EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 18.1.2022.

COM(2022) 17 final

2022/0008(NLE)

Prijedlog

PREPORUKE VIJEĆA

o jačanju veza radi djelotvorne europske suradnje u području visokog obrazovanja

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2022) 6}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

(1)Strukturna i operativna pitanja koja treba nastojati riješiti predloženom Preporukom Vijeća kako bi se omogućila dublja transnacionalna suradnja

Donošenjem pravnog statuta za saveze visokih učilišta olakšalo bi se pristupanje zajedničkim resursima te njihovo dijeljenje i udruživanje, poput financijskih, ljudskih, digitalnih i fizičkih resursa i usluga. Nepostojanje statuta otežava ostvarivanje dublje suradnje visokih učilišta i ograničava njihovu konkurentnost.

Pružanje združenih akademskih stupnjeva otežano je nespojivim zahtjevima izvođenja zajedničkih transnacionalnih obrazovnih aktivnosti i studija, primjerice razlikama u načinu ocjenjivanja i bodovanja, čak i ako se slijedi Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS); kurikulumi s različitim najmanjim ili najvećim brojem ECTS bodova po kolegiju i različiti oblici institucionalne autonomije. Svladavanje takvih pravnih i administrativnih izazova nužno je radi ostvarivanja ambiciozne i dublje transnacionalne suradnje. To bi bila odskočna daska progresivnog pristupa kojim se nastoji uspostaviti združena europska diploma na svim razinama (preddiplomski, diplomski i doktorski studij te mogućnosti cjeloživotnog učenja).

Pružanje više mogućnosti za mobilnost učenika koje su sastavni dio transnacionalnih združenih studija otežano je zbog manjka vodstva, digitalizacije i pojednostavnjivanja procesa. Inicijativa za uvođenje europske studentske iskaznice studentima olakšava studiranje i osposobljavanje u nekoliko ustanova. Mobilnost pripadnika akademske zajednice, istraživača i profesionalnog osoblja nedovoljno se vrednuje u razvoju njihove karijere.

Nedostatak održivog dugoročnog financiranja institucionalizirane transnacionalne suradnje otežava njihov razvoj i duboku preobrazbu njihovih misija. Dugoročnijim planiranjem osigurale bi se bolje mogućnosti za izgradnju kapaciteta i održivih saveza kako bi se ostvarili zamišljeni rezultati. To se može olakšati donošenjem pravnog statuta kojim bi se savezima omogućilo da udruže resurse i potiču sinergije među regionalnim, nacionalnim i europskim instrumentima i mogućnostima financiranja.

Kad je riječ o zemljama u kojima se vanjsko osiguravanje kvalitete i akreditiranje prvenstveno temelji na studijima, u državama članicama još uvijek nije u dovoljnoj mjeri proveden Europski pristup osiguravanju kvalitete združenih studija, što otežava oblikovanje i akreditiranje združenih obrazovnih studija na stupnju kratkog studija te preddiplomskom, diplomskom i doktorskom stupnju. Zbog toga postoji mogućnost da se na združene studije primjenjuju različiti postupci vanjskog osiguravanja kvalitete u svakoj uključenoj zemlji uz primjenu različitih nacionalnih pravila, čime se stvara administrativno opterećenje i otežava provedba inovativnih interdisciplinarnih pedagogija u različitim zemljama. Istodobno zemlje s vanjskim osiguravanjem kvalitete na razini ustanova mogu lakše uvesti transnacionalne združene studije.

Stvaranje europskih (virtualnih) međusveučilišnih kampusa i platformi za zajedničke digitalne ili kombinirane aktivnosti otežano je zbog nedostatka interoperabilnosti među digitalnim infrastrukturama visokih učilišta u EU-u. Temeljni su uzrok tog problema razlike u kapacitetu pojedinačnih visokih učilišta i resursima koji su im dostupni da bi razvili takvu digitalnu infrastrukturu i pristupili joj, zbog čega se smanjuje mogućnost suradničkog učenja i podučavanja putem interneta. Rješenje tog problema bilo bi zajednički raditi na zajedničkoj interoperabilnoj digitalnoj infrastrukturi i rješenjima, čemu bi doprinijelo to da si ustanove daju uzajamni pristup infrastrukturi, uslugama i osposobljavanju, koji je pristupačan svima 2 .

Nacionalni zakonodavni okviri kojima se uređuje ocjenjivanje pojedinačnih disciplina otežavaju razvoj interdisciplinarnih modula, posebno pri osmišljavanju transnacionalnih združenih akademskih stupnjeva. S obzirom na to da je važan cilj saveza europskih sveučilišta primjena pristupa temeljenih na izazovima kako bi društvene probleme riješili interdisciplinarnim pristupom, nacionalni okviri često sprečavaju saveze u provedbi toga.

Sustavi upravljanja u kojima su studenti i osoblje uključeni u donošenje odluka koje utječu na njihovo učenje i radno okruženje omogućuju duboku i ambicioznu nacionalnu suradnju i potiču na to da sektor visokog obrazovanja značajno doprinosi razvoju i održivosti svojih ekosustava. Strukturama institucionalnog upravljanja i praksama upravljanja transnacionalnim savezima mogao bi pogodovati aktivniji angažman učenika, pripadnika akademske zajednice, istraživača i profesionalnog osoblja kako bi se njihove potrebe zadovoljile na najbolji način i kako bi se inovativne prakse razvijene transnacionalnom suradnjom proširile ustanovom. Trenutačno takve strukture ne odražavaju tkivo društva te raznolikost iskustava i ideja.

Dijeljene vrijednosti našeg europskog načina života neophodan su temelj transnacionalne suradnje na osnovi kojih će se razvijati kvalitetno učenje, podučavanje i istraživanje. Transnacionalna suradnja jača akademsku kulturu i doprinosi jačanju demokratskih društava. Međutim, ako se temeljne vrijednosti ne poštuju, to oslabljuje učenje, podučavanje i istraživanje i narušava duboku transnacionalnu suradnju. Nedovoljna razina autonomije ograničava mogućnosti visokih učilišta da sklapaju transnacionalne sporazume, doprinose ravnopravno s drugim partnerima te osiguraju sufinanciranje i odgovarajuće osoblje za provedbu sporazuma. Autonomija u pogledu upravljanja i administracije stoga je ključan uvjet za djelotvornu transnacionalnu suradnju.

(2)Ciljevi predložene Preporuke Vijeća

U zahtjevnom i izrazito konkurentom svjetskom okruženju udruživanje će ojačati europski sektor visokog obrazovanja i konsolidirati njegovu globalnu privlačnost i konkurentnost. U suočavanju Europe sa zajedničkim izazovima, prije svega usporednom digitalnom i zelenom tranzicijom, veći stupanj transnacionalne suradnje pomaže u iskorištavanju potencijala svih dostupnih resursa jer se angažiraju različite vrste visokih učilišta s komplementarnim obrazovnim i istraživačkim kapacitetima i prednostima. U otporna rješenja za složene višedimenzionalne izazove potrebno je uložiti vrijeme i trud na svim razinama. Ova Preporuka Vijeća prvi je korak u rješavanju strukturnih i operativnih problema koji otežavaju dublju i ambiciozniju europsku institucionalnu transnacionalnu suradnju te će se njome omogućiti neometano ostvarivanje slobode udruživanja. Pravnim statutom za saveze visokih učilišta omogućit će im se da udruže resurse, kapacitete i prednosti; združenom europskom diplomom prepoznat će se vrijednost transnacionalnih iskustava u visokoškolskoj kvalifikaciji koje studenti dobivaju i smanjiti birokracija za izvođenje združenih studija; a općom primjenom inicijative za uvođenje europske studentske iskaznice, koja će do sredine 2024. biti dostupna svim mobilnim studentima na svim visokim učilištima u Europe, olakšat će se mobilnost na svim razinama. Takvi inovativni instrumenti primjenjivat će se u sinergiji i od njih se očekuje da oblikuju europski identitet podizanjem transnacionalne suradnje na višu razinu i poticanjem snažnog osjećaja pripadnosti Europi. Jačanje veza radi sustavnije, strukturne i održive transnacionalne suradnje na razini ustanova ključno je za ubrzavanje transformacije visokih učilišta u pogledu svih njihovih misija obrazovanja, istraživanja, inovacija i služenja društvu te može pridonijeti rješavanju europskih i globalnih izazova.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Komunikacijom Komisije o europskoj strategiji za sveučilišta 3 nastoji se stvoriti istinski europska dimenzija visokog obrazovanja i istraživanja. U Komunikaciji Komisije o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. 4 traži se prekogranični okvir politika za neometanu i ambicioznu transnacionalnu suradnju visokih učilišta. U Rezoluciji Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.) 5 traži se „poticanje bliskije i dublje suradnje među visokim učilištima (…) čime će se savezima visokih učilišta, poput onih u okviru inicijative Europska sveučilišta, omogućiti da iskoriste svoje prednosti i zajedno pruže transformativno visoko obrazovanje”. U zaključcima Vijeća o inicijativi Europska sveučilišta 6 države članice pozvale su se da surađuju kako bi utvrdile i otklonile prepreke na putu prema ostvarenju usklađenijih sustava visokog obrazovanja. U ministarskom priopćenju iz Rima o europskom prostoru visokog obrazovanja 7 ministri su se obvezali olakšati i poboljšati dublju suradnju. Preporukom Vijeća o promicanju automatskog uzajamnog priznavanja kvalifikacija visokog obrazovanja i srednjoškolskog obrazovanja i osposobljavanja te ishoda razdoblja učenja u inozemstvu 8 poziva se na promicanje suradnje država članica. U Komunikaciji Komisije o novom EIP-u za istraživanje i inovacije 9 navodi se da razvijanje zajedničkih strategija istraživanja i inovacija te dijeljenje kapaciteta i resursa europskom sektoru visokog obrazovanja omogućuje da se suoči s europskim izazovima. Preporukom Vijeća o Paktu za istraživanje i inovacije u Europi 10 podržavaju se suradnja i sinergije između europskog istraživačkog prostora i europskog prostora visokog obrazovanja. Komunikacijom Komisije o globalnom pristupu istraživanju i inovacijama 11 potiče se prekogranična suradnja dosad neviđenih razmjera za razvoj inovativnih rješenja radi postizanja zelene i digitalne tranzicije. Akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava 12 nastoji se „iskoristi[ti] puni potencijal visokoškolskih ustanova za oporavak usmjeren na održivu, uključivu, zelenu i digitalnu tranziciju” uz potporu Programa vještina za Europu 13 .

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, ocjenjivanja i izvješćivanja

•Pregled konkretnih odredaba prijedloga

2022/0008 (NLE)

Prijedlog

PREPORUKE VIJEĆA

o jačanju veza radi djelotvorne europske suradnje u području visokog obrazovanja

(Tekst značajan za EGP)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 165. stavak 4. i članak 166. stavak 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Dublja i djelotvornija transnacionalna suradnja u sektoru visokog obrazovanja u Europi ključna je da bi se održale vrijednosti, identitet i demokracija Unije, ojačala otpornost europskog društva i gospodarstva i izgradila održiva budućnost. Europi su potrebna snažna međusobno povezana visoka učilišta kako bi se suočila s izazovima povezanima sa zelenom i digitalnom tranzicijom i starenjem stanovništva te kako bi mogla ojačati svoju konkurentnost utemeljenu na tehnologiji.

(2)Jačanje veza koje visokim učilištima omogućuju da razviju dublju, postojanu i djelotvornu transnacionalnu suradnju na institucionalnoj razini ključno je za zajedničko jačanje visokih učilišta i pripremanje studenata, cjeloživotnih učenika i istraživača za globalnu budućnost. Visoka učilišta širom Europe prilagođavaju se svijetu koji se brzo mijenja, a koji karakteriziraju brze promjene disciplina i okruženja za učenje, primjerice u pogledu paralelne digitalne i zelene tranzicije. To zahtijeva novi način razmišljanja i nove strukture za prekograničnu i interdisciplinarnu suradnju i mobilnost studenata, osoblja i istraživača. Ta nova stvarnost utemeljena na digitalnoj tranziciji podrazumijeva novu privlačnu ponudu obrazovanja, nove formate i mogućnosti transnacionalne suradnje i mobilnosti, osobno i putem interneta, za sve učenike, uključujući osobe u nepovoljnijem položaju ili osobe iz udaljenih područja, te potiče raznolikost među pripadnicima akademske zajednice, istraživačima i profesionalnim osobljem.

(3)Jača suradnja između raznolikih visokih učilišta, uključujući sveučilišta, istraživačka sveučilišta, sveučilišne fakultete, veleučilišta, visoka učilišta i ustanove strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i umjetničke visokoškolske ustanove, širom EU-a ključno je načelo koji je temeljni i svojstveni dio europskog prostora obrazovanja 16 i europskog istraživačkog prostora 17 . Dublja transnacionalna suradnja između raznolikih i komplementarnih ustanova pridonosi ostvarivanju pravednog pristupa visokokvalitetnom obrazovanju, osposobljavanju i istraživanju, potiče stjecanje i širenje znanja, olakšava dijeljenje kapaciteta i infrastrukture te pridonosi vitalnosti njihovih regija i zajednica jer pomaže u prevladavanju poteškoća i geografskih nejednakosti. Transnacionalna suradnja ujedno pridonosi oslobađanju punog potencijala sektora visokog obrazovanja kao promicatelja vještina i znanja, primjerice za paralelnu digitalnu i zelenu tranziciju, te pridonosi provedbi europskog stupa socijalnih prava.

(4)Komunikacijom Komisije o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. 18 poziva se na neometanu i ambicioznu transnacionalnu suradnju radi lakšeg pružanja združenih akademskih stupnjeva i radi razmatranja izvedivosti pravnog statuta za saveze kao što su savezi europskih sveučilišta. Rezolucijom Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.) 19 potiče se dublja suradnja, udruživanje znanja i resursa te stvaranje više prilika za mobilnost studenata, pripadnika akademske zajednice i istraživača, među ostalim cjelovitom provedbom inicijative Europska sveučilišta 20 i inicijative za uvođenje europske studentske iskaznice 21 . U svojim Zaključcima o inicijativi Europska sveučilišta 22 Vijeće je pozvalo države članice da otklone prepreke na putu prema ostvarenju usklađenijih sustava visokog obrazovanja i da ispitaju izvedivost u pogledu združenih europskih diploma. Komunikacijom Komisije o novom EIP-u za istraživanje i inovacije 23 i Paktom za istraživanje i inovacije u Europi 24 poziva se na dublju suradnju i prepoznaje potencijal inicijativa, poput inicijative Europska sveučilišta, da preobraze visoko obrazovanje. I u Programu vještina za Europu 25 poziva se na otklanjanje prepreka na putu prema djelotvornoj i dubljoj transnacionalnoj suradnji.

(5)U ministarskom priopćenju iz Rima o europskom prostoru visokog obrazovanja 26 i Preporuci Vijeća o promicanju automatskog uzajamnog priznavanja kvalifikacija visokog obrazovanja i srednjoškolskog obrazovanja i osposobljavanja te ishoda razdoblja učenja u inozemstvu 27 poziva se na promicanje i olakšavanje dublje transnacionalne suradnje. U Rezoluciji Europskog parlamenta o europskom prostoru obrazovanja: zajednički holistički pristup 28 ističe se potreba za većom suradnjom i poziva na korištenje sinergija između europskog prostora obrazovanja, europskog istraživačkog prostora i europskog prostora visokog obrazovanja.

(6)Savezi 41 europskog sveučilišta, kojima pridonosi program Erasmus+ i koje dopunjava Obzor 2020. kad je riječ o dimenziji istraživanja i inovacija, pružaju korisne pouke usvojene za vrijeme testiranja modela dublje transnacionalne suradnje koji nadilaze postojeće pojedinačne institucionalne strategije i ekosustave upravljanja i suradnje. Oni su izvor nadahnuća za širu zajednicu visokog obrazovanja kako bi se provele reforme na razini sustava i istodobno omogućila bolja koordinacija europskih politika o visokom obrazovanju i istraživanju.

(7)Za potrebe ove Preporuke Vijeća, „savezi europskih sveučilišta” 29 jesu savezi koji se financiraju u sklopu programa Erasmus+ uz dopunsku potporu iz programa Obzor kad je riječ o istraživanju i inovacijama u slučajevima u kojima je to relevantno. Izraz „savezi visokih učilišta” odnosi se na sve druge modele suradnje. Cilj je ove Preporuke Vijeća olakšati transnacionalnu suradnju za sva europska visoka učilišta, a ne samo ona koja su podržana u okviru inicijative Europska sveučilišta.

(8)Ambiciozni savezi u visokom obrazovanju trebaju ostvariti korist od pravne sigurnosti pravnog statuta koji im omogućuje da dijele zajedničke financijske, ljudske, digitalne i fizičke resurse i usluge, da vode virtualne međusveučilišne kampuse i interoperabilne platforme za zajedničke digitalne ili kombinirane aktivnosti. Razvoj interdisciplinarnih modula i osmišljavanje združenih europskih diploma potrebno je dodatno olakšati u nacionalnim zakonodavnim okruženjima radi produbljivanja transnacionalne suradnje u djelotvornoj provedbi paralelne digitalne i zelene tranzicije. Proširenjem fleksibilne i uključive mobilnosti stvaranjem usklađenijih okvira mobilnosti i unapređivanjem provedbe inicijative za uvođenje europske studentske iskaznice učenicima, pripadnicima akademske zajednice, istraživačima i osoblju pruža se više mogućnosti. Potrebno je dostatno dugoročno postojano financiranje kako bi se izgradili kapaciteti i dosegla željena razina transnacionalne suradnje. 

(9)Za dublju suradnju između visokih učilišta potrebno je riješiti sveobuhvatne probleme. Neometano uspostavljanje, vanjsko osiguravanje kvalitete i akreditiranje zajedničkih transnacionalnih obrazovnih aktivnosti i studija na svim razinama otežano je zbog razlika u vanjskom osiguravanju kvalitete, nejednake provedbe automatskog uzajamnog priznavanja kvalifikacija i razdoblja studiranja u inozemstvu, kao i povezanih ključnih obveza iz Bolonjskog procesa, uključujući razlike u strukturi studija i primjeni Europskog sustava prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS) 30 , te zbog djelomičnog priznavanja virtualnog i kombiniranog učenja. Rješavanjem tih problema smanjit će se administrativni teret i potaknuti provedba inovativnih interdisciplinarnih pedagogija u različitim zemljama.

(10)Europska transnacionalna suradnja na institucionalnoj razini snažan je pokretač dublje preobrazbe u izvrsna, uključiva, konkurentna, održiva i privlačna visoka učilišta, uzimajući u obzir sve njihove misije (obrazovanje, istraživanje, inovacije i služenje društvu), čije će se koristi osjetiti u sektoru visokog obrazovanja i izvan njega, radi stvaranja Europe koja se odlikuje znanjem, otpornošću i demokracijom i koja odražava naš europski način života i naše vrijednosti. Transnacionalnu suradnju treba olakšati uspostavom usklađenog zakonodavnog okvira kojim se definiraju europske i nacionalne zakonodavne mjere, djelotvornom provedbom postojećih europskih inicijativa, instrumenata i alata poput inicijative Europska sveučilišta, alata iz Bolonjskog procesa ili inicijative za uvođenje europske studentske iskaznice te utiranjem puta razvoju novih instrumenata kao što su združena europska diploma i pravni statut za saveze u visokom obrazovanju poput saveza europskih sveučilišta. Taj okvir treba razviti postupnim pristupom koji visokim učilištima omogućuje da jačaju veze i djelotvornije surađuju preko granica te koji sustavima visokog obrazovanja omogućuje da postanu usklađeniji u korist cjelokupne zajednice visokog obrazovanja i uz stvaranje dodatne vrijednosti u društvu,

PREPORUČUJE DRŽAVAMA ČLANICAMA: 

uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti, institucionalne autonomije i akademske slobode, u skladu s nacionalnim okolnostima i u bliskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima:

1.da omoguće visokim učilištima da ispitaju izvedivost donošenja pravnog statuta za saveze visokih učilišta, poput saveza europskih sveučilišta, radi olakšavanja dublje suradnje dijeljenjem ljudskih, tehničkih, podatkovnih, obrazovnih, istraživačkih i inovacijskih kapaciteta; da im omoguće da eksperimentiraju s mogućnostima koje su im na raspolaganju putem postojećih europskih instrumenata; da u tom kontekstu provedu mjere za potpunu primjenu Uredbe o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) 31 radi testiranja EGTS-a u obliku pilot-projekata kako je navedeno u točki 11.a;

2.da potaknu visoka učilišta uključena u transnacionalnu suradnju da provode združene studije i pružaju združene akademske stupnjeve; da, u ovom kontekstu i na temelju rezultata istraživanja kako je utvrđeno u točki 12., olakšaju dodjeljivanje združene europske diplome na nacionalnoj razini, uključujući vezu s nacionalnim kvalifikacijskim okvirima 32 ;

3.da visokim učilištima omoguće da razviju i provedu inovativne zajedničke transnacionalne obrazovne aktivnosti tako što će im omogućiti da uspostave odgovarajuće pristupe i mjere u vezi s:

(a)kriterijima za prijem i upis studenata i cjeloživotnih učenika;

(b)određivanjem jezikâ nastave;

(c)udjelom učenja putem interneta u cjelokupnoj ponudi obrazovanja; udjelom studentske mobilnosti (fizička mobilnost, virtualno učenje ili kombinacija) u zajedničkoj obrazovnoj aktivnosti te udjelom i organizacijom stažiranja, učenja kroz rad i interdisciplinarnih pristupa temeljenih na izazovima;

(d)uključivanjem fleksibilnih načina učenja, poput malih iskustava učenja za koja se izdaju mikrokvalifikacije;

(e)pravilima bodovanja i prijenosa bodova te transparentnosti u ocjenjivanju u skladu s Vodičem za korisnike Europskog sustava prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS) iz 2015. kao jedinom osnovom za transnacionalne združene studije bez dodatnih pravila ili ograničenja;

(f)upotrebom informacija o vanjskom osiguravanju kvalitete europskih studija visokog obrazovanja i/ili visokih učilišta u skladu sa Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG), sadržanih u Bazi podataka rezultata vanjskog osiguravanja kvalitete (DEQAR) radi uvođenja automatskog uzajamnog priznavanja 33 za potrebe daljnjeg učenja;

(g)priznavanjem prethodnog obrazovanja na temelju transparentnih i pravednih zahtjeva kvalitete te organizacijom odgovarajućeg vrednovanja učenika i dodjeljivanjem relevantnih bodova;

(h)većom fleksibilnošću pri definiranju predloška njihovih združenih akademskih stupnjeva, uključujući upotrebu zajedničkog predloška za združenu europsku diplomu, pri provedbi združenih transnacionalnih studija;

4.da podrže ugrađenu mobilnost u združenim transnacionalnim studijima:

(a)da podrže visoka učilišta u sustavnijem i fleksibilnijem ugrađivanju mobilnosti (fizičke, virtualnog učenja, kombinacije) u združene studije na svim razinama kako bi veći broj studenata, pripadnika akademske zajednice i istraživača mogao ostvariti korist od dinamike integrirane suradnje u području visokog obrazovanja te u promicanju uravnoteženog kretanja talentiranih osoba;

(b)da potiču digitalizaciju upravljanja mobilnošću u multilateralnim partnerstvima visokih učilišta unapređivanjem provedbe inicijative za uvođenje europske studentske iskaznice, a posebno standardizaciju i digitalizaciju poslovnih procesa u vezi s potpisivanjem multilateralnih međuinstitucijskih ugovora;

(c)da rade na usklađenijim pristupima obrazovnoj mobilnosti u pogledu sustava upisa, akademskih kalendara, sustava školarina, pristupa objektima visokih učilišta i njihova korištenja ljeti/za vrijeme praznika;

5.da se obvežu sustavno pružati financijsku potporu savezima europskih sveučilišta i produbiti transnacionalnu institucionalnu suradnju u području visokog obrazovanja:

(a)da mobiliziraju izvore financiranja na regionalnoj i nacionalnoj te na razini EU-a 34 kako bi, ako je to moguće, pružili jednaku potporu kao Erasmus+ i Obzor Europa uspješnom sudjelovanju visokih učilišta u savezima europskih sveučilišta;

(b)da podrže visoka učilišta u pripremi zahtjeva i sudjelovanju u takvoj dubokoj institucionalnoj transnacionalnoj suradnji;

(c)da među visokim učilištima promiču i razvijaju kulturu transnacionalne suradnje tako što će se pobrinuti da ona bude uključena u nacionalnu politiku i postupke određivanja prioriteta i financiranja te da je se u tome potiče;

6.da promiču i štite temeljna načela institucionalne autonomije kao preduvjeta za uspostavljanje zajedničkih sustava upravljanja radi dublje transnacionalne suradnje; da sveučilištima omoguće da samostalno donose odluke o unutarnjem upravljanju, financijskim, kadrovskim i akademskim pitanjima i da štite akademske slobode; da na konkretan način uključe akademsko osoblje i studente u donošenje odluka povezanih s njihovim ustanovama;

7.da ojačaju uzajamno povjerenje vanjskim osiguravanjem kvalitete i akreditiranjem združenih studija, drugih oblika zajedničke ponude obrazovanja koju razviju europska sveučilišta i sličnih institucionalnih transnacionalnih modela suradnje:

(a)da nastoje u što većoj mjeri primjenjivati vanjsko osiguravanje kvalitete na temelju institucije. Time se doprinosi razvoju stvarne institucionalne kulture kvalitete koja dovodi do veće odgovornosti i usklađenosti sustava širom Europe te se nastavlja na postojeće alate i okvire u kontekstu europskog prostora obrazovanja, europskog istraživačkog prostora i europskog prostora visokog obrazovanja;

(b)da razmotre mogućnost dopuštanja unutarnje akreditacije studija na temelju institucionalnog osiguravanja kvalitete kako bi se podržala samoodgovornost visokih učilišta;

(c)da u zemljama koje se još uvijek oslanjaju na vanjsko osiguravanje kvalitete na temelju studija razmotre mogućnost:

(i)da omoguće potpunu provedbu Europskog pristupa osiguravanju kvalitete združenih studija bez primjene dodatnih nacionalnih zahtjeva ili uvjeta uz upotrebu europskog pristupa;

(ii)da osiguraju da vanjsko vrednovanje združenih transnacionalnih studija može provoditi jedna agencija na Europskom registru za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (EQAR) 35 i da se ishodi vrednovanja automatski prihvaćaju u svim drugim relevantnim sustavima visokog obrazovanja bez dodatnih nacionalnih zahtjeva ili proceduralnih koraka; i

(iii)da osiguraju da ponovna akreditacija združenih transnacionalnih studija bude potrebna samo za očito značajne promjene, kako bi bili agilniji;

8.da podrže razvoj visokokvalitetnog virtualnog suradničkog učenja kao sastavnog dijela podučavanja, učenja i istraživanja koje dopunjava interakcije uživo kako bi se potaknula i olakšala uključiva transnacionalna suradnja usmjerena na studente, a posebno:

(a)da podrže visoka učilišta u razvoju virtualnih suradničkih međunarodnih modela učenja putem interneta kao sastavnog dijela hibridnog obrazovanja, među ostalim preuzimanjem obveza vođenja, strateškim planiranjem, intenzivnim i međunarodnim pedagoškim osposobljavanjem i uslugama podrške te odgovarajućim financiranjem; 

(b)da u postupku ocjenjivanja karijere vrednuju i priznaju vrijeme koje su pripadnici akademske zajednice proveli razvijajući nove inovativne pedagoške metode u okviru transnacionalne suradnje;

(c)da podrže saveze europskih sveučilišta i slične modele institucionalizirane suradnje u njihovim nastojanjima da udruže stručno znanje i resurse kako bi razvili i proveli zajedničke digitalne strategije i zajedničku interoperabilnu infrastrukturu informacijskih tehnologija, primjerice davanjem uzajamnog pristupa internetskim okruženjima za učenje i istraživanje, sustavima za upravljanje učenjem, digitalnim knjižnicama ili platformama s masovnim otvorenim internetskim tečajevima (MOOC), uslugama osposobljavanja i podrške te neometanog pristupa vidljivim, dostupnim, interoperabilnim i ponovno upotrebljivim (FAIR) podacima i drugim interoperabilnim uslugama;

(d)da podrže pokretanje pilot-projekata i testiranje rješenja otvorenog koda kako bi se riješili zajednički izazovi i tako pridonijelo interoperabilnosti, digitalnoj spremnosti, podatkovnoj samostalnosti i odgovornosti sustavâ visokog obrazovanja;

9.da podrže visoka učilišta u razvoju interdisciplinarnih združenih transnacionalnih obrazovnih aktivnosti na svim razinama (kratki studij, preddiplomski, diplomski i doktorski studij):

(a)da omoguće i olakšaju provedbu transnacionalnih pristupa temeljenih na izazovima u kojima učenici iz različitih disciplina, kultura i zemalja surađuju s istraživačima, trgovačkim društvima, gradovima, regijama, nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama kako bi pronašli kreativna i inovativna rješenja globalnih izazova;

(b)da potaknu pružanje prilika za visokokvalitetno cjeloživotno učenje svima kako bi se olakšalo usavršavanje i prekvalifikacija, s usmjerenošću na najtraženija područja;

10.da potaknu visoka učilišta da u većoj mjeri uključe učenike, pripadnike akademske zajednice i istraživače u upravljanje strukturama transnacionalne suradnje visokih učilišta te prije svega:

(a)da potaknu visoka učilišta da osiguraju da se u upravljačkim strukturama odražava sve veća raznolikost učenika i osoblja, kao i njihova različita poslovna i obrazovna iskustva, u skladu s načelima uključivosti i ravnopravnosti;

(b)da podrže izgradnju kapaciteta za snažno i djelotvorno vodstvo kao važan pokretač holističke institucionalne transnacionalne suradnje;

(c)da promiču rodnu ravnotežu u upravljačkim strukturama;

(d)da omoguće uzajamno i komparativno učenje kako bi se potaknule i podržale inicijative zahvaljujući kojima visoka učilišta mogu dijeliti iskustva, zajednički učiti i razmjenjivati znanja;

državama članicama preporučuje se da provedu ovu Preporuku što prije i Komisiji dostave akcijski plan do [umetnuti datum šest mjeseci nakon što Vijeće donese Preporuku] u kojem se navode odgovarajuće mjere koje treba provesti na nacionalnoj razini kako bi se podržalo ostvarivanje ciljeva iz ove Preporuke do 2025. kao ključnih koraka u uspostavi europskog prostora obrazovanja;

POZIVA KOMISIJU:

11.da istodobno s analizom pokrenutih studija i drugim pripremnim radom podrži države članice i visoka učilišta u pokretanju pilot-projekta upotrebe postojećih europskih instrumenata kao koraka u svrhu razvijanja pravnog statuta za saveza visokih učilišta do sredine 2024. Takav statut olakšao bi dublju, dugoročnu i fleksibilnu transnacionalnu suradnju, omogućio i olakšao dijeljenje kapaciteta i podataka te razmjenu osoblja, kao i provedbu združenih studija, u svrhu toga da se na razini saveza pružaju združeni akademski stupnjevi, uključujući združenu europsku diplomu:

(a)da za početak od 2022. pruža financijsku potporu u sklopu programa Erasmus+ onim savezima visokih učilišta koji u obliku pilot-projekta žele testirati provedbu postojećih europskih instrumenata 36 ;

12.da, tijesno surađujući s državama članicama, visokim učilištima, studentskim organizacijama i dionicima, istraži mogućnosti i korake koje je potrebno poduzeti kako bi združena europska diploma bila dostupna do sredine 2024. Združena europska diploma koja se dodjeljuje na nacionalnoj razini potvrdila bi ishode učenja ostvarene u sklopu transnacionalne suradnje između nekoliko ustanova, nudila bi se primjerice u sklopu saveza europskih sveučilišta i temeljila bi se na zajedničkom skupu europskih kriterija. Europsku diplomu trebalo bi biti jednostavno izdati, pohraniti, podijeliti, provjeriti i potvrditi njezinu autentičnost te bi se trebala priznavati u cijelom EU-u:

(a)da u sklopu programa Erasmus+ od 2022. napravi prve korake prema združenoj europskoj diplomi, uključujući prikupljanje iskustava kako bi se razvili europski kriteriji za dodjeljivanje, isprva, oznake europske diplome. Takva oznaka izdavala bi se kao dopunska potvrda kvalifikacija studenata koji završavaju združene studije koji se provode u kontekstu transnacionalne suradnje nekoliko visokih učilišta;

13.da nastoji proširiti inicijativu Europska sveučilišta putem programa Erasmus+, u sinergiji s Obzorom Europa i drugim programima EU-a, kao najambiciozniju i strateški najznačajniju aktivnost transnacionalne suradnje među svim drugim mogućnostima za transnacionalnu suradnju u sklopu programa Erasmus+; da od 2022. osigura veće iznose i održivo financiranje za uspješne saveze europskih sveučilišta nakon raspisivanja konkurentnog i kvalitativnog poziva te omogući stvaranje novih saveza; da u sklopu preispitivanja programâ višegodišnjeg financijskog okvira sredinom razdoblja razvije način ulaganja u kojem se uzima u obzir regionalno, nacionalno i europsko financiranje radi izrade prijedloga do 2024.;

14.da podrži provedbu inicijativa za uvođenje europske studentske iskaznice, a posebno digitalizaciju poslovnih procesa u kojima sudjeluje više potpisnika i provode se višestruke razmjene podataka, kako bi se smanjio administrativni teret upravljanja mobilnošću i razmjenama studenata i osoblja koji su sastavni dio transnacionalnih partnerstva visokih učilišta.

Komisija se poziva da procijeni i ocijeni napredak u provedbi akcijskih planova država članica donesenih u svrhu provedbe ove Preporuke, kao i njezinu primjenu u kontekstu rada na provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire, primjenom relevantnih okvira Unije za praćenje i izvješćivanje u suradnji s državama članicama i nakon savjetovanja s uključenim dionicima, te da podnese izvješće Vijeću u roku od pet godina od datuma donošenja.

Sastavljeno u Strasbourgu,

(1)     14-final-conclusions-rev1-en.pdf (europa.eu)

(2)    U skladu s Direktivom (EU) 2019/882 – Europski akt o pristupačnosti i Direktivom (EU) 2016/2102 – Direktiva o pristupačnosti interneta.

(3)    COM(2022) 16.

(4)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52020DC0625

(5)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=uriserv:OJ.C_.2021.066.01.0001.01.ENG

(6)     https://www.consilium.europa.eu/media/49659/st08658-en21.pdf

(7)     BFUG_Final_Draft_Rome_Communique-link.pdf (ehea2020rome.it)

(8)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1568891859235&uri=CELEX:32018H1210(01)

(9)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=COM:2020:628:FIN

(10)    SL L 431, 2.12.2021., str. 1.–9.

(11)    COM(2021) 252 final.

(12)     Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava | Europska komisija (europa.eu) .

(13)     https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1223&langId=en  

(14)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex%3A12012E%2FTXT

(15)    SL C 326, 26.10.2012.

(16)     Europski prostor obrazovanja (europa.eu) .

(17)     Europski istraživački prostor (EIP) | Europska komisija (europa.eu) . 

(18)    COM(2020) 625 final.

(19)    SL C 66, 26.2.2021., str. 1.–21.

(20)     Inicijativa Europska sveučilišta | Obrazovanje i osposobljavanje (europa.eu) .

(21)     Inicijativa za uvođenje europske studentske iskaznice | Obrazovanje i osposobljavanje (europa.eu) .

(22)    SL C 221, 10.6.2021., str. 14.–24.

(23)    COM(2020) 628 final.

(24)    SL L 431, 2.12.2021., str. 1.–9.

(25)     Program vještina za Europu – Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost – Europska komisija (europa.eu) .

(26)     BFUG_Final_Draft_Rome_Communique-link.pdf (ehea2020rome.it) .

(27)    SL C 444, 10.12.2018., str. 1.–8.

(28)    P9_TA(2021)0452

(29)     https://education.ec.europa.eu/levels/higher-education/european-universities

(30)     Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS) | Obrazovanje i osposobljavanje (europa.eu) .

(31)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex%3A32013R1302 SL L 347, 20.12.2013., str. 303.–319.

(32)     https://webgate.acceptance.ec.europa.eu/europass/en/national-qualifications-frameworks-nqfs

(33)    Kako je definirano u Preporuci Vijeća o promicanju automatskog uzajamnog priznavanja kvalifikacija visokog obrazovanja i srednjoškolskog obrazovanja i osposobljavanja te ishoda razdoblja učenja u inozemstvu. SL C 444, 10.12.2018.

(34)    Kao što su Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond+, Mehanizam za oporavak i otpornost i fond InvestEU.

(35)    EQAR je službeni registar nacionalnih agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete koje ispunjavanju obveze iz Bolonjskog procesa.

(36)    Jedan postojeći instrument je Europska grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTS) https://ec.europa.eu/regional_policy/en/policy/cooperation/european-territorial/egtc/ .