Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2021/C 421/08)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA

„Bergerac”

PDO-FR-A0190-AM03

Datum obavijesti: 8. rujna 2021.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Službeni zemljopisni šifrarnik

Općine zemljopisnog područja i područja u neposrednoj blizini ažurirane su u skladu sa službenim zemljopisnim šifrarnikom.

Opseg područja ostao je isti.

Mijenjaju se točke 6. i 9. jedinstvenog dokumenta.

2.   Ružičasta vina

Sorte sémillon B, sauvignon B, sauvignon gris G i muscadelle B dodaju se na popis odobrenih sorti za proizvodnju ružičastih vina.

Dodatne sorte grožđa ograničene su na 20 % poljoprivrednog gospodarstva.

Udio svih dodatnih sorti u mješavini iznosi 20 % ili manje, od čega najviše 10 % za sorte sauvignon B i sauvignon gris G te 10 % za muscadelle B.

Dodavanjem bijelih sorti u ružičasta vina osiguravaju se svježina i organoleptička svojstva koji se teže postižu zbog određenih klimatskih uvjeta (prije svega visokih temperatura nakon početka zrenja).

To dodavanje ne utječe na kvalitetu proizvoda.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

3.   Najveće prosječno opterećenje po čestici

Najveća prosječna opterećenja po čestici usklađena su radi postizanja jednake vrijednosti za sorte bijelog i crnog grožđa kako bi kontrola bila učinkovitija.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

4.   Enološki ugljen

Prethodno zabranjena upotreba ugljena uvedena je na uređen način i uz ograničenje: „Kad je riječ o proizvodnji ružičastih vina, dopuštena je upotreba enološkog ugljena za mošt, do granice od 20 % volumena ružičastih vina koje za određenu berbu proizvede predmetni vinar. ”. Cilj je usmjeriti njihovu upotrebu na serije slabije organoleptičke ili analitičke kvalitete (npr. pogoršanje aroma povezano s oksidacijom) bez mijenjanja tipičnih svojstava proizvoda.

Ta izmjena zahtijeva izmjenu točaka 4. i 5.1. jedinstvenog dokumenta.

5.   Povezanost s podrijetlom

Zbog mogućnosti upotrebe enološkog ugljena, revidirana je povezanost s podrijetlom.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

6.   Upućivanje na nadzorno tijelo

Tekst upućivanja na kontrolno tijelo revidiran je kako bi se uskladio s drugim specifikacijama proizvoda s oznakama zemljopisnog podrijetla. Riječ je samo o izmjeni teksta. Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv

Bergerac

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetl:

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

1.   bijelo vino

KRATAK OPIS

Bijela vina obično razvijaju cvjetne i voćne arome uz određenu kiselost te se ponekad osjeti prisutnost sorte sauvignon B. Ta se vina često mogu konzumirati ubrzo nakon proizvodnje. Određene punije kupaže dobivene od sorti sémillon B ili muscadelle B postižu potpunu aromatsku složenost nakon nekoliko godina dozrijevanja. Riječ je o mirnim bijelim suhim vinima koja nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13 %. Udio fermentabilnog šećera u njima iznosi najviše 3 g/l. Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost im je 10,5 %.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja ukupna kiselost	u miliekvivalentima po litri
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

2.   crno vino

KRATAK OPIS

Ta vina često karakteriziraju voćne arome s taninskom strukturom koja objedinjuje finoću i zaokruženost sorte merlot N i čvrstoću tanina sorti cabernet franc N i cabernet-sauvignon N. Kako bi se izbjegla prekomjerna ekstrakcija tanina, zabranjena je upotreba kontinuiranih preša i samopražnjivih prikolica s rotirajućim crpkama. U prvih nekoliko godina imaju slabije arome, no starenjem se tanini spajaju i vina obogaćuju. Riječ je o mirnim suhim vinima koja nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13,5 %. Udio fermentabilnog šećera u njima iznosi najviše 3 g/l. Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost im je 11 %.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja ukupna kiselost	u miliekvivalentima po litri
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

3.   Ružičasto vino

KRATAK OPIS

Ružičasta vina su suha i polusuha. Nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13 %.

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost im je 10,5 %. Ružičasta vina, uglavnom od sorti cabernet franc N i cabernet-sauvignon N, često su jarke boje te mogu čak nalikovati na vina vrste „clairet”. Suha su ili mekana s najvećim udjelom fermentabilnog šećera od 10 grama po litri i prisutnom svježinom.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja ukupna kiselost	u miliekvivalentima po litri
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5.   Enološki postupci

5.1.   Posebni enološki postupci

1.   Upotreba enološkog ugljena

Poseban enološki postupak

Kad je riječ o proizvodnji ružičastih vina, dopuštena je upotreba enološkog ugljena za mošt, do granice od 20 % volumena ružičastih vina koje za određenu berbu proizvede predmetni vinar.

2.   Pojačavanje

Poseban enološki postupak

Reduktivne tehnike pojačavanja vina dopuštene su za crna vina uz ograničenje stope koncentracije od najviše 10 %. Povećanje prirodne volumne alkoholne jakosti za seriju koja se obrađuje ne smije biti veće od 1 %.

Ukupna prirodna volumna alkoholna jakost crnih vina nakon pojačavanja iznosi najviše 13,5 %, a ružičastih i bijelih 13 %. Uz prethodno navedene odredbe, u pogledu enoloških postupaka u proizvodnji vina potrebno je poštovati obveze utvrđene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

3.   Gustoća sadnje

Postupak uzgoja

Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 4 000 trsova po hektaru. Razmak između redova ne smije biti veći od 2,50 m, a razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 0,80 m. Međutim, dopušta se smanjenje te gustoća na 3 300 trsova po hektaru. U tom slučaju razmak između redova ne smije biti veći od 3 m, a razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 0,90 m.

4.   Navodnjavanje

Postupak uzgoja

Navodnjavanje je zabranjeno.

5.   Rezidba

Postupak uzgoja

Vinova loza obrezuje se sljedećim tehnikama: uzgojni oblik „Guyot” u obliku kordonca „Royat” ili metoda kratke rezidbe.

—	za vinograde s gustoćom sadnje > 4 000 trsova/ha najveći broj pupova po hektaru iznosi 60 000 i 16 po trsu.

—	za vinograde s gustoćom sadnje < 4 000 trsova/ha najveći broj pupova po hektaru iznosi 60 000 i 20 po trsu.

5.2.   Najveći prinosi

1.	bijelo vino 77 hektolitara po hektaru

2.	crno vino 68 hektolitara po hektaru

3.	Ružičasto vino 72 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa te proizvodnja i razvoj vina odvijaju se na području sljedećih općina u departmanu Dordogne (na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika od 26. veljače 2020.):

općine obuhvaćene u cijelosti:

Baneuil, Bergerac, Boisse, Bonneville-et-Saint-Avit-de-Fumadières, Bouniagues, Campsegret, Carsac-de-Gurson, Colombier, Conne-de-Labarde, Cours-de-Pile, Creysse, Cunèges, Eymet, Faurilles, (Le) Fleix, Fonroque, (La) Force, Fougueyrolles, Fraisse, Gageac-et-Rouillac, Gardonne, Ginestet, Issigeac, Lalinde, Lamonzie-Saint-Martin, Lamothe-Montravel, Lanquais, (Les) Lèches, Lembras, Lunas, Mescoules, Minzac, Monbazillac, Monestier, Monfaucon, Monmadalès, Monmarvès, Monsaguel, Montazeau, Montcaret, Montpeyroux, Mouleydier, Moulin-Neuf, Nastringues, Naussannes, Plaisance, Pomport, Port-Sainte-Foy-et-Ponchapt, Prigonrieux, Queyssac, Rampieux, Razac-de-Saussignac, Razac-d’Eymet, Ribagnac, Rouffignac-de-Sigoulès, Sadillac, Saint-Agne, Saint-Antoine-de-Breuilh, Saint-Aubin-de-Cadelech, Saint-Aubin-de-Lanquais, Saint-Capraise-d’Eymet, Saint-Cernin-de-Labarde, Saint-Germain-et-Mons, Saint-Géry, Saint-Julien-Innocence-Eulalie, Saint-Laurent-des-Vignes, Saint-Léon-d’Issigeac, Saint-Martin-de-Gurson, Saint-Méard-de-Gurçon, Saint-Michel-de-Montaigne, Saint-Nexans, Saint-Perdoux, Saint-Pierre-d’Eyraud, Saint-Rémy, Saint-Sauveur, Saint-Seurin-de-Prats, Saint-Vivien, Saussignac, Serres-et-Montguyard, Sigoulès-et-Flaugeac, Singleyrac, Thénac, Vélines, Verdon, Villefranche-de-Lonchat.

Djelomično obuhvaćene općine:

Beaumontois en Périgord samo za područje bivše općine Nojals-et-Clotte, koja je 1. siječnja 2016. postala delegirana općina u okviru općine Beaumontois en Périgord, Eyraud-Crempse-Maurens samo za područje bivše općine Maurens, koja je 1. siječnja 2019. postala delegirana općina u okviru općine Eyraud-Crempse-Maurens.

7.   Glavne sorte vinove loze

Cabernet franc N

Cabernet-Sauvignon N

Cot N – Malbec

Merlot N

Muscadelle B

Sauvignon B – Sauvignon blanc

Sauvignon gris G – Fié gris

Semillon B

Ugni blanc B

8.   Opis povezanosti

Ta poljoprivredna regija, poznata kao „purpurni Périgord”, obuhvaća niz područja koja omogućuju proizvodnju velikog broja izvornih proizvoda.

Dobar vodni režim tla u kombinaciji s blagom oceanskom klimom omogućuje dobru fenolnu zrelost grožđa, što je najviše vidljivo u strukturi tanina crnih vina i u jarkoj boji ružičastih vina, koja se uglavnom temelje na sortama cabernet. Bijela vina iz tla dobivaju kiselost i cvjetna i/ili voćna nota, svojstva dobivena zahvaljujući miješanju sorti grožđa.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Područje u neposrednoj blizini

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini obuhvaća područja sljedećih općina (na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika od 26. veljače 2020.):

—	Departman Dordogne: Cause-de-Clérans, Saint-Géraud-de-Corps. — Departman Gironde: Caplong, Castillon-la-Bataille, Francs, Gardegan-et-Tourtirac, Gensac, Les Lèves-et-Thoumeyragues, Margueron, Pineuilh, Puisseguin, Saint-Avit-Saint-Nazaire, Saint-Cibard, Saint-Emilion.

—	Departman Lot-et-Garonne: Duras, Loubès-Bernac et Saint-Jean-de-Duras.

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označavanje

Opis uvjeta:

Na etiketi vina kontrolirane oznake izvornosti „Bergerac” može se navesti šire zemljopisno područje „Sud-Ouest”. Ta se veća zemljopisna jedinica može navesti na svim prospektima i posudama. Slova kojima se navodi ta veća zemljopisna jedinica ne smiju biti viša ni šira od slova kojima se navodi naziv kontrolirane oznake izvornosti.

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Na etiketi bijelih vina mora se navesti izraz „suho”. Izraz „polusuho” mora se navesti na etiketi ružičastih vina s udjelom fermentabilnog šećera (glukoza + fruktoza) između 4 i 10 grama po litri.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-a078cfed-a9b4-4684-997f-6fc1ea003699

---

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.