Jednostavnija, transparentna i standardizirana sekuritizacija
SAŽETAK DOKUMENTA:
Uredba(EU) 2017/2402 – opći okvir za sekuritizaciju i uspostava specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju
ČEMU SLUŽI OVA UREDBA?
Njome se nastoji ponovo pokrenuti tržište kvalitetnih sekuritizacija* čime će se:
- poboljšati financiranje realnoga gospodarstva EU-a;
- povećati privatna podjela rizika; i
- osigurati zaštita ulagatelja.
Ona stvara opći sustav za pojednostavnjenje pravila za sve sekuritizacije i za utvrđivanje jednostavnih, transparentnih i standardiziranih sekuritizacija. To uključuje:
- zajedničke definicije svih ključnih pojmova u sekuritizaciji;
- zahtjeve za dubinsku analizu*, zadržavanje rizika*, transparentnost i kriterije za odobravanje kredita;
- zahtjeve za prodaju sekuritizacija malim ulagateljima;
- zabranu resekuritizacije*;
- pravila za sekuritizacijske subjekte posebne namjene* (SSPN) i sekuritizacijske repozitorije*;
- strukturu za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu (STS) sekuritizaciju;
- sustav za administrativne sankcije i korektivne mjere u slučaju neusklađenosti.
KLJUČNE TOČKE
- Ulagatelji u sekuritizacijsku poziciju* moraju prvo provesti određena ispitivanja da bi:
- procijenili povezane rizike prije preuzimanja odgovornosti (dubinska analiza);
- osigurali da je proizvod primjeren ulagatelju prije prodaje.
- Izdavatelji sekuritizacije moraju:
- zadržati neto ekonomski udjel od najmanje 5 % vrijednosti (zadržavanje rizika);
- dostaviti detaljne informacije i povezanu dokumentaciju imateljima sekuritizacijske pozicije, relevantnim tijelima, i, na zahtjev, potencijalnim ulagateljima da bi razumjeli transakciju (transparentnost);
- primijeniti iste pouzdane i dobro definirane kriterije za odobravanje kredita koje primjenjuju na proizvodima koji nisu sekuritizirani.
- Sekuritizacijski subjekti posebne namjene ne smiju imati sjedište u visokorizičnoj državi članici EU-a.
- Sekuritizacijski repozitoriji moraju:
- Izdavatelji mogu upotrebljavati izraz STS (jednostavno, transparentno i standardizirano) kada sekuritizacija, kratkoročna ili dugoročna, zadovoljava jasan skup kriterija. Time se razlikuje od složenijih i netransparentnih te nekim institucionalnim ulagačima omogućuje primjenu tretmana kapitala osjetljivijeg na rizik.
- Različita europska i nacionalna tijela, koja imaju ovlasti da istražuju i primjenjuju administrativne i kaznenopravne sankcije, nadziru provedbu zakona i blisko surađuju.
- Do 1. siječnja 2021., a zatim svake tri godine, Zajednički odbor europskih nadzornih tijela objavljuje izvješće o iskustvima s Uredbom.
- Europska komisija:
- do 2. siječnja 2020., na temelju izvješća koje je objavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o izvedivosti izrade okvira STS za sintetske sekuritizacije;
- do 1. siječnja 2022. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o zakonu s mogućim prijedlozima za izmjene;
- ima ovlasti donijeti delegirane akte za izmjenu elemenata Uredbe koji nisu ključni.
OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?
Primjenjuje se od 1. siječnja 2019.
POZADINA
- Proizvodi sekuritizacije odigrali su važnu ulogu u krizi američkog drugorazrednog hipotekarnog kredita početkom 2007. Tržište u EU-u od tada se sporo oporavlja.
- Zakon, kojim se mijenja i uredba o kapitalnim zahtjevima (Uredba (EU) 2017/2401), osmišljen je kako bi se to ispravilo uvođenjem jasnih i učinkovitih pravila za obnovu tržišnog povjerenja.
- Okvir za sekuritizaciju prvi je glavni element plana EU-a, pokrenut 2015. godine, da se razvije potpuno funkcionalna unija tržišta kapitala do kraja 2019. Razvoj sekuritizacijskog tržišta pomaže u stvaranju novih mogućnosti ulaganja i pruža dodatni izvor financiranja, posebno za mala i srednja poduzeća i novoosnovana poduzeća.
- Za više informacija vidjeti:
KLJUČNI POJMOVI
Sekuritizacija: transakcija koja zajmodavcu, najčešće banci, omogućuje refinanciranje skupa kredita/imovine (npr. hipoteke, leasing automobila, potrošački krediti, kreditne kartice) njihovim pretvaranjem u vrijednosne papire u koje drugi mogu ulagati.
Dubinska analiza: institucionalni ulagatelj trebao bi biti u stanju pokazati da su ispunjene potrebne provjere zahtjeva za dubinsku analizu podrobno utvrđenih u članku 5. Uredbe.
Zadržavanje rizika: planirano prihvaćanje gubitaka gdje se neki, ali ne svi rizici svjesno zadržavaju umjesto da se prenose.
Resekuritizacija: sekuritizacija u kojoj je barem jedna od odnosnih izloženosti sekuritizacijska pozicija.
Sekuritizacijski subjekti posebne namjene: tijelo koje provodi jednu ili više sekuritizacija i čija je struktura namijenjena izoliranju obveza SSPN-a od onih uključenih u izvorni sporazum.
Sekuritizacijski repozitoriji: središnji sustav prikupljanja i održavanja zapisa o sekuritizacijama za poboljšanje transparentnosti na tržištu.
Sekuritizacijska pozicija: izloženost sekuritizaciji.
GLAVNI DOKUMENT
Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017., str. 35.–80.)
VEZANI DOKUMENT
Uredba (EU) 2017/2401 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (SL L 347, 28.12.2017., str. 1.–34.)
Posljednje ažuriranje 18.03.2019