EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 8.3.2022.

COM(2022) 108 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju

UVOD

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, potreba za brzim prelaskom na čistu energiju nikad nije bila veća i jasnija. EU uvozi 90 % svoje potrošnje plina, a više od 40 % ukupne potrošnje plina u EU-u uvozi se iz Rusije. Isto tako, kad je riječ o uvozu nafte i ugljena, iz Rusije se uvozi 27 % nafte odnosno 46 % ugljena.

Udio u uvozu prirodnog plina u EU, 2021.

Izvor: Europska komisija

EU mora biti spreman za svaki scenarij. Može postati neovisan o ruskom plinu znatno prije kraja desetljeća. Što prije i odlučnije diversificiramo našu opskrbu, ubrzamo uvođenje tehnologija zelene energije i smanjimo našu potražnju za energijom, to ćemo ranije moći nadomjestiti ruski plin. Ovom se Komunikacijom utvrđuju nove mjere za povećanje proizvodnje zelene energije, diversifikaciju opskrbe i smanjenje potražnje, s naglaskom na plin, koji znatno utječe na tržište električne energije i čije je globalno tržište manje likvidno. Naglasak bi se mogao staviti i na postupno ukidanje ovisnosti o ruskoj nafti i ugljenu, za koje EU ima više potencijalnih opskrbljivača.

Ubrzavanjem zelene tranzicije smanjit će se emisije i ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima te osigurati zaštita od povećanja cijena. Povećanje cijena fosilnih goriva posebno pogađa energetski siromašne potrošače ili ugrožene potrošače iz kategorije kućanstvo koji velik dio svojeg ukupnog dohotka troše na račune za energiju 1 , produbljujući na taj način razlike i nejednakosti u EU-u. Poduzeća, posebno energetski intenzivne industrije, kao i poljoprivredno-prehrambeni sektor suočavaju se s višim troškovima proizvodnje.

Kako bi se poduzećima i kućanstvima pružila povoljna, sigurna i čista energija potrebno je odlučno djelovanje, počevši odmah s ublažavanjem cijena i skladištenjem plina za sljedeću zimu. 

I.rješavanje krizne situacije

Vrlo visoke cijene energije štete gospodarstvu. Europska središnja banka prije invazije je procijenila da će energetski cjenovni šokovi smanjiti rast BDP-a za oko 0,5 postotnih bodova u 2022. Kontinuirano visoke cijene energije vjerojatno će povećati siromaštvo i utjecati na konkurentnost poduzeća. S višim su troškovima proizvodnje posebno suočene energetski intenzivne industrije 2 . Visoke cijene energije znače i više cijene drugih proizvoda, posebno hrane. Kombinacija viših cijena energije, prijevoza i hrane povećala bi pritisak na kućanstva s niskim dohotkom, uz povećani rizik od siromaštva.

Paket mjera Komisije 3 iz listopada 2021. pridonio je ublažavanju učinka visokih cijena energije. Mjere bi se trebale nastaviti provoditi dok god je to potrebno.

Kako bi riješila trenutačnu izvanrednu situaciju, Komisija će razmotriti sve moguće opcije za hitne mjere kako bi se ograničio učinak širenja cijena plina na cijene električne energije, kao što su privremena ograničenja cijena. U nadolazećim tjednima hitno će se savjetovati sa svim zainteresiranim dionicima i predložiti mogućnosti.

Komisija će isto tako procijeniti mogućnosti za optimizaciju modela tržišta električne energije kako bi se iskoristile prednosti jeftine energije. U obzir će se uzeti završno izvješće Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) i drugi doprinosi na temu funkcioniranja tržišta električne energije te koristi i nedostataka alternativnih mehanizama za određivanje cijena električne energije. Prema potrebi će provoditi daljnje mjere kako bi električna energija ostala povoljna, ne narušavajući pritom opskrbu i daljnja ulaganja u zelenu tranziciju.

1.1.Ublažavanje maloprodajnih cijena i potpora jako izloženim poduzećima

Komisija potvrđuje da su reguliranje cijena i mehanizmi prijenosa mogući kako bi se pomoglo u zaštiti potrošača i našega gospodarstva. Pravnim okvirom tržišta električne energije, a posebno člankom 5. Direktive o električnoj energiji 4 , državama članicama omogućuje se da u trenutačnim iznimnim okolnostima utvrde maloprodajne cijene za kućanstva i mikropoduzeća. 

Komisija u Prilogu 1. ovoj Komunikaciji pruža detaljne smjernice kako bi pomogla državama članicama u osmišljavanju sustava reguliranih cijena. To bi moglo biti popraćeno poticajima za energetsku učinkovitost i uštedu kako bi se smanjili računi za energiju.

Pravilima EU-a o državnim potporama državama članicama nude se mogućnosti za pružanje kratkoročne pomoći poduzećima i poljoprivrednicima pogođenima visokim cijenama energije i za pomoć u smanjenju njihove izloženosti nestabilnosti cijena energije u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Na primjer, države članice mogu na temelju Smjernica za sanaciju i restrukturiranje 5  poduzećima koja imaju potrebe za likvidnošću ponuditi privremenu olakšicu zbog trenutačno visokih cijena energije, bez obzira na njihovu veličinu. Komisija će tim slučajevima dati prednost pridajući posebnu pozornost opskrbljivačima plinom i posrednicima koji se suočavaju s povećanim troškovima opskrbe zbog poremećaja u ugovorima.

Smjernicama o državnim potporama u kontekstu sustava EU-a za trgovanje emisijama 6 državama članicama omogućuje se pružanje posebne potpore sektorima koji su zbog neizravnih troškova emisija izloženi najvećem riziku od istjecanja ugljika. U poljoprivrednom sektoru pravilima o državnim potporama 7 omogućuju se potpore za ulaganje u održivu energiju. U okviru tekućeg preispitivanja tih pravila prijedlogom Komisije 8 koji je trenutačno na javnoj raspravi povećavaju se mogućnosti pružanja potpore poljoprivrednicima.

Komisija je spremna iskoristiti punu fleksibilnost svojeg paketa mjera za državne potpore kako bi državama članicama omogućila da pruže potporu poduzećima i sektorima koji su ozbiljno pogođeni trenutačnim geopolitičkim kretanjima. Kako bi se državama članicama omogućilo da otklone ozbiljne poremećaje u gospodarstvu koji su posljedica ruske vojne agresije na Ukrajinu, Komisija će se uskoro savjetovati s državama članicama o potrebama i opsegu novog, samostalnog privremenog okvira za krize 9 . Takvim bi se okvirom, na primjer, mogla omogućiti potpora za likvidnost svim poduzetnicima koji su izravno ili neizravno pogođeni krizom i potpora poduzetnicima 10 , posebno energetski intenzivnim potrošačima, kako bi im se nadoknadio dio povećanih troškova energije do kojih je došlo uslijed cjenovnih šokova nakon ruske invazije. Komisija se savjetovala i s državama članicama o ciljanim izmjenama Smjernica o državnim potporama u kontekstu sustava EU-a za trgovanje emisijama, posebno kako bi se proširio popis prihvatljivih sektora, istodobno osiguravajući da se na njih primjenjuju pojačani poticaji za poboljšanje energetske učinkovitosti i/ili dekarbonizaciju njihove proizvodnje te ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja među državama članicama.

Kako bi financirale takve hitne mjere, države članice mogu razmotriti primjenu privremenih poreznih mjera na neočekivanu dobit. Međunarodna agencija za energiju smatra da bi se primjenom takvih fiskalnih mjera na visoke najamnine 2022. moglo staviti na raspolaganje do 200 milijardi EUR kako bi se djelomično nadoknadili veći računi za energiju 11 . Takve mjere ne bi trebale biti retroaktivne, nego tehnološki neutralne i omogućiti proizvođačima električne energije da pokriju svoje troškove te zaštititi dugoročne tržišne cjenovne signale i cjenovne signale za ugljik. U Prilogu 2. utvrđeni su uvjeti koje ti instrumenti trebaju ispunjavati. Države članice mogu iskoristiti i prihode iz ETS-a koji su veći od očekivanih. Prihodi od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama iznosili su 30 milijardi EUR za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 28. veljače 2022. 12

Komisija je u svojoj Komunikaciji o fiskalnim smjernicama za 2023. podsjetila da se takozvana „opća klauzula o odstupanju” iz Pakta o stabilnosti i rastu i dalje primjenjuje 2022., čime se državama članicama omogućuje poduzimanje izvanrednih mjera u trenutačnim iznimnim okolnostima.

1.2.Priprema za sljedeću zimu osiguravanjem dostatnog skladištenja plina

Opskrba plinom dovoljna je do kraja ove zime, čak i u slučaju potpunog prekida opskrbe iz Rusije.

Kako bismo bili dobro pripremljeni za sljedeću zimu, skladišta plina u cijelom EU-u trebalo bi odmah početi puniti. Tijekom sezone grijanja skladištenjem se smanjuje potreba za uvozom dodatnih količina. Skladištenje ublažava poremećaje u lancima opskrbe. Između 25 i 30 % plina potrošenog zimi je uskladišteni plin. Pokazalo se da su razine skladištenja plina posebno niske na lokacijama u vlasništvu subjekata iz trećih zemalja (tj. Gazproma). Usporedno s time, operatori prijenosnih sustava trebali bi koordinirati i mjere za ažuriranje i optimizaciju kapaciteta dostupnih u mreži u slučaju smanjenih ili nikakvih protoka i pritiska s istoka.

Komisija će do travnja podnijeti zakonodavni prijedlog kako bi se osigurala odgovarajuća godišnja razina skladištenja 13 . Tim će se prijedlogom zahtijevati da se postojeća infrastruktura za skladištenje na području EU-a napuni do najmanje 90 % njezina kapaciteta do 1. listopada svake godine. Kako bi skladištenje bilo privlačnije sudionicima na tržištu, Komisija će predložiti povećanje razine rabata na 100 % kao poticaj za ponovno punjenje skladišta.

EU-ovom politikom skladištenja plina osigurat će se pravednost i omogućiti pametno korištenje postojeće infrastrukture, čime će se ograničiti potreba za novom infrastrukturom bez obzira na to što nemaju sve države članice podzemna skladišta na svojem državnom području. Zakonodavnim prijedlogom utvrdit će se mehanizam kojim će se osigurati pravedna raspodjela troškova sigurnosti opskrbe. Naime, koristi od zajamčene visoke razine popunjenosti, u smislu vrijednosti osiguranja od rizika za sigurnost opskrbe i učinaka smanjenja cijena zimi, nisu ograničene na zemlju u kojoj se nalazi skladište. Za osiguravanje neprekinutog toka energije u cijelom EU-u ključni su spojni vodovi. Ako je potrebna nova infrastruktura, ona bi trebala biti kompatibilna s vodikom.

S obzirom na trenutačno geopolitičko okruženje, Komisija predviđa da će se u ovom zakonodavnom prijedlogu skladišta plina utvrditi kao kritična infrastruktura i uvesti odredbe za rješavanje rizika u pogledu vlasništva nad plinskom infrastrukturom. Države članice morat će zahtijevati da regulatorno tijelo ili drugo nadležno tijelo koje odredi država članica potvrdi da vlasništvo osobe ili osoba iz treće zemlje ne ugrožava sigurnost opskrbe. Takva će se procjena morati provesti za sve postojeće i buduće operatore skladišta. Kratkoročno i u očekivanju zakonodavnog postupka države članice trebale bi djelovati kao da je zakonodavstvo već doneseno i poduzeti mjere kako bi se osiguralo ponovno punjenje skladišta na vrijeme za sljedeću zimu. Nadalje, kako je predviđeno postojećom Uredbom o sigurnosti opskrbe plinom 14 , moraju sklopiti dogovore o solidarnosti. S obzirom na trenutačni kontekst, to bi trebalo učiniti bez odgode.

Kako bi se potaknulo ponovno punjenje, države članice mogu pružati potporu opskrbljivačima u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a, primjerice u obliku jamstava („dvosmjerni ugovor za kompenzaciju razlike”).

Komisija pak može koordinirati postupke ponovnog punjenja, na primjer zajedničkom nabavom, prikupljanjem narudžbi i povezivanjem zaliha. Zajednička europska platforma za ugovaranje opskrbe plinom na temelju bilateralnih pregovora s glavnim proizvođačima plina pomogla bi u diversifikaciji i pametnom upravljanju rizicima, čime bi se osigurala sigurnost opskrbe pod povoljnim uvjetima za kupce u čitavom EU-u.

Komisija provodi i istragu tržišta plina kao odgovor na zabrinutost u pogledu mogućnosti da društva aktivna na europskim tržištima plina, a posebno ruski opskrbljivač plina Gazprom, naruše tržišno natjecanje. Gazprom pokazuje neuobičajeno poslovno ponašanje, a prosječna razina popunjenosti skladišnih kapaciteta u EU-u kojima taj opskrbljivač plinom upravlja iznosi oko 16 %, dok je razina popunjenosti skladišnih kapaciteta kojima on ne upravlja 44 %. Komisija trenutačno prioritetno istražuje sve navode o mogućem protutržišnom poslovnom ponašanju Gazproma i prikuplja dodatne informacije od sudionika na tržištu.

Komisija nastavlja surađivati sa susjedima i partnerima na zapadnom Balkanu i u Energetskoj zajednici koji su, kao i EU, ovisni o fosilnim gorivima i izloženi povećanju cijena, istodobno se zalažući za iste dugoročne klimatske ciljeve. EU je spreman pružiti potporu Ukrajini, Moldovi i Gruziji kako bi se prema potrebi osigurala pouzdana i održiva energija. Stalna nastojanja da se osigura hitna sinkronizacija ukrajinske i moldovske elektroenergetske mreže s europskom kontinentalnom mrežom jasan su znak te predanosti.

II.REPower EU: prestanak naše ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima

Postupno ukidanje naše ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije može se provesti puno prije 2030. U tu svrhu Komisija predlaže plan REPowerEU kojim će se povećati otpornost energetskog sustava na razini EU-a na temelju dvaju stupova:

·Diversifikacija opskrbe plinom većim uvozom ukapljenog prirodnog plina i uvozom putem plinovoda od neruskih opskrbljivača te većim uvođenjem biometana i vodika.

·Brže smanjenje naše ovisnosti o fosilnim gorivima na razini kućanstava, zgrada i industrije te na razini energetskog sustava povećanjem energetske učinkovitosti i udjela energije iz obnovljivih izvora te uklanjanjem infrastrukturnih uskih grla.

Potpunom provedbom naših prijedloga za ostvarivanje ciljeva paketa „Spremni za 55 %” potrošnja plina smanjila bi se do 2030. za 30 %, što iznosi oko 100 milijardi m³. Zajedno s dodatnom diversifikacijom plina i većim količinama plinova iz obnovljivih izvora, brzim ostvarivanjem ušteda energije i brzom elektrifikacijom temeljenom na energiji iz obnovljivih izvora može se postići ekvivalent uvozu barem 155 milijardi m³ ruskog plina.

Načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” važnije je nego ikad i trebalo bi se primjenjivati u svim sektorima i politikama, pri čemu mjere odgovora na potražnju dopunjuju mjere na strani ponude.

S obzirom na okolnosti, suzakonodavci bi mogli razmotriti i nadopunjivanje prijedloga za ostvarivanje ciljeva paketa „Spremni za 55 %” s većim ili ranijim ciljevima za energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost.

*svi su brojevi procjene

Komisija je spremna predložiti plan „REPowerEU” na temelju utvrđivanja najprikladnijih projekata i reformi na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini EU-a u dijalogu s državama članicama. To će se temeljiti na nacionalnim energetskim i klimatskim planovima i njihovim ažuriranjima, postojećim planovima za oporavak i otpornost, operativnim programima kohezijske politike i svim drugim relevantnim planovima te potrebama u pogledu otpornosti na klimatske promjene. Prednost bi trebalo dati projektima kojima se dovršava unutarnje energetsko tržište i projektima s izraženom prekograničnom dimenzijom, primjerice kritičnoj povezanosti Portugala, Španjolske i Francuske te Bugarske i Grčke. Takvim će se projektima poboljšati međupovezanost europskih plinskih i elektroenergetskih mreža i druge infrastrukture te u potpunosti sinkronizirati naše elektroenergetske mreže, primjerice između baltičkih država i kontinentalne europske mreže. Planovi država članica trebali bi se temeljiti na regionalnoj analizi. Komisija bi putem Instrumenta za tehničku potporu pružila potporu kao i za plan za oporavak i otpornost i tehničku pomoć. Potrebe za financiranjem procijenit će se na temelju sveobuhvatnog pregleda potreba država članica i potreba za prekograničnim ulaganjima. Kako bi se to postiglo, trebalo bi mobilizirati sva sredstva i alate dostupne na nacionalnoj razini i razini EU-a, uz javna sredstva osmišljena za privlačenje privatnih ulaganja.

2.1. Diversifikacija opskrbe plinom

2.1.1. Uvoz UPP-a i uvoz putem plinovoda

Dosad nezabilježenom opskrbom EU-a UPP-om u siječnju 2022. osigurana je sigurnost opskrbe plinom za ovu zimu. EU bi mogao godišnje uvoziti više od 50 milijardi m³ UPP-a (npr. iz Katara, SAD-a, Egipta, Zapadne Afrike). Diversifikacijom opskrbljivača plinom (npr. Azerbajdžan, Alžir, Norveška) moglo bi se ostvariti još 10 milijardi m³ godišnje uštede na uvozu ruskog plina.

Komisija će prioritetno procijeniti jesu li potrebne mjere i ulaganja u plinsku infrastrukturu prilagođenu vodiku i interkonekcije kako bi se eliminirala uska grla pri potpunom iskorištavanju kapaciteta EU-a za UPP.

Uz diversifikaciju opskrbe EU potiče svoja međunarodna partnerstva. Komisija će nastaviti raspravljati o srednjoročnim kretanjima na tržištu u okviru skupine G7 i s glavnim globalnim kupcima plina (Japan, Južna Koreja, Kina, Indija).

2.1.2. Povećanje proizvodnje biometana u EU-u

Udvostručenje cilja paketa „Spremni za 55 %” za biometan dovelo bi do proizvodnje 35 milijardi m³ godišnje do 2030. U tu bi svrhu strateški planovi država članica u okviru ZPP-a trebali usmjeravati financiranje biometana proizvedenog iz održivih izvora biomase, posebno uključujući poljoprivredni otpad i ostatke. 

2.1.3. Akcelerator vodika

Dodatnih 15 milijuna tona vodika iz obnovljivih izvora povrh 5,6 milijuna tona predviđenih u okviru paketa „Spremni za 55 %” može do 2030. zamijeniti 25 – 50 milijardi m³ godišnje uvoza ruskog plina. To bi značilo dodatnih 10 milijuna tona vodika uvezenog iz različitih izvora i dodatnih 5 milijuna tona vodika proizvedenog u Europi, čime bi se premašili ciljevi strategije EU-a za vodik i maksimizirala domaća proizvodnja vodika 15 . Drugi oblici čistog vodika, posebno nuklearni, također imaju ulogu u nadomještanju prirodnog plina.

Komisija će dodatno razviti regulatorni okvir za promicanje europskog tržišta vodika i poduprijeti razvoj integrirane infrastrukture za plin i vodik, objekata za skladištenje vodika i lučke infrastrukture. Nova prekogranična infrastruktura trebala bi biti kompatibilna s vodikom. Komisija će prioritetno ocijeniti prijavu državne potpore za projekte u području vodika. Obvezuje se dovršiti procjenu prvih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa u području vodika u roku od šest tjedana nakon što države članice sudionice dostave potpunu obavijest. Zajednički cilj trebao bi biti omogućavanje dovršetka procjene prije ljeta.

Usto, Komisija će podupirati pilot-projekte u području proizvodnje i transporta vodika iz obnovljivih izvora u susjedstvu EU-a, počevši od mediteranskog partnerstva za zeleni vodik. Surađivat će i s partnerima na sklapanju partnerstava za zeleni vodik i s industrijom na uspostavi europskog instrumenta za vodik na globalnoj razini, čime će se državama članicama olakšati pristup povoljnom čistom vodiku. 

2.2. Brže smanjenje naše ovisnosti o fosilnim gorivima

2.2.1. Uvođenje solarnih, vjetrenih i toplinskih crpki

U paketu „Spremni za 55 %” predviđa se udvostručenje kapaciteta EU-a za proizvodnju energije iz fotonaponskih panela i iskorištavanje energije vjetra do 2025. te utrostručenje do 2030., čime bi se do 2030. uštedjelo 170 milijardi m³ godišnje potrošnje plina.

Ubrzavanjem uvođenja krovnih solarnih fotonaponskih sustava do 15 TWh ove godine EU bi mogao uštedjeti dodatnih 2,5 milijardi m³ plina. Komisija će u lipnju predstaviti komunikaciju o solarnoj energiji u cilju oslobađanja potencijala solarne energije kao glavnog obnovljivog izvora energije u EU-u. Na temelju analize trenutačnog stanja solarne energije u cijelom EU-u u strategiji za solarnu energiju predložit će se europska inicijativa za solarne krovove, u kojoj će se utvrditi prepreke, predložiti mjere za ubrzanje uvođenja i osigurati da javnost može u potpunosti iskoristiti prednosti solarne energije s krovova.

Komisija će pomoći u daljnjem razvoju lanca vrijednosti za solarnu energiju i energiju vjetra te za toplinske crpke, čime će se ujedno povećati konkurentnost EU-a i riješiti problem strateških ovisnosti. Ako to bude potrebno za privlačenje dostatnih privatnih ulaganja, mjere će uključivati usmjeravanje sredstava EU-a u tehnologije sljedeće generacije, mobilizaciju fonda InvestEU ili potporu država članica. Posebna pozornost posvetila bi se ubrzanju ulaganja u prekvalifikaciju i usavršavanje radne snage, što je ključno za potporu preobrazbi.

Komisija, države članice i industrija trebali bi nastaviti pomno pratiti opskrbu kritičnim i drugim sirovinama, promicati strateška partnerstva za osiguravanje opskrbe i prema potrebi razmotriti poduzimanje drugih mjera, kao što je strateško stvaranje zaliha.

Udvostručenjem planiranog godišnjeg ritma uvođenja toplinskih crpki u prvoj polovini tog razdoblja u EU-u bi se ugradilo čak 10 milijuna toplinskih crpki u sljedećih pet godina. Time bi se uštedjelo 12 milijardi m³ za svakih 10 milijuna toplinskih crpki koje su ugradila kućanstva. Ubrzano uvođenje toplinskih crpki na tržište zahtijevat će brzi razvoj cijelog lanca opskrbe i biti popraćeno mjerama za poticanje obnove zgrada i modernizacije sustava centraliziranog grijanja.

Osim obnove domova i zgrada, našu bi ovisnost o plinu smanjila i proizvodnja energije iz energije vjetra, solarna energija i drugi izvori s niskim emisijama. 

2.2.2. Dekarbonizacija industrije

Plan „REPower EU” mogao bi ubrzati uvođenje inovativnih rješenja temeljenih na vodiku i troškovno konkurentne električne energije iz obnovljivih izvora u industrijskim sektorima. Komisija bi ubrzala provedbu Inovacijskog fonda kako bi podržala prelazak na elektrifikaciju i vodik, među ostalim putem programa na razini EU-a za ugovore za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik, te poboljšala kapacitete EU-a za proizvodnju inovativne opreme s nultim i niskim emisijama ugljika, kao što su elektrolizatori, solarna energija / energija vjetra nove generacije i druge tehnologije.

2.2.3. Omogućavanje bržeg izdavanja dozvola

Za ubrzanje projekata u području energije iz obnovljivih izvora preduvjet je pojednostavnjenje i skraćivanje postupka izdavanja dozvola. Dugotrajni administrativni postupci utvrđeni su kao jedna od ključnih prepreka ulaganjima u obnovljive izvore energije i povezanu infrastrukturu. To bi trebalo riješiti potpunim i brzim prenošenjem Direktive o energiji iz obnovljivih izvora 16 koja je trenutačno na snazi, provedbom odgovarajućih reformi i mjera u planovima država članica za oporavak i otpornost te odredbama koje se odnose na izdavanje dozvola za infrastrukturu u revidiranom okviru TEN-E 17 .

Komisija poziva države članice da osiguraju da se za planiranje, izgradnju i rad postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, njihovo priključenje na mrežu i samu povezanu mrežu smatra da su od prevladavajućeg javnog interesa i u interesu javne sigurnosti te da ispunjavaju uvjete za najpovoljniji postupak dostupan u postupcima planiranja i izdavanja dozvola. 

Države članice trebale bi brzo mapirati kopnena i morska područja te procijeniti i osigurati njihovu odgovarajuću raspoloživost za projekte u području energije iz obnovljivih izvora, razmjerno svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, doprinosima revidiranom cilju za energiju iz obnovljivih izvora do 2030. te drugim čimbenicima kao što su dostupnost resursa, mrežna infrastruktura i ciljevi Strategije EU-a za bioraznolikost. Komisija će u predstojećem prijedlogu akta o obnovi prirode predložiti da bi države članice pri pripremi svojih nacionalnih planova za ispunjavanje ciljeva obnove trebale uzeti u obzir ograničena i jasno definirana, posebno prikladna područja, izbjegavajući pritom što je više moguće područja važna za okoliš. Države članice mogu preispitivanje svojih planova u skladu s Direktivom o prostornom planiranju morskog područja iskoristiti za daljnje pokretanje projekata iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora.

Komisija će u svibnju objaviti preporuku o brzom izdavanju dozvola za projekte za iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora te će raditi na podupiranju upotrebe svih fleksibilnih mogućnosti koje su već odobrene zakonodavstvom EU-a i uklanjanja preostalih prepreka, bez obzira na njihovo podrijetlo.

Komisija će dati i smjernice o tome kada su potrebna regulatorna sigurna okruženja i kakva ona moraju biti da bi se omogućilo testiranje inovativnih tehnologija, proizvoda ili usluga usmjerenih na bolje usklađivanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora i zaštite okoliša. Smjernice će biti usmjerene na utvrđivanje granica regulatornih sigurnih okruženja, kao što su utvrđivanje vremenskog okvira, područja i trajnog regulatornog nadzora kako bi se svi rizici sveli na najmanju moguću mjeru.

Komisija i Grupa EIB-a zaključit će 2022. koji bi mehanizmi financiranja bili najprikladniji za promicanje razvoja ugovora o kupnji energije u Europi, što je već moguće u okviru fonda InvestEU. To će uključivati olakšavanje boljeg pristupa ugovorima o kupnji energije za nove kupce kao što su MSP-ovi.

Zaključak

Kretanja na energetskim tržištima posljednjih mjeseci, a posebno dramatične promjene sigurnosne situacije posljednjih tjedana, zahtijevaju drastično ubrzanje prelaska na čistu energiju, a time i povećanje energetske neovisnosti Europe.

Potrebne su hitne mjere kako bi se ublažio učinak visokih cijena na kućanstva, poljoprivrednike, poduzeća i industriju.

Prekid ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima ubrzat će promjenu kombinacije izvora energije u državama članicama, što bi se trebalo odražavati u funkcioniranju tržišta električne energije.

Europskom politikom skladištenja plina poboljšat će se pripravnost za sljedeću zimsku sezonu i nakon nje. Zajedničko i koordinirano djelovanje najbolji je odgovor na nepredvidive izazove s kojima se suočavamo.

Komisija je spremna do ljeta u suradnji s državama članicama izraditi plan „REPowerEU” kako bi se poduprla diversifikacija opskrbe energijom, ubrzao prelazak na energiju iz obnovljivih izvora i poboljšala energetska učinkovitost. Time bi se ubrzalo postupno ukidanje uvoza ruskog plina i oslanjanje na fosilna goriva te osiguralo najbolje srednjoročno osiguranje od cjenovnih šokova brzim prelaskom na zeleno gospodarstvo EU-a, s posebnim naglaskom na prekograničnim i regionalnim potrebama. Potreba za većom sigurnošću opskrbe daje novi poticaj ciljevima europskog zelenog plana.

(1)      Vidjeti izvješće s radionice na temu „Energetsko siromaštvo”, organizirane 9. studenoga 2016. za Odbor za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) Europskog parlamenta, Rodna perspektiva u pogledu pristupa energiji u EU-u , Rod i energija | Europski institut za ravnopravnost spolova (europa.eu) i GFE-Gender-Issues-Note-Session-6.2.pdf (oecd.org) .

(2)      Više od polovine talionica aluminija i cinka u EU-u danas radi sa smanjenim kapacitetom ili su privremeno zatvorene. EU je privremeno izgubio 650 000 tona kapaciteta primarnog aluminija, što je oko 30 % ukupnog kapaciteta. 

(3)      COM(2021) 660 final od 13. listopada 2021.: Paket mjera za djelovanje i potporu za suočavanje s rastom cijena energije.

(4)      Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14.6.2019., str. 125.–199.).

(5)      Komunikacija Komisije – Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama (SL C 249, 31.7.2014., str. 1.). Potpora se može dodijeliti u obliku potpore za likvidnost (zajmovi ili jamstva) u trajanju od najviše šest mjeseci za velike poduzetnike u teškoćama ili najviše 18 mjeseci za MSP-ove. Poduzetnici koji nisu u teškoćama mogu ostvariti korist i ako se suočavaju s „ozbiljnom potrebom za likvidnošću zbog iznimnih i nepredvidivih okolnosti”.

(6)      Smjernice za određene mjere državne potpore povezane sa sustavom trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova nakon 2021., SL C 317, 25.9.2020., str. 5.

(7)       Uredba Komisije (EU) br. 702/2014 оd 25. lipnja 2014. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. SL L 193, 1.7.2014., str. 1.–75. Smjernice o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima za razdoblje 2014.–2020. SL C 204, 1.7.2014., str. 1.–97.

(8)       Javno savjetovanje o revidiranim pravilima o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima .

(9)      Članak 107. stavak 3. točka (b) UFEU-a.

(10)      Uz iznimku poduzeća koja su povezana s fizičkim osobama ili ih kontroliraju fizičke osobe uvrštene na popis sankcija koje je donio EU i/ili korisnici pod kontrolom ruskih ili bjelaruskih pravnih subjekata.

(11)      Plan u 10 točaka za smanjenje ovisnosti Europske unije o ruskom prirodnom plinu, 3. ožujka 2022., Međunarodna agencija za energiju.

(12)      Iako bi se sredstvima iz ETS-a prvenstveno trebala podupirati daljnja smanjenja emisija, posebno ulaganjima u mjere energetske učinkovitosti, energetsku tranziciju i inovacije u području čistih tehnologija, člankom 10. stavkom 3. Direktive o ETS-u (Direktiva 2009/29/EZ) utvrđeno je da države članice prihode iz ETS-a mogu koristiti za pružanje financijske potpore radi rješavanja socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom.

(13)      U 13 država članica – BE, BG, DK, ES, FI, FR, HU, IT, LT, LV, PL, PT, SE skladištenje je obvezno. U ostalima, npr. Njemačkoj, ta se obveza planira uvesti. 

(14)      Uredba (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 (SL L 280, 28.10.2017., str. 1.–56.).

(15)      COM(2020) 301 final: Strategija za vodik za klimatski neutralnu Europu .

(16)      Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka). 

(17)      Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009.

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 8.3.2022.

COM(2022) 108 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju

PRILOG 1.

Smjernice o primjeni članka 5. Direktive o električnoj energiji 
tijekom trenutačne situacije  

1.Uvod 

Cilj Direktive o električnoj energiji jest korištenje prednosti integriranog tržišta radi osiguravanja prihvatljivih i transparentnih cijena i troškova energije za potrošače, visokog stupnja sigurnosti opskrbe i pravednog prelaska na održiv energetski sustav s niskom razinom emisija ugljika. Člankom 5. posebno se nastoji osigurati stvarno tržišno natjecanje u korist potrošača, uz istodobno osiguravanje zaštite energetski siromašnih i ugroženih kupaca iz kategorije kućanstvo. Taj članak sadržava okvir za iznimnu, vremenski ograničenu provedbu reguliranih cijena, što se može dopustiti u posebnim okolnostima, kao što su razdoblja znatno viših cijena energije. Kako bi se zadržali poticaji za energetsku učinkovitost i učinkovito tržište, regulatorne mjere trebale bi ostati privremene i uključivati jasno definiran plan za njihovo postupno ukidanje.

Trenutačno stanje na energetskim tržištima takvo je da bi moglo biti potrebno intervenirati u određivanje maloprodajnih cijena kako bi države članice ispunile svoje ciljeve politike i osigurale povoljne transparentne cijene energije i troškove za potrošače.

Cilj je ovih Smjernica poduprijeti države članice u osmišljavanju takvih mjera, osigurati da one pomažu potrošačima tijekom trenutačne krize i dugoročno poboljšati tržišno natjecanje u korist potrošača. Iznose se i razlozi zbog kojih visoke i nestabilne veleprodajne cijene plina i električne energije trenutačno mogu ograničavati tržišno natjecanje i štetiti kupcima. Ove bi Smjernice državama članicama mogle poslužiti kao osnova za utvrđivanje uvjeta pod kojima žele iskoristiti fleksibilnost iz članka 5. u vezi s intervencijama u maloprodajne cijene. 

Člankom 5. utvrđuje se da opskrbljivači slobodno određuju cijenu po kojoj prodaju svojim kupcima, a ne vlada ili regulatorno tijelo. To je zato što na tržištu koje dobro funkcionira i koje se temelji na međudjelovanju ponude i potražnje to:  

·osnažuje potrošače, 

·šalje signale za ulaganja na tržištu, čime se podupire srednjoročna sigurnost opskrbe i prelazak na dekarbonizirani sustav, 

·pomaže u prelasku na fleksibilan elektroenergetski sustav, posebno uz sudjelovanje potražnje,  

·potiče energetsku učinkovitost i uštedu energije jer je cijena energije važan znak stvarne vrijednosti energije i 

·omogućuje potrošačima veći izbor jer se opskrbljivači natječu u davanju bolje ponude na temelju cijene i usluge.  

Međutim, člankom 5. također se priznaje da u određenim okolnostima može biti potrebno odstupiti od tog općeg načela. Države članice mogu intervenirati u opskrbljivačeva određivanja maloprodajnih cijena (regulirane cijene) u skladu sa sljedećim34:   

·člankom 5. stavkom 3., kojim se državama članicama omogućuje da reguliraju maloprodajne cijene za opskrbu energetski siromašnih ili ugroženih kupaca iz kategorije kućanstvo, podložno posebnim uvjetima utvrđenima u članku 5. stavku 4., kako bi se osiguralo da si mogu priuštiti zadovoljavanje svojih osnovnih energetskih potreba  

·člankom 5. stavkom 6., kojim se dopuštaju intervencije u određivanje maloprodajnih cijena za kućanstva i mikropoduzeća tijekom određenog razdoblja, kako bi se olakšao prelazak na stvarno tržišno natjecanje među opskrbljivačima.  To odstupanje podliježe konkretnijim uvjetima iz članka 5. stavka 7. koji se razlikuju od onih koji se primjenjuju na regulirane maloprodajne cijene za energetski siromašne i ranjive potrošače. Uvodna izjava 23. Direktive o električnoj energiji, u kojoj se navodi cilj članka 5., pokazuje da se ona može upotrijebiti za ublažavanje posljedica posebno visokih cijena. 

2.Razlozi za intervenciju u određivanje cijena kao odgovor na trenutačno stanje na energetskom tržištu 

Iako će se posljedice razlikovati među državama članicama, trenutačna situacija na energetskom tržištu s visokim i nestabilnim veleprodajnim cijenama plina i električne energije može ograničiti tržišno natjecanje i naštetiti kupcima na nekoliko načina, među ostalim:  

·učvršćivanjem položaja dominantnih aktera, 

·ovisnošću o izvorima energije s visokim emisijama ugljika,  

·sprečavanjem opskrbljivača da pristupe proizvodima za zaštitu od rizika ili dugoročnijim tržištima koji im omogućuju da daju ponude potrošačima, 

·nanošenjem znatne štete potrošačima na način koji bi mogao naštetiti dugoročnim kretanjima na tržištu, čime se narušava tržišno natjecanje i energetska tranzicija, 

·prenošenjem povećanja cijena i nestabilnosti s veleprodajnog tržišta izravno na maloprodajna tržišta; to bi značilo da maloprodajno tržište ne štiti potrošače od nestabilnih cijena u mjeri u kojoj ti potrošači ne mogu prilagoditi svoju potražnju, 

·smanjenjem broja opskrbljivača na tržištu ispod onoga koji je potreban kako bi se osiguralo stvarno tržišno natjecanje na maloprodajnom tržištu zbog trenutačnog stanja na (veleprodajnom) tržištu, i 

·preopterećivanjem opskrbljivača zadnjeg izbora.  

3.Regulirane maloprodajne cijene tijekom tekućeg razdoblja visokih i nestabilnih cijena energije 

Prvo, ako je neka država članica već poduzela mjere iz članka 5. stavka 3. ili članka 5. stavka 6., može to nastaviti činiti tijekom tekućeg razdoblja. Može uzeti u obzir i učinak trenutačnih visokih i nestabilnih veleprodajnih cijena energije na sve planove koje je pripremila za postupno ukidanje tih intervencija na maloprodajnom tržištu.

U skladu s uvodnom izjavom 23., vremenski ograničene intervencije u maloprodajne cijene tijekom trenutačnog, iznimnog razdoblja nestabilnosti opravdane su čak i ako država članica već u potpunosti sudjeluje u tržišnom natjecanju, za sve potrošače ili za određenu kategoriju kupaca, kako bi se ispunili sljedeći ciljevi: 

·osiguravanje zaštite ugroženih kupaca i kupaca iz kategorije kućanstvo tijekom razdoblja iznimno visokih cijena, 

·osiguravanje nastavka prelaska na potpuno tržišno natjecanje, 

·sprečavanje ozbiljnog narušavanja već postignute razine tržišnog natjecanja (zbog navedenih razloga).  

4.Osiguravanje da mjere ispunjavaju ciljeve energetske politike EU-a i Direktive o električnoj energiji 

Ako neka država članica regulira maloprodajne cijene zbog trenutačnog razdoblja visokih i nestabilnih cijena, važno je da se time ne ugrožavaju širi ciljevi energetske politike EU-a i Direktive o električnoj energiji. Ti ciljevi uključuju konkurentna tržišta, osnaživanje potrošača i povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora, fleksibilan elektroenergetski sustav i povećanu energetsku učinkovitost.  

To se može osigurati primjenom odredaba članka 5. stavka 7. Na taj će se način osigurati da su mjere osmišljene tako da mogu ostvariti svoj cilj, da su razmjerne tom cilju i da ne utječu na normalno funkcioniranje tržišta više nego što je potrebno.  

U praktičnom se smislu u mjerama nužno moraju uzeti u obzir posebne okolnosti koje trenutačno prevladavaju s visokim i nestabilnim veleprodajnim cijenama energije te opći cilj osiguravanja dugoročnijeg prelaska na potpuno konkurentno maloprodajno tržište i olakšavanja energetske tranzicije.  

5.Ključna razmatranja pri razvoju reguliranih maloprodajnih cijena 

Regulirane maloprodajne cijene u trenutačnoj situaciji trebale bi osigurati prostor za dugoročno funkcioniranje tržišta za potrošače. To znači da bi trebale biti popraćene mjerama za postizanje stvarnog tržišnog natjecanja i metodologijom za procjenu napretka u pogledu tih mjera. Najprikladnije mjere ovisit će o konkretnoj situaciji u svakoj državi članici i posebnim izazovima s kojima se suočavaju, te mogu uključivati sljedeće: 

·mjere za osnaživanje potrošača   

§mjere za omogućavanje vlastite potrošnje i proizvodnje 

§mjere energetske učinkovitosti za smanjenje potražnje za energijom, povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje izloženosti potrošača utjecaju nestabilnosti cijena i 

§iskorištavanje potencijala fleksibilnosti potražnje kako bi se odgovorilo na fluktuacije u potražnji i ponudi, posebno osiguravajući da kupci mogu sudjelovati u mjerama odgovora na potražnju putem agregiranja 

·mjere kojima se osigurava bonitetni rad svih opskrbljivača, štiteći interese potrošača 

·mjere kojima se osigurava da opskrbljivači na tržištu mogu davati ponude u skladu s potrebama potrošača:  

§opskrbljivači mogu ravnopravno pristupiti dugoročnim ugovorima  

§mjere za potporu učinkovitog pristupa novih opskrbljivača veleprodajnim tržištima 

§mjere za dominantne proizvođače da unaprijed ugovore učine dostupnima na pravednoj osnovi (npr. pod istim uvjetima kao i za svoj dio ponude). Ako su proizvođači već prodali energiju unaprijed putem dugoročnih ugovora o kupnji energije ili bilateralnih ugovora, tu energiju treba izuzeti i 

§uklanjanje prepreka za ulazak novih sudionika na tržište. 

U svakom slučaju, države članice trebale bi osigurati potpunu i stvarnu provedbu poglavlja III. Direktive o električnoj energiji kako bi se osiguralo osnaživanje potrošača.  

Metoda je potrebna za procjenu napretka u povratku na potpuno konkurentna tržišta.  Jedan od načina postizanja tog cilja bio bi plan s ključnim etapama za ukidanje reguliranih cijena:  

·konkretno, ključne etape trebalo bi povezati s ublažavanjem učinka izvanrednih uvjeta ponude i potražnje, ne očekujući povratak na razine prije krize. To bi značilo da bismo očekivali nastavak potpunog tržišnog natjecanja na temelju nove razine veleprodajnih cijena;   

·plan bi trebao biti dovoljno jasan kako bi se sudionicima na tržištu omogućilo da planiraju unaprijed. 

Smanjenje mogućih štetnih učinaka reguliranih cijena na najmanju moguću mjeru znači i osiguravanje nediskriminirajućeg postupanja prema opskrbljivačima. To mora uključivati sljedeće:  

·Opskrbljivači bi trebali moći slobodno razvijati druge ponude koje se ne temelje na reguliranim cijenama. 

·To ne bi trebalo utjecati na ugovore s dinamičnim određivanjem cijene, a potrošačima bi i dalje trebalo dopustiti da odaberu dinamične tarife. 

·Metodologijom bi se trebalo osigurati da se njome ne jača položaj dominantnih opskrbljivača. 

·Regulirana cijena ne bi se trebala temeljiti na proizvodnom kapacitetu jednog određenog operatora. Međutim, ako je proizvodni kapacitet određenog operatora u prošlosti bio dostupan svim dobavljačima pod nediskriminirajućim uvjetima, to bi se moglo uzeti u obzir. 

·Odabir opskrbljivača koji podliježe reguliranoj cijeni trebao bi biti transparentan, a postupak odabira trebao bi se temeljiti na nediskriminirajućim kriterijima odabira. 

·Ako se opskrbljivaču osigura naknada za pružanje ponuda po reguliranim troškovima, dostupne su dvije mogućnosti:  

§svi opskrbljivači trebali bi moći ponuditi ponude po reguliranoj cijeni na istoj osnovi. Pri određivanju trenutka naknade trebalo bi uzeti u obzir različite financijske posljedice za male opskrbljivače kako bi ih se zaštitilo od nerazmjernih opterećenja koja bi mogla nastati zbog obveze nuđenja električne energije po reguliranim cijenama,  

§opskrbljivača bi trebalo odabrati u otvorenom postupku kao što je natječaj.  

Regulirane cijene trebale bi odražavati troškove, na razini na kojoj može doći do stvarnog cjenovnog tržišnog natjecanja. U tom bi pogledu države članice trebale uzeti u obzir sljedeće:  

·Metodologija reguliranog određivanja cijena trebala bi biti u potpunosti podložna reviziji. 

·Za postupak izračuna tijelo koje provodi regulirane cijene trebalo bi imati pristup potrebnim informacijama o strukturi troškova industrije.  

·Regulirana cijena mora moći pokriti opravdane troškove opskrbljivača i biti procijenjena na temelju objektivnih ekonomskih kriterija, uključujući regulirane ili administrativne troškove.  

·Utvrđivanje odgovarajuće referentne cijene za troškove nabave električne energije opskrbljivača posebno je teško tijekom razdoblja visokih i nestabilnih cijena. Međutim, važno je da regulirane cijene, čak i ako bi mogle biti niže od onoga što je potrebno za pokrivanje troškova veleprodajnog tržišta tijekom određenog kratkoročnog razdoblja, moraju odražavati troškove uzimajući u obzir opravdano dulje razdoblje. To bi se, na primjer, moglo temeljiti na uobičajenoj budućoj nabavi energije koju provode opskrbljivači u relevantnoj državi članici.  

Ostali zahtjevi iz članka 5. stavka 7. Direktive o električnoj energiji uključuju:  

·minimiziranje bilo kakvog negativnog utjecaja reguliranih maloprodajnih cijena na veleprodajno tržište električne energije, 

·osiguravanje da korisnici reguliranih maloprodajnih cijena i dalje mogu birati konkurentne tržišne ponude te da im se u tom pogledu pružaju potpora i informacije, 

·izravno obavješćivanje potrošača o mogućnosti ugradnje pametnih brojila i pružanje potrebne pomoći potrošačima, i 

·osiguravanje da regulirane maloprodajne cijene ne dovedu do izravnog unakrsnog subvencioniranja između kupaca koji se opskrbljuju po cijenama na slobodnom tržištu i onih koji se opskrbljuju po reguliranim cijenama opskrbe.