EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.7.2022.

COM(2022) 343 final

2022/0217(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje u ime Europske unije treba zauzeti u Zajedničkom odboru za uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija osnovanom Sveobuhvatnim gospodarskim i trgovinskim sporazumom (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane, u pogledu donošenja odluke o sporazumu o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija arhitekata

OBRAZLOŽENJE

1.Predmet prijedloga

Ovaj se prijedlog odnosi na odluku o utvrđivanju stajališta koje u ime Unije treba zauzeti u Zajedničkom odboru za uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija („Zajednički odbor za uzajamno priznavanje”) osnovanom Sveobuhvatnim gospodarskim i trgovinskim sporazumom („CETA”) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane, a u vezi s predviđenim donošenjem odluke o sporazumu o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija arhitekata u skladu s člankom 11.3. stavkom 6. CETA-e.

2.Kontekst prijedloga

2.1.CETA

Cilj je CETA-e liberalizirati i olakšati trgovinu i ulaganja te promicati bliži gospodarski odnos Europske unije i Kanade („stranke”). CETA je potpisana 30. listopada 2016. i privremeno se primjenjuje od 21. rujna 2017.

2.2.Zajednički odbor za uzajamno priznavanje

Zajednički odbor za uzajamno priznavanje osnovan je kao specijalizirani odbor na temelju članka 26.2. stavka 1. točke (b) CETA-e, a odgovoran je za provedbu članka 11.3. CETA-e kojim su uređeni sporazumi o uzajamnom priznavanju. Njegove su zadaće, među ostalim, objavljivanje dostupnih informacija o pregovorima o sporazumima o uzajamnom priznavanju i njihovoj provedbi, izvješćivanje Zajedničkog odbora CETA-e o napretku pregovora o sporazumima o uzajamnom priznavanju i njihove provedbe te donošenje tih sporazuma.

2.3.Predviđeni akt Zajedničkog odbora za uzajamno priznavanje

Zajednički odbor za uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija treba donijeti odluku („predviđeni akt”) o sporazumu o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija arhitekata u skladu s člankom 11.3. stavkom 6. CETA-e.

Svrha je predviđenog akta utvrditi uvjete i postupke u skladu s kojima jurisdikcije stranaka koje reguliraju pristup arhitektonskim djelatnostima ili obavljanje tih djelatnosti propisivanjem određenih stručnih kvalifikacija priznaju stručne kvalifikacije koje omogućuju pristup obavljanju stručnih arhitektonskih djelatnosti u jurisdikciji druge stranke.

U skladu s člankom 11.3. stavkom 6. CETA-e predviđeni akt postat će obvezujući za stranke kad svaka stranka Zajedničkom odboru za uzajamno priznavanje dostavi obavijest o ispunjenju svojih unutarnjih zahtjeva.

3.Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije

Predviđeni akt uključuje posebna pravila prema kojima se moraju priznavati stručne kvalifikacije arhitekata i omogućiti pristup obavljanju stručnih arhitektonskih djelatnosti u objema strankama. Time se olakšava pružanje arhitektonskih usluga u skladu s odredbama CETA-e kojima se uređuju pristup tržištu i nacionalni tretman u području prekograničnog pružanja usluga, ulaganja te privremenog ulaska i boravka fizičkih osoba u poslovne svrhe.

Ispunjeni su materijalni i postupovni zahtjevi iz članka 11.3. CETA-e. Kanadska tijela za izdavanje dozvola arhitektima (CALA, sad ROAC) i Vijeće arhitekata Europe (ACE) podnijeli su 22. svibnja 2018. zajedničku preporuku Zajedničkom odboru za uzajamno priznavanje. Na sastanku održanom 16. travnja 2019. Zajednički odbor za uzajamno priznavanje složio se s tim da dokumenti koje su dostavili CALA i ACE ispunjavaju zahtjeve iz poglavlja 11. CETA-e i čine prihvatljivu preporuku o sporazumu o uzajamnom priznavanju. Na sastanku održanom 24. studenoga 2020. Zajednički odbor za uzajamno priznavanje utvrdio je pregovaračka tijela i korake pregovora o sporazumu o uzajamnom priznavanju.

Predloženo stajalište ne utječe na zakonodavstvo Unije o stručnim kvalifikacijama. Direktiva 2005/36/EZ 1 ne primjenjuje se na državljane trećih zemalja.

Međutim, ta direktiva sadržava pravila za priznavanje kvalifikacija iz trećih zemalja koje posjeduju građani EU-a. U njezinoj uvodnoj izjavi 10. navodi se da se tom „[d]irektivom omogućuje državama članicama da u skladu s vlastitim pravilima priznaju državljanima trećih zemalja stručne kvalifikacije stečene izvan područja Europske unije. Prilikom svakoga priznavanja treba u svakom slučaju poštovati minimalne uvjete osposobljavanja za određene profesije”. U članku 3. stavku 3. te direktive propisuje se sljedeće: „Dokazi o formalnoj osposobljenosti koje je izdala treća zemlja smatraju se takvima ako je država članica priznala te dokaze […] i potvrdila da je nositelj stekao tri godine odgovarajućeg stručnog iskustva na njezinom državnom području.” Uvjeti za priznavanje utvrđeni u sporazumu o uzajamnom priznavanju viši su od minimalnih uvjeta osposobljavanja za arhitekte iz te direktive.

Stoga je, kako bi se osigurala djelotvorna provedba Sporazuma, primjereno utvrditi stajalište koje u ime Unije treba zauzeti u Zajedničkom odboru CETA-e o predviđenom aktu.

4.Pravna osnova

4.1.Postupovna pravna osnova

4.1.1.Načela

Člankom 218. stavkom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđeno je donošenje odluka kojima se utvrđuju „stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kad je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne učinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma”.

Pojam „akti koji proizvode pravne učinke” obuhvaća akte koji proizvode pravne učinke na temelju pravila međunarodnog prava kojima se uređuje predmetno tijelo.

4.1.2.Primjena na ovaj predmet

Zajednički odbor za uzajamno priznavanje tijelo je osnovano na temelju sporazuma, odnosno CETA-e. Akt koji taj odbor treba donijeti jest akt koji proizvodi pravne učinke. Predviđeni akt bit će obvezujući za stranke na temelju međunarodnog prava u skladu s člankom 11.3. stavkom 6. CETA-e.

Predviđenim aktom ne dopunjuje se niti mijenja institucionalni okvir sporazuma. Stoga je postupovna pravna osnova za predloženu odluku članak 218. stavak 9. UFEU-a.

4.2.Materijalna pravna osnova

4.2.1.Načela

Materijalna pravna osnova za odluku na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta o kojem se zauzima stajalište u ime Unije. Ako predviđeni akt ima dva cilja ili elementa te ako se može utvrditi da je jedan od ta dva cilja ili elementa glavni, a drugi samo sporedan, odluka na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a mora se temeljiti na samo jednoj materijalnoj pravnoj osnovi, naime onoj koju zahtijeva glavni ili prevladavajući cilj ili element.

4.2.2.Primjena na ovaj predmet

Glavni cilj i sadržaj predviđenog akta odnose se na zajedničku trgovinsku politiku. Odredbe CETA-e koje se odnose na uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija imaju izravan i neposredan učinak na trgovinu uslugama između Unije i Kanade 2 .

Stoga je materijalna pravna osnova predložene odluke članak 207. stavak 4. prvi podstavak UFEU-a.

4.3.Zaključak

Pravna osnova predložene odluke trebao bi biti članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.

2022/0217 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje u ime Europske unije treba zauzeti u Zajedničkom odboru za uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija osnovanom Sveobuhvatnim gospodarskim i trgovinskim sporazumom (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane, u pogledu donošenja odluke o sporazumu o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija arhitekata

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Odlukom Vijeća (EU) 2017/37 3 predviđeno je potpisivanje, u ime Europske unije, Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane („Sporazum”). Sporazum je potpisan 30. listopada 2016.

(2)Odlukom Vijeća (EU) 2017/38 4 predviđena je privremena primjena dijelova Sporazuma, uključujući osnivanje Zajedničkog odbora za uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija („Zajednički odbor za uzajamno priznavanje”). Sporazum se privremeno primjenjuje od 21. rujna 2017.

(3)Kanadska tijela za izdavanje dozvola arhitektima (CALA, sad ROAC) i Vijeće arhitekata Europe (ACE) podnijeli su 22. svibnja 2018. zajedničku preporuku Zajedničkom odboru za uzajamno priznavanje. Na sastanku održanom 16. travnja 2019. Zajednički odbor za uzajamno priznavanje složio se s tim da su ispunjeni zahtjevi iz poglavlja 11. CETA-e i da dokumenti koje su dostavili CALA i ACE čine prihvatljivu zajedničku preporuku o sporazumu o uzajamnom priznavanju, posebno u pogledu njegove potencijalne vrijednosti i kompatibilnosti sustava stranaka za izdavanje dozvola ili kvalifikacija.

(4)Na sastanku održanom 24. studenoga 2020. Zajednički odbor za uzajamno priznavanje utvrdio je pregovaračka tijela i korake pregovora o sporazumu o uzajamnom priznavanju. Od 24. ožujka 2021. do 10. ožujka 2022. održano je devet krugova pregovora.

(5)Nacrtom sporazuma o uzajamnom priznavanju o kojem su pregovarale Unija i Kanada predviđeno je uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija pod posebnim i strogim uvjetima. Kad je riječ o priznavanju kanadskih stručnih kvalifikacija, u nacrtu sporazuma o uzajamnom priznavanju zahtijeva se i. najmanje 12 godina obrazovanja, osposobljavanja i stručnog iskustva u području arhitekture, ii. valjana dozvola za obavljanje djelatnosti arhitekta ili potvrda o upisu u registar arhitekata koju je izdalo nadležno tijelo u Kanadi i iii. dobar ugled. Zahtjev za dobivanje valjane dozvole za obavljanje djelatnosti arhitekta ili upis u registar arhitekata podrazumijeva završen studij u skladu s kanadskim standardom obrazovanja i sustavom akreditacije Kanadskog odbora za certifikaciju arhitekata (CACB). Ocjena uvjeta za dobivanje dozvole ili upis u registar bila je temelj zaključka u zajedničkoj preporuci o priznavanju prihvatljivosti standarda obrazovanja i praktičnog osposobljavanja arhitekata u Kanadi.

(6)Zajednički odbor za uzajamno priznavanje treba donijeti odluku o sporazumu o uzajamnom priznavanju.

(7)Budući da će sporazum o uzajamnom priznavanju biti obvezujući za Uniju, primjereno je utvrditi stajalište koje u ime Unije treba zauzeti u Zajedničkom odboru za uzajamno priznavanje.

(8)Sporazumom o uzajamnom priznavanju utvrđuju se pravila za priznavanje stručnih kvalifikacija arhitekata i omogućavanje pristupa obavljanju stručnih arhitektonskih djelatnosti u objema strankama, čime se olakšava trgovina arhitektonskim uslugama,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje u ime Unije treba zauzeti u Zajedničkom odboru za uzajamno priznavanje u pogledu donošenja odluke o sporazumu o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija arhitekata temelji se na nacrtu akta Zajedničkog odbora za uzajamno priznavanje priloženom ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 255, 30.9.2005., str. 22.).

(2)    Mišljenje Suda Europske unije br. 2/15 od 16. svibnja 2017., točka 53. Relevantni tekst iz Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Singapurom, na kojem se to mišljenje temelji, u suštini je istovjetan tekstu iz članka 11.3. CETA-e.

(3)    Odluka Vijeća (EU) 2017/37 od 28. listopada 2016. o potpisivanju, u ime Europske unije, Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane (SL L 11, 14.1.2017., str. 1.).

(4)    Odluka Vijeća (EU) 2017/38 od 28. listopada 2016. o privremenoj primjeni Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane (SL L 11, 14.1.2017., str. 1080.).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.7.2022.

COM(2022) 343 final

PRILOG

Prijedlogu odluke Vijeća

o stajalištu koje u ime Europske unije treba zauzeti u Zajedničkom odboru za uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija osnovanom Sveobuhvatnim gospodarskim i trgovinskim sporazumom (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane, u pogledu donošenja odluke o sporazumu o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija arhitekata

DODATAK

Odluka br. […] Zajedničkog odbora za uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija

od […]

o utvrđivanju sporazuma o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija arhitekata

ZAJEDNIČKI ODBOR ZA UZAJAMNO PRIZNAVANJE STRUČNIH KVALIFIKACIJA,

uzimajući u obzir Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum („CETA”) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane, potpisan u Bruxellesu 30. listopada 2016., a posebno njegov članak 11.3. stavak 6.,

budući da:

(1)U skladu s člankom 30.7. stavkom 3. CETA-e dijelovi CETA-e privremeno se primjenjuju od 21. rujna 2017.

(2)U članku 11.3. stavku 6. CETA-e predviđa se da Zajednički odbor za uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija („Odbor”) donosi odluku o donošenju sporazuma o uzajamnom priznavanju ako smatra da je sporazum o uzajamnom priznavanju u skladu s CETA-om,

DONIO JE OVU ODLUKU:

1.Odbor donosi Sporazum o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija arhitekata koji je utvrđen u Prilogu ovoj Odluci i čini sastavni dio ove Odluke.

2.Teritorijalno područje primjene ove Odluke proširuje se na zemlje koje pristupe Europskoj uniji u skladu s člankom 30.10. CETA-e.

3.Podrazumijeva se da se CETA primjenjuje na ovu Odluku, uključujući njezine postupke za rješavanje sporova iz poglavlja 29. i iznimke iz poglavlja 28.

4.Podrazumijeva se da se ničime u ovoj Odluci stranku ne sprečava da primjenjuje mjere za reguliranje ulaska fizičkih osoba na njezino državno područje ili njihova privremenog boravka na njezinu državnom području, uključujući mjere potrebne za zaštitu integriteta fizičkih osoba i za osiguranje urednog kretanja fizičkih osoba preko njezinih granica, pod uvjetom da se takve mjere ne primjenjuju na način kojim bi se poništile ili umanjile povlastice na koje bilo koja stranka ima pravo u skladu s uvjetima iz poglavlja 10. CETA-e. Sama činjenica da se za fizičke osobe određene zemlje zahtijeva viza, a za one drugih zemalja ne, ne smatra se poništavanjem ili umanjivanjem koristi na temelju poglavlja 10. CETA-e.

5.Stranke ponovno potvrđuju svoje pravo na reguliranje gospodarske aktivnosti u javnom interesu i na donošenje novih propisa kojima se regulira gospodarska aktivnost u javnom interesu, radi postizanja legitimnih ciljeva javne politike, kao što su zaštita i promicanje javnog zdravlja, socijalnih usluga, javnog obrazovanja, sigurnosti, okoliša, javnog morala, socijalne zaštite i zaštite prava potrošača, zaštite privatnosti i podataka te promicanje i zaštita kulturne raznolikosti.

6.Ako Europska unija namjerava uvesti predregistracijski internetski tečaj na temelju članka 5. stavka 4. Priloga, dužna je o tome obavijestiti Odbor dovoljno unaprijed kako bi se mogao razmotriti njegov potencijalni učinak na ovu Odluku.

7.Informacije iz članka 8. stavka 1. Priloga mogu se objediniti u dokumentu Odbora te ih stranke mogu objaviti.

8.Ova Odluka počinje proizvoditi učinke 30 dana od datuma na koji je Odbor donese. Postaje obvezujuća nakon što svaka od stranaka Odboru dostavi obavijest o ispunjenju svojih odgovarajućih unutarnjih zahtjeva u skladu s člankom 11.3. stavkom 6. CETA-e. Podrazumijeva se da se stručne kvalifikacije arhitekata u skladu s ovom Odlukom ne smiju priznavati prije nego što ova Odluka postane obvezujuća.

9.Ova Odluka prestaje proizvoditi učinke i biti obvezujuća ako CETA ne stupi na snagu i ako se CETA-e prestane privremeno primjenjivati u skladu s člankom 30.7. stavkom 3. točkom (d) CETA-e ili se prestane primjenjivati u skladu s člankom 30.9. stavkom 1. CETA-e.

10.U slučaju Kanade, unutarnji zahtjevi iz članka 8. uključuju ratifikaciju od strane svih regulatornih tijela koja čine Regulatorne organizacije za arhitekturu u Kanadi (engl. Regulatory Organizations for Architecture in Canada – „ROAC”) te relevantne zakonodavne i regulatorne mjere pokrajina i teritorija, ako postoje. Podrazumijeva se da u skladu s ustavnom ovlašću reguliranja stručnih kvalifikacija i usluga u Kanadi pokrajine i teritoriji imaju diskrecijsko pravo delegirati određene ovlasti svojim regulatornim tijelima u okviru njihovih odgovarajućih nadležnosti.

11.Ako stranka Odboru podnese pisani zahtjev za ukidanje Odluke, Odluka se ukida i prestaje biti obvezujuća za stranke, osim ako Odbor odluči drukčije u roku od 90 dana od zaprimanja takvog zahtjeva.

12.U slučaju ukidanja ove Odluke ili prestanka primjene ili privremene primjene CETA-e u skladu s člankom 30.9. stavkom 1. odnosno člankom 30.7. stavkom 3. točkom (d) CETA-e, odluke o priznavanju stručnih kvalifikacija arhitekata donesene u skladu s ovom Odlukom prije datuma ukidanja ili prestanka primjene ostaju važeće. U slučaju ukidanja ove Odluke ili prestanka primjene ili privremene primjene CETA-e, svi zahtjevi za priznavanje podneseni stranci prije datuma zahtjeva za ukidanje ove Odluke ili datuma prestanka primjene ili privremene primjene CETA-e trebaju se ocijeniti i provesti u skladu s uvjetima iz ove Odluke. Ukidanjem ove Odluke ili prestankom primjene ili privremene primjene CETA-e u skladu s člankom 30.9. stavkom 1. odnosno člankom 30.7. stavkom 3. točkom (d) CETA-e ne dovode se u pitanje obveze arhitekata o produljenju odobrenja za obavljanje arhitektonskih djelatnosti u jurisdikciji njihove države domaćina.

13.Stranka koja je zatražila ukidanje ove Odluke može pisanim putem obavijestiti Odbor da traži ponovno uvođenje ove Odluke. Odbor može donijeti odluku o tome u roku od tri godine od datuma ukidanja, a ta odluka Odbora postaje obvezujuća u skladu s postupkom utvrđenim u članku 8.

14.Ova je Odluka sastavljena u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaka od tih verzija jednako vjerodostojna.

ZAJEDNIČKI ODBOR ZA UZAJAMNO PRIZNAVANJE STRUČNIH KVALIFIKACIJA

(Supredsjedatelji)

PRILOG

Sporazum o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija arhitekata

EUROPSKA UNIJA i KANADA,

dalje u tekstu zajednički nazvane „stranke”,

odlučne su:

(1)USPOSTAVITI okvir za ostvarivanje pravednog, transparentnog i usklađenog režima za uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija za arhitektonsku struku,

I

(2)POTVRĐUJUĆI obveze koje su preuzele kao stranke Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma („CETA”),

(3)PRIZNAJUĆI ovlasti pokrajinskih i teritorijalnih vlada u Kanadi za reguliranje stručnih kvalifikacija i usluga u svojoj jurisdikciji,

(4)PROVODEĆI poglavlje 11. CETA-e o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija za arhitektonsku struku,

(5)PRIZNAJUĆI pripremni rad i zajedničku preporuku Vijeća arhitekata Europe i Regulatornih organizacija za arhitekturu u Kanadi,

(6)PODSJEĆAJUĆI na to da bi naknade koje podnositelji zahtjeva plaćaju za svoj zahtjev trebale biti razumne i razmjerne nastalim troškovima te da same po sebi ne bi smjele ograničavati pružanje usluge ili obavljanje neke druge gospodarske djelatnosti obuhvaćene CETA-om,

(7)PRIZNAJUĆI visoke standarde obrazovanja i praktičnog osposobljavanja arhitekata u državama članicama Europske unije te u pokrajinama i na teritorijima Kanade, kojima se uzimaju u obzir različite nacionalne obrazovne tradicije i dopuštaju elementi jednakovrijednosti,

(8)POTIČUĆI trgovinu arhitektonskim uslugama između Europske unije i Kanade utvrđivanjem uvjeta za uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija kako bi se omogućila naknadna registracija arhitekata ili izdavanje dozvola arhitektima u drugoj stranci,

(9)UZIMAJUĆI U OBZIR Kanadski sporazum o slobodnoj trgovini, koji sadržava odredbe o domaćoj mobilnosti radne snage unutar Kanade,

(10)PODSJEĆAJUĆI na to da podnositelj zahtjeva čiji je zahtjev za priznavanje odbijen na temelju ovog Sporazuma može koristiti postupke za preispitivanje navedene u članku 12.3. stavku 6. CETA-e,

SPORAZUMJELE SU SE kako slijedi:

Članak 1.

Svrha i područje primjene

1.Ovim Sporazumom utvrđuju se uvjeti i postupci u skladu s kojima jurisdikcija jedne stranke koja regulira pristup arhitektonskim djelatnostima ili obavljanje tih djelatnosti propisivanjem određenih stručnih kvalifikacija priznaje stručne kvalifikacije koje omogućuju pristup obavljanju arhitektonskih djelatnosti u jurisdikciji druge stranke.

2.Ovaj Sporazum primjenjuje se na državljane država članica Europske unije i državljane Kanade koji žele pokrenuti i obavljati arhitektonske djelatnosti kao samozaposlene ili zaposlene osobe.

3.Ovaj Sporazum ne primjenjuje se na arhitekte kojima je obavljanje arhitektonskih djelatnosti u Kanadi ili Europskoj uniji odobreno na temelju sporazuma o uzajamnom priznavanju s trećom stranom.

4.Ne dovodeći u pitanje ovaj Sporazum, države članice Europske unije te pokrajine i teritoriji Kanade mogu u skladu sa svojim zakonima i propisima priznavati stručne kvalifikacije koje ne ispunjavaju zahtjeve iz ovog Sporazuma.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog Sporazuma primjenjuju se definicije iz članaka 1.1., 1.2. i 11.1. CETA-e. Primjenjuju se i sljedeće definicije, koje prema potrebi zamjenjuju definicije iz članaka 1.1., 1.2. i 11.1. CETA-e:

(a)„arhitekt” znači fizička osoba koja je stručno i akademski kvalificirana te je registrirana, ima dozvolu ili njezin ekvivalent za obavljanje arhitektonskih djelatnosti u jurisdikciji obuhvaćenoj ovim Sporazumom, u skladu s postojećim uvjetima za omogućivanje pristupa obavljanju arhitektonskih djelatnosti obuhvaćenih ovim Sporazumom;

(b)„arhitektonske djelatnosti” znači obavljanje stručnih djelatnosti koje u jurisdikciji države domaćina redovno obavljaju osobe sa stručnim nazivom „arhitekt”;

(c)„nadležno tijelo” znači tijelo koje je na temelju zakona i propisa stranaka ovlašteno za priznavanje stručnih kvalifikacija obuhvaćenih ovim Sporazumom radi pristupa arhitektonskim djelatnostima ili obavljanja tih djelatnosti ili za izdavanje dokumenata koji su relevantni za provedbu ovog Sporazuma;

(d)„formalne kvalifikacije” znači diplome, certifikati i drugi dokazi koje izdaje nadležno tijelo u jurisdikciji određeno na temelju zakonodavnih, regulatornih ili administrativnih odredaba te jurisdikcije i kojima se potvrđuje uspješan završetak stručnog osposobljavanja;

(e)„jurisdikcija države domaćina” znači jurisdikcija stranke koja pristup arhitektonskim djelatnostima ili obavljanje tih djelatnosti uvjetuje posjedovanjem posebnih stručnih kvalifikacija i u kojoj arhitekt koji je konačne stručne kvalifikacije stekao u jurisdikciji druge stranke želi obavljati arhitektonske djelatnosti;

(f)„jurisdikcija” znači područje svake pokrajine ili teritorija Kanade ili državno područje svake države članice Europske unije, u mjeri u kojoj se ovaj Sporazum primjenjuje na tim područjima;

(g)„stručno iskustvo” znači stvarno i zakonito obavljanje arhitektonskih djelatnosti u određenoj jurisdikciji;

(h)„Direktiva o stručnim kvalifikacijama” znači Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija, uključujući priloge toj direktivi 1 , kako je izmijenjena;

(i)„stručne kvalifikacije” znači kvalifikacije potvrđene dokazom o formalnoj osposobljenosti i stručnom iskustvu, uključujući potvrdu o upisu u strukovni registar, dozvolu za obavljanje djelatnosti ili njezin ekvivalent; i

(j)„ROAC” znači Regulatorne organizacije za arhitekturu u Kanadi (engl. Regulatory Organizations for Architecture in Canada), a to je nacionalna strukovna organizacija nadležnih tijela pokrajina i teritorija koja dobrovoljno zajednički rade na donošenju nacionalno priznatih standarda i programa za arhitektonsku struku.

Članak 3.

Učinci priznavanja

1.Nadležno tijelo jurisdikcije države domaćina u skladu s postupcima i uvjetima utvrđenima u ovom Sporazumu priznaje kao jednakovrijedne stručne kvalifikacije arhitekta kojeg je certificiralo bilo koje nadležno tijelo druge stranke.

2.Za potrebe pristupa arhitektonskim djelatnostima ili obavljanja tih djelatnosti jurisdikcija države domaćina dodjeljuje stručnim kvalifikacijama arhitekata čije su kvalifikacije priznate na temelju ovog Sporazuma jednak učinak na svojem području kao onaj koji imaju stručne kvalifikacije koje su izdane ili certificirane na području te jurisdikcije te daje pristup obavljanju arhitektonskih djelatnosti.

Članak 4.

Zahtjevi za priznavanje

1.Ne dovodeći u pitanje članak 6. i podložno svim primjenjivim zahtjevima u pogledu jezičnih vještina, arhitekt iz države članice Europske unije mora za obavljanje arhitektonskih djelatnosti u određenoj kanadskoj jurisdikciji države domaćina ispuniti sljedeće zahtjeve:

(a)mora imati najmanje 12 godina obrazovanja, osposobljavanja i stručnog iskustva u području arhitekture, što se potvrđuje dokazom o:

–formalnoj osposobljenosti koja ispunjava zahtjeve iz članka 46. Direktive o stručnim kvalifikacijama, uključujući kvalifikacije navedene u njezinu Prilogu V., ili zahtjeve iz članka 49. Direktive o stručnim kvalifikacijama, uključujući kvalifikacije navedene u njezinu Prilogu VI., uz koji se prilaže certifikat kojim se dokazuje usklađenost sa stečenim pravima na temelju te direktive, prema potrebi, i

–najmanje četiri godine stručnog iskustva u državi članici Europske unije stečenog nakon registracije ili dobivanja dozvole ili njezina ekvivalenta;

(b)morati imati valjanu potvrdu o upisu u strukovni registar ili dozvolu za obavljanje djelatnosti arhitekta koju je izdalo nadležno tijelo države članice Europske unije ili ekvivalent te potvrde ili dozvole ako u toj državi članici ne postoji sustav za registraciju ili izdavanje dozvola; i

(c)mora imati dobar karakter.

2.Ne dovodeći u pitanje članak 6. i podložno svim primjenjivim zahtjevima u pogledu jezičnih vještina, arhitekt iz Kanade mora za pokretanje i obavljanje arhitektonskih djelatnosti u državi članici Europske unije ispuniti sljedeće zahtjeve:

(a)mora imati najmanje 12 godina obrazovanja, osposobljavanja i stručnog iskustva u području arhitekture, što se potvrđuje dokazom o:

–formalnoj kvalifikaciji izdanoj u Kanadi koja omogućuje pristup arhitektonskoj struci kako je opisano u Dodatku I.; i

–najmanje četiri godine stručnog iskustva stečenog nakon registracije ili dobivanja dozvole;

(b)mora imati valjanu potvrdu o upisu u strukovni registar ili dozvolu za obavljanje djelatnosti arhitekta koju je izdalo nadležno tijelo u Kanadi; i

(c)mora imati dobar ugled.

3.Zahtjevi iz stavka 1. točke (a) prve alineje ili stavka 2. točke (a) prve alineje mogu se ispuniti i formalnim kvalifikacijama koje je izdala treća strana i koje su priznate kao jednakovrijedne u skladu sa zahtjevima jurisdikcije stranke, te koje su, prema potrebi, dopunjene stručnim osposobljavanjem, položenim stručnim ispitom ili stručnim iskustvom kako se zahtijeva u toj jurisdikciji.

Članak 5.

Kompenzacijska mjera

1.Arhitekt iz države članice Europske unije koji želi pokrenuti i obavljati arhitektonske djelatnosti u određenoj kanadskoj jurisdikciji države domaćina mora proći i uspješno završiti predregistracijski internetski tečaj u trajanju od deset sati kako bi zadovoljio zahtjeve u pogledu specifičnog stručnog znanja o propisima o gradnji, dokumentaciji o gradnji, upravljanju ugovorima i stručnoj praksi. Zahtjev iz članka 6. stavka 1. uključuje naknade za sudjelovanje u tom tečaju. Zahtjevi i modaliteti tog predregistracijskog internetskog tečaja utvrđeni su u Dodatku II.

2.Predregistracijski internetski tečaj ne smije prelaziti ono što je proporcionalno da se smanje razlike u specifičnom stručnom znanju između država članica Europske unije te pokrajina i teritorija Kanade. Taj tečaj ne smije imati odvraćajući učinak na podnošenje zahtjeva za priznavanje i njime se ne smije neopravdano odgađati ili komplicirati pristup stručnim arhitektonskim djelatnostima iz stavka 1. ili obavljanje tih djelatnosti. Ispitni moduli predregistracijskog internetskog tečaja mogu se ponovno polagati do tri puta unutar tri mjeseca od prvog pristupa ispitivanju.

3.Predregistracijski internetski tečaj smije se zahtijevati samo za arhitekte iz stavka 1. koji prvi put žele dobiti priznanje svojih stručnih kvalifikacija u određenoj kanadskoj jurisdikciji države domaćina.

4.Europska unija zadržava pravo da uvede istovjetan predregistracijski internetski tečaj. Stavci od 1. do 3. primjenjuju se na svaki takav internetski tečaj, uz iznimku zahtjeva i modaliteta iz Dodatka II., podložno nužnim izmjenama.

Članak 6.

Postupci za priznavanje

1.Arhitekt koji želi pokrenuti i obavljati arhitektonske djelatnosti u jurisdikciji druge stranke podnosi nadležnom tijelu te jurisdikcije elektroničkim putem zahtjev popraćen dokumentima i certifikatima navedenima u Dodatku III. ako jurisdikcija države domaćina to zatraži. Zahtjevi za priznavanje podnose se na jeziku jurisdikcije države domaćina ili bilo kojem drugom jeziku koji prihvaća ta jurisdikcija države domaćina.

2.Nadležno tijelo potvrđuje primitak zahtjeva elektroničkim putem u roku od mjesec dana od zaprimanja i obavješćuje podnositelja zahtjeva o tome smatra li se da je taj zahtjev potpun. Ako zahtjevi nisu potpuni, nadležno tijelo utvrđuje dodatne informacije potrebne da bi zahtjev bio potpun te daje podnositelju zahtjeva mogućnost da u razumnom roku ispravi svoj zahtjev.

3.Postupak ispitivanja zahtjeva za priznavanje mora se dovršiti što brže i dovesti do izdavanja propisno obrazložene odluke nadležnog tijela jurisdikcije države domaćina u roku od tri mjeseca od datuma na koji je podnositelj zahtjeva podnio potpuni zahtjev.

4.Ako nadležno tijelo zahtijeva da se završi predregistracijski internetski tečaj iz članka 5., nadležno tijelo mora bez neopravdane odgode podnositelju zahtjeva dati mogućnost da prođe taj internetski tečaj nakon što nadležno tijelo zaključi da su ispunjeni zahtjevi iz članka 4. U svakom slučaju, nadležno tijelo mora podnositelju zahtjeva dati mogućnost da prođe i završi taj predregistracijski internetski tečaj i položi jezični ispit ako se to zahtijeva te, ako su oba uspješno završena, mora podnositelju zahtjeva dostaviti propisno obrazloženu odluku o zahtjevu u roku iz stavka 3.

5.Ako nadležno tijelo odbije zahtjev, dužno je o tome obavijestiti podnositelja zahtijeva u pisanom obliku i bez neopravdane odgode. Nadležno tijelo dužno je obavijestiti neuspješnog podnositelja zahtjeva o razlozima za odbijanje njegova zahtjeva.

6.Bilo kakve naknade koje podnositelji zahtjeva plaćaju za svoj zahtjev moraju biti razmjerne troškovima nastalima za nadležna tijela jurisdikcije države domaćina.

Članak 7.

Obavljanje arhitektonskih djelatnosti u jurisdikciji države domaćina

1.Arhitekt koji dobije priznanje svojih stručnih kvalifikacija na temelju ovog Sporazuma i obavlja arhitektonske djelatnosti u jurisdikciji države domaćina mora poštovati njezine zakone i propise te pravila ponašanja i etička pravila koji se primjenjuju na arhitekte, kao što su pravila o obveznom osiguranju od profesionalne odgovornosti, jezičnim vještinama, trajnom stručnom usavršavanju, naknadama za registraciju te upotrebi poslovnog naziva ili naziva tvrtke.

2.Arhitekt iz stavka 1. ima pravo obavljati arhitektonske djelatnosti pod stručnim nazivom u toj jurisdikciji države domaćina ako je taj naziv pravno zaštićen.

3.Ako je stručne kvalifikacije arhitekta iz države članice Europske unije iz članka 4. stavka 1. priznala jedna kanadska jurisdikcija, druga kanadska jurisdikcija ne može uvesti obvezu završetka dodatnih tečajeva koji se ne bi zahtijevali od arhitekta iz Kanade kao uvjet za registraciju u drugoj jurisdikciji države domaćina.

Članak 8.

Provedba

1.Svaka stranka javno objavljuje ili osigurava da njezina nadležna tijela javno objavljuju, po mogućnosti elektroničkim putem, informacije o:

(a)imenima i adresama nadležnih tijela koja obrađuju zahtjeve za priznavanje kvalifikacija;

(b)relevantnim zahtjevima i postupcima koji se odnose na zahtjeve i izdavanje odluka o uzajamnom priznavanju kvalifikacija;

(c)postupcima koji se odnose na obveznu registraciju ili članstvo u strukovnom tijelu; i

(d)zakonima i propisima koji se primjenjuju na obavljanje stručnih djelatnosti obuhvaćenih ovim Sporazumom, što osobito uključuje zahtjeve u pogledu specifičnog stručnog znanja koje se ispituje u okviru predregistracijskog internetskog tečaja iz članka 5.

2.Svaka stranka nastoji obavijestiti drugu stranku o novim propisima ili izmjenama postojećih propisa donesenima u okviru izvršavanja njezina prava na reguliranje koji bi mogli utjecati na priznavanje kvalifikacija arhitekata u skladu s člankom 11.5. točkom (d) CETA-e.

3.Nadležna tijela svake jurisdikcije stranke dužna su blisko surađivati i pružati uzajamnu pomoć kako bi se olakšala primjena ovog Sporazuma.

4.Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava nadležna tijela ili njihova udruženja da se redovito sastaju radi razmatranja pitanja povezanih s reguliranjem arhitektonske struke.

5.Stranke o svim pitanjima koja se jave u okviru provedbe ili funkcioniranja ovog Sporazuma obavješćuju Zajednički odbor za uzajamno priznavanje osnovan na temelju članka 26.2. stavka 1. točke (b) CETA-e ako se ta pitanja ne mogu riješiti u skladu s ovim člankom. Odbor se sastaje što prije, a najkasnije 45 dana od zaprimanja zahtjeva, te nastoji postići uzajamno zadovoljavajuće rješenje tog pitanja u roku od četiri mjeseca od datuma održavanja sastanka Odbora.

6.Ako Zajednički odbor CETA-e ispituje učinke novog pristupanja EU-u u skladu s člankom 30.10. CETA-e, sastaje se Zajednički odbor za uzajamno priznavanje i izvješćuje Odbor za usluge i ulaganja radi potpore ispitivanju koje provodi Zajednički odbor CETA-e.

Dodatak I.

Formalne kvalifikacije izdane u Kanadi koje omogućuju pristup arhitektonskoj struci iz članka 4. stavka 2.

U Kanadi se obrazovanje koje se zahtijeva kao jedan od uvjeta za dobivanje pristupa kvalifikacijama arhitekata potvrđuje diplomom jednog od sljedećih sveučilišta:

–Sveučilište Britanske Kolumbije (University of British Columbia),

–Sveučilište u Calgaryju (University of Calgary),

–Sveučilište Carleton (Carleton University),

–Tehničko sveučilište Nove Škotske (Technical University of Nova Scotia – TUNS), koje je sad Sveučilište Dalhousie (Dalhousie University),

–Sveučilište Laval (Université Laval),

–Sveučilište Manitobe (University of Manitoba),

–Sveučilište McGill (McGill University),

–Sveučilište u Montrealu (Université de Montréal),

–Sveučilište u Torontu (University of Toronto), i

–Sveučilište u Waterloou (University of Waterloo).

Relevantne akademske kvalifikacije jesu:

–prvostupnik arhitekture (Bachelor of Architecture – B. Arch) do 2004., i

–magistar arhitekture (Master of Architecture – M. Arch).

Kanadski odbor za certificiranje u području arhitekture („CACB”) ili nadležno tijelo mogu ocjenjivati i pojedinačne stručne kvalifikacije ili diplome iz arhitekture stečene na neakreditiranim institucijama te dodijeliti certifikat ako zadovoljavaju kanadski obrazovni standard koji je odobrio ROAC. CACB na svojim internetskim stranicama vodi popis trenutačno važećih akreditacija te prikuplja informacije o načinima certificiranja.

Za osobe s diplomom neke od kanadskih arhitektonskih škola prije uvođenja CACB-ova sustava akreditacije diplomskih programa (engl. Degree Program Accreditation System) 1991. CACB je izdavao certifikate za obrazovne kvalifikacije svake pojedine osobe s diplomom arhitekture, a koje je trebalo steći na jednom od prethodno navedenih sveučilišta.

Dodatak II.

Pojedinosti o predregistracijskom internetskom tečaju u trajanju od deset sati iz članka 5.

1. Osnovna načela i ciljevi tečaja

Svrha je predregistracijskog internetskog tečaja iz članka 5. osigurati da arhitekt iz države članice Europske unije koji želi pokrenuti i obavljati arhitektonske djelatnosti u određenoj kanadskoj jurisdikciji stekne specifično stručno znanje potrebno za obavljanje djelatnosti u nekoj od kanadskih pokrajina ili teritorija.

Nakon završetka tečaja podnositelj zahtjeva bit će upoznat s uslugama čije se pružanje zahtijeva od arhitekta, ugovornim zahtjevima koje treba ispuniti prije početka pružanja arhitektonskih usluga, stručnim obvezama u samoreguliranoj struci i zahtjevom za zaštitu javnog dobra, administrativnim i pravnim obvezama koje arhitekt mora znati da bi pružao arhitektonske usluge u Kanadi te će znati gdje može pronaći ključne referentne informacije, što uključuje propise o gradnji, podzakonske propise, industrijske standarde i druge regulatorne dokumente.

2. Specifično stručno znanje obuhvaćeno tečajem

Specifično stručno znanje sastoji se od sljedećih elemenata:

–pretraživanja i dokumentiranja relevantnih propisa o gradnji,

–razumijevanja postupaka za ishođenje oslobođenja ili izuzeća od određenih zahtjeva u skladu s tim propisima o gradnji,

–evaluacije proizvoda i materijala,

–usklađivanja projekata s primjenjivim propisima,

–izrade ugovora o gradnji i pregovaranja o njima, što uključuje uvjete iz ugovora o gradnji kojima se pojašnjavaju uloge arhitekta, izvođača radova, vlasnika, društva za osiguranje jamstava i osiguravatelja u okviru upravljanja fazom izgradnje,

–podnošenja zahtjeva za građevinske dozvole,

–nadziranja tijeka izgradnje i pregleda izvedbe, i

–etičkih kodeksa.

3. Rezultati i postupci za preispitivanje

Nakon što završi predregistracijski internetski tečaj podnositelj zahtjeva odmah će dobiti obavijest o tome je li dobio prolaznu ocjenu. Ti se rezultati istodobno dostavljaju ROAC-u, koji ih evidentira.

DODATAK III.

Dokumenti koji se mogu zahtijevati u skladu s člankom 6. stavkom 1.

Nadležno tijelo jurisdikcije države domaćina može od podnositelja zahtjeva tražiti da elektroničkim putem dostavi bilo koji od sljedećih dokumenata, prema potrebi:

1.dokaz o državljanstvu države stranke ili trajnom boravištu u njoj;

2.dokaz o formalnoj osposobljenosti;

3.potvrdu o stručnom iskustvu;

4.dopis nadležnog tijela jurisdikcije u kojoj je arhitekt kvalificiran, koji se elektroničkim putem izravno šalje nadležnom tijelu jurisdikcije države domaćina i u kojem se potvrđuje sljedeće:

(a)datum registracije ili izdavanja dozvole ili njezina ekvivalenta ako u jurisdikciji u kojoj je arhitekt kvalificiran ne postoji sustav za registraciju ili izdavanje dozvola;

(b)usklađenost sa zahtjevima za stručne kvalifikacije utvrđenima u članku 4. stavku 1. točki (a) ili članku 4. stavku 2. točki (a) ovog Sporazuma, prema potrebi;

(c)dokaz o dobrom karakteru ili dobrom ugledu; i

(d)ako to nije obuhvaćeno podtočkom (c), dokaz da se protiv dotičnog arhitekta/arhitektice trenutačno ne vodi disciplinski postupak i da im obavljanje arhitektonskih djelatnosti nije privremeno ili trajno zabranjeno zbog teške povrede pravila struke ili zbog osuđivanosti za kazneno djelo.

Ako jurisdikcija države domaćina zahtijeva dokaz o elementima iz podtočaka (c) ili (d), kao dostatni dokaz prihvaća potvrdu koju je izdalo nadležno tijelo jurisdikcije u kojoj je arhitekt kvalificiran. Ako to nadležno tijelo ne izdaje takve potvrde, jurisdikcija države domaćina prihvaća izjavu danu pod prisegom ili svečanu izjavu dotičnog arhitekta/arhitektice pred nadležnim pravosudnim ili upravnim tijelom ili javnim bilježnikom ili kvalificiranim strukovnim tijelom. U tom slučaju podnositelj zahtjeva dostavlja i potvrdu koju je izdalo to tijelo ili javni bilježnik, a kojom se potvrđuje vjerodostojnost njegove izjave dane pod prisegom ili svečane izjave;

5.dokaz o tome da je podnositelj zahtjeva osiguran od financijskih rizika koji proizlaze iz profesionalne odgovornosti u skladu s propisima jurisdikcije države domaćina;

6.izvadak iz kaznene evidencije jurisdikcije iz točke 4.;

7.dokaz o uplati propisanih naknada za podnošenje zahtjeva.

Dokumenti iz točaka 4., 5. i 6. ovog Dodatka ne smiju na datum dostave biti stariji od tri mjeseca.

(1)    SL L 255, 30.9.2005., str. 22.