koji su uključeni u glavnu proizvodnju, proizvodnju opreme ili ključnih komponenata koje se uglavnom upotrebljavaju u proizvodnji integriranih sklopova i pružaju završne usluge.
- EU tvornice čipova s otvorenim pristupom (OEF-ovi). Oznaka statusa proizvodnih postrojenja koja imaju kapacitet za proizvodnju čipova prema nacrtima drugih poduzeća, a posebno fabless poduzeća.
Status IPF-a ili OEF-a pojednostavnjuje upravne postupke i daje prioritetni pristup pilot-linijama uspostavljenima u okviru inicijative Čipovi za Europu.

Dodatno, Uredbom se uvodi oznaka „centara izvrsnosti za projektiranje”. Europska komisija može dodijeliti oznaku centrima za projektiranje koji znatno jačaju sposobnosti EU-a u području inovativnog projektiranja čipova putem ponuda usluga ili razvojem svojih vještina i mogućnosti projektiranja.
3.
Praćenje i odgovor na krizu.
Uključuje jačanje suradnje među državama članicama EU-a te s Komisijom, praćenje opskrbe poluvodičima, procjenjivanje potražnje, predviđanje nestašica i aktiviranje kriznog stanja.
- Mehanizam upravljanja. Za nadzor nad provedbom Akta o čipovima uspostavlja se Europski odbor za poluvodiče, koji se sastoji od predstavnika država članica i kojim predsjeda Komisija. Odbor pruža savjete, pomoć i preporuke u okviru triju stupova djelovanja.
- Praćenje. Strateško mapiranje poluvodičkog sektora, uključujući ključne proizvode, ključnu infrastrukturu, ovisnosti o zemljama koje nisu članice EU-a, potrebe za vještinama, pokazatelje za rano upozoravanje, izvješćivanje država članica, ublažavanje rizika i najbolje prakse.
- Odgovor na krizu. U situacijama kriznih stanja aktiviranih nakon savjetovanja s Europskim odborom za poluvodiče, Komisija može od integriranih proizvodnih postrojenja ili EU tvornica čipova s otvorenim pristupom zatražiti da daju prednost narudžbama relevantnih proizvoda u korist kritičnih sektora, uz ponudu paketa mjera za izvanredne situacije, prikupljanja informacija i zajedničke nabave.

Ocjenjivanje i preispitivanje

Komisija do 20. rujna 2026. i svake četiri godine nakon toga evaluira i preispituje ovu Uredbu te Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije podnosi javno dostupno izvješće.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Uredba se primjenjuje od 21. rujna 2023.

POZADINA

Uredbom se izmjenjuje Uredba (EU) 2021/694 o programu Digitalna Europa (vidjeti sažetak).

Za više informacija, vidjeti također:

Europski akt o čipovima (Europska komisija)
Industrija čipova u EU-u (Europsko vijeće i Vijeće EU-a)
Zahtjev za dodjelu statusa integriranog proizvodnog postrojenja ili EU tvornice čipova s otvorenim pristupom (Europska komisija).

GLAVNI DOKUMENT

Uredba (EU) 2023/1781 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča i izmjeni Uredbe (EU) 2021/694 (Akt o čipovima) (SL L 229, 18.9.2023., str. 1.–53.).

VEZANI DOKUMENTI

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: plan REPowerEU (COM(2022) 230 final, 18.5.2022).

Direktiva (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ (SL L 333, 27.12.2022., str. 164.–198.).

Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021., str. 17.–75.).

Sukcesivne izmjene i dopune Uredbe (EU) 2021/241 uključene su u izvorni dokument. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće (COM(2021) 118 final, 9.3.2021.).

Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (SL L 107, 26.3.2021., str. 30.–89.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi programa Digitalna Europa te o stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2015/2240 (SL L 166, 11.5.2021., str. 1.–34.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (SL L 170, 12.5.2021., str. 1.–68.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba Vijeća (EU) 2021/2085 od 19. studenoga 2021. o osnivanju zajedničkih poduzeća u okviru programa Obzor Europa te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 219/2007, (EU) br. 557/2014, (EU) br. 558/2014, (EU) br. 559/2014, (EU) br. 560/2014, (EU) br. 561/2014 i (EU) br. 642/2014 (SL L 427, 30.11.2021., str. 17.–119.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. (SL L 433l, 22.12.2020., str. 11.–22.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Pročišćena verzija Ugovora o funkcioniranju Europske unije – Dio treći – Politike i unutarnje djelovanje Unije – Glava XVII. – Industrija – članak 173. (bivši članak 157. UEZ-a) (SL C 202, 7.6.2016., str. 126.).

Posljednje ažuriranje 27.05.2024

Top

All