Okvir za provjeru izravnih stranih ulaganja

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Uredba (EU) 2019/452 o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji

ČEMU SLUŽI OVA UREDBA?

Uredba pruža okvir Europske unije (EU) za provjeru izravnih ulaganja iz zemalja koje nisu članice EU-a, iz razloga sigurnosti ili javnog poretka. Njome se uspostavljaju:

• mogućnost za države članice da raspolažu transparentnim, predvidivim i nediskriminacijskim mehanizmima da provjeravaju izravna strana ulaganja*, iz razloga sigurnosti ili javnog poretka;
• postupke suradnje između država članica i Europske komisije u pogledu izravnih stranih ulaganja koja mogu utjecati na sigurnost i javni poredak;
• mogućnost da Komisija daje mišljenja, a države članice da daju komentare o tim ulaganjima.

KLJUČNE TOČKE

Ovaj zakonodavni akt ne ujednačuje nacionalne sustave provjere*. Ništa ne sprječava državu članicu da odlučuje hoće li imati nacionalni mehanizam provjere, ili hoće li provjeravati pojedino izravno strano ulaganje.

Države članice:

• mogu zadržati, izmijeniti ili usvojiti mehanizme za provjeru*;
• mogu odlučiti hoće li imati mehanizme za provjeru izravnih stranih ulaganja, a ako je tako, moraju:
  • osigurati da ti mehanizmi budu transparentni, da ne provode diskriminaciju nad zemljama koje nisu članice EU-a, da štite povjerljive i poslovno osjetljive informacije i da se mehanizmi provode unutar zadanih rokova,
  • omogućiti stranim ulagateljima i poduzećima da ulože žalbu protiv odluka o provjeri,
  • posjedovati mjere neophodne za prepoznavanje i sprečavanje izbjegavanja mehanizama za provjeru i odluka o provjeri,
  • obavijestiti Komisiju o vlastitim postojećim mehanizmima za provjeru do 10. svibnja 2019. i prijaviti nove 30 dana od trenutka njihove primjene;
• moraju Komisiji do 31. ožujka svake godine dostaviti pojedinosti o izravnim stranim ulaganjima na svojem državnom području tijekom prethodne kalendarske godine;
• moraju imenovati kontaktne točke za provedbu zakona, na isti način kao i Komisija.

U procjeni izravnih stranih ulaganja iz razloga sigurnosti i javnog poretka, države članice i Komisija mogu razmotriti mogući utjecaj ulaganja na:

• najvažniju fizičku ili virtualnu infrastrukturu, od energije, prijevoza i obrane do izborne, financijske i druge infrastrukture;
• najvažnije tehnologije i robu s dvojnom namjenom, kao što je umjetna inteligencija, robotika, pohrana energije i biotehnologija;
• najvažniju opskrbu, kao što je energija ili sirovine, te sigurnost opskrbe hranom;
• pristup osjetljivim informacijama, uključujući i osobne podatke;
• slobodu i pluralizam medija; i
• je li strani ulagatelj:
  • izravno ili neizravno pod kontrolom vlade zemlje izvan EU-a, uključujući i državna tijela ili oružane snage,
  • već bio uključen u aktivnosti koje utječu na sigurnost ili javni red države članice,
  • predstavlja ozbiljan rizik da je uključen u nezakonite ili kriminalne aktivnosti.

Kad neka država članica provjerava izravno strano ulaganje, mehanizmom za kooperaciju predviđa se sljedeće:

• da država članica koja vrši provjeru mora o tome obavijestiti Komisiju i druge države članice što je moguće prije,
• da druge države članice mogu uložiti komentare ako smatraju da izravno strano ulaganje može utjecati na njihovu sigurnost ili javni poredak,
• da Komisija može izdati mišljenje ako smatra da bi izravno strano ulaganje moglo ugroziti sigurnost i javni poredak u više država članica;
• Komisija mora obavijestiti druge države članice kada su podneseni komentari ili je izdano mišljenje.

Ako neka država članica ne vrši provjeru izravnog stranog ulaganja, druga država članica može uložiti komentare ako smatra da to izravno strano ulaganje može imati utjecaj na njenu vlastitu sigurnost i javni poredak. Komisija može izdati mišljenje ako smatra da bi moglo doći do utjecaja na jednu ili više država članica.

Komisija može izdati mišljenje nekoj državi članici u kojoj se planira izravno strano ulaganje, ili je ono već uspostavljeno, ako smatra da bi moglo doći do utjecaja na projekte i programe u interesu EU-a, iz razloga sigurnosti i javnog poretka. Trenutačna lista, koju je Komisija izmijenila delegiranim aktom, identificira sljedeće projekte ili programe od značaja za EU:

• Europski globalni navigacijski satelitski sustav (Galileo i Europska geostacionarna navigacijska prekrivajuća služba)
• Copernicus
• pripremno djelovanje za izradu novog Govsatcom programa EU-a
• svemirski program
• Obzor 2020.
• Obzor Europa
• Program za istraživanja i osposobljavanje Euratom 2021.–2025.
• transeuropske prometne mreže
• transeuropske energetske mreže
• transeuropske telekomunikacijske mreže zamijenjene Instrumentom za povezivanje Europe.
• program Digitalna Europa
• Europski program industrijskog razvoja u području obrane zamijenjen Europskim fondom za obranu
• pripremno djelovanje za istraživanja u području obrane
• stalna strukturirana suradnja
• Europsko zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije
• Program „EU za zdravlje”.

Države članice trebaju osigurati sljedeće podatke bez nepotrebne odgode kada obavijeste o provjeri izravnog stranog ulaganja, ili prime zahtjev za dostavu informacija od Komisije ili druge države članice:

• vlasničku strukturu stranog ulagatelja;
• približnu vrijednost izravnog stranog ulaganja;
• proizvode, usluge i poslovne djelatnosti stranog ulagatelja i ciljanog poduzetnika;
• države članice u kojima poduzeće primalac obavlja poslovnu djelatnost;
• izvor financiranja ulaganja;
• datum kada se izravno strano ulaganje planira provesti ili je već provedeno.

Komisija:

• evidentira i ažurira nacionalne mehanizme provjere;
• može zatražiti savjet od neke stručne skupine koja je specijalizirana da vrši provjere izravnih stranih ulaganja;
• podnosi godišnje izvješće Europskom parlamentu i vladama EU-a (prvo godišnje izvješće objavljeno je 2021.);
• izvješćuje Parlament i Vijeće Europske unije o sveukupnoj procjeni učinkovitosti ovog zakonodavnog akta do 12. listopada 2023. i svakih pet godina nakon toga;
• ima ovlasti da usvaja delegirane akte.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 11. listopada 2020.

POZADINA

• Nakon epidemije bolesti COVID-19 i uvođenja mjera za suočavanje s krizom Europska komisija donijela je smjernice državama članicama o izravnim stranim ulaganjima i slobodnom kretanju kapitala iz zemalja koje nisu članice EU-a, te o zaštiti europske strateške imovine.
• Kao odgovor na neizazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu, koju aktivno podupire Bjelarus, Komisija je 5. travnja 2022. objavila smjernice za države članice o procjeni i sprječavanju prijetnji sigurnosti i javnom redu EU-a od ruskih i bjelaruskih ulaganja.

Za više informacija vidjeti:

• Mehanizam za provjeru stranih ulaganja EU-a postaje u potpunosti operativan (Europska komisija).
• Provjera ulaganja (Europska komisija).

KLJUČNI POJMOVI

GLAVNI DOKUMENT

Uredba (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji (SL L 79I, 21.3.2019., str. 1.–14.).

Sukcesivne izmjene Uredbe (EU) 2019/452 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

VEZANI DOKUMENTI

Komunikacija Komisije Smjernice za države članice o izravnim stranim ulaganjima i slobodnom kretanju kapitala iz trećih zemalja te o zaštiti europske strateške imovine do početka primjene Uredbe (EU) 2019/452 (Uredba o provjeri izravnih stranih ulaganja) (SL C 99I, 26.3.2020., str. 1.–5.).

Komunikacija Komisije Smjernice za države članice o izravnim stranim ulaganjima iz Rusije i Bjelarusa s obzirom na vojnu agresiju na Ukrajinu i mjere ograničavanja utvrđene u nedavno donesenim uredbama Vijeća o sankcijama (Uredba Vijeća (EU) br. 833/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L 229, 31.7.2014., str. 1.) i njezine dopune te Uredba Vijeća (EZ) br. 765/2006 od 18. svibnja 2006. o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Bjelarusu (SL L 134, 20.5.2006., str. 1.) i njezine dopune) (SL C 151I, 6.4.2022., str. 1.–12.).

Posljednje ažuriranje 07.01.2022