EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 24.10.2017.
COM(2017) 623 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU, ODBORU REGIJA I EUROPSKOJ INVESTICIJSKOJ BANCI
Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a
{SWD(2017) 349 final}
1.Uvod
Devet najudaljenijih regija – Guadalupe, Francuska Gijana, Martinique, Mayotte, otok Reunion i Saint Martin (Francuska), Kanarski otoci (Španjolska), Azori i Madeira (Portugal) – od iznimne su važnosti za Europsku uniju (EU) i obogaćuju je u gospodarskom, kulturnom i geografskom smislu. Daju joj strateški pristup morima i jedinstvene prirodne resurse, koji čine 80 % njezine bioraznolikosti.
Međutim, udaljenost, malena površina, osjetljivost na klimatske promjene i kod većine izoliranost, prepreke su njihovu razvoju i integraciji u unutarnje tržište.
Posebna se situacija najudaljenijih regija priznaje od 1999. u Ugovorima EU-a, a od 2009. člankom 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji im omogućuje korist od posebnih mjera u okviru ključnih politika EU-a u području poljoprivrede, kohezije i tržišnog natjecanja.
Od 2014. do 2020. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i posebnog programa za poljoprivredne mjere (Uredba o programu POSEI) izdvaja se gotovo 13,3 milijarde EUR za najudaljenije regije, što je važan izvor ulaganja i novih radnih mjesta. To uključuje dvije posebne dodjele sredstava u području regionalnog razvoja i ribarstva kao nadoknadu dodatnih troškova tih regija koji nastaju zbog njihove posebne situacije.
Nadalje, kako bi se povećala njihova konkurentnost, na najudaljenije se regije primjenjuju posebna pravila u područjima kao što su državna potpora, posebice u pogledu operativne potpore i potpore za ulaganje, te oporezivanje i carina. Tom se velikom javnom potporom EU-a pridonosi razvoju infrastrukture, osiguravanju usluga za stanovništvo, stvaranju radnih mjesta, ulaganju u obrazovanje i vještine te povećanju konkurentnosti poduzeća. Pomaže se i pri povećanju broja i raznolikosti poljoprivrednih aktivnosti, zaštiti okoliša i rješavanju problema klimatskih promjena. U priloženom radnom dokumentu službi Komisije preispituje se provedba mjera predloženih u strategiji iz 2012. i navode detaljni podaci o socioekonomskom stanju najudaljenijih regija.
Unatoč napretku koji su tijekom godina ostvarile, najudaljenije regije i dalje se suočavaju s ozbiljnim izazovima, koje dodatno pogoršavaju globalizacija i klimatske promjene. Razvoj im je nestabilan, a većina treba ulagati u osnovnu infrastrukturu poput cesta, objekata za upravljanje vodama i gospodarenje otpadom i njihovo gospodarstvo ovisi o ograničenom broju sektora. Ograničenja tih regija, među ostalim udaljenost, stvaraju dodatne troškove poduzećima, ponajprije malim i srednjim (MSP), te otežavaju njihovo potpuno sudjelovanje na jedinstvenom tržištu.
Razvoj političke, gospodarske i socijalne situacije u najudaljenijim regijama posljednjih godina – sve veća stopa nezaposlenosti, posebice zabrinjavajuća među mladima i, u nekima, sve veće nezakonite migracije i socijalne krize – razlog je za zabrinutost. U tim je regijama nezaposleno od 40 % do 55 % mladih. I dalje je problematična razlika u stupnju razvoja, bogatstva te gospodarskih i socijalnih prilika između nekih najudaljenijih regija i kontinentalne Europe. Katastrofalne posljedice uragana u rujnu 2017., posebice u Saint Martinu, nov su dokaz osjetljivosti tih područja te činjenice da se ekstremni vremenski uvjeti mogu češće očekivati u budućnosti.
Postoji očita potreba da se više radi na tome da se najudaljenijim regijama omogući da potpuno iskoriste prednosti članstva u EU-u i globalizacije. Čvršći i prilagođeniji pristup nužan je kako bi se stvorio pogodan okvir za njihov razvoj i kako bi se ponudile jednake prilike njihovim građanima. Iako dijele neke zajedničke probleme, regije se razlikuju i svaka od njih ima posebne potrebe. To se treba uzeti u obzir pri razvoju političkih rješenja.
Štoviše, nisu sva rješenja problema u najudaljenijim regijama odgovornost EU-a. Države članice prije svega su odgovorne za gospodarski i socijalni razvoj svojih najudaljenijih regija, posebice u ključnim područjima kao što su zdravstvo i obrazovanje. Najudaljenije regije trebale bi ulagati dodatne napore u oslobađanje unutarnjeg potencijala za rast. Istovremeno bi EU trebao osigurati poticajniji okvir kako bi se ostvarili najbolji mogući rezultati i kako bi se i dalje uzimali u obzir interesi najudaljenijih regija u područjima nadležnosti EU-a kao što je trgovina.
U ovoj se Komunikaciji predstavlja novi pristup Komisije poticanju razvoja najudaljenijih regija maksimalnim iskorištavanjem resursa i mogućnosti koje pružaju novi vektori rasta i nova radna mjesta. To uključuje, prije svega, veće priznanje njihovih posebnosti i potreba te konkretne i koordinirane aktivnosti na razini EU-a i nacionalnoj razini, kao i aktivnosti samih najudaljenijih regija (detaljan popis aktivnosti nalazi se u Prilogu). Dio je toga i ojačano partnerstvo tih regija, država članica kojima pripadaju i institucija EU-a.
Taj se novi pristup temelji na znanju stečenom pri provedbi prethodne strategije te na raspravama s predstavnicima najudaljenijih regija, među ostalim na četvrtom Forumu najudaljenijih regija održanom u Bruxellesu 30. i 31. ožujka 2017. Nadovezuje se i na prijedloge koje su te regije podnijele predsjedniku Komisije te na doprinose Europskog parlamenta i država članica.
Svaka inicijativa koja utječe na proračun provodit će se u skladu s godišnjim proračunskim postupkom i ne može dovesti u pitanje sljedeći višegodišnji financijski okvir za razdoblje nakon 2020.
Nov način upravljanja temeljen na jakom partnerstvu
Iako su dio EU-a i njegova jedinstvenog tržišta, najudaljenije regije različite su u mnogim pogledima. U okviru svojeg novog, proaktivnog pristupa, Komisija će više uzimati u obzir njihove potrebe i poticati razvoj politika EU-a koje su prikladnije za njihovu situaciju, tako što će osigurati da se njihova posebnost dosljedno uzima u obzir u njezinim inicijativama, kad god je to potrebno.
To uključuje prilagodbu politika EU-a njihovim okolnostima, što se nastoji postići mnogim predloženim mjerama iz ove Komunikacije, a da se pritom ne naruši usklađenost pravnog poretka Unije. To znači da treba pronaći ravnotežu između postupanja prema najudaljenijim regijama kao prema europskim regijama sa svim pravima i obvezama koje to sa sobom donosi te proaktivnog priznavanja njihova posebnog geopolitičkog i gospodarskog konteksta.
Pri tom je pristupu uzeta u obzir presuda Suda Europske unije iz prosinca 2015. u kojoj je razjašnjeno područje primjene članka 349. UFEU-a.
U skladu sa Smjernicama za bolju regulativu
, a posebno postupcima za utvrđivanje utjecaja na određena područja, Komisija će ocijeniti sve bitnije učinke na najudaljenije regije kako bi prikupila informacije važne za osmišljavanje politika i oblikovala odgovarajuće mjere ublažavanja ako za njima nastane potreba. Utvrđivanje i analiza takvih učinaka te evaluacija učinka postojećeg zakonodavstva na najudaljenije regije ovisi o postojanju pouzdanih podataka i uključivanju dionika koji najbolje poznaju posebnosti najudaljenijih regija.
Stoga se Eurostat i nacionalni zavodi za statistiku potiču na suradnju radi poboljšanja pouzdanosti svojih podataka i njihove dodatne obrade jer trenutačno ne odražavaju u potpunosti posebnosti najudaljenijih regija te dovode u pitanje objektivnost rezultata. Osim toga, dionici se potiču na sudjelovanje u mehanizmima Komisije za savjetovanje i davanje povratnih informacija kako bi dali svoje mišljenje i pružili dokaze o učincima na najudaljenije regije.
Procjena učinka na te regije posebno je važna kad EU sklapa i revidira međunarodne sporazume. Interesi najudaljenijih regija mogu biti posebno osjetljivi u nekim trgovinskim sporazumima ili sporazumima o ribarstvu, stoga je nužno osigurati utemeljen trajni dijalog i razmjenu informacija između Komisije, država članica i regija u svim fazama pregovora. Najudaljenije regije potiču se da izraze svoje interese i konkretne bojazni putem svih dostupnih alata kao što su savjetovanja provedena u okviru procjena učinaka otvaranja pregovora o trgovinskim sporazumima i procjena učinaka održivosti provedenih tijekom pregovora.
Osim postojećih alata za iskaz interesa regija Komisija će osigurati ad hoc platformu za razmjenu mišljenja s najudaljenijim regijama i relevantnim dionicima u svim fazama donošenja politika EU-a i njihove provedbe. To bi Komisiji trebalo omogućiti da, ako se pojave konkretni problemi, pokrene inicijative kojima se bolje iskorištavaju resursi najudaljenijih regija te otklanjaju njihove bojazni, kao i pomoći pri preispitivanju učinkovitosti relevantnih politika EU-a na terenu te utvrđivanju prilika za rast. Ta će platforma povezati Komisiju, nacionalna tijela i tijela najudaljenijih regija te ostale relevantne dionike.
Osim uspostavljanja široke platforme koja okuplja sve najudaljenije regije Komisija će pružiti potporu pojedinačnim regijama koje imaju određene razloge za zabrinutost. Kad neka od najudaljenijih regija utvrdi takav razlog, za koji je potrebno zajedničko djelovanje relevantnih dionika, Komisija će uspostaviti posebnu radnu skupinu za rješavanje tog pitanja i pomoć putem odgovarajućih mjera.
Komisija će učiniti sljedeće:
-uspostaviti ad hoc platformu za razmjenu mišljenja o interesima i bojaznima najudaljenijih regija koja će povezati Komisiju, nacionalna tijela i tijela najudaljenijih regija te ostale relevantne dionike
-osnovati posebne radne skupine za rješavanje eventualnih posebnih potreba pojedinih najudaljenijih regija
-osigurati da se bojazni i interesi najudaljenijih regija pomno prouče i uzmu u obzir kao relevantni za procjene učinka i evaluaciju politika
-i dalje posvećivati posebnu pozornost osjetljivim proizvodima iz najudaljenijih regija u okviru trgovinskih sporazuma s trećim zemljama; surađivati s državama članicama kako bi se najudaljenije regije bolje uključile u pregovore o ribarstvu.
|
2.Iskorištavanje resursa najudaljenijih regija
Najudaljenije regije imaju jedinstvene resurse koji bi se mogli bolje iskoristiti za vrhunsko istraživanje i inovacije u područjima kao što su biogospodarstvo ili klimatske promjene, među ostalim u pogledu mjera za smanjenje stakleničkih plinova testiranjem rješenja za niskougljični prijevoz i energetski učinkovitih rješenja. Njihovi prirodni resursi uključuju posebice:
·bogatu bioraznolikost – štiti od oluja i poplava, temelj je za ključne gospodarske sektore poput turizma, ribarstva, šumarstva, poljoprivrede i za rastuće sektore poput prirodnih bioloških proizvoda, biomedicine i kozmetike
·velike ekskluzivne gospodarske zone koje nude prilike za razvoj plavoga gospodarstva i čine ih važnim dionicima u međunarodnom upravljanju oceanima
·lokaciju i klimu pogodne za aktivnosti u području svemira i astrofizike
·blizinu tržištima trećih zemalja kako bi se olakšale razmjene, među ostalim trgovina i ulaganja.
Osim toga, najudaljenije regije imaju iznimne društvene resurse: bogatu kulturnu baštinu, koja ih zajedno s bioraznolikošću i prirodnim krajolikom čini privlačnim turističkim odredištima; europsko stručno znanje koje pruža čvrst temelj njihovim poduzećima te kvalitetno obrazovanje.
Ti bi se resursi trebali bolje iskorištavati kako bi stvarali radna mjesta i poslovne prilike, a najudaljenije bi regije trebale usmjeriti svoja nastojanja na područja u kojima imaju komparativne prednosti kako je utvrđeno u njihovim strategijama pametne specijalizacije te na tradicionalne aktivnosti važne za stvaranje radnih mjesta. Komisija potiče najudaljenije regije da istraže koja bi im kombinacija bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata iz različitih nacionalnih, regionalnih i europskih izvora financiranja najviše odgovarala.
Kako bi iskoristile vrijednost svojih resursa i optimizirale razvoj s pomoću novih prilika, najudaljenije bi regije trebale što više iskoristiti dostupnu financijsku potporu, uključujući Europski fond za strateška ulaganja. Osim toga, najudaljenije bi regije trebale što više iskoristiti mogućnosti Europskog savjetodavnog centra za ulaganja i Europskog portala projekata ulaganja.
Komisija će učiniti sljedeće:
-s Grupom Europske investicijske banke pokrenuti ciljanu inicijativu, među ostalim uz savjetodavnu potporu Europskog savjetodavnog centra za ulaganja, kako bi poboljšala pristup najudaljenijih regija Europskom fondu za strateška ulaganja.
Plavo gospodarstvo
Održivo plavo gospodarstvo trebalo bi pridonijeti socioekonomskom razvoju svih najudaljenijih regija. Napredak ka tome trenutačno je neujednačen. Iako je intenzitet aktivnosti različit u svakoj regiji, uzorci su rasta i nedostataka slični. Tradicionalni sektori mora i pomorstva, poput ribarstva, pomorskog prometa, pomorskog i priobalnog turizma, osiguravaju radna mjesta za lokalno stanovništvo dok su novi sektori poput obnovljive energije iz mora, akvakulture i plave biotehnologije još nedovoljno razvijeni.
Za razvoj plavoga gospodarstva bit će potrebni strateško planiranje i ulaganja. Primjerice, ribarstvom se može upravljati tako da se povećaju prihodi lokalnih ribara uz iskorištavanje resursa na održivoj razini. Veći priljev turista mogle bi popratiti mjere uštede vode i razvoj postrojenja za desalinizaciju koja pokreću obnovljivi izvori energije kako bi se odgovorilo na rastuću potražnju za vodom. Za razvoj plave biotehnologije izvan trenutačnih tržišnih niša trebalo bi upotrebljavati morske resurse; konkretno, projekti u kojima se alge upotrebljavaju za proizvodnju kozmetike, hrane ili biogoriva mogli bi se još više proširiti.
Najudaljenije bi regije trebale pokrenuti strategije plavoga gospodarstva kako bi poboljšale sinergije među javnim politikama i ulaganjima i olakšati pristup financijskim sredstvima za male tržišne subjekte putem mikrokredita i financijskih instrumenata (poput zajmova i jamstvenih fondova).
Države članice trebale bi prikupiti veću količinu znanstvenih podataka i povećati potporu za ribarstvo i pomorsko istraživanje, donijeti mjere za upravljanje ribarstvom, istražiti, ako je izvedivo, mogućnost ograničavanja ribarenja u zoni od 100 milja na plovila registrirana u najudaljenijim regijama. Trebale bi uložiti i veće napore u borbu protiv nezakonitog ribolova; Komisija će to pitanje uključiti u plan pregovora o relevantnim sporazumima o suradnji i gospodarskim sporazumima s trećim zemljama.
Komisija će učiniti sljedeće:
-razmotriti posebne mjere (uključujući sustav nadoknade) za najudaljenije regije u okviru novih programa EU-a radi potpore održivog razvoja ribarstva i drugih sektora plavoga gospodarstva
-s obzirom na kapacitet flote do kraja 2018. preispitati trenutačni program ulaza/izlaza i prema potrebi predložiti izmjene
-uzeti u obzir posebne potrebe najudaljenijih regija pri objavi poziva za dodjelu potpore za plavo gospodarstvo iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo
-razmotriti odobrenje državne potpore za gradnju novih plovila u najudaljenijim regijama pod uvjetima kojima se osigurava održivo ribarstvo.
|
Poljoprivreda i ruralni razvoj
Poljoprivreda i ruralni razvoj važan su dio gospodarstva najudaljenijih regija. Poljoprivredni program EU-a za najudaljenije regije (POSEI) i programi ruralnog razvoja, koji zajedno čine pola ukupno dodijeljenih sredstava za najudaljenije regije u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, pridonose održivoj modernizaciji poljoprivredne proizvodnje i povećanju konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora.
Usto, programima ruralnog razvoja podupiru se mjere za obnovu, očuvanje i povećanje bioraznolikosti u poljoprivredi i šumarstvu te promiče gospodarski razvoj u ruralnim područjima. Uz europska partnerstva za inovacije u području poljoprivredne produktivnosti i održivosti tim se programima podupiru istraživanje i inovacije. Nadalje, revidiranim pravilima EU-a o državnim potporama tj. Uredbom o općem skupnom izuzeću, koja sad obuhvaća i poljoprivredu, olakšat će se dodjela državne potpore i tako omogućiti nova ulaganja.
Najudaljenije regije trebale bi promicati ulaganja u nove tehnologije za poljoprivredu i ruralni razvoj te upotrebljavati i razvijati alate za upravljanje rizikom (osiguranje od materijalnih gubitaka, uzajamni fondovi, stabilizacija prihoda) predviđene Uredbom o Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj (EPFRR). Trebale bi i povećati broj priznatih sustava kvalitete Zajednice ili nacionalnih sustava kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu, poticati sudjelovanje poljoprivrednika u tim sustavima te podupirati promidžbu tih proizvoda među ostalim upotrebom logotipa najudaljenijih regija na tržištu EU-a i međunarodnom tržištu.
Komisija će učiniti sljedeće:
-nastojati ostvariti daljnje provođenje Uredbe o programu POSEI
, ne dovodeći u pitanje pregovore predviđene za budući višegodišnji financijski okvir
-nastojati zadržati posebne odredbe za najudaljenije regije u Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj.
|
Bioraznolikost
Bioraznolikost najudaljenijih regija jedinstvena je baština Europe i svijeta. Neki gospodarski sektori u najudaljenijim regijama, uključujući turizam, ribarstvo, šumarstvo i poljoprivredu, izravno ovise o njoj. Nadalje, zdravi ekosustavi pružaju bitna dobra za društvo, primjerice čist zrak i vodu, te pridonose prilagodbi na klimatske promjene i ublažavanju njihovih učinaka.
U okviru EU-ove zajedničke poljoprivredne politike to se podupire različitim instrumentima poput mjera za poljoprivredu, okoliš i klimu ili potpore za održivo upravljanje šumama, koje sufinancira EPFRR. Nadalje, od 2010. inicijativom BEST promiče se održavanje bioraznolikosti i održiva upotreba usluga ekosustava u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima putem malih projekata kojima se nastoji osloboditi lokalni potencijal. Za nekoliko projekata povezanih s bioraznolikošću najudaljenijih regija dodijeljena su sredstva iz financijskog instrumenta za okoliš (LIFE) od 2012.
Osim toga, najudaljenije regije i relevantne države članice trebale bi surađivati s partnerima iz prekomorskih zemalja i područja te afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja u promicanju zajedničkih ciljeva u pogledu bioraznolikosti u međunarodnim sporazumima.
Komisija će učiniti sljedeće:
-na temelju iskustva iz inicijative BEST razmotriti pružanje posebne potpore za očuvanje bioraznolikosti i održivu upotrebu usluga ekosustava, među ostalim za prilagodbu klimatskim promjenama u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima u novim programima EU-a.
Kružno gospodarstvo
Kružno gospodarstvo obećavajuće je područje rasta koje pridonosi unutarnjem razvoju najudaljenijih regija. Ubrzavanje prijelaza na kružno gospodarstvo posebice je važno u tim malim i udaljenim područjima koja ovise o uvezenim resursima. Upravljanje otpadom može biti osobito zahtjevno zbog ograničene infrastrukture za zbrinjavanje otpada te nedostatka ekonomije razmjera za prikupljanje, zbrinjavanje i recikliranje otpada. Tu situaciju u nekim slučajevima mogu pogoršati rast stanovništva i sezonski priljevi turista pri kojima nastaju velike količine otpada. Stoga neke najudaljenije regije svoj otpad šalju na kontinent.
Ostvarenjem kružnoga gospodarstva stvaraju se i poslovne prilike te potiču inovacije i stvaranje radnih mjesta. Rješenja koja su razvile najudaljenije regije mogu se primijeniti i na drugim područjima koja žele učinkovito iskoristiti resurse, uključujući otoke. Određene najudaljenije regije razvile su dobre prakse i metode, kao što su upotreba biootpada kao komposta u javnim parkovima na Kanarskim otocima, upotreba molekula banane u biokozmetici u Martiniqueu, razvoj reverzibilnog sustava obnovljive energije za hidroelektričnu proizvodnju u Madeiri.
Države članice i najudaljenije regije trebale bi analizirati potencijal kružnoga gospodarstva da stvara rast i radna mjesta u tim regijama te utvrditi prioritetne projekte, uključujući održivi turizam. Trebale bi i poboljšati odgovarajuće načine zbrinjavanja otpada kako bi se potaklo razvrstavanje otpada, lokalno kompostiranje organskog otpada, ponovna upotreba proizvoda, popravci i recikliranje te sprječavanje stvaranja otpada. Nadalje, trebale bi još više promicati ekološke prakse, uključujući ekološki uzgoj, i metode za održivo upravljanje prirodnim resursima u poljoprivredi i šumarstvu instrumentima zajedničke poljoprivredne politike.
Komisija će učiniti sljedeće:
-predložiti projektnu temu u okviru programa rada LIFE 2018.–2020. o otpadu za rješavanje problema upravljanja otpadom s kojima se najudaljenije regije susreću; podupirati te regije da postanu ispitne lokacije za pilot-projekte kružnoga gospodarstva u okviru programa LIFE
-razmotriti uvođenje odredbi za lakšu otpremu otpada iz najudaljenijih regija u susjedne zemlje radi zbrinjavanja u okviru revizije Uredbe o pošiljkama otpada predviđene do 31. prosinca 2020.
Klimatske promjene
Najudaljenije su regije osobito osjetljive na niz posebnih utjecaja klimatskih promjena, posebice na podizanje razine mora i ekstremne vremenske uvjete kao što je uragan Irma koji je pogodio Saint Martin. U takvim situacijama Centar za odgovor na krizne situacije Europske komisije može pružiti pomoć, među ostalim putem mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.
Fond solidarnosti EU-a, iz kojeg se izdvajaju sredstva za obnovu regija pogođenih katastrofama, uključuje posebne odredbe za najudaljenije regije, kojima se omogućuje da se financijska sredstva mogu isplaćivati počevši od nižeg praga štete. Komisija će procijeniti provedbu Fonda solidarnosti EU-a u najudaljenijim regijama u kontekstu šire evaluacije fonda koja će se provesti 2018.
Države članice i najudaljenije regije trebale bi redovito pratiti posebne potrebe, rizike i slabe točke najudaljenijih regija, među ostalim moguće mjere prilagodbe, koje se trebaju riješiti regionalnim ili nacionalnim pristupom prilagodbi klimatskim promjenama i upravljanju rizikom od katastrofa. Trebale bi podupirati vježbe, osposobljavanje i razmjenu najboljih praksi u kontekstu mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, među ostalim u područjima koja se odnose na sprječavanje i pripremljenost i, ako je potrebno, uključiti susjede najudaljenijih regija.
Komisija će učiniti sljedeće:
-jačati dimenziju najudaljenijih regija u instrumentu EU-a za zaštitu okoliša i klimatsku politiku (LIFE), uključivanjem pripremljenosti najudaljenijih regija za ekstremne vremenske uvjete kao novog područja politike za prilagodbu klimatskim promjenama u program rada za razdoblje 2018.–2020.
-pokrenuti pripremni projekt za prilagodbu klimatskim promjenama u najudaljenijim regijama 2019. uz savjetovanje s državama članicama i najudaljenijim regijama
-uključiti posebne izazove u pogledu prilagodbe najudaljenijih regija klimatskim promjenama u preispitivanje strategije EU-a za prilagodbu iz 2013.
|
Energija
Najudaljenije regije često imaju bolje izvore obnovljive energije od kontinentalne Europe. Međutim, njihov se puni potencijal ne iskorištava zbog tehničkih, gospodarskih i zakonodavnih prepreka. Budući da nisu povezane s kontinentalnim energetskim mrežama, većina najudaljenijih regija još ovisi o skupoj uvezenoj nafti za proizvodnju električne energije. Za kupnju nafte usto su potrebne subvencije jer bi inače cijene električne energije bile previsoke. S obzirom na njihove često ograničene energetske sustave najudaljenije regije imaju potencijal istaći se kao predvodnici u prijelazu na čistu energiju primjenom održivih energetskih rješenja. Povećanje energetske samodostatnosti najudaljenijih regija donijet će velike ekonomske koristi u smislu rasta, konkurentnosti i stvaranja lokalnih radnih mjesta te istovremeno pridonijeti provedbi ciljeva EU-a u pogledu energije i klimatske politike.
Kako bi surađivale u pronalasku održivih energetskih rješenja, najudaljenije su regije 2014. uspostavile energetsku mrežu, a većina ih testira i razvija rješenja za obnovljivu energiju. Međutim, potrebni su dodatni napori i ulaganja, posebice u pogledu obnovljive energije iz mora (termalna energija oceana, energija valova, vjetroenergija) u kombinaciji s inovativnim tehnologijama pohrane te tehnologijama za veću energetsku učinkovitost i rješenjima za čist prijevoz, koji imaju velik potencijal u najudaljenijim regijama.
Najudaljenije regije najbolji su kandidati za ispitivanje sustava održivih izvora energije i promicanje lokalnih zajednica i zajednica obnovljivih izvora energije. Međutim, one te mogućnosti mogu u potpunosti iskoristiti jedino ako pojedine države članice kojima te regije pripadaju prilagode svoje zakonodavstvo njihovim potrebama. Posebice pravila o državnoj potpori omogućuju državama članicama da osiguraju programe potpore za razvoj obnovljive energije u najudaljenijim regijama u kojima se uzimaju u obzir stvarni troškovi proizvodnje električne energije umjesto nacionalnih referentnih cijena električne energije.
Države članice trebale bi osigurati da se njihovim zakonodavstvom i programima podupiru razvoj obnovljive energije i energetska učinkovitost u tim regijama (npr. organizacijom aukcija namijenjenih najudaljenijim regijama, razvojem lokalnih režima oporezivanja, razvojem električnih mreža i kapaciteta pohrane). Nacionalni propisi o energetskoj učinkovitosti u građevini, kojima se prenosi Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada, mogu se prilagoditi da se u njih uključe lokalni uvjeti.
Nadalje, najudaljenije regije trebale bi preuzeti vodeću ulogu u prijelazu na čistu energiju, u skladu s inicijativom za čistu energiju na otocima EU-a, koja je pokrenuta u okviru paketa Čista energija za sve Europljane.
Uz potporu EU-a najudaljenije regije ulažu i u poboljšanje svoje energetske učinkovitosti. Budući da na prijevoz odlazi više od pola njihove potrošnje primarne energije, počinju promicati električnu mobilnost. Zakonodavstvom EU-a o energiji, među ostalim nekim od posljednjih prijedloga, pružaju im se mogućnosti i poticaji da postanu energetski samodostatne. Najudaljenije regije trebale bi organizirati informativne kampanje za stanovništvo i lokalne zajednice o povratu ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost.
Komisija će učiniti sljedeće:
-na razini EU-a i međunarodnoj razini uključiti dobre prakse najudaljenijih regija u inicijativu za čistu energiju na otocima EU-a.
|
3.Poticanje rasta i stvaranja radnih mjesta
Najudaljenije regije donijele su strategije pametne specijalizacije radi potpore ulaganja u istraživanje i inovacije u okviru programa Europskog fonda za regionalni razvoj 2014.–2020. U tim se strategijama utvrđuju resursi i obećavajući sektori koje treba istražiti, uzimajući u obzir prednosti i ograničenja svake regije, posebice njihova mala poduzeća, nevelik broj istraživača i ograničenu ponudu pomoćnih službi.
Te strategije najudaljenijim regijama omogućuju da usmjere ulaganja na ključne regionalne prioritete i sektore s velikim potencijalom te ojačaju suradnju sveučilišta i istraživačkih centara, poduzeća i regionalnih tijela vlasti. Trebalo bi ih redovito procjenjivati i pritom uključiti relevantne dionike kako bi se prioriteti prilagodili tehnološkom napretku i nastanku novih tržišta.
Istraživanje i inovacije
Istraživanje i inovacije te prijenos tehnologije ključni su za pretvaranje najudaljenijih regija u predvodnike u mnogim sektorima. U najudaljenijim regijama nalaze se vrhunski istraživački i operativni centri, poput Instituta za astrofiziku na Kanarskim otocima i Svemirskog centra u Gijani, te održavaju međunarodna događanja na visokoj razini o temama poput bioraznolikosti
. U njima se eksperimentira s novim aktivnostima povezanima sa životom u oceanima, vulkanologijom, energijom i telemedicinom.
Najudaljenije su regije u dobrom položaju za iskorištavanje novih prilika na komercijalnom tržištu svemirskih aktivnosti. To uključuje rastuće tržište mikrosatelita koje se nastoji prilagoditi sve većim potrebama, posebice u području videozapisa iz bliskog svemira, niskoorbitnih ili telekomunikacijskih satelita.
U skladu sa svemirskom strategijom za Europu donesenom 2016. Komisija će podupirati tržišno prihvaćanje koje uključuje popratne aktivnosti poput pristupa ulaganjima i rizičnom financiranju. Podupirat će i objedinjavanje potražnje za lansirnim sustavima za programe Galileo i Copernicus.
Međutim, sudjelovanje većine najudaljenijih regija u istraživačkim programima EU-a još je zanemarivo i moglo bi se bitno povećati. Kako bi se to postiglo, treba poduzeti određene mjere na više razina, među ostalim sudjelovanjem u međunarodnoj suradnji u okviru tih programa. Prvi je korak posebna mjera koordinacije i potpore u iznosu od četiri milijuna eura koja će se pokrenuti u okviru programa rada Obzora 2020. za razdoblje 2018.–2020. kako bi se vrednovanjem resursa povećalo sudjelovanje najudaljenijih regija u programu EU-a za istraživanje i vidljivost njihovih kapaciteta za istraživanje i razvoj te prioriteta pametne specijalizacije. To bi trebalo pomoći pri istraživanju njihovih konkretnih problema za koje bi se istraživanjem i inovacijama mogla pronaći rješenja.
Tom će se mjerom kapaciteti najudaljenijih regija rasporediti u zasebna polja istraživačkih stručnih znanja, a na temelju toga povezat će se potencijalni europski i međunarodni partneri koji bi mogli dodatno ojačati te kapacitete. Pružit će im se i potpora u uspostavljanju konzorcija koji će pripremati projektne prijedloge. Mjera bi trebala služiti kao inspiracija za budući istraživački okvirni program EU-a kako bi se povećalo njihovo učinkovito sudjelovanje.
Nadalje, kako bi otišle korak dalje u istraživanju i inovacijama, najudaljenije regije i države članice kojima pripadaju trebale bi procijeniti potrebe tih regija za dugoročnim ulaganjima. Trebale bi uspostaviti i kontaktne točke u svakoj regiji koje bi bile povezane s nacionalnim kontaktnim točkama kako bi mogle distribuirati informacije o mogućnostima istraživanja i organizirati informativne kampanje.
Komisija će učiniti sljedeće:
-pokrenuti posebnu mjeru koordinacije i potpore (4 milijuna EUR) u okviru programa rada Obzora 2020. za razdoblje 2018.–2020. radi većeg sudjelovanja najudaljenijih regija u istraživačkom okvirnom programu EU-a
-posvetiti posebnu pozornost resursima i posebnim potrebama najudaljenijih regija pri sastavljanju budućih istraživačkih okvirnih programa EU-a.
|
Zapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje
Najudaljenije su regije u vrhu u EU-u prema stopi nezaposlenosti, posebice među mladima. Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama podupire ljude iz najudaljenijih regija u prilagodbi vještina novim sustavima i tehnologijama proizvodnje, posebice digitalizaciji gospodarstva, putem Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj te Inicijative za zapošljavanje mladih.
Na otoku Reunion, primjerice, E2C (École de la 2ème chance) razvija osobne kompetencije, samostalnost i samopouzdanje osoba u nepovoljnom položaju na temelju partnerstva s poduzećima. S istim je ciljem jedan program u Francuskoj Gijani uključio lokalne mlade na godinu dana u građevinske radove za projekt Ariane u Europskom svemirskom centru.
Međutim, jasno je da bi trebalo povećati napore da se studentima i radnicima osiguraju primjerene kvalifikacije u važnim sektorima kao što su plavo, zeleno ili digitalno gospodarstvo kako bi im se omogućilo da pronađu posao u svojoj regiji ili izvan nje. Veća mobilnost učenika i osoblja u obrazovanju i osposobljavanju posebice u okviru programa Erasmus+ bila bi od velike koristi u najudaljenijim regijama. Europske snage solidarnosti daju dodatne mogućnosti mladima da se uključe u zajednice i podupiru ih, a istovremeno razvijaju vještine i stječu vrijedno osobno i stručno iskustvo.
U području visokog obrazovanja Komisija će više promicati postojeće prilike za mobilnost i izgradnju kapaciteta ciljanim informativnim kampanjama koje će organizirati u bliskoj suradnji s nacionalnim agencijama. Od pokretanja programa Erasmus+ već je znatno povećala financijsku potporu za sudionike koji putuju iz najudaljenijih regija i u njih te će dodatno prilagođavati tu potporu u pozivima za 2018. Nadalje, na Europske snage solidarnosti primjenjivat će se posebna pravila financiranja za najudaljenije regije u okviru programa Erasmus+. To uključuje veću potporu za putne troškove sudionika koji dolaze iz najudaljenijih regija i odlaze u njih. Komisija će ujedno istražiti mogućnosti proširenja regionalne suradnje u okviru programa Erasmus+ u važnim područjima kako bi dodatno potakla mobilnost između najudaljenijih regija i susjednih trećih zemalja.
Države članice i najudaljenije regije trebale bi razmotriti jačanje ili uspostavu programa sličnih francuskom programu međunarodnih pripravništava, koji poduzećima omogućuje da mladim kandidatima daju privremena mjesta u inozemstvu.
Komisija će učiniti sljedeće:
-više promicati program Erasmus+, uključujući Erasmus Pro koji je namijenjen za poticanje mobilnosti naučnika u najudaljenijim regijama; više upotrebljavati postojeće mogućnosti i poticati najudaljenije regije da bolje iskoriste te programe mobilnosti, da olakšaju razmjenu učenika i nastavnog osoblja između tih regija i trećih zemalja, što obuhvaća visoko obrazovanje i strukovno osposobljavanje
-promicati Europske snage solidarnosti među mladima u najudaljenijim regijama i olakšati im mobilnost kako bi im se omogućilo pružanje potpore potrebitima i olakšao pristup tržištu rada
-pojačati suradnju s najudaljenijim regijama kako bi se poboljšala upotreba dostupnih resursa iz Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih za veću zapošljivost i bolje vještine, posebno mladih, među ostalim jačanjem potpore uspješnim mjerama kao što je Service militaire adapté u najudaljenijim francuskim regijama.
|
Konkurentnost, poduzetništvo i jedinstveno tržište
Najudaljenije regije, čija su tržišta mala, uvelike ovise o razmjenama s Europom i izložene su velikoj konkurenciji susjednih zemalja. Međutim, u mnogim sektorima kao što su energija, biotehnologija, informacijske tehnologije i usluge, stručno znanje i kapacitet trebali bi im omogućiti da budu konkurentni na regionalnim tržištima.
Najudaljenije regije trebaju povećati kapacitet svojih poduzeća da posluju na jedinstvenom tržištu te da na međunarodnoj razini iskoriste prednosti globalizacije i trgovinske prilike u svojem geografskom području.
Komisija će učiniti sljedeće:
-razmotriti posebne potrebe poduzeća u najudaljenijim regijama u novim programima za potporu MSP-ovima (trenutačni program COSME) za povećanje konkurentnosti na međunarodnim tržištima
-promicati sudjelovanje poduzetnika iz najudaljenijih regija i procijeniti učinak mogućeg proširenja programa Erasmus za mlade poduzetnike na susjedne zemlje na temelju pilot-projekta u okviru kojeg se odvijaju razmjene poduzetnika iz EU-a i trećih zemalja.
|
Digitalna dostupnost
Povezivanje najudaljenijih regija s kontinentalnom Europom, susjednim zemljama i ostatkom svijeta odgovarajućim i pouzdanim mrežama elektroničkih komunikacija te jamstvo da će građani i poduzeća imati koristi od digitalnih usluga bitni su za njihov daljnji razvoj.
Posljednjih godina te su regije bitno smanjile digitalni jaz, od povezivosti i upotrebe internetskih usluga do digitalizacije poduzeća i javnih službi, iako je taj jaz još uvijek velik u ruralnim područjima. Uspostavljeni su ambiciozni nacionalni i regionalni programi za potporu uspostavi infrastrukture i razvoju digitalnih usluga. Stanovništvo je spremno prihvatilo nove digitalne usluge poput mobilne telefonije.
Međutim, i dalje su prisutne prepreke kao što su ovisnost o podvodnim kabelima, dodatni troškovi uvođenja digitalne infrastrukture, ograničena veličina lokalnih tržišta i projekata koja može otežati privatna ulaganja i pristup financiranju, mala veličina poduzeća koja otežava njihovu digitalnu nadogradnju ili problem sa zadržavanjem i privlačenjem digitalnih vještina.
Komisijine aktualne inicijative u području informacija, komunikacije i tehnologija trebale bi pomoći najudaljenijim regijama u prevladavanju tih prepreka. Uvođenje širokopojasne tehnologije podupirat će se novim mjerama predloženima u Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija radi poticanja konkurentnih ulaganja u mreže visokog kapaciteta. Komisija će, na zahtjev pojedinih država članica, i dalje ocjenjivati osmišljene lokalne ili nacionalne mjere državne potpore za uvođenje širokopojasne tehnologije radi povezivanja područja s tržišnim nedostatkom, uz primjenu Smjernica o državnim potporama za širokopojasne mreže. Fond za širokopojasno povezivanje Europe, uz potporu Instrumenta za povezivanje Europe i Europskog fonda za strateška ulaganja, može pomoći pri financiranju manjih i riskantnijih projekata kako bi se privukla tržišna ulaganja.
Nadalje, EU-ova mreža ureda za širokopojasne usluge koju je pokrenula Komisija početkom 2017. trebala bi poboljšati razmjenu iskustava nacionalnih i regionalnih tijela, među ostalim o izvorima financiranja. Države članice trebale bi osigurati uspostavu tih ureda kako bi pružile pomoć najudaljenijim regijama u uvođenju širokopojasne tehnologije. Relevantna nacionalna regulatorna tijela trebala bi i dalje pratiti situaciju u najudaljenijim regijama u svojim tržišnim analizama kako bi otkrila ograničenja u pogledu tržišnog natjecanja koja opravdavaju posebne regulatorne mjere.
Budući da 90 % poslova trenutačno zahtijeva barem osnovne digitalne vještine, osposobljavanje i prekvalifikacija radne snage, posebice mladih, važni su kako bi im se omogućilo da iskoriste digitalnu preobrazbu gospodarstva i društva. Najudaljenije regije potiču se na daljnji rad na temelju dobrih praksi koje je utvrdila Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta te na pristupanje „nacionalnoj koaliciji”.
Komisija će učiniti sljedeće:
-poticati razmjene najboljih praksi i informacija o uvođenju širokopojasne tehnologije putem EU-ove mreže ureda za širokopojasne usluge.
|
Promet
Veća mobilnost prometa važna je za ublažavanje problema smanjene pristupačnosti najudaljenijih regija koju uzrokuju udaljenost od kontinentalne Europe, izoliranost (u većini slučajeva) i nepovoljna topografija. Redovite i pouzdane veze s Europom i unutar pojedinih regija mogu potaknuti rast i stvaranje radnih mjesta tako što će privući poduzeća, turiste i pružatelje usluga te olakšati razmjene. Poboljšat će i kvalitetu života i gospodarske prilike stanovništva otvaranjem pristupa visokom obrazovanju i stručnom osposobljavanju, zdravstvenim uslugama i širem tržištu rada.
Politike EU-a, posebno kohezijska politika, pomogle su pri povećanju pristupačnosti i smanjenju troškova slabe povezanosti za najudaljenije regije i njihove stanovnike. Ulaganja iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda bila su ključna za nadogradnju prometne infrastrukture i objekata. Osim toga, Instrumentom za povezivanje Europe podupiru se projekti koji su među ostalim povezani s programom za morske autoceste i zelenim brodarstvom.
Politika tržišnog natjecanja, uključujući odredbe o državnim potporama i pravila o obvezama javnih službi, također ima važnu ulogu. Kao rezultat revizije EU-ove Uredbe o općem skupnom izuzeću najudaljenije regije imaju mogućnost izravno financirati i provoditi projekte za luke i zračne luke koji ispunjavaju određene kriterije (prethodno odobrenje Komisije i dalje je potrebno samo za projekte koji ne ispunjavaju te kriterije).
Međutim, poticanje zračnog i pomorskog prometa te drugih oblika prijevoza vodnim putovima, koji su primarna veza najudaljenijih regija s Europom i susjednim zemljama, ključno je za te regije. Blizina važnim pomorskim rutama, poput Panamskog kanala ili transatlantskih ruta, daje im mnoge mogućnosti za aktivnosti otpreme i prekrcaja. Najudaljenije regije mogle bi postati pomorska čvorišta u svojoj neposrednoj okolini i služiti, primjerice, kao stanice za opskrbu energijom duž pomorskih ruta (uključujući ukapljeni prirodni plin).
Komisija će razmotriti kako politika transeuropske prometne mreže (TEN-T), uključujući program za morske autoceste, može bolje ispuniti potrebe najudaljenijih regija i uzeti u obzir njihov geografski položaj. Najudaljenije regije trebale bi uključiti perspektivu EU-a i regionalnu perspektivu u svoje projekte o povezivosti.
Kad je riječ o zračnom prometu, letovi između Europskoga gospodarskog prostora i najudaljenijih regija trenutačno nisu u EU-ovu sustavu trgovanja emisijama, kao ni letovi u treće zemlje i iz njih. To je odstupanje isteklo 1. siječnja 2017., ali je Komisija predstavila zakonodavni prijedlog da se zadrži do završetka međunarodnih pregovora o provedbenim pravilima za globalnu tržišno utemeljenu mjeru.
Kad je riječ o lokalnom prometu, prometna zagušenja i otežan pristup unutarnjim ruralnim područjima tipični su za gradove i obalne pojaseve najudaljenijih regija. Kako bi se promet učinio održivijim i čišćim, izrađuju se projekti koji mogu poslužiti kao primjer dobre prakse za druge regije EU-a i za njihove susjedne zemlje. Najudaljenije regije trebale bi nastaviti testiranje i razvoj rješenja za održivu mobilnost na lokalnoj razini.
Komisija će učiniti sljedeće:
-pokrenuti studiju o potrebama u pogledu povezivosti najudaljenijih regija, među ostalim potrebama za financijskom potporom EU-a (iz Instrumenta za povezivanje Europe, Europskog fonda za regionalni razvoj i drugih instrumenata), tehničkom pomoći (priprema projekata i financijsko strukturiranje) te regulatornim poboljšanjima i reformama
-bolje ispunjavati potrebe najudaljenijih regija i olakšati njihovo sudjelovanje u programu transeuropske prometne mreže (TEN-T), Instrumentu za povezivanje Europe i budućim programima EU-a za promet; omogućiti ulaganja EU-a u luke i zračne luke u najudaljenijim regijama u opravdanim slučajevima.
|
4.Intenziviranje suradnje najudaljenijih regija sa susjednim i drugim zemljama
Promicanje regionalne suradnje i jačanje veza najudaljenijih regija sa susjednim zemljama i regionalnim organizacijama ključna su okosnica strategije najudaljenijih regija EU-a od 2004. Komisija promiče tu suradnju političkim dijalogom, programima teritorijalne suradnje i sporazumima o gospodarskom partnerstvu.
Ta je suradnja već olakšana uredbama o EFRR-u i Europskom fondu za razvoj (EDF), Sporazumom iz Cotonoua, kojim se uređuju odnosi između EU-a i afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja, te Odlukom o prekomorskom pridruživanju kojom se uređuje odnos EU-a s prekomorskim zemljama i područjima. Međutim, to bi se trebalo dodatno intenzivirati u područjima od koristi za sve strane. Trebalo bi raditi na zajedničkom programiranju i planiranju projekata, uz upotrebu svih relevantnih instrumenata suradnje.
Na temelju trenutačnih propisa posljednjih su godina provedeni projekti suradnje koji uključuju najudaljenije regije i druge regionalne partnere u karipskom bazenu, Indijskom oceanu i zapadnoj Africi. Pilot-projekt proveden u karipskim zemljama uz potporu financijskih sredstava EDF-a i EFRR-a posebno je pozitivan korak prema većoj sinergiji pri upotrebi tih dvaju instrumenata.
Nadalje, kako bi se popravila nedavna šteta uzrokovana uraganom Irma u Saint Martinu potrebni su zajednički napori EU-a i svih relevantnih dionika te koordinacija potpore kako bi se olakšala suradnja i provedba zajedničkih projekata na korist svih stanovnika tog otoka.
Na temelju stečenog znanja Komisija će razmotriti nova sredstva za olakšavanje i jačanje inicijativa suradnje koje se temelje na potrebama i resursima dotičnih regija. Blisko će surađivati i s relevantnim delegacijama EU-a kako bi olakšala razmjenu informacija i provedbu zajedničkih projekata između najudaljenijih regija, susjednih zemalja i područja te regionalnih organizacija.
Zbog sve većih globalnih izazova i veće međuovisnosti najudaljenije regije trebaju intenzivirati i širiti suradnju izvan susjedstva i povezati se s ostalim trećim zemljama i međunarodnim partnerima. S obzirom na geostrateški položaj te regije mogu imati važnu ulogu u međunarodnim forumima o globalnim pitanjima kao što je međunarodno upravljanje oceanima. Komisija će surađivati s državama članicama na utvrđivanju konkretnih mjera za unaprjeđenje povezanih planova u pojedinim geografskim područjima najudaljenijih regija.
Partnerstva s regionalnim i međunarodnim organizacijama koje imaju tehničko znanje potaknut će mogućnosti razvoja u sektorima s potencijalom i olakšati razvoj zajedničkih aktivnosti u područjima od zajedničkog interesa. Usto, sudjelovanje u inicijativama kao što je inicijativa Pametni otoci
omogućit će najudaljenijim regijama da iskoriste svoje teritorije kao pokusne platforme za nova rješenja.
Komisija će učiniti sljedeće:
-razmotriti usmjeravanje novih ulaganja EU-a na prioritetne i veće projekte u najudaljenijim regijama
-olakšati suradnju između najudaljenijih regija i njihovih susjeda većom usklađenošću pravila za relevantne instrumente financiranja i mogućim pokretanjem zajedničkih programa.
|
Migracije
Pritisak migracija na neke od najudaljenijih regija iz susjednih zemalja, uz veliku stopu rasta stanovništva, posebice u Francuskoj Gijani i Mayotteu, gospodarski je i društveni problem, što je vidljivo iz nedavnih napetosti u Francuskoj Gijani. Tim bi regijama trebalo pružiti potporu kako bi mogle održivo upravljati migracijama. Situacija je drukčija u drugim najudaljenijim regijama u kojima bi bilo važno olakšati mobilnost ljudi, učenika i radnika iz susjednih zemalja, stvoriti nova radna mjesta i prilike za rast te poticati regionalnu integraciju najudaljenijih regija.
Komisija će učiniti sljedeće:
-uzeti u obzir probleme najudaljenijih regija pri pregovorima o međunarodnim sporazumima i partnerstvima za mobilnost sa susjednim zemljama i njihovoj provedbi.
|
5.Zaključak
Kako bi se najudaljenijim regijama omogućilo da postanu otpornije, ostvare svoj potencijal za razvoj, iskoriste sve mogućnosti članstva u EU-u i globalizacije, potrebna je politička volja i postavljanje prioriteta te dosljedan rad na boljoj upotrebi resursa i pronalasku novih izvora rasta.
Ovom se Komunikacijom utvrđuje nov pristup za jače partnerstvo. On se temelji na preventivnom pristupu, u okviru kojeg će se podrobno ispitati interesi i problemi najudaljenijih regija, te na platformi koja će najudaljenijim regijama i relevantnim dionicima omogućiti razmjenu mišljenja u svim fazama donošenja i provedbe politika.
Komisija će blisko surađivati s najudaljenijim regijama i državama članicama kojima pripadaju kako bi osigurala da se konkretne mjere koje je predložila zaista i provode. Djelovat će proaktivno i na samom početku izrade inicijativa osigurati da se razmotre učinci na najudaljenije regije i prilike za njih. Po potrebi će predložiti prilagođene mjere u kojima će se uzeti u obzir njihova posebna obilježja.
Za poticanje razvoja najudaljenijih regija bit će potrebna velika ulaganja i preuzimanje odgovornosti relevantnih država članica i samih najudaljenijih regija. Komisija se obvezuje ojačati dugogodišnje partnerstvo s najudaljenijim regijama i državama članicama kojima pripadaju kako bi omogućila napredak svih područja EU-a u svijetu.