EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.10.2017.

COM(2017) 616 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi programa Galileo i EGNOS te rezultatima Agencije za europski GNSS

{SWD(2017) 346 final}

1.UVOD

Povodom 60. obljetnice Ugovora iz Rima čelnici EU-a, Europski parlament i Europska komisija iskazali su svoju predanost Programu iz Rima i obvezali se da će raditi na zaštićenoj i sigurnoj Europi, prosperitetnoj i održivoj Europi, socijalnoj Europi i snažnijoj Europi na svjetskoj sceni. Europski satelitski navigacijski sustavi EGNOS i Galileo pridonose tom programu.

U skladu sa Svemirskom strategijom Unije 1 i ciljevima Uredbe 2 o GNSS-u 3 Galileo i EGNOS usmjereni su na:

•maksimalno integriranje svemira u europsko društvo i gospodarstvo povećanom uporabom tehnologija i aplikacija za satelitsku navigaciju radi potpore javnim politikama,

•poticanje globalno konkurentnog europskog svemirskog sektora pružanjem potpore istraživanju, inovacijama i poduzetništvu radi rasta i stvaranja radnih mjesta u svim državama članicama,

•jačanje sinergija između civilnih i sigurnosnih aktivnosti u području navigacije i osiguravanje europske autonomije,

•promicanje uloge Unije u svijetu i otvaranje novih poslovnih prilika za europsku industriju satelitske navigacije.

U ovom se izvješću predstavlja privremena ocjena europskih programa satelitske navigacije Galileo i EGNOS te ocjena Agencije za europski GNSS (GSA) kako je predviđeno člankom 34. Uredbe (EU) br. 1285/2013 o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju („Uredba o GNSS-u”) 4 i člankom 26. Uredbe (EU) br. 912/2010 o osnivanju Agencije za europski GNSS („Uredba o GSA-u”) 5 . Izvješću je priložen radni dokument službi u kojem se detaljno opisuje ocjenjivanje temeljeno na dokazima.

Privremena ocjena odnosi se na razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2016. i obuhvaća napredak koji su programi europskog GNSS-a Galileo i EGNOS ostvarili u pogledu kriterija ocjenjivanja utvrđenih Smjernicama za bolju regulativu 6 , a to su: učinkovitost, djelotvornost, relevantnost, koherentnost i dodana vrijednost EU-a, posebni zahtjevi sadržani u Uredbi o GNSS-u i opći politički ciljevi Unije. Budući da je Uredbom o GNSS-u ključna uloga u provedbi europskih programa satelitske navigacije dodijeljena GSA-u, Komisija je smatrala prikladnim da se osim programa ocijeni i GSA.

2.GLAVNI ZAKLJUČCI O PROVEDBI PROGRAMÂ EUROPSKOG GNSS-a

2.1.Relevantnost programa Galileo i EGNOS

Europski satelitski navigacijski sustavi Galileo i EGNOS u vlasništvu Europske unije ključni su za europsko gospodarstvo i sigurnost. Signali za pozicioniranje i određivanje vremena iz satelitskih navigacijskih sustava upotrebljavaju se u mnogim ključnim područjima europskoga gospodarstva kao što su mobilne telefonske mreže, automobilska navigacija, upravljanje prometom, sinkronizacija električne mreže ili elektroničko trgovanje. Procjenjuje se da usluge satelitske navigacije utječu na gotovo 11 % gospodarstva EU-a 7 . Stoga je očito da EU mora održavati neovisne programe satelitske navigacije i upravljati njima kako bi se osigurala dostupnost aplikacija i usluga kojima se pruža globalna pokrivenost, uključujući cirkumpolarna područja. Osim toga svemirski kapaciteti od strateške su važnosti za civilne, komercijalne, sigurnosne i obrambene ciljeve politike. Stoga Europa mora osigurati autonoman, siguran i troškovno učinkovit pristup svemiru.

2.2.Postizanje ključnih ciljeva

2.2.1.Tržišno prihvaćanje

U razdoblju ocjenjivanja zabilježeni su pozitivni pomaci u tržišnom prihvaćanju programa Galileo i EGNOS. Industrija europskog GNSS-a narasla je te je 2015. činila 25 % ukupnog globalnog tržišta GNSS-a 8 . Europski proizvođači prevladavali su među proizvođačima u cestovnom i pomorskom tržišnom segmentu. Europski integratori sustava prevladavali su među integratorima u pomorskom i poljoprivrednom tržišnom segmentu te segmentu geodetskog mjerenja.

Vođena nekolicinom velikih poduzeća i mnoštvom inovativnih MSP-ova i novoosnovanih poduzeća, Europa ostvaruje velik uspjeh u razvoju aplikacija s dodanom vrijednosti 9 .

Razvojem sustava Galileo već su ostvarene velike koristi u Europi, primjerice u području razvoja usluga. Tako su nakon izjave o početnim uslugama sustava Galileo proizvođači čipsetova i prijamnika dobili mogućnost uporabe učinkovitijih signala GNSS-a, osobito za pametne telefone i navigacijske sustave ugrađene u vozila. Velika većina novih navigacijskih čipsetova ima mogućnost obrade signala iz sustava Galileo i postupno se ugrađuje u korisničke prijamnike u različitim tržišnim segmentima. Koliko je Galileo uspješan ogleda se u tome da se u sve nove proizvode dvaju najvećih proizvođača pametnih telefona ugrađuju čipsetovi kompatibilni s tim sustavom. Regulatornim mjerama koje je EU poduzeo u automobilskom sektoru (ePoziv i digitalni tahograf) potiče se uvođenje rješenja u koja su integrirane tehnologije temeljene na GNSS-u i koja istodobno osiguravaju kompatibilnost sa sustavima Galileo i EGNOS. Važno je istaknuti da se Galileo natječe s drugim GNSS-ima čija se uporaba nameće ili potiče regulatornim mjerama.

Kad je riječ o sustavu EGNOS, već su vidljive velike socijalne i ekonomske koristi, osobito u tri industrijske grane s najvećim stupnjem tržišnog prodora: zrakoplovstvu, poljoprivredi i geodetskom mjerenju. U ostalim sektorima, primjerice pomorskom i željezničkom, GSA provodi planove za tržišni prodor. No tržišno prihvaćanje u tim sektorima sporije je zbog sporijeg uvođenja novih tehnologija i postojanja alternativnih zemaljskih tehnologija.

2.2.2.Uvođenje sustava i usluga

Program Galileo postigao je svoj ključni cilj utvrđen za razdoblje ocjenjivanja: sustav je proglašen operativnim, a od prosinca 2016. pružaju se početne usluge, konkretno otvorena usluga (OS), usluga traganja i spašavanja (SAR) i javna regulirana usluga (PRS).

Svemirski segment sustava Galileo unaprijeđen je s 14 dodatnih satelita lansiranih u razdoblju ocjenjivanja, što je bio jedan od čimbenika zbog kojih su početne usluge sustava Galileo proglašene operativnima. U studenome 2016. četiri satelita sustava Galileo po prvi su puta lansirana zajedno na raketi Ariane 5. Međutim, uvođenje tehnološki složenih intenzivnih programa nosi rizik, a ni Galileo nije izuzetak. Rizik se obistinio zbog incidenta pri lansiranju Sojuza 2014., uslijed čega su dva satelita ubačena u neispravnu orbitu. Usto, nastala je anomalija koja je utjecala na neke atomske satove na satelitima Galilea. U oba je slučaja utvrđen uzrok te su provedene mjere ublažavanja posljedica. Kašnjenje s uvođenjem uzrokovano anomalijom pri lansiranju nadoknađeno je bržom uspostavom svemirskog segmenta Galilea, pa se dva satelita već koriste za uslugu traganja i spašavanja. Kad je riječ o satovima, za satelite na redu za lansiranje proveden je korektivni program, a za satelite u orbiti uvedene su radne procedure. Te poteškoće nisu utjecale na kvalitetu pruženih usluga, a sam sustav radi iznad očekivanja.

Usluge sustava EGNOS neprekidno su se pružale i poboljšavale u razdoblju od 2014. do 2016. Stoga EGNOS sada pruža najkvalitetnije usluge navođenog prilaženja koje su danas dostupne zrakoplovnim operatorima i operatorima zračnih luka, a istodobno nudi veću sigurnost pri letu i slijetanju te koristi povezane s optimizacijom potrošnje goriva. Osim toga, EGNOS-om se služi velik broj korisnika: više od 230 zračnih luka u 20 zemalja koristilo se na kraju 2016. postupcima prilaženja za slijetanje iz sustava EGNOS. 10

No prioritet za EGNOS i dalje je da se uslugom sustava EGNOS pokrije čitav teritorij EU-28 i da se pokrivenost uslugom proširi na preostalih 1,02 % područja EU-28 (istočni dio Cipra, Azori i sjeverni dijelovi Norveške i Finske).

2.2.3.Međunarodna suradnja

U području međunarodne suradnje poduzeto je nekoliko mjera kako bi se ojačala uloga Europe kao međunarodnog čimbenika u području GNSS-a. Točnije, pregovori s Agencijom za sigurnost zračne plovidbe u Africi i Madagaskaru (ASECNA) zaključeni su 2016. te su utvrđeni uvjeti i odredbe za pružanje usluga svemirskih inkrementalnih sustava u Africi temeljenih na EGNOS-u. Osim toga u lipnju 2016. sklopljen je sporazum o GNSS-u s Republikom Korejom radi širenja suradnje.

2.3.Učinkovita provedba – upravljanje

2.3.1.Proračun

Europska unija dodijelila je programima Galileo i EGNOS ukupan proračun od 7 071,73 milijuna EUR za razdoblje od 2014. do 2020. Taj iznos odnosi se na aktivnosti upravljanja programima, aktivnosti uvođenja i uporabe sustava Galileo, aktivnosti uporabe sustava EGNOS i rizike povezane s tim aktivnostima. Na kraju 2016. programi Galileo i EGNOS na dobrom su putu da ostanu u granicama proračuna utvrđenima Uredbom o GNSS-u za razdoblje od 2014. do 2020. Komisija pozorno nadzire proračun kako bi osigurala da ostane u zadanim granicama.

2.3.2.Provedbeni mehanizmi

U razdoblju od 2014. do 2016. postupno se provodi sustav upravljanja uspostavljen 2013.: Komisija i Europska svemirska agencija (ESA) sklopile su sporazume o delegiranju u pogledu faze uvođenja sustava Galileo, dok su Komisija i Europska agencija za GNSS (GSA) sklopile takav sporazum u pogledu faza uporabe sustava Galileo i EGNOS. Sklopljeni su i radni dogovori između GSA-a i ESA-e za programe Galileo i EGNOS. Uloga GSA-a u operativnom upravljanju programima postupno se povećavala.

Novim sustavom upravljanja uvedeni su stabilniji postupci upravljanja. Oni su pridonijeli zadržavanju programa unutar proračuna te ublažavanju rizika i učinaka nepredviđenih događaja na programe.

Zbog novog su se upravljačkog ustrojstva ključni akteri (Europska komisija, ESA i GSA) morali prilagoditi novim ulogama, koje nisu nužno potpuno sukladne njihovoj poslovnoj kulturi, kompetencijama i/ili strukturi. Međutim, to je donekle umanjilo djelotvornost. Primjerice, upravljački akteri često su morali održavati dugačke rasprave o organizaciji odgovornosti i procesima kontrole, što je povećalo inertnost postupka odlučivanja. Nadalje, budući da se faze uvođenja i uporabe odvijaju usporedno, a upravljačko im je ustrojstvo različito, obje su agencije morale provesti dodatne aktivnosti kako njihov i Komisijin pristup načinu obavljanja zadaća ne bi odudarali.

Očekuje se da će se zbog krivulje učenja uključenih subjekata i samih programa situacija u sljedećih nekoliko godina dodatno poboljšati. Djelotvoran postupak odlučivanja posebno je važan za operativne programe koji se temelje na uslugama i potrebama korisnika, kao što su Galileo i EGNOS. U tom će kontekstu osobito trebati pobliže proučiti interakciju između subjekta odgovornog za uvođenje (ESA) i subjekta odgovornog za rad (GSA).

Izjava o početnim uslugama sustava Galileo te preklapanje faza uvođenja i uporabe stvorili su određene izazove u pogledu sigurnosti. Osobito treba očuvati neovisnost rada različitih subjekata odgovornih za ispunjenje i provjeru ispunjenja sigurnosnih zahtjeva (Europska komisija, GSA, ESA).

Ipak, vrijedilo bi dodatno poboljšati postojeći sustav upravljanja programima Galilea i EGNOS-a kako bi se u obzir uzeo početak operativne faze takvih programa temeljenih na uslugama. Zbog toga će možda trebati smanjiti administrativno opterećenje ključnih aktera, kao i složenost i trajanje postupka odlučivanja. Konačno, u razvoju bi se trebali uzeti u obzir novi sigurnosni izazovi poput kibersigurnosti te jasno definirati uloge i odgovornosti aktera zaduženih za provedbu i provjeru sigurnosnih zahtjeva.

2.4.Dodana vrijednost EU-a

Izjavom o početnim uslugama Galileo je službeno prešao iz faze testiranja u fazu pružanja usluga uživo. Korisnici u cijelom svijetu sada se za navođenje koriste informacijama o pozicioniranju, navigaciji i određivanju vremena koje pruža Galileo 11 .

Nekoliko mjeseci nakon Izjave o početnim uslugama niz uređaja spremnih za korištenje sustava Galileo već je stavljen na masovno tržište. Svi glavni čipsetovi (koje prodaje 17 vodećih dobavljača u cijelom svijetu s tržišnim udjelom od 95 %) koji se koriste u pametnim telefonima, tabletnim računalima, automobilima, profesionalnoj opremi za geodetsko mjerenje itd. upotrebljavaju Galileo.

Ti čipsetovi ugrađeni su u potrošačke i profesionalne proizvode koje danas možemo kupiti. S obzirom na vodeće proizvode u prodaji GSA procjenjuje da se danas u rukama europskih građana nalazi više od 100 milijuna korisničkih uređaja s podrškom za usluge sustava EGNOS i/ili Galileo. Svi modeli automobila prodani u Europskoj uniji oslanjat će se od 2018. na sustave EGNOS i Galileo za izračun položaja pri upućivanju poziva hitnim službama u slučaju nezgoda.

Osim toga, očekuje se da će potencijalni broj korisnika rasti: očekuje se da će isporuka uređaja GNSS-a u Europskoj uniji narasti s 210 milijuna jedinica u 2015. na gotovo 290 milijuna jedinica u 2020. 12 , čime će se stvoriti znatno veća baza korisnika sustava EGNOS i Galileo.

Stoga je provedba programa Galileo i EGNOS na razini EU-a donijela veću dodanu vrijednost od one koju bi države članice mogle postići na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. S obzirom na opseg i složenost programa oni se moraju provoditi na razini EU-a jer ne postoji izvediva alternativa kojom bi se zajamčio odgovarajući povrat od ulaganja. Zbog toga se svi dionici slažu da je nastavak provedbe programa na razini EU-a preduvjet za postizanje ciljeva programa Galileo i EGNOS.

Programi Galileo i EGNOS pridonose sigurnoj i zaštićenoj Europi jer joj osiguravaju autonomiju u pristupanju svemiru i njegovu iskorištavanju u sigurnom i zaštićenom okruženju te, osobito, učvršćuju i štite njezinu infrastrukturu, među ostalim od kiberprijetnji, jačanjem sinergija između civilnih i sigurnosnih aktivnosti u područjima navigacije, komunikacije i promatranja, uključujući utvrđivanjem sigurnosnih uvjeta za nadzor granica, kopna i mora.

Programima Galileo i EGNOS promiče se i jača Europa na svjetskoj sceni. S obzirom na sve veću konkurenciju u obliku drugih sustava GNSS-a i SBAS-a, ključno je da Europa razvije vlastite sustave, sudjeluje u tehnološkoj utrci te ostane svjetski akter u svemiru i poželjan partner na međunarodnoj sceni.

3.GLAVNI NALAZI O GSA-u

3.1.Učinak i djelotvornost GSA-a

U razdoblju od 2014. do 2016. GSA je postigao važne ciljeve u napretku programa Galileo i EGNOS te razvoju europskih silaznih tržišta. To se postiglo djelotvornom provedbom oba osnovna zadatka izravno povjerena GSA-u na temelju Uredbe o GSA-u te zadataka koje mu je povjerila Komisija u okviru sporazumâ o delegiranju ovlasti.

Među glavnim je uspjesima Agencije provedba aktivnosti testiranja koje su bile preduvjet za izjavu o početnim uslugama sustava Galileo, prijelaz na fazu uporabe sustava Galileo, osobito dodjelu ugovora operatoru usluga sustava Galileo (GSOp), neometanu provedbu projekata istraživanja i razvoja u okviru sedmog okvirnog programa (FP7), programa Obzor 2020. i mehanizma ključnih elemenata, te razvoj silaznog tržišta s pomoću aktivnosti nadzora, komunikacije i promicanja. Ti rezultati postignuti su unutar proračuna.

3.2.Učinkovitost u pogledu neometanog rada, radnih metoda i uporabe resursa

U razdoblju od 2014. do 2016. Agencija je općenito bila učinkovita u pogledu neometanog rada, provedbe radnih metoda i uporabe resursa.

Kad je riječ o neometanom radu Agencije, procesi koje je GSA proveo ponajprije su utvrđeni pravnim okvirom kojim se Agencija uređuje, a Agencija je ispunila zahtjeve tog okvira. To je pridonijelo djelotvornoj provedbi programa.

Kad je riječ o radnim metodama, GSA je proaktivno radio na povećanju učinkovitosti i djelotvornosti procesa provedbe kako bi se mogao na odgovarajući način nositi sa sve većim odgovornostima koje mu se povjeravaju. Stoga je u predmetnom razdoblju Agenciji dodijeljen certifikat ISO 9001, kojim se ukazuje na kvalitetu sustava upravljanja.

Kad je riječi o uporabi resursa, GSA se suočio s izazovom privlačenja relevantnih resursa i vještina. Zbog sve većih odgovornosti koje se povjeravaju Agenciji, njezin je proračun od 2014. do 2016. narastao za 85,9 %, dok je istodobno broj zaposlenika narastao za 22,1 %.

3.3.Uloga Odbora za sigurnosnu akreditaciju (SAB) i upravljanje sigurnošću

Uredbom o GSA-u uspostavljen je SAB, koji je odgovoran za zadatke povezane sa sigurnosnom akreditacijom za sustave europskog GNSS-a. Riječ je o neovisnom tijelu koje ne odgovara izvršnom direktoru GSA-a. SAB je ostvario dobre rezultate, no potreban je stalan nadzor kako bi se zajamčila njegova potpuna neovisnost.

Ocjenjivanjem je utvrđeno da su sva nadležna tijela (npr. sigurnosne organizacije u EK-u, ESA-i i GSA-u, SAB) i postupci (npr. utvrđivanje sigurnosnih zahtjeva, sigurnosna akreditacija, otkrivanje sigurnosnih rizika i upravljanje njima, sigurnost rada, nadzor sigurnosti sustava) uspostavljeni i funkcioniraju. Time se relevantnim sudionicima omogućilo ispunjavanje njihovih zadataka, a samim time i osigurala akreditacija svih uvedenih elemenata sustava europskog GNSS-a, akreditacija rakete Ariane 5 kao lansirnog sustava za satelite sustava Galileo te donošenje izjave o početnim uslugama sustava Galileo u prosincu 2016.

I dalje će se morati raditi na povećanju sigurnosti, osobito u pogledu odgovarajućeg postupanja s kiberprijetnjama i potrebe veće neovisnosti aktivnosti sigurnosne akreditacije u odnosu na druge aktivnosti u okviru programa. GSA će morati pratiti svoju sposobnost održavanja sigurnosnih procesa u fazi uporabe.

4.DALJNJI KORACI

4.1.    Tržišno prihvaćanje sustava Galileo i EGNOS

Nastavak rada na tržišnom prihvaćanju sustava Galileo i EGNOS ključan je za osiguranje povrata od ulaganja Unije u programe i maksimalno iskorištavanje socijalnih i ekonomskih koristi koje te usluge mogu stvoriti. Potrebno je nastaviti s radom na stvaranju odgovarajućeg regulatornog okvira za tržišno prihvaćanje usluga GNSS-a. Kako bi se to ostvarilo, trebat će osnažiti dostupne pravne mehanizme.

Na razini EU-a u politikama EU-a trebaju se uzeti u obzir koristi usluga pozicioniranja, navigacije i određivanja vremena sustava Galileo i EGNOS s pomoću konkretnih mjera, uključujući regulatorne mjere te razvoj normi i budućih sektorskih strategija. Naglasak se treba staviti na ključne sektore s najvišom dodanom vrijednosti kao što su mobilni telefoni, internet stvari, autonomni i povezani automobili, zrakoplovstvo i bespilotne letjelice (dronovi) te ključna infrastruktura u kojoj se upotrebljava vremenska sinkronizacija. Komisija će objaviti europski plan radionavigacije kako bi olakšala uvođenje aplikacija globalnog navigacijskog satelitskog sustava u sektorske politike. Na nacionalnoj razini ti se napori moraju dodatno podržati poticanjem uporabe usluga sustava Galileo i EGNOS u nacionalnim politikama i aplikacijama državnih tijela.

Uređaje i aplikacije u kojima se upotrebljavaju sustavi Galileo i EGNOS razvijaju MSP-ovi i novoosnovana poduzeća. Američka i kineska poduzeća veliki su konkurenti europskim poduzećima, koja ovise o neeuropskim ključnim komponentama i tehnologijama. Potrebno je dodatno poduprijeti konkurentnost europske silazne industrije radi povećanja udjela europskih poduzeća na globalnom tržištu i stvaranja radnih mjesta. Potpora za istraživačke i razvojne aktivnosti, MSP-ove i novoosnovana poduzeća u području satelitske navigacije financirana programima EU-a treba se nadzirati.

Usluge sustava Galileo i EGNOS moraju se nastaviti razvijati u skladu s potrebama korisnika radi pružanja najsuvremenijih usluga satelitske navigacije s većom stabilnošću i novim inovativnim značajkama. To je osobito važno u sve konkurentnijem međunarodnom okruženju u kojemu drugi pružatelji konstelacija imaju ambiciozne planove za modernizaciju. Komisija već radi na sljedećoj generaciji infrastrukture sustava Galileo i EGNOS kojom će se omogućiti pružanje moderniziranih usluga. Komisija će unaprijediti postupke savjetovanja s korisnicima i uspostaviti namjenske korisničke platforme kako bi osigurala razvoj koji je vođen potrebama korisnika, među ostalim zahtjevima povezanima sa sigurnošću.

4.2.    Usluge sustava Galileo i EGNOS

Nakon faze početnih usluga Komisija će se pobrinuti da se usluge sustava Galileo postupno poboljšavaju s ciljem dosezanja potpune operativne sposobnosti do kraja 2020. Kako bi se taj cilj postigao, nastavlja se s uvođenjem svemirske i zemaljske infrastrukture sustava Galileo. Komisija će ugovoriti potrebne lansirne usluge kako bi osigurala lansiranje svih nabavljenih satelita.

Prije 2020. također će se uvesti komercijalna usluga sustava Galileo koja sadržava inovativne značajke visokog stupnja točnosti i provjere autentičnosti, za koje se očekuje da će biti odlučujuće u usvajanju sustava Galileo među korisnicima. Osim toga, Komisija je pokrenula rad na razvoju sustava uz sveobuhvatno savjetovanje s državama članicama i zajednicama krajnjih korisnika kako bi osigurala da buduće usluge i dalje budu potpuno u skladu s njihovim potrebama.

Naglasak se treba staviti i na kibersigurnost kako bi se osiguralo uspostavljanje zaštitnih mehanizama koji su prilagođeni promjenjivim kiberprijetnjama.

Usluge sustava EGNOS pružaju se krajnjim korisnicima u Europi s visokim stupnjem stabilnosti i učinkovitosti. Ključna zajednica korisnika sustava EGNOS jest zrakoplovni sektor. Kako bi se zajamčila neprekidnost pružanja usluga sustava EGNOS, nastavit će se s provedbom ponavljanih aktivnosti i pripremom ažuriranja sustava. Komisija će osigurati da se potpuna pokrivenost ciljanog područja postigne u skladu s planom razvoja usluge sustava EGNOS.

Istodobno dobro napreduje i razvoj sljedeće generacije sustava EGNOS. Tom novom verzijom pojačat će se signali GPS-a i sustava Galileo na dvjema frekvencijama, što će uvelike poboljšati usluge sustava EGNOS i povećati stopu prihvaćanja među korisnicima.

Naposljetku će Komisija, kako bi se štitila otpornost usluga, ocijeniti mjere kako bi se osigurale kritične komponente za oba sustava satelitske navigacije, posebice diversifikacijom opskrbnog lanca.

4.3.    Međunarodna suradnja

Promicanje i uporaba usluga sustava Galileo i EGNOS u cijelom svijetu važni su za povećanje uporabe europskih tehnologija širom svijeta i otvaranje novih prilika na tržištu za europska poduzeća. Očekuje se usvajanje tehnologije i usluga sustava EGNOS na zapadnom Balkanu, u zemljama Europske politike susjedstva (ENP) i u Africi. Usluge i aplikacije sustava Galileo usmjerit će se na obećavajuća tržišta koja bi od njih mogla imati velike koristi, primjerice Aziju i Južnu Ameriku.

Programi Galileo i EGNOS također su sredstva za jačanje EU-a kao globalnog čimbenika. Mora se osnažiti zastupljenost interesa programa u međunarodnim organizacijama i forumima, osobito u pogledu tema povezanih s kompatibilnošću i interoperabilnošću s drugim globalnim satelitskim navigacijskim sustavima te ispravnom uporabom frekvencijskih pojaseva.

4.4.    Upravljanje programima

Javno upravljanje programima uspostavljeno za razdoblje od 2014. do 2020. omogućilo je neometan prijelaz s faze uvođenja na fazu uporabe programa Galileo. GSA se postupno prilagođava svojoj novoj ulozi u operativnom upravljanju sustavom Galileo.

Iskustvo s operativnim upravljanjem sustavom EGNOS pokazuje da su projektiranje, konstrukcija i rad, kao i pružanje usluga, najučinkovitiji u potpuno integriranom sustavu upravljanja.

Uspostavljeni su odgovarajući mehanizmi za upravljanje pitanjima povezanima sa sigurnošću kako bi se osiguralo neometano upravljanje zahtjevima tijekom preklapanja faza uvođenja i uporabe do 2020. Organizacije odgovorne za provedbu i provjeru sigurnosnih zahtjeva (Komisija, GSA i ESA) trebale bi i dalje biti neovisne u svojem radu, dok bi neovisnost aktivnosti sigurnosne akreditacije u odnosu na druge aktivnosti u okviru programa trebalo povećati.

Komisija će nadzirati i po potrebi prilagoditi interakciju s GSA-om, ESA-om i drugim dionicima programa Galileo, osobito kako bi osigurala da se ispune potrebe faze uporabe sustava Galileo.

Komisija će prije podnošenja prijedloga za sljedeći višegodišnji financijski okvir započeti preispitivanje sveukupnog sustava upravljanja kako bi se uklonili nedostaci uočeni tijekom ocjenjivanja.

5.ZAKLJUČCI

Dokazi predstavljeni u privremenoj ocjeni pokazuju da je provedba Uredbe o GNSS-u i Uredbe o GSA-u općenito ostvarila dobre rezultate s obzirom na opće kriterije ocjenjivanja i posebne zahtjeve za programe europskog GNSS-a. Ispunjeni su svi ključni ciljevi programa Galileo i EGNOS postavljeni za predmetno razdoblje, a napredak se ostvaruje u ispunjavanju svih ciljeva provedbe programa postavljenih za 2020.

Komisija u budućnosti namjerava predstaviti dugoročnu viziju programa i tako poduzećima i korisnicima omogućiti ostvarivanje koristi od europskih sustava satelitske navigacije. U tom će kontekstu Komisija nastojati postići veće sinergije između svemirskih i obrambenih programa u skladu s nedavno donesenom Svemirskom strategijom za Europu i Akcijskim planom obrane.

Rastuća potražnja za informacijama o točnoj lokaciji u kombinaciji s postojećim razvojem tehnologije satelitske navigacije dovest će do proširenja europskog tržišta korisnika sustava Galileo i EGNOS. Usto, tradicionalno tržište GNSS-a dopunit će se internetom stvari, pametnim gradovima i velikim količinama podataka.

Stoga će sljedećih nekoliko godina biti ključno za održivost dosadašnjih postignuća i pripremu daljnjeg razvoja programa.

(1) COM(2016) 705 final od 26.10.2016.

(2) Uredba (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 347, 20.12.2013., str. 1.).

(3) GNSS je pokrata za globalni navigacijski satelitski sustav.

(4)

   Uredba (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 347, 20.12.2013., str. 1.).

(5)

   Uredba (EU) br. 912/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o osnivanju Agencije za europski GNSS, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1321/2004 o uspostavi struktura za upravljanje europskim programima satelitske radionavigacije i izmjeni Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 276, 20.10.2010., str. 11.).

(6)

   Bolja regulativa. Smjernice za evaluacije i provjere prikladnosti.
http://ec.europa.eu/smart-regulation/guidelines/ug_chap6_en.htm (pristupljeno: 12. 4. 2017.).

(7) Analysis of GNSS impact on the EU Economy (Analiza utjecaja GNSS-a na gospodarstvo EU-a), studeni 2016. Istraživanje proveli VVA, GMV, Kontor Qwentes i LS.

(8) Agencija za europski GNSS: GNSS Market Report (Izvješće o tržištu GNSS-a), 5. izdanje (svibanj 2017.), str. 13.

(9) Agencija za europski GNSS: GNSS Market Report (Izvješće o tržištu GNSS-a), 5. izdanje (svibanj 2017.), str. 13.

(10) Agencija za europski GNSS: Summary of Achievements in 2016 (Sažeti prikaz postignuća u 2016.), str. 6.
https://www.gsa.europa.eu/sites/default/files/2016_gsa_summary_report.pdf

(11) Agencija za europski GNSS: GNSS Market Report (Izvješće o tržištu GNSS-a), 5. izdanje (svibanj 2017.), str. 15.

(12) Agencija za europski GNSS: GNSS Market Report (Izvješće o tržištu GNSS-a), 5. izdanje (svibanj 2017.), str. 13.