EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 10.8.2022.

COM(2022) 393 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o postupanju s vlasničkim kapitalom središnje druge ugovorne strane u okviru instrumenta za otpis i konverziju na temelju Uredbe (EU) 2021/23

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o postupanju s vlasničkim kapitalom središnje druge ugovorne strane u okviru instrumenta za otpis i konverziju na temelju Uredbe (EU) 2021/23

1.    Uvod

Člankom 96. četvrtim podstavkom Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana 1 Komisiju se zadužilo da do 31. prosinca 2021. podnese izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni članka 27. stavka 7. te uredbe. Od Komisije se traži da procijeni postoji li potreba za daljnjim izmjenama u pogledu primjene instrumenta za otpis i konverziju u slučaju sanacije središnjih drugih ugovornih strana u kombinaciji s drugim sanacijskim instrumentima zbog kojih članovi sustava poravnanja snose financijske gubitke. Za vrijeme nedavnih previranja na tržištu pokazalo se da je Uredba (EU) br. 648/2012 o OTC izvedenicama 2 , središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju 3 (Uredba EMIR) doprinijela većoj otpornosti središnjih drugih ugovornih strana i općenito financijskih tržišta u vezi s mnogim rizicima koji se obrađuju i koncentriraju u središnjim drugim ugovornim stranama. Međutim, s obzirom na teške posljedice koje bi financijske poteškoće ili propast određene središnje druge ugovorne strane imali na financijsku stabilnost, Uredbom (EU) 2021/23 povećat će se pripravnost središnjih drugih ugovornih strana i javnih tijela na takve ekstremne scenarije.

U ovom se izvješću uzimaju u obzir dovršeni i tekući rad Odbora za financijsku stabilnost (FSB) te doprinos članova skupine za upravljanje krizama središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a. U procjeni se uzimaju u obzir i stajališta dionika iz predmetnog sektora.

2.    Koji sanacijski instrumenti postoje?

Instrument za otpis i konverziju jedan je od četiriju sanacijskih instrumenata koji se Uredbom (EU) 2021/23 stavljaju na raspolaganje sanacijskim tijelima kako bi se ispunili ciljevi sanacije. Ti ciljevi uključuju:

-osiguranje kontinuiteta ključnih funkcija središnje druge ugovorne strane i njezinih veza s drugim infrastrukturama financijskog tržišta,

-izbjegavanje znatnog nepovoljnog učinka na financijski sustav EU-a,

-zaštitu javnih sredstava tako da se što više smanje oslanjanje na izvanrednu javnu financijsku potporu i mogući rizik od gubitaka za porezne obveznike.

Ostala tri sanacijska instrumenta su instrumenti za raspodjelu pozicija i gubitaka, instrument prodaje poslovanja i instrument prijelazne središnje druge ugovorne strane.

Instrumenti za raspodjelu pozicija i gubitaka mogu se koristiti radi otkazivanja ugovora, smanjenja vrijednosti svih dobitaka koje središnja druga ugovorna strana treba platiti članovima sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze te izdavanja poziva na uplatu za sanaciju. Pozivima na uplatu se od članova sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze zahtijeva da daju doprinos u novcu središnjoj drugoj ugovornoj strani.

Instrument prodaje poslovanja može se koristiti kako bi se vlasnički instrumenti koje je izdala središnja druga ugovorna strana ili bilo koja imovina, pravo ili obveza središnje druge ugovorne strane prenijeli na kupca bez suglasnosti dioničarâ ili bilo koje treće strane.

Instrument prijelazne središnje druge ugovorne strane može se koristiti kako bi se vlasnički instrumenti koje je izdala središnja druga ugovorna strana ili bilo koja imovina, pravo ili obveza središnje druge ugovorne strane prenijeli na prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu bez suglasnosti dioničarâ ili bilo koje treće strane. Prijelazna središnja druga ugovorna strana je pravna osoba koja je pod kontrolom sanacijskog tijela i u potpunom ili djelomičnom vlasništvu javnog tijela.

Instrument za otpis i konverziju može se koristiti za otpis i konverziju vlasničkih i dužničkih instrumenata i drugih neosiguranih obveza. Određene obveze isključene su iz područja primjene tog instrumenta, uključujući obveze prema zaposlenicima, komercijalnim ili trgovačkim vjerovnicima, ostalim središnjim drugim ugovornim stranama i središnjim bankama te inicijalne iznose nadoknade.

Otpis dovodi do apsorpcije gubitaka koji su nastali za središnju drugu ugovornu stranu, nakon čega se konverzijom dokapitalizacija te središnje druge ugovorne strane. Time se osigurava da ponovno budu ispunjeni kapitalni zahtjevi u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.

3.    Što je propisano člankom 27. stavkom 7. Uredbe (EU) 2021/23?

U skladu s člankom 27. stavkom 7. Uredbe (EU) 2021/23 sanacijsko tijelo mora otpisati i konvertirati sve vlasničke i dužničke instrumente i druge neosigurane obveze prije ili istodobno s primjenom nekog drugog sanacijskog instrumenta. To se ne zahtijeva ako se primjenjuje drugačiji redoslijed kojim bi se smanjila odstupanja od načela prema kojem „nijedan vjerovnik ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj” (NCWO) i učinkovitije postigli ciljevi sanacije.

Načelo NCWO je zaštitna mjera predviđena člankom 60. Uredbe (EU) 2021/23. Njime se osigurava da dioničari, članovi sustava poravnanja i drugi vjerovnici ne snose veće gubitke u sanaciji nego što bi to bio slučaj da je ta središnja druga ugovorna strana bila likvidirana u redovnom postupku u slučaju nesolventnosti, slijedom potpune primjene primjenjivih ugovornih obveza i drugih aranžmana u okviru njezinih pravila poslovanja („protučinjenični scenarij zaštitne mjere NCWO-a”). To se postiže zahvaljujući neovisnom vrednovanju u okviru kojeg se stvarno postupanje primijenjeno pri sanaciji uspoređuje s hipotetskim postupanjem koje bi se primijenilo u postupku u slučaju nesolventnosti. Ako se tim vrednovanjem pokaže da su vjerovnici morali snositi veće gubitke, imaju pravo na isplatu razlike. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala trenutačno izrađuje regulatorne tehničke standarde kojima bi se dodatno razradila metodologija za provođenje tog vrednovanja.

U uvodnoj izjavi 96. Uredbe (EU) 2021/23 objašnjava se da bi držatelji vlasničkog kapitala središnje druge ugovorne strane trebali prvi apsorbirati gubitke u sanaciji na način kojim se smanjuje rizik pravnih osporavanja u okviru načela NCWO. Upućujući na rad koji je u tijeku u okviru međunarodnih tijela za utvrđivanje standarda (vidjeti odjeljak 4.), Europski parlament i Vijeće zatražili su od Komisije da nakon dovršetka tog rada preispita način primjene pravila o otpisu vlasničkog kapitala.

Stoga ovo izvješće obuhvaća postupanje s vlasničkim kapitalom središnje druge ugovorne strane u sanaciji i njegovo međudjelovanje u odnosu na protučinjenični scenarij zaštitne mjere NCWO-a. U članku 27. stavku 7. Uredbe (EU) 2021/23 pretpostavlja se da bi u sanaciji vlasnički kapital središnje druge ugovorne strane trebao prvi apsorbirati gubitke i da bi se trebao u cijelosti iskoristiti za apsorpciju gubitaka. Međutim, redoslijed pokrića nepodmirenih obveza za utvrđene gubitke nije nužno u skladu s uobičajenom hijerarhijom vjerovnika u postupku u slučaju nesolventnosti. Razlog je tomu činjenica da je vlasnički kapital izložen gubicima samo do iznosa „prvog uloga” (engl. first skin in the game) 4 (članak 45. stavak 4. Uredbe EMIR i članak 35. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 153/2013 5 ) te, u budućnosti, do iznosa „drugog uloga” (engl. second skin in the game) (članak 9. stavak 14. Uredbe (EU) 2021/23). Svi preostali gubici trebaju se raspodijeliti članovima sustava poravnanja. To je slučaj nakon događaja neispunjavanja obveza te, u određenim središnjim drugim ugovornim stranama i u ograničenoj mjeri, nakon događaja koji nije događaj neispunjavanja obveza. Osim toga, za potrebe vrednovanja protučinjenični scenarij zaštitne mjere NCWO-a iz Uredbe (EU) 2021/23 uključuje potpunu primjenu ugovornih obveza i drugih aranžmana u okviru pravila poslovanja središnje druge ugovorne strane. Stoga, ovisno o tome apsorbira li vlasnički kapital gubitke u okviru pravila poslovanja središnje druge ugovorne strane i načinu na kojih ih apsorbira te ovisno o nacionalnom pravu o nesolventnosti, taj mehanizam može dovesti do situacije u kojoj dioničari mogu tvrditi da to ne bi imalo utjecaja na njih izvan postupka sanacije. To naročito može biti slučaj ako je sanacija središnje druge ugovorne strane pokrenuta prije potpune primjene plana oporavka radi ostvarenja ciljeva sanacije.

4.    Rad koji je u tijeku na međunarodnoj razini

Praktično iskustvo planiranja sanacija u EU-u i dalje je ograničeno jer će se pravila o planiranju sanacija iz Uredbe (EU) 2021/23 početi primjenjivati tek od kolovoza 2022. Međutim, Odbor za financijsku stabilnost (FSB) objavio je smjernice o tom pitanju (vidjeti odjeljak 4. pododjeljak (a) u nastavku). Svoja su stajališta iznijela i tijela privatnih dionika i tijela za suradnju 6 , među kojima su Europsko udruženje klirinških kuća središnjih drugih ugovornih strana (European Association of CCP Clearing Houses – EACH), udruženje CCP12 (svjetsko udruženje središnjih drugih ugovornih strana) i Međunarodno udruženje za ugovore o razmjeni i izvedenicama (International Swaps and Derivatives Association – ISDA).

Osim toga, članovi skupina za upravljanje krizama stekli su ograničeno praktično iskustvo. To su skupine osnovane, u skladu sa značajkom br. 8 iz FSB-ova dokumenta „Ključna obilježja djelotvornih postupaka sanacije financijskih institucija” 7 , za središnje druge ugovorne strane koje su sistemski važne u više jurisdikcija. Skupine za upravljanje krizama zadužene su za koordiniranje planiranja sanacija i procjena mogućnosti sanacija između sanacijskih tijela matične države i države domaćina.

(a)    Rad FSB-a

FSB je u listopadu 2014. izdao svoj ažurirani dokument „Ključna svojstva djelotvornih sanacijskih režima za financijske institucije”, koji je proširio prilogom koji se posebno bavi infrastrukturama financijskog tržišta. U tom izvješću FSB navodi da bi se sanacijske ovlasti trebale izvršavati tako da se poštuje hijerarhija potraživanja i da bi u sanaciji vlasnički kapital trebao prvi apsorbirati gubitke 8 .

FSB je 2017. objavio svoje „Smjernice o sanaciji i planiranju sanacije središnjih drugih ugovornih strana” 9 . U tom izvješću FSB objašnjava da bi u sanaciji vlasnički kapital u središnjoj drugoj ugovornoj strani trebao apsorbirati gubitke ako još nije otpisan (u skladu s pravilima i ugovornim aranžmanima središnje druge ugovorne strane). Kad je riječ o gubicima povezanima s neispunjavanjem obveza, vlasnički kapital trebao bi se u cijelosti iskoristiti za apsorpciju gubitaka te bi trebalo biti jasno i transparentno u kojem će se trenutku otpisati. Kad je riječ o gubicima koji nisu povezani s neispunjavanjem obveza, vlasnički kapital trebao bi ih apsorbirati najkasnije u trenutku kad se iscrpe svi primjenjivi aranžmani za raspodjelu gubitaka koji su raspoloživi u okviru pravila i aranžmana središnje druge ugovorne strane za gubitke koji nisu povezani s neispunjavanjem obveza. Nadalje, vlasnički kapital trebalo bi otpisati prije raspodjele gubitaka vjerovnicima, u skladu s hijerarhijom vjerovnika na temelju mjerodavnog zakonodavstva 10 .

FSB je u studenome 2020. izdao svoje „Smjernice o financijskim sredstvima za potporu sanaciji središnje druge ugovorne strane i postupanju s vlasničkim kapitalom središnje druge ugovorne strane u sanaciji” 11 . U tom se izvješću pojašnjava da bi, ovisno o ugovornim aranžmanima središnje druge ugovorne strane i nacionalnom pravu o nesolventnosti, mjere u sanaciji kojima se vlasnički kapital središnje druge ugovorne strane izlaže većim gubicima povezanima s neispunjavanjem obveza ili većim gubicima koji nisu povezani s neispunjavanjem obveza nego u slučaju likvidacije u okviru režima u slučaju nesolventnosti koji se primjenjuje u toj jurisdikciji mogle, na temelju postupanja koje bi se primijenilo u protučinjeničnom scenariju, omogućiti držateljima vlasničkog kapitala da iznesu potraživanja na temelju NCWO-a. To može dovesti do ishoda koji nije u skladu s drugim načelom iz dokumenta „Ključna svojstva”, prema kojem bi se u sanaciji vlasnički kapital trebao u cijelosti iskoristiti za apsorpciju gubitaka. Time mogu nastati i problemi povezani s moralnim rizikom tako što bi se držateljima vlasničkog kapitala omogućilo da zadrže svoj vlasnički udio u središnjoj drugoj ugovornoj strani nakon sanacije, dok bi sudionici morali snositi gubitke.

Na temelju dokumenta „Ključna svojstva” i prethodno navedenih smjernica FSB izričito navodi da bi sanacijsko tijelo trebalo procijeniti učinak koji bi bilo kakva ograničenja iznosa vlasničkog kapitala središnje druge ugovorne strane koji je izložen gubicima imala na njegovu sposobnost da poduzima odgovarajuće mjere radi ostvarenja očekivanog postupanja s vlasničkim kapitalom središnje druge ugovorne strane. U fazi planiranja sanacije sanacijsko tijelo trebalo bi razumjeti pitanja kao što su:

-postupanje s vlasničkim kapitalom na temelju postojećih aranžmana za oporavak i u redoslijedu pokrića nepodmirenih obveza,

-mjera u kojoj bi vlasnički kapital bio izložen gubicima u likvidaciji u okviru primjenjivog režima u slučaju nesolventnosti, na temelju postupanja koje bi se primijenilo u protučinjeničnom scenariju,

-zaštitne mjere povezane s načelom NCWO-a, uključujući potencijalna potraživanja dioničara 12 .

Na temelju te procjene sanacijsko tijelo može utvrditi razne mogućnosti s pomoću kojih može osigurati da se za vrijeme stvarne sanacije gubici snose iz vlasničkog kapitala, što uključuje:

-izmjenu ugovornih aranžmana za raspodjelu gubitaka,

-potpun ili djelomičan otpis vlasničkog kapitala središnje druge ugovorne strane,

-prenošenje ključnog poslovanja (imovine) i određenih obveza središnje druge ugovorne strane na prijelaznog subjekta te pokretanje postupka likvidacije/stečaja za preostali dio središnje druge ugovorne strane,

-smanjenje vrijednosti postojećih dionica prikupljanjem novog kapitala konverzijom ili izdavanjem novih dionica 13 .

Relevantna tijela trebala bi zatim rješavati probleme koji se odnose na to da sanaciju gubitaka u cijelosti snose iz vlasničkog kapitala središnje druge ugovorne strane. To može uključivati to da tijelo zatraži od središnjih drugih ugovornih strana da izmijene svoje strukture kapitala, pravila ili druge upravljačke dokumente na način da se dioničari podrede drugim vjerovnicima ili da se utvrdi točka u kojoj vlasnički kapital apsorbira gubitke na pravno izvršiv način, pod uvjetom da tijela matične države imaju odgovarajuće ovlasti.

Tijelo može isto tako utvrditi ili predložiti izmjene primjenjivih nacionalnih zakona, drugih propisa ili ovlasti relevantnih nadzornih ili sanacijskih tijela kojima bi se pomoglo u ispunjavanju ciljeva sanacije ili ograničila mogućnost potraživanja na temelju NCWO-a. Međutim, ako se u pravni okvir određene jurisdikcije ne uključe takve izmjene, relevantna tijela možda će trebati:

-prihvatiti bilo koja ograničenja u vezi s tim da se gubici u cijelosti snose iz vlasničkog kapitala središnje druge ugovorne strane,

-priložiti izjavu u postupku procjene provedivosti sanacije o svojim razlozima za prihvaćanje tih ograničenja (što može uključivati nepostojanje pravnog ovlaštenja),

-utvrditi alternativna rješenja za postizanje što sličnijeg gospodarskog ishoda kako bi se osiguralo da se u stvarnoj sanaciji gubici snose iz vlasničkog kapitala (ovisno o primjenjivom nacionalnom okviru).

Nakon tih razmatranja FSB preporučuje da sanacijsko tijelo analizira i kako bi to očekivano postupanje s vlasničkim kapitalom središnje druge ugovorne strane moglo utjecati (među ostalim) na:

-poticaje upravljanja središnjom drugom ugovornom stranom,

-dionike radi potpore oporavku i izbjegavanja sanacije,

-klijente,

-ključne usluge, poslovne modele i pravne strukture središnje druge ugovorne strane 14 .

U okviru savjetovanja o FSB-ovim „Smjernicama o financijskim sredstvima”, udruženje CCP12 istaknulo je da bi prilagođavanje postupanja s vlasničkim kapitalom središnje druge ugovorne strane u skladu s preporukama iz tih smjernica moglo narušiti strukturu poticaja koja trenutačno postoji i kojom se promiču uspješni postupci upravljanja u slučaju neispunjavanja obveza i postupci oporavka 15 . U okviru istog savjetovanja udruženje EACH složilo se s ciljem politike prema kojem zaštitna mjera povezana s načelom NCWO-a ne bi smjela dovesti do toga da se sanacijskim tijelima „vežu ruke” 16 . Udruženje ISDA objavilo je u rujnu 2017. dokument „Zaštita poravnanja: potreba za sveobuhvatnim okvirom za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana” 17 . U tom izvješću ISDA navodi da je rad na korištenju vlasničkog kapitala u sanaciji središnje druge ugovorne strane još uvijek u tijeku i spominje nekoliko ključnih pitanja koja bi trebalo razmotriti. To uključuje pitanje toga što raspodjela gubitaka na vlasnički kapital stvarno znači u okviru primjenjive strategije sanacije te tko bi bio vlasnik središnje druge ugovorne strane neposredno nakon otpisa vlasničkog kapitala 18 .

FSB je u studenome 2021. objavio i svoje Izvješće o sanaciji za 2021. 19 U njemu se navodi da je među trinaest osnovanih skupina za upravljanje krizama u osam njih započelo (no nije dovršeno) razmatranje postupanja s vlasničkim kapitalom u okviru oporavka i likvidacije u utvrđenim hipotetskim scenarijima s gubicima povezanima s neispunjavanjem obveza, a u sedam njih započelo je to razmatranje u utvrđenim hipotetskim scenarijima s gubicima koji nisu povezani s neispunjavanjem obveza. U tom se izvješću objašnjava i da će FSB nastaviti prikupljati dokaze i analizirati primjenu, sastav i iznos financijskih sredstava središnje druge ugovorne strane u okviru oporavka i sanacije u scenarijima s gubicima povezanima s neispunjavanjem obveza i scenarijima s gubicima koji nisu povezani s neispunjavanjem obveza. FSB će do kraja 2022. podnijeti izvješće o stanju 20 .

(b)    Iskustvo članova skupina za upravljanje krizama

Komisija je od članova skupina za upravljanje krizama iz EU-a zatražila povratne informacije o njihovim početnim iskustvima s tim pitanjima.

Povratne informacije od tijelâ općenito su upućivale na to da je potrebna daljnja analiza i da će se pomno pratiti razvoj događaja kad Uredba (EU) 2021/23 postane potpuno primjenjiva. Stoga su povratne informacije zasad ograničene i po opsegu i po pojedinostima te je moguće da one ne obuhvaćaju sva relevantna pitanja koja bi se mogla pojaviti u planiranju sanacija u budućnosti. Iznesene su sljedeće primjedbe:

Prema navodima članova iz EU-a, u trenutačno primjenjivom okviru za slučaj nesolventnosti nisu predviđeni posebni aranžmani za središnje druge ugovorne strane. Osim toga, moguće je da redoslijed pokrića nepodmirenih obveza za gubitke povezane s neispunjavanjem obveza nije usklađen s hijerarhijom vjerovnika u sanaciji. Kako bi se otklonilo to pitanje, u članku 62. Uredbe (EU) 2021/23 utvrđuje se da bi se za potrebe izračuna vrijednosti u okviru protučinjeničnog scenarija zaštitne mjere NCWO-a trebalo u obzir uzeti potpunu primjenu primjenjivih ugovornih obveza ili drugih aranžmana u okviru pravila poslovanja središnje druge ugovorne strane.

Prema preliminarnoj procjeni ostalih članova čini se da se vlasnički kapital može u cijelosti iskoristiti za apsorpciju gubitaka bez kršenja zaštitnih mjera povezanih s načelom NCWO-a ili da je rizik od potraživanja na temelju tog načela ograničen zbog toga što se procjenjuje da je vrijednost neprekinutog pružanja usluga primjenom sanacijskih instrumenata veća od potencijalnih gubitaka. Iznesena je i primjedba da se čini da su strategije sanacije koje ovise o snažnom sudjelovanju članova sustava poravnanja naročito prikladne za izbjegavanje kršenja protučinjeničnog scenarija zaštitne mjere NCWO-a.

Istaknuto je da će se, kao i na Uredbi (EU) 2021/23 koja će uskoro postati primjenjiva, u skupinama za upravljanje krizama 2022. nastaviti rad na toj temi u skladu s preporukama koje su iznesene u FSB-ovu Izvješću o sanaciji za 2021. 21

5.    Procjena Komisije

Kako bi donijela odluku o mogućim izmjenama instrumenta za otpis i konverziju i članka 27. stavka 7. Uredbe (EU) 2021/23, Komisija mora u obzir uzeti sljedeće:

-postupanje s vlasničkim kapitalom u postojećim pravilima i ugovornim aranžmanima središnje druge ugovorne strane,

-predviđenu strategiju sanacije koju su sanacijska tijela utvrdila u pripremnoj fazi planiranja sanacije,

-praktičnu provedbu okvira za oporavak i sanaciju središnje druge ugovorne strane koju provode europski sanacijski kolegiji za središnje druge ugovorne strane,

-predstojeće regulatorne tehničke standarde Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala o vrednovanju radi primjene načela NCWO-a,

-tekući rad FSB-a i članova skupina za upravljanje krizama na tom pitanju.

Sanacijska tijela nisu još započela ispitivati trenutačno postupanje s vlasničkim kapitalom u pravilima i ugovornim aranžmanima središnjih drugih ugovornih strana u okviru planiranja sanacije jer relevantna pravila iz Uredbe (EU) 2021/23 postaju primjenjiva tek u kolovozu 2022. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala izrađuje regulatorne tehničke standarde o vrednovanju, za čije će donošenje biti potrebna delegirana uredba Komisije. Rad FSB-a i članova skupina za upravljanje krizama i dalje je u tijeku te trenutačno nije u dovoljno zreloj fazi da bi se dobila konačna slika o toj temi.

Uredbom (EU) 2021/23 omogućuje se sanacijskim tijelima u EU-u da razmotre i istraže sve mogućnosti koje je FSB opisao u dokumentu „Smjernice o financijskim sredstvima” za postupanje s vlasničkim kapitalom, što uključuje:

-izmjenu ugovornih aranžmana o gubicima,

-potpun ili djelomičan otpis vlasničkog kapitala,

-prenošenje ključnog poslovanja na prijelaznog subjekta,

-smanjenje vrijednosti postojećih dionica.

Time se omogućuje odgovornim sanacijskim tijelima da u koordinaciji sa sanacijskim kolegijem vode računa o konkretnim potrebama pojedinačne središnje druge ugovorne strane za vrijeme planiranja sanacije te o pojedinačnom kriznom slučaju pri provedbi sanacije. Slijedom toga, u Uredbi (EU) 2021/23 ne postoje nikakve prepreke koje bi onemogućile primjereno postupanje s vlasničkim kapitalom središnje druge ugovorne strane u sanaciji.

Međutim, potreban je daljnji rad kako bi se osiguralo da se može primijeniti načelo prema kojemu vlasnički kapital središnje druge ugovorne strane prvi apsorbira gubitke i prema kojemu se taj kapital u sanaciji treba u cijelosti iskoristiti za apsorpciju gubitaka. Zbog ograničenog praktičnog iskustva kojim raspolaže i činjenice da je rad u području politike još u tijeku, Komisija ne može zaključiti je li u ovom trenutku potrebna izmjena članka 27. stavka 7. Uredbe (EU) 2021/23.

6.    Zaključak

U Uredbi (EU) 2021/23 Europski parlament i Vijeće zadužili su Komisiju za podnošenje izvješća o primjeni instrumenta za otpis i konverziju. Komisija je prije svega morala utvrditi postoji li potreba za daljnjim izmjenama u pogledu primjene instrumenta za otpis i konverziju u slučaju sanacije središnje druge ugovorne strane u kombinaciji s drugim sanacijskim instrumentima zbog kojih članovi sustava poravnanja snose financijske gubitke. Uredbom (EU) 2021/23 ne ograničavaju se odabiri politike jer se sanacijskim tijelima u EU-u daju se instrumenti za razmatranje pitanja iznesenih u FSB-ovim „Smjernicama o financijskim sredstvima”. Međutim, s obzirom na to da su tehničke pripreme još u tijeku i da je praktično iskustvo ograničeno, u ovom se trenutku ne može dati nikakva preporuka za izmjenu članka 27. stavka 7. Uredbe (EU) 2021/23.

Ipak, ta je pitanja potrebno pojasniti kako bi EU-ov sustav za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana bio pravno pouzdan. Daljnjim radom na tome omogućit će se sveobuhvatnija procjena. Te zaključke trebalo bi dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću što prije, a najkasnije do 12. veljače 2026., kad bi Komisija trebala podnijeti opće izvješće o procjeni Uredbe (EU) 2021/23.

(1)

SL L 22, 22.1.2021., str. 1.

(2)

OTC izvedenice kako su definirane u članku 2. točki 7. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(3)

SL L 201, 27.7.2012., str. 1.

(4)

Namjenska vlastita sredstva koja središnja druga ugovorna strana mora iskoristiti za apsorpciju gubitaka prije korištenja doprinosa iz jamstvenog fonda članova sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze.

(5)

Delegirana uredba Komisije (EU) br. 153/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima o zahtjevima za središnje druge ugovorne strane, SL L 52, 23.2.2013., str. 41.

(6)

  https://www.fsb.org/2020/08/public-responses-to-consultation-on-guidance-on-financial-resources-to-support-ccp-resolution-and-on-the-treatment-of-ccp-equity-in-resolution/

(7)

 Key Attributes of Effective Resolution Regimes for Financial Institutions, FSB, 2014.  Key Attributes of Effective Resolution Regimes for Financial Institutions (fsb.org) .

(8)

„Ključna svojstva djelotvornih sanacijskih režima za financijske institucije”, FSB, 2014., str. 11.

(9)

 Guidance on Central Counterparty Resolution and Resolution Planning, FSB, 2017., Guidance on Central Counterparty Resolution and Resolution Planning (fsb.org) .

(10)

„Smjernice o sanaciji i planiranju sanacije središnjih drugih ugovornih strana”, FSB, 2017., str. 9.

(11)

 Guidance on Financial Resources to Support CCP Resolution and on the Treatment of CCP Equity in Resolution, FSB, 16. studenoga 2020., Guidance on Financial Resources to Support CCP Resolution and on the Treatment of CCP Equity in Resolution: Final Report (Završno izvješće) (fsb.org) .

(12)

„Smjernice o financijskim sredstvima za potporu sanaciji središnje druge ugovorne strane i postupanju s vlasničkim kapitalom središnje druge ugovorne strane u sanaciji”, FSB, 2020., str. 18.–19.

(13)

„Smjernice o financijskim sredstvima za potporu sanaciji središnje druge ugovorne strane i postupanju s vlasničkim kapitalom središnje druge ugovorne strane u sanaciji”, FSB, 2020., str. 19.–20.

(14)

„Smjernice o financijskim sredstvima za potporu sanaciji središnje druge ugovorne strane i postupanju s vlasničkim kapitalom središnje druge ugovorne strane u sanaciji”, FSB, 2020., str. 21.–22.

(15)

  CCP12 response to FSB consultative document entitled „Guidance on financial resources to support CCP resolution and on the treatment of CCP equity in resolution” (Odgovor udruženja CCP12 na savjetodavni dokument FSB-a pod naslovom „Smjernice o financijskim sredstvima za potporu sanaciji središnje druge ugovorne strane i postupanju s vlasničkim kapitalom središnje druge ugovorne strane u sanaciji”) , CCP12, 2020., str. 1.–2.

(16)

  Response to FSB Consultation on Guidance on financial resources to support CCP resolution and on the treatment of CCP equity in resolution (Odgovor na savjetovanje FSB-a o dokumentu „Smjernice o financijskim sredstvima za potporu sanaciji središnje druge ugovorne strane i postupanju s vlasničkim kapitalom središnje druge ugovorne strane u sanaciji”) , EACH, 2020., str. 11.

(17)

 Safeguarding Clearing: The Need for a Comprehensive CCP Recovery and Resolution Framework (Zaštita poravnanja: potreba za sveobuhvatnim okvirom za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana), ISDA, 2017., safeguarding-clearing-final.pdf (isda.org) .

(18)

„Zaštita poravnanja: potreba za sveobuhvatnim okvirom za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana”, ISDA, 2017., str. 11.

(19)

 2021 Resolution Report (Izvješće o sanaciji za 2021.), FSB, 2021., https://www.fsb.org/wp-content/uploads/P071221.pdf

(20)

Izvješće o sanaciji za 2021., FSB, 2021., str. 23.

(21)

Izvješće o sanaciji za 2021., FSB, 2021., str. 23.