52016PC0662

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 18.10.2016.

COM(2016) 662 final

2016/0325(COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o sudjelovanju Unije
u Partnerstvu za istraživanja i inovacije na mediteranskom području (PRIMA),
koje zajednički provodi nekoliko država članica

{SWD(2016) 331 final}
{SWD(2016) 332 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Smatra se da 180 milijuna ljudi na mediteranskom području „oskudijeva vodom”, stoga je osobina tog područja visoka razina vodenog stresa. Stoga je održivo upravljanje sustavima prehrane i opskrbe vodom na tom području vrlo važno.

Klimatske promjene sve više uzrokuju ozbiljne nestašice vode na tom području, što znatno utječe na poljoprivredu. Većina dostupne vode upotrebljava se za navodnjavanje. To znači da zbog takvih nestašica dolazi do smanjenih i neredovitih uroda žitarica, što stvara dodatni pritisak na prirodne resurse i na mogućnost opskrbe čistom vodom i povoljnom hranom za stanovnike te regije.

To pak negativno utječe na prehranu, zdravlje, sredstva za život, standard života i razinu blagostanja. Taj društveni i ekonomski pritisak snažan je uzrok nestabilnosti. On pridonosi i migracijama, kako unutarnjim, jer mnoge obitelji koje se bave poljoprivredom potiče da se presele u gradove, tako i vanjskim, pri čemu dio stanovništva odlazi posebno u Europu.

Neodrživo upravljanje sustavima prehrane i opskrbe vodom na mediteranskom području proizlazi iz niza čimbenika, među ostalim političke nestabilnosti, klimatskih promjena i brzorastućeg stanovništva. Jedan od glavnih razloga takve situacije jest nepostojanje zajedničkih inovativnih rješenja prilagođenih situaciji u regiji koja bi se lako mogla primijeniti u cijeloj regiji. Ne očekuje se da će se ta rješenja pojaviti ubrzo jer sveukupna razina ulaganja u istraživanja i inovacije na Mediteranu ne odgovara veličini regionalnog izazova. Razine ulaganja također se razlikuju među zemljama. Financiranje nije usmjereno na rješavanje problema vode i hrane te relevantni dionici – primjerice privatni sektor – nemaju dovoljnu razinu sposobnosti za provođenje istraživanja i inovacija. Povrh toga, suradnja u području istraživanja i inovacija između država članica Unije i zemalja južnog i istočnog Mediterana previše je fragmentirana (uglavnom je uređena bilateralnim sporazumima) da bi mogla imati veći učinak.

Uzimajući u obzir tu situaciju i migracije, zajednička programska inicijativa PRIMA, koju vode države sudionice iz Unije i južnog Mediterana 1 , vrlo je važna. Inicijativa slijedi pristup novog migracijskog partnerstva za pojačanu financijsku suradnju s državama članicama i ostalim partnerima. Pokazuje kako se istraživačkom politikom može ostvariti uspješna koordinacija upotrebom nacionalnih proračuna i okupljanjem mediteranskih zemalja u svrhu rješavanja zajedničkih dugoročnih problema.

Strateški je cilj programa razviti zajednička inovativna rješenja za sustave prehrane i opskrbe vodom koja su prijeko potrebna mediteranskoj regiji. Ostvarenjem tog strateškog cilja sustavi prehrane i opskrbe vodom postat će djelotvorniji, isplativiji i održiviji. Na taj se način pomoću istraživanja i inovacija mogu riješiti veći problemi povezani s prehranom, zdravljem i društvenim blagostanjem te konačno i trendovi masovnih migracija. Politike u području istraživanja i inovacija mogu se u najvećoj mjeri iskoristiti za suočavanje s izazovima migracija u skladu s Komunikacijom Komisije o uspostavi novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa (COM(2016)385).

•Institucijska pozadina

Proces koji je doveo do zajedničkog programa PRIMA započeo je Euro-mediteranskom konferencijom o znanosti, tehnologiji i inovacijama u Barceloni 2012. Cilj je pojačati euro-mediteransku suradnju u području istraživanja i inovacija kao dio širih ciljeva vanjske politike Unije prema južnom susjedstvu.

Nekoliko država koje su predsjedavale Vijećem naglasilo je potrebu za uspostavljanjem regionalnog partnerstva kako bi se suočilo s glavnim zajedničkim izazovima, uključujući dostupnost vode i gospodarenje njome, inovacije i institucijsku koordinaciju. Ideja na kojoj se zasniva regionalno partnerstvo jest djelovanje na temelju zajedničke odgovornosti, zajedničkih interesa te zajedničke koristi u dugotrajnom i strukturiranom okviru.

Vijeće za konkurentnost je na svom sastanku 5. prosinca 2014. pozvalo Komisiju da procijeni je li sudjelovanje Unije u zajedničkom programu PRIMA na temelju članka 185. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) opravdano s obzirom na sveukupne ciljeve i količinu potrebnih sredstava. Vijeće je u svojim zaključcima posebno podržalo usmjerenost programa na razvoj i provedbu inovativnih i integriranih rješenja za održivo upravljanje sustavima prehrane i opskrbe vodom na mediteranskom području. Vijeće to smatra prioritetom kako bi se poboljšalo zdravlje, blagostanje i društveno-kulturni uvjeti stanovništva mediteranskog područja te kako bi se potaknuo gospodarski rast.

S obzirom na to, države članice i treće zemlje mediteranskog područja podnijele su u prosincu 2014. prijedlog Komisiji o sudjelovanju u zajedničkom programu PRIMA.

Na temelju zaključaka Vijeća za konkurentnost i nakon što je prijedlog službeno predan, povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije Carlos Moedas zatražio je od službi Komisije da pripreme procjenu učinka dostupnih političkih opcija, uključujući i inicijativu utemeljenu na pravnoj osnovi članka 185. UFEU-a.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Zajednički program PRIMA ulazi u institucijski kontekst koji na najvišoj političkoj razini naglašava potrebu za jačanje suradnje Unije sa zemljama južnog Mediterana u ključnim područjima sustava prehrane i izvora vode te srodnim područjima.

Programom PRIMA učvršćuju se ključni regionalni izazovi u području istraživanja i inovacija u kontekst širih društveno-gospodarskih i geopolitičkih ciljeva. Namjera je nadopuniti nedavna relevantna institucijska djelovanja politika Unije u područjima koja se ne tiču istraživanja i inovacija. Ta djelovanja navedena su u nastavku.

a) Diplomacija u području voda (zaključci Vijeća za vanjske poslove od 22. srpnja 2013.)

Učinci klimatskih promjena te demografski i gospodarski razvoj, zajedno sa zabrinutošću o kvaliteti i dostupnosti vode te gospodarenju vodom, veliki su sigurnosni izazov koji će vjerojatno uzrokovati dizanje napetosti i sukobe oko pristupa vodi. Unija u tom kontekstu ima važnu ulogu u podupiranju diplomacije u području voda diljem svijeta i u prekograničnim vodenim površinama u Europi – među ostalim i promicanjem inicijativa o vodama sa zemljama u susjedstvu EU-a i ostalim zemljama koje su određene prilikom kartiranja sigurnosti opskrbe vodom u EU-u.

b) Preispitivanje Europske susjedske politike (ESP) (zaključci Vijeća za vanjske poslove od 14. prosinca 2015.)

Vijeće je pozdravilo preispitivanje ESP-a kao ključni politički prioritet Unije u sljedećih nekoliko godina. To uključuje ključnu ulogu istraživanja i inovacija za društveno-gospodarski razvoj susjedstva te zemljama u susjedstvu pomaže osuvremeniti i diversificirati svoja gospodarstva tako što omogućava njihovo sudjelovanje u inicijativama EU-a.

c) Ciljevi održivog razvoja (zaključci Vijeća za vanjske poslove od 26. svibnja 2015.)

Spominje se jedan od ciljeva programa Obzor 2020. – podupiranje održivog razvoja, unutar same Unije i s međunarodnim partnerima –te potreba za njegovanjem znanosti, tehnologije i inovacija u okviru cjelokupnog pristupa iskorjenjivanju siromaštva i promicanju održivog razvoja za razdoblje nakon 2015.

d) Migracije (zaključci Vijeća za vanjske poslove od 12. listopada 2015. i 17. – 18. ožujka 2016.)

U tim zaključcima Vijeća priznaje se da je migracijska kriza u susjedstvu EU-a i šire potaknuta siromaštvom, lošim društveno-gospodarskim razvojem i povredama ljudskih prava te se poziva na snažniju politiku EU-a o vanjskim migracijama i azilu. Vijeće se ponovno obvezalo i pokrenuti sve instrumente i politike kako bi se riješili temeljni uzroci migracijskih tokova, prvenstveno loši društveno-gospodarski uvjeti i klimatske promjene.

e) Europska klimatska diplomacija nakon Pariškog sporazuma (COP21) (zaključci Vijeća za vanjske poslove od 15. veljače 2016.)

Vijeće, u cjelokupnom kontekstu klimatske diplomacije, upućuje na razvoj akcijskog plana klimatske diplomacije, što uključuje aktivne mjere usmjerene na vezu između klimatskih promjena, prirodnih resursa (uključujući vodu), blagostanja, stabilnosti i migracija.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ciljevi su u skladu s definicijom problema te pokrivaju srodne izazove u području istraživanja i inovacija, čime se omogućava interakcija s politikama Europe, Mediterana i svijeta. U konkretnom slučaju, program PRIMA u skladu je s nedavnom Komunikacijom Komisije o uspostavi novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa (COM(2016)385). Usmjeren je na rješavanje temeljnih uzroka migracija i prisilnog raseljavanja kroz „sve politike EU-a, uključujući obrazovanje, istraživanje, klimatske promjene, energetiku, okoliš, poljoprivredu.” Njime se promiču i novi modeli razvojne suradnje koji uključuju privatni sektor, inovativne mehanizme financiranja te ulaganja u mala i srednja poduzeća (MSP-ove) i održivu infrastrukturu.

U programu Obzor 2020. „borba protiv klimatskih promjena, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine” te „sigurnost opskrbe hranom, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorsko istraživanje i istraživanje unutarnjih voda te biogospodarstvo” određeni su kao dva prioritetna društvena izazova koja treba riješiti poticanjem ulaganja u istraživanje i inovacije. U programu je prepoznato i da se istraživačke i inovacijske aktivnosti kojima bi se riješili ti izazovi moraju provoditi na razini Unije i šire, uzimajući u obzir transnacionalnu i globalnu narav klime i okoliša, njihov opseg i složenost te međunarodnu dimenziju lanca opskrbe hranom i poljoprivrednim proizvodima.

Čini se da su ciljevi istraživanja i inovacija koji se odnose na sustave prehrane i opskrbe vodom na mediteranskom području u skladu sa sljedećim inicijativama i relevantni za njih.

• Razvojni plan za razdoblje nakon 2015. i ciljevi održivog razvoja.

• Barcelonski proces pokrenut u studenome 1995. na inicijativu euro-mediteranskih ministara vanjskih poslova i povezana Komunikacija Barcelonski proces: Unija za Mediteran (COM(2008)319), kojom se uspostavilo multilateralno partnerstvo usmjereno na regionalne i transnacionalne projekte.

• Komunikacija Pojačanje i usmjeravanje međunarodne suradnje EU-a u području istraživanja i inovacija: Strateški pristup (COM(2012)497), kojom se u središte zanimanja stavlja promicanje integracije cijelog susjedstva u europski istraživački prostor (EIP) – ili poravnanje s njim.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlog programa PRIMA temelji se na članku 185. UFEU-a. Tim se instrumentom EU-u omogućava da prilikom provedbe višegodišnjeg okvirnog programa predvidi sudjelovanje u programima istraživanja i razvoja koje provodi nekoliko država članica, u dogovoru s dotičnim državama članicama, uključujući sudjelovanje u strukturama uspostavljenima radi provedbe tih programa.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

PRIMA je zajednički program koji EU podupire i u kojem sudjeluje, a koji se temelji na nacionalnim programima i aktivnostima država članica sudionica i pridruženih zemalja te se od tih programa i aktivnosti i sastoji.

U Komisijinom prijedlogu programa Obzor 2020. predviđa se mogućnost sudjelovanja EU-a u programu PRIMA u skladu s člankom 185. UFEU-a. To je primjeren instrument kojim EU podupire inicijativu jer omogućava koordinaciju nacionalnih istraživačkih programa i sudjelovanje EU-a u zajedničkom programu.

Nacionalni, bilateralni i transnacionalni programi koji su se dosad provodili kako bi se poboljšala istraživanja i inovacije u području sustava prehrane i opskrbe vodom nisu se pokazali dovoljnima za rješavanje prekograničnih problema i privlačenje dodatnih privatnih i javnih ulaganja.

Povrh toga, izazovi sustava prehrane i opskrbe vodom na mediteranskom području složeni su, međusobno povezani, transnacionalni i višesektorski. Zahtijevaju transdisciplinarna istraživanja i integrirana rješenja koja uključuju inovacije. Ostali čimbenici, poput društvenog ponašanja ruralnih zajednica, gospodarskih ograničenja ili stabilnosti zakonskih i institucijskih okvira, također mogu dovesti do prihvaćanja najprikladnijih mjera. Zemlje bi se samostalno teško mogle nositi s takvom složenošću.

Na temelju iskustva iz sličnih inicijativa uspostavljenih u skladu s člankom 185. možemo zaključiti da se djelovanjem na razini Unije može stvoriti dobro koordiniran i integriran program tako da se:

a) odredi odgovarajuće područje primjene i raspon djelovanja te skupi kritična masa sredstava;

b) potaknu učinci poluge i stvore učinci na i implikacije za vanjsku politiku EU-a i migracije;

c) pridonese globalnoj suradnji i južnom europskom susjedstvu.

•Proporcionalnost

Prijedlogom se ne prelaze okviri onoga što je potrebno za ostvarenje njegovih ciljeva. Sudjelovanje Unije u programu PRIMA ostvarit će se u okviru granica nadležnosti predviđenih UFEU-om, a njime će se državama sudionicama pružiti podrška, i u financijskom smislu, te olakšati ostvarenje ciljeva programa PRIMA. Države sudionice morat će djelovati zajedno kako bi bolje koordinirale, ujednačile i integrirale odgovarajuće nacionalne programe ili aktivnosti te konačno razvile zajednički dugoročni strateški program istraživanja.

Vidjeti i izvješće o procjenama učinka, odjeljak 6.5.

•Odabir instrumenta

Zaključci savjetovanja s dionicima te analiza i usporedba opcija pri procjeni učinaka pokazali su da je članak 185. UFEU-a najprikladnije sredstvo za postizanje ciljeva programa PRIMA. Članak 185. također su odabrale države sudionice.

Inicijativa uspostavljena u skladu s člankom 185. UFEU-a najučinkovitiji je i najdjelotvorniji zahvat kojim se mogu postići strateški i posebni ciljevi programa PRIMA. Inicijativa uspostavljena u skladu s člankom 185. UFEU-a trebala bi imati najveći sveukupni učinak poluge u usporedbi s drugim instrumentima na stabilan, dugoročan i integrirani način.

Usklađenost s člankom 185. UFEU-a omogućava i razvoj ravnopravnijeg odnosa sa susjednim zemljama. Unija i predmetne zemlje zajedno će odrediti svoje uzajamne prioritete i tako ući u novu fazu suradnje u skladu s prioritetima europske susjedske politike.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Savjetovanja s dionicima

U okviru procjene učinaka programa PRIMA organizirana su dva glavna savjetovanja:

• internetsko javno savjetovanje u trajanju od 12 tjedana, od 1. veljače do 24. travnja 2016.,

• događaj za dionike na Malti 17. ožujka 2016.

Razni dionici iz Europe i južnog Mediterana iz područja istraživanja, akademske zajednice, industrije i civilnog društva iznijeli su svoja stajališta. Tijekom pripreme prijedloga u potpunosti su uzeti u obzir mnogi doprinosi i primljene informacije.

Većina dionika koji su sudjelovali u savjetovanju bila je za inicijativu u skladu s člankom 185.

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Kako bi se pružila podrška procesu procjene učinaka, osnovana je skupina vanjskih stručnjaka (stručna skupina programa PRIMA) iz mediteranskih i nemediteranskih država članica i trećih zemalja. Nalazi skupine uspoređeni su s nalazima drugih izvora (primjerice s pregledom literature koji su sastavile službe Komisije i s rezultatima mrežnog javnog savjetovanja) te su pri procjeni učinaka uzeti u obzir.

•Procjena učinka

Tijekom procjene učinka utvrđene su različite moguće političke opcije koje se razlikuju u pogledu područja primjene, zemljopisnog pokrića i vrste upotrijebljenih instrumenata. Sve te opcije testirane su korištenjem alata br. 14 iz Paketa instrumenata za bolju regulativu. Na temelju toga zadržane su sljedeće opcije.

Opcija 0.: Bez promjene politika – Osnovni scenarij – Programom Obzor 2020. i dalje će se pružati podrška općenitim problemima s vodom i hranom metodom ad hoc. Malo je vjerojatno da će se pokrenuti posebne inicijative za integriranje mediteranskih sustava istraživanja i inovacija. Pojedinačna djelovanja u prosjeku bi trajala tri do četiri godine i imala bi ograničen učinak.

Opcija 1.: Djelovanje zajedničkog fonda ERA-NET – Glavna je aktivnost u okviru programa Obzor 2020. provedba jedinstvenog sufinanciranog zajedničkog poziva na podnošenje prijedloga za pojedinačna djelovanja, što bi rezultiralo financiranjem transnacionalnih istraživačkih i/ili inovacijskih projekata. Pojedinačna djelovanja obično bi trajala pet godina. Ova bi se opcija sastojala od niza radnji zajedničkog fonda ERA-NET, koje bi se izvodile do kraja programa Obzor 2020. Ne bi bilo moguće znatno se baviti inovacijskom dimenzijom programa jer su nacionalni programi koji bi surađivali i koordinirali svoje aktivnosti uglavnom usmjereni na istraživačke aktivnosti javnih istraživačkih organizacija. Ne očekuje se da bi se opcijom 1. nacionalni programi financiranja integrirali u zajednički strateški program istraživanja.

Opcija 2.: Zajednički program PRIMA uspostavljen u skladu s člankom 185. UFEU-a – Ovom se opcijom EU-u omogućava da otvori prostor za svoje sudjelovanje u programima istraživanja i razvoja koje provodi nekoliko država članica, uključujući i sudjelovanje u strukturama stvorenima za provedbu tih programa. Člankom 26. Uredbe o okvirnom programu Obzor 2020. utvrđeni su uvjeti i kriteriji za određivanje i predlaganje inicijative u skladu s člankom 185. UFEU-a.

Među ostalim je kriterijima i taj da Komisija može predložiti inicijative u skladu s člankom 185. samo ako postoji potreba za posebnom provedbenom strukturom i ako su se države sudionice izričito obvezale na veći stupanj integracije na znanstvenoj, upravljačkoj i financijskoj razini. Ova opcija uključuje sastavljanje opsežnog strateškog istraživačkog programa i njegovu potpunu provedbu putem više transnacionalnih poziva na podnošenje prijedloga, što poduzima nekoliko država sudionica i koji se provodi putem namjenske provedbene strukture (dalje u tekstu „tijelo za financiranje NPS-a”). To je u pravilu dugoročna obveza (deset godina). Unija će pružiti financijsku potporu jednaku iznosu nacionalnih ulaganja. Ovo je najbolja opcija za postizanje posebnih i općih ciljeva i za provedbu niza pokusnih i pokaznih aktivnosti u strateški važnim područjima povezanima sa sustavima prehrane i opskrbe vodom. Uzima u obzir cjelokupno iskustvo – u pogledu upravljanja financijskim doprinosima Unije, postizanja učinka itd. – stečeno tijekom provedbe prošlih i trenutačnih inicijativa uspostavljenih u skladu s člankom 185. Zamišljena je i tako da se njome osigura ispravno upravljanje financijama i zaštita financijskih interesa Unije primjerenim ex-ante provjerama, financijskim izvješćivanjem i ex-post ocjenjivanjem.

Uzimajući u obzir vjerojatne učinke navedenih opcija, uspoređene su jedna s drugom, pri čemu je osnovni scenarij uzet kao orijentacijska točka te su primijenjeni sljedeći kriteriji:

djelotvornost: predloženim opcijama trebao bi se poboljšati okvir za istraživanja i inovacije na mediteranskom području u području sustava prehrane i opskrbe vodom,

učinkovitost: predloženim opcijama trebali bi se postići učinci s najpovoljnijim omjerom troškova i koristi,

dosljednost u odnosu na druge politike: predložene opcije trebale bi biti u skladu s ostalim politikama i programima pojedinih država i EU-a u području istraživanja i inovacija te međunarodnim politikama koordinacije i suradnje.

Prethodne i trenutačne inicijative uspostavljene u skladu s člankom 185. UFEU-a pokazale su da će takva inicijativa vjerojatno imati snažan učinak poluge na nacionalna javna financijska sredstva stabilnog, dugoročnog i integriranog karaktera tako, čime se pridonosi:

ostvarivanju željenog učinka strukturiranja na nacionalne politike i programe istraživanja i inovacija te njihovu integraciju,

omogućavanju stvaranja stabilnih, dugoročnih i zajedničkih strateških istraživačkih programa s odgovarajućim područjem primjene i rasponom djelovanja,

podupiranju usklađivanja nacionalnih programa istraživanja i inovacija,

omogućavanju ravnopravne uključenosti partnerskih zemalja,

omogućavanju strukturne uključenosti različitih vrsta dionika, javnih i privatnih, spajajući i iskorištavajući znanje svakoga od njih i njihova financijska sredstva,

trajnom jačanju sposobnosti za istraživanja i inovacije.

•Temeljna prava

Inicijativa je u skladu s člankom 37. o zaštiti okoliša Povelje EU-a o temeljnim pravima: „Visoka razina zaštite okoliša i poboljšavanje kvalitete okoliša moraju biti uključeni u politike Unije i osigurani u skladu s načelom održivog razvoja.”

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

U zakonodavnom financijskom izvješću priloženom ovoj odluci izložen je okvirni utjecaj na proračun. Doprinos EU-a iznosit će do 200 milijuna EUR, uključujući doprinos EFTA-e. Taj je iznos izražen u trenutačnim cijenama. Doprinos EU-a ostvarit će se u okviru provedbe Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020.

Od Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj:

–društveni izazov 2. „Istraživanje i inovacije u području poljoprivrede – osiguravanje dovoljnih zaliha sigurne hrane visoke kvalitete”.

Od Glavne uprave za istraživanja i inovacije:

–društveni izazov 2. „Sigurnost opskrbe hranom, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorsko istraživanje i istraživanje unutarnjih voda te biogospodarstvo”;

–društveni izazov 5. „Borba protiv klimatskih promjena, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine”;

–Vodeći položaj industrije.

Najveći doprinos EU-a za administrativne troškove iznosi do 5 %, što odgovara iznosu od 10 milijuna EUR.

Doprinosom EU-a upravljat će provedbena struktura programa PRIMA, PRIMA-IS (neizravno upravljanje sredstvima EU-a). Prije samog prijenosa upravljačkih prava i financijskih sredstava, PRIMA-IS bit će podložan ex-ante procjeni u skladu sa zahtjevima utvrđenima člankom 61. Financijske uredbe kako bi se procijenila sposobnost tog tijela za provedbu programa, što uključuje primanje, dodjeljivanje i nadziranje financijskog doprinosa EU-a u okviru neizravnog upravljanja proračunom EU-a.

Odredbama Odluke i sporazuma o delegiranju koji se treba sklopiti između Komisije i posebne provedbene strukture osigurava se zaštita financijskih interesa EU-a. Rizik nemogućnosti povrata sredstava pokriven je financijskim jamstvima koje države sudionice moraju pružiti na vrijeme, a najkasnije do potpisivanja sporazuma o delegiranju.

Države sudionice i EU unaprijed se obvezuju pridonijeti programu PRIMA. Iznos od 200 milijuna EUR koji se EU obvezao dodijeliti iz trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira uglavnom će se upotrebljavati za financiranje neizravnih djelovanja koja su rezultat poziva koje objavljuje PRIMA-IS. To obuhvaća niz od sedam godišnjih planova rada (2018. – 2024.), s time da će zadnja obveza Komisije biti ispunjena 2020. te će se upotrebljavati za financiranje projekata proizišlih iz poziva u razdoblju 2020. – 2024. Države sudionice u godišnjem će planu rada opisati svoje aktivnosti koje se financiraju iz njihovih nacionalnih programa i odgovarajući proračuna dodijeljenih za te aktivnosti. Države sudionice obaviještene su da već u prvim godinama provedbe programa trebaju isplatiti znatne iznose na koje su se obvezale te osigurati sredstva za inicijativu kako bi se ujednačila s velikom početnom obvezom iz proračuna Unije.

Doprinos EU-a svakom godišnjem planu rada neće biti veći od iznosa koji dodijele pojedine države sudionice. Tako se osigurava ravnopravnost, uz jednake financijske doprinose EU-a i država sudionica. Time također omogućava i mehanizam kojim se obveza EU-a smanjuje ako države sudionice ne izvršavaju svoje obveze na očekivani način.

Nadalje, uvjet financijskog doprinosa EU-a predviđen u zakonskom prijedlogu jest procjena Komisije o ispunjenju obveza država sudionica tijekom prva dva godišnja plana rada. Nakon završetka te evaluacije maksimalni iznos doprinosa EU-a može se preispitati u skladu s odgovarajućim jamstvima u pogledu ukidanja, smanjenja ili obustave financijskog doprinosa Unije, a kojima se određuje da ako države sudionice ne doprinose financiranju programa PRIMA ili doprinose samo djelomično ili uz zakašnjenje, Komisija može prekinuti, razmjerno smanjiti ili obustaviti financijski doprinos Unije, uzimajući u obzir iznos financijskih sredstava koja su države sudionice dodijelile za provedbu programa PRIMA.

5.OSTALI DIJELOVI

•Godišnji planovi rada te mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Godišnjim planovima rada programa PRIMA (GPR) osigurat će se dosljednost i koordinacija svih aktivnosti te njihova usmjerenost na postizanje operativnih, posebnih i općih ciljeva programa. GPR, koji mora odobriti Komisija, sastojat će se od:

– transnacionalnih poziva na podnošenje prijedloga koje će financirati PRIMA-IS uz doprinos EU-a u skladu s pravilima za sudjelovanje programa Obzor 2020.,

– aktivnosti koje financiraju samo države sudionice, uzimajući u obzir mogućnost jednakog doprinosa Unije pod određenim uvjetima. Te će aktivnosti biti uključene u GPR nakon što ih međunarodni vanjski stručnjaci ocijene pozitivno uzimajući u obzir ciljeve zajedničkog programa PRIMA. Provest će se u skladu sa zajedničkim načelima koja će zajedno odrediti države sudionice i Komisija. Te će aktivnosti uključivati pozive među programima država sudionica za transnacionalne projekte, a organizirat će ih PRIMA-IS (uključujući evaluacije prijedloga). Aktivnosti bi sve više trebale biti usmjerene na povišene razine tehnološke spremnosti, kako je utvrđeno u Općim prilozima programima rada u okviru programa Obzor 2020. 2

Godišnja izvješća provedbenog tijela PRIMA-IS uključivat će oba sastavna dijela GPR-a. Tako se službama Komisije omogućava pažljivo praćenje i olakšava poduzimanje korektivnih mjera, ako je to potrebno, osobito smanjenje obveza EU-a u pojedinačnim godišnjim planovima rada ako se aktivnostima koje provode države sudionice ne zadržava jednaka razina obveze kao one koju je preuzeo EU.

Glavna uprava za istraživanja i inovacije prihvatila je standardne metode nadzora za inicijative uspostavljene u skladu s člankom 185. UFEU-a. Te će se metode primjenjivati i na zajednički program PRIMA. Njihova učinkovitost trebala bi se ocijeniti na razini programa (jesu li postignuti opći ciljevi) i na nacionalnoj razini (usmjerenost na ciljeve pojedinih zemalja).

Odgovornosti službi Komisije i obveze provedbenog tijela PRIMA-IS i država sudionica s obzirom na mehanizme nadzora i revizije jasno su određene temeljnim aktom. Dodatno će ih se odrediti sporazumom o delegiranju između Komisije i provedbenog tijela PRIMA-IS.

Predviđene su privremena evaluacija i konačna neovisna evaluacija.

Komisija će osigurati i da se svim radnjama koje se poduzimaju i podupiru kao dio inicijative poštuje Povelja EU-a o temeljnim pravima.

•Odstupanja od pravila za sudjelovanje u Obzoru 2020.

Prihvaćanjem opcije kojom je program PRIMA uspostavljen u skladu s člankom 185. potrebna su samo manja odstupanja od pravila za sudjelovanje u programu Obzor 2020. Kako bi se osiguralo uravnoteženo osnovno sudjelovanje u neizravnim djelovanjima u konfiguraciji sjever – jug, potrebno je predvidjeti odstupanje od članka 9. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1290/2013, tako da najmanji broj sudionika bude tri pravna subjekta s poslovnim nastanom u trima različitim državama sudionicama, od kojih jedan ima poslovni nastan u državi članici ili državi pridruženoj programu Obzor 2020., a jedan u trećoj zemlji koja jest ili nije pridružena programu Obzor 2020. Potrebno je predvidjeti odstupanje od članka 9. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1290/2013 kako bi se osiguralo da se minimalnim uvjetima za sudjelovanje u neizravnim djelovanjima kojima je minimalni uvjet sudjelovanje jednog pravnog subjekta ne diskriminiraju subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama koje su uključene u program PRIMA kao države sudionice. To bi se primjenjivalo samo u iznimnom slučaju da pozivi na podnošenje prijedloga u godišnjem planu rada uključuju mjere s jednim korisnikom, te je podložno odobrenju Komisije. Potrebno je predvidjeti odstupanja od članka 12. Uredbe (EU) br. 1290/2013 kako bi se omogućila šira suradnja s pravnim subjektima koji nisu isključivo treće zemlje i međunarodne organizacije putem zajedničkih poziva koje objavljuje PRIMA-IS.

2016/0325 (COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o sudjelovanju Unije
u Partnerstvu za istraživanja i inovacije na mediteranskom području (PRIMA),
koje zajednički provodi nekoliko država članica

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, osobito njegov članak 185. i članak 188. drugi stavak,

uzimajući u obzir prijedlog Europske Komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 3 ,

djelujući u skladu s redovitim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U svojoj Komunikaciji od 3. ožujka 2010. pod nazivom „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” Komisija je naglasila potrebu za razvojem povoljnih uvjeta za ulaganje u znanje i inovacije s ciljem postizanja pametnog, održivog i uključivog rasta u Uniji. Tu su strategiju poduprli Europski parlament i Vijeće.

(2)Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 4 uspostavljen je Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) („Obzor 2020.”) Cilj programa Obzor 2020. jest ostvariti snažniji učinak na područje istraživanja i inovacija doprinosom jačanju javno-javnih partnerstava, među ostalim i sudjelovanjem Unije u programima koje provodi više država članica.

(3)Cilj javno-javnih partnerstava trebao bi biti razvoj bliskijih sinergija, povećanje koordinacije i izbjegavanje nepotrebnog udvostručavanja u odnosu na istraživačke programe Unije te međunarodne, nacionalne i regionalne istraživačke programe. Javno-javna partnerstva trebala bi u potpunosti poštovati opća načela programa Obzor 2020., osobito ona koja se odnose na otvorenost i transparentnost.

(4)Uredbom (EU) br. 1291/2013 utvrđena su dva prioritetna društvena izazova koje treba riješiti poticanjem ulaganja u istraživanja i inovacije, i to „borba protiv klimatskih promjena, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine” i „sigurnost opskrbe hranom, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorsko istraživanje i istraživanje unutarnjih voda te biogospodarstvo”. Nadalje, Uredbom (EU) br. 1291/2013 zaključeno je da se istraživačke i inovacijske aktivnosti kojima bi se riješili ti izazovi moraju provoditi na razini Unije i šire, uzimajući u obzir transnacionalnu i globalnu narav klime i okoliša, njihov opseg i složenost te međunarodnu dimenziju lanca opskrbe hranom i poljoprivrednim proizvodima.

(5)Uredbom (EU) br. 1291/2013utvrđena je potreba za međunarodnom suradnjom s trećim zemljama kako bi se uspješno riješili zajednički izazovi. Međunarodna suradnja u području istraživanja i inovacija ključni je aspekt globalnih obveza Unije i ima važnu ulogu u partnerstvu Unije sa zemljama u susjedstvu. Ta suradnja prati pristup prihvaćen u Europskoj susjedskoj politici kojim se stupanj suradnje sa svakom zemljom u susjedstvu određuje na temelju njezinih obveza prema Uniji.

(6)U Komunikaciji od 7. lipnja 2016. o uspostavi novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa Komisija je istaknula potrebu za uključivanjem svih politika, pa tako i onih u području istraživanja i inovacija, kako bi se riješili temeljni uzroci migracija pomoću novog modela suradnje koji bi uključivao privatne ulagače, učinkovitu upotrebu ograničenih proračunskih sredstava te stavljanjem naglaska na mala i srednja poduzeća (MSP) i održivu infrastrukturu.

(7)Skupina od 19 zemalja mediteranskog područja 23. prosinca 2014. podnijela je Komisiji prijedlog zajedničke programske inicijative „Partnerstvo za istraživanja i inovacije na mediteranskom području” (PRIMA). Od tih zemalja, 14 ih je pristalo zajednički poduzeti inicijativu PRIMA obvezujući se na davanje financijske podrške: Cipar, Češka, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Malta, Portugal i Španjolska, države članice Unije; Izrael i Tunis, treće zemlje pridružene programu Obzor 2020.; te Egipat, Libanon i Maroko, treće zemlje koje nisu pridružene programu Obzor 2020.

(8)Cilj programa PRIMA jest provedba zajedničkog programa za razvoj i prihvaćanje inovativnih i integriranih rješenja kojima bi se poboljšala učinkovitost, sigurnost, zaštita i održivost proizvodnje hrane i opskrbe vodom na mediteranskom području. Programom PRIMA trebalo bi se pridonijeti ostvarenju nedavno dogovorenih ciljeva održivog razvoja i budućoj Strategiji održivog razvoja Europe.

(9)Kako bi se osiguralo sudjelovanje trećih zemalja koje nisu pridružene programu Obzor 2020. u programu PRIMA, tj. Egipta, Libanona i Maroka, bit će potrebno potpisati međunarodne sporazume između Unije i tih trećih zemalja kako bi se na njih proširio zakonski režim ove Odluke.

(10)U skladu s ciljevima programa Obzor 2020. bilo koja država članica i treća zemlja pridružena programu Obzor 2020. ima pravo sudjelovati u programu PRIMA ako se obveže pridonijeti njegovu financiranju.

(11)Kako bi se ispunili ciljevi programa PRIMA, sudjelovanje bilo koje treće zemlje koja nije pridružena programu Obzor 2020., pogotovo zemalja južnog Mediterana, moguće je ako se ona obveže pridonijeti financiranju programa PRIMA i ako provedbeno tijelo PRIMA-IS odobri njezino sudjelovanje. Sudjelovanje takvih zemalja također se mora urediti odgovarajućim međunarodnim sporazumom između pojedine treće zemlje i Unije.

(12)Kako bi se osigurala zajednička provedba programa PRIMA, osnovat će se provedbena struktura (u daljnjem tekstu „PRIMA-IS”). PRIMA-IS trebao bi biti primatelj financijskih doprinosa Unije te bi trebao osiguravati učinkovitu provedbu programa PRIMA.

(13)Financijski doprinos Unije trebalo bi uvjetovati time da države sudionice preuzmu formalnu obvezu pridonošenja financiranju programa PRIMA te da ispune tu obvezu u skladu s uvjetima ove Odluke. Državama sudionicama trebalo bi omogućiti fleksibilnost da po svom izboru pridonesu provedbenom tijelu PRIMA-IS u smislu financiranja neizravnog djelovanja, čime bi se postigla visoka razina financijske integracije. Osim toga, države sudionice trebale bi doprinijeti, financijski ili u naravi, aktivnostima koje se provode bez doprinosa Unije. Razdoblje tijekom kojega države sudionice moraju pružiti svoj doprinos mora se jasno odrediti.

(14)Potrebno je odrediti gornju granicu za doprinos Unije programu PRIMA financiranjem iz programa Obzor 2020. U okviru te gornje granice doprinos Unije trebao bi odgovarati doprinosu država sudionica programu PRIMA kako bi se postigao snažan učinak poluge i osigurala veća povezanost programa država sudionica. Ograničenu količinu doprinosa Unije trebalo bi iskoristiti za pokrivanje administrativnih troškova provedbenog tijela PRIMA-IS.

(15)Kako bi se izbjegla odgoda provedbe programa PRIMA, trebalo bi odrediti rok za pokretanje konačnih aktivnosti, uključujući i posljednji poziv za podnošenje prijedloga.

(16)Aktivnosti u okviru programa PRIMA trebale bi biti u skladu s ciljevima i prioritetima u području istraživanja i inovacija programa Obzor 2020. te općim načelima i uvjetima utvrđenima člankom 26. Uredbe (EU) br. 1291/2013. U programu PRIMA u obzir bi se trebale uzeti i definicije OECD-a u pogledu razine tehnološke spremnosti u klasifikaciji tehnoloških istraživanja, razvoja proizvoda i demonstracijskih aktivnosti.

(17)Kako bi se ostvarili ciljevi programa PRIMA, PRIMA-IS trebao bi pružiti financijsku potporu uglavnom u obliku bespovratnih sredstava namijenjenih sudionicima uključenima u djelovanja koja je financiralo provedbeno tijelo PRIMA-IS. Ta bi se djelovanja trebala odabirati na temelju javnih i konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga u nadležnosti tijela PRIMA-IS.

(18)Pozivi na podnošenje prijedloga kojima upravlja PRIMA-IS trebali bi biti objavljeni na jedinstvenom portalu namijenjenom sudionicima i drugim elektroničkim sredstvima za obavješćivanje u okviru programa Obzor 2020. kojima upravlja Komisija.

(19)Financijskim doprinosom Unije trebalo bi upravljati u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i odgovarajućim pravilima neizravnog upravljanja koja su određena Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 5 i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 6 .

(20)Kako bi se zaštitili financijski interesi Unije, Komisija bi trebala imati pravo smanjiti, obustaviti ili prekinuti financijski doprinos Unije ako se program PRIMA ne provodi na primjeren način ili se provodi djelomično ili uz zakašnjenje, ili ako države sudionice ne doprinose financiranju programa PRIMA ili to čine djelomično ili uz zakašnjenje.

(21)Sudjelovanje u neizravnim djelovanjima koje financira PRIMA-IS podliježe Uredbi (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 7 . Međutim, zbog posebnih operativnih potreba programa PRIMA potrebno je predvidjeti odstupanja u skladu s člankom 1. stavkom 3. te Uredbe.

(22)Potrebno je predvidjeti odstupanja od članka 9. stavka 1. točke (b) i od članka 9. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1290/2013 kako bi se uzele u obzir posebnosti koje su rezultat zemljopisnog raspona programa PRIMA tako što će se prilagoditi minimalni uvjeti za sudjelovanje u neizravnim djelovanjima. Kako bi se osiguralo uravnoteženo osnovno sudjelovanje u neizravnim djelovanjima u konfiguraciji sjever – jug, potrebno je predvidjeti odstupanje od članka 9. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1290/2013, tako da najmanji broj sudionika bude tri pravna subjekta s poslovnim nastanom u trima različitim državama sudionicama, od kojih jedan ima poslovni nastan u državi članici ili državi pridruženoj programu Obzor 2020., a jedan u trećoj zemlji koja jest ili nije pridružena programu Obzor 2020. Potrebno je predvidjeti odstupanje od članka 9. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1290/2013 kako bi se osiguralo da se minimalnim uvjetima za sudjelovanje u neizravnim djelovanjima ne diskriminiraju subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama koje su uključene u program PRIMA kao države sudionice. Kako bi se osiguralo da se uvjetima financiranja ne diskriminiraju subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama koje su uključene u program PRIMA kao države sudionice, trebalo bi omogućiti da pravni subjekti s poslovnim nastanom u državama sudionicama ispunjavaju uvjete za financiranje uz subjekte navedene u članku 10. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1290/2013. Potrebno je predvidjeti odstupanja od članka 12. Uredbe (EU) br. 1290/2013 kako bi se zajedničkim pozivima koje objavljuje PRIMA-IS omogućila šira suradnja s pravnim subjektima koji nisu isključivo treće zemlje i međunarodne organizacije.

(23)Radi pojednostavljenja trebalo bi smanjiti administrativno opterećenje svih strana. Trebalo bi izbjegavati dvostruke revizije te prekomjernu dokumentaciju i izvješćivanje. Pri provedbi revizije trebalo bi, prema potrebi, uzeti u obzir posebnosti nacionalnih programa.

(24)Revizijama primatelja financijskih sredstava Unije dodijeljenih u skladu s ovom Odlukom trebalo bi se osigurati smanjenje administrativnog opterećenja u skladu s Uredbom (EU) br. 1291/2013.

(25)Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama tijekom cijelog ciklusa rashoda, uključujući sprečavanje, otkrivanje i istrage nepravilnosti, povrat izgubljenih, pogrešno isplaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, administrativne sankcije u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

(26)Komisija bi trebala provesti privremenu evaluaciju kojom će se posebno ocijeniti kvaliteta i učinkovitost programa PRIMA i napredak postignut u ostvarivanju ciljeva, i završnu evaluaciju te bi trebala pripremiti izvješće o tim evaluacijama.

(27)PRIMA-IS i države sudionice trebale bi Komisiji na njezin zahtjev dostaviti sve informacije koje su Komisiji potrebne za sastavljanje izvješća o evaluaciji programa PRIMA.

(28)Cilj je ove Odluke ojačati integraciju i usklađivanje sustava za istraživanja i inovacije te istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u mediteranskim zemljama u područjima sustava prehrane i opskrbe vodom. Opseg istraživanja i inovacija koje je potrebno poduzeti kako bi se riješili izazovi na mediteranskom području ogroman je zbog sustavne prirode glavnih prepreka. Raspon istraživanja i inovacija složen je, multidisciplinaran i zahtijeva pristup koji uključuje više sudionika i prekograničnu suradnju. Zajedničkim pristupom koji uključuje širok skup država sudionica potrebno područje primjene i raspon djelovanja mogu se povećati udruživanjem financijskih i intelektualnih sredstava. S obzirom na to da se cilj stoga može bolje ostvariti na razini Unije povezivanjem nacionalnih nastojanja u usklađen europski pristup, ujedinjavanjem rascjepkanih nacionalnih istraživačkih programa, potporom pri razvoju zajedničkih prekograničnih strategija istraživanja i financiranja te postizanjem kritične mase potrebnih dionika i ulaganja, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim tim člankom, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(29)Stoga bi Unija trebala sudjelovati u programu PRIMA,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.
Sudjelovanje u programu PRIMA

1.Unija sudjeluje u Partnerstvu za istraživanja i inovacije na mediteranskom području („PRIMA”) koje zajedno poduzimaju [Cipar, Češka, Francuska, Grčka, Izrael, Italija, Luksemburg, Malta, Portugal, Španjolska i Tunis] („države sudionice”), u skladu s uvjetima utvrđenima ovom odlukom.

2.Egipat, Libanon i Maroko postaju državama sudionicama nakon sklapanja međunarodnih sporazuma s Unijom kojima će se utvrditi načela i uvjeti njihova sudjelovanja u programu PRIMA.

3.Svaka država članica i svaka druga zemlja pridružena programu Obzor 2020. osim onih navedenih u stavku 1. može sudjelovati u programu PRIMA pod uvjetom da ispunjava uvjet utvrđen u članku 4. stavku 1. točki (c) ove Odluke. Ako ispunjava taj uvjet, smatrat će se državom sudionicom za potrebe ove Odluke.

4.Bilo koja treća zemlja koja nije pridružena programu Obzor 2020. osim onih navedenih u stavku 2. može sudjelovati u programu PRIMA pod uvjetom da:

(a)ispunjava uvjet utvrđen u članku 4. stavku 1. točki (c) ove Odluke,

(b)PRIMA-IS odobri njezino sudjelovanje u programu PRIMA nakon razmatranja značaja njezina sudjelovanja za postizanje ciljeva programa PRIMA i

(c)s Unijom sklopi međunarodni sporazum kojim se utvrđuju načela i uvjeti njezina sudjelovanja u programu PRIMA.

Ako država ispuni zahtjeve navedene u prvom podstavku, smatra se državom sudionicom za potrebe ove Odluke.

Članak 2.
Ciljevi programa PRIMA

1.Opći je cilj programa PRIMA razviti u potpunosti isprobana i dokazana zajednička inovativna rješenja za sustave prehrane i opskrbe vodom u mediteranskoj regiji, učiniti ih otpornijima na klimu, učinkovitijima, isplativijima i održivijima te pridonijeti rješavanju problema prehrane, zdravlja, blagostanja i migracija od dna prema gore.

2.Kako bi se doprinijelo općem cilju, programom PRIMA ostvaruju se sljedeći posebni ciljevi:

i.stvaranje stabilnog, dugoročnog, zajedničkog strateškog programa u području sustava prehrane i opskrbe vodom;

ii.usmjeravanje svih nacionalnih programa u području istraživanja i inovacija na provedbu strateškog programa;

iii.strukturna uključenost svih relevantnih subjekata iz javnog i privatnog sektora u provedbu strateškog programa udruživanjem znanja i financijskih sredstava kako bi se postigla potrebna kritična masa;

iv.jačanje financiranja i sposobnosti provedbe svih uključenih subjekata.

Članak 3.
Financijski doprinos Unije programu PRIMA

1.Maksimalni financijski doprinos Unije programu PRIMA, uključujući odobrena sredstva EFTA-e, iznosi 200 000 000 EUR kako bi bio jednak doprinosu država sudionica.

2.Financijski doprinos Unije isplaćuje se iz odobrenih sredstava općeg proračuna Unije dodijeljenih za relevantne dijelove Posebnog programa za provedbu programa Obzor 2020., uspostavljenog Odlukom Vijeća 2013/743/EU 8 , a posebno dijelom II. „Vodeći položaj industrije” i dijelom III. „Društveni izazovi”, u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c) podtočkom vi. te člancima 60. i 61. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

3.Financijskim doprinosom Unije koristi se provedbena struktura programa PRIMA („PRIMA-IS”):

(a)za financiranje aktivnosti navedenih u članku 6. stavku 1. točki (a);

(b)za pokrivanje administrativnih troškova strukture PRIMA-IS do najviše 5 % iznosa financijskog doprinosa Unije.

Članak 4.
Uvjeti financijskog doprinosa Unije programu PRIMA

1.Financijski doprinos Unije podliježe sljedećim uvjetima:

(a)da države sudionice dokažu da su program PRIMA uspostavile u skladu s uvjetima utvrđenima ovom Odlukom;

(b)da države sudionice ili organizacije koje su odredile države sudionice odrede subjekt sa statusom pravne osobe pod nazivom PRIMA-IS, kako je navedeno u članku 58. stavku 1. točki (c) podtočki vi. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012. PRIMA-IS nadležan je za uspješnu provedbu programa PRIMA, za primanje, dodjelu i praćenje financijskih doprinosa Unije i financijskih doprinosa država članica gdje je to potrebno te za utvrđivanje da su poduzete sve potrebne radnje za ostvarenje ciljeva programa PRIMA;

(c)da se sve države sudionice obvežu doprinijeti financiranju programa PRIMA;

(d)da PRIMA-IS dokaže svoju sposobnost provedbe programa PRIMA, uključujući primanje, dodjelu i praćenje doprinosa Unije u okviru neizravnog upravljanja proračunom Unije u skladu s člancima 58., 60. i 61. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012;

(e)da se za program PRIMA uspostavi model upravljanja u skladu s člankom 12.;

(f)da PRIMA-IS, nakon što to odobri Komisija, prihvati zajednička načela navedena u članku 6. stavku 6.

2.Financijski doprinos Unije tijekom provedbe programa PRIMA podliježe i sljedećim uvjetima:

(a)da PRIMA-IS provede ciljeve utvrđene člankom 2. i aktivnosti navedene u članku 6.;

(b)da se zadrži primjeren i učinkovit model upravljanja u skladu s člankom 12.;

(c)da PRIMA-IS ispunjava zahtjeve izvješćivanja utvrđene člankom 60. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012;

(d)da države sudionice ispune obveze iz stavka 1. točke (c).

3.Komisija će procijeniti ispunjenje obveza koje su preuzele države sudionice, pogotovo putem prva dva godišnja plana rada programa PRIMA. Nakon te procjene maksimalni doprinos Unije naveden u članku 3. stavku 1. preispitat će se u skladu s člankom 9.

Članak 5.
Doprinosi država sudionica programu PRIMA

1.Od stupanja na snagu ove Odluke do 31. prosinca 2028. države sudionice pridonose financijski ili u naravi s najmanje 200 000 000 EUR ili ovlašćuju svoja nacionalna tijela za financiranje da to učine.

2.Doprinosi država sudionica ili njihovih nacionalnih tijela za financiranje sastoje se od sljedećeg:

(a)gdje je to potrebno, financijskog doprinosa provedbenom tijelu PRIMA-IS u obliku financiranja neizravnih djelovanja navedenih u članku 6. stavku 1. točki (a);

(b)financijskog doprinosa ili doprinosa u naravi za provedbu aktivnosti navedenih u članku 6. stavku 1. točki (b) i

(c)financijskog doprinosa administrativnom proračunu strukture PRIMA-IS koji nije pokriven doprinosom Unije kako je utvrđeno člankom 3. stavkom 3. točkom (b).

3.Doprinosi u naravi navedeni u stavku 2. točki (b) ovog članka sastoje se od troškova koje ostvaruju države sudionice putem svojih nacionalnih tijela za financiranje provedbom aktivnosti navedenih u članku 6. stavku 1. točki (b) i umanjenih za bilo koji izravan ili neizravan financijski doprinos Unije tim troškovima.

4.U svrhu vrednovanja doprinosa iz stavka 2. točke (b), troškovi se utvrđuju u skladu s uobičajenom računovodstvenom praksom država sudionica ili njihovih nacionalnih tijela za financiranje, primjenjivim računovodstvenim standardima države sudionice u kojoj nacionalna tijela za financiranje imaju poslovni nastan te primjenjivim međunarodnim računovodstvenim standardima / međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja. Troškove ovjerava neovisni revizor kojeg imenuje dotična država sudionica ili nacionalno tijelo za financiranje. Ako se pojave nesuglasice nakon procesa ovjere, PRIMA-IS može provjeriti metodu vrednovanja. Ako još uvijek postoje nesuglasice, PRIMA-IS može provesti reviziju cjelokupnog postupka.

5.Doprinosi navedeni u stavku 2. točkama (a) i (b) koji se smatraju doprinosima država sudionica vrše se nakon stupanja na snagu ove Odluke u svrhu financiranja aktivnosti navedenih u prvom godišnjem planu rada programa PRIMA i nakon što provedbeno tijelo PRIMA-IS donese sljedeće godišnje planove rada.

Članak 6.
Aktivnosti i provedba programa PRIMA

1.Programom PRIMA podupiru se sljedeće aktivnosti:

(a) neizravne djelatnosti u smislu uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 koje financira PRIMA-IS u skladu s člankom 7., uglavnom u obliku bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju slijedom transnacionalnih otvorenih i konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga koje organizira PRIMA-IS. Te djelatnosti uključuju:

(i) djelatnosti istraživanja i inovacija te inovativne djelatnosti koje uključuju demonstracije, pokusna postrojenja, testiranje, predkomercijalno uvođenje na tržište, a tiču se posebno viših stupnjeva tehnološke spremnosti;

(ii) djelatnosti koordinacije i potpore usmjerene na širenje rezultata i podizanje svijesti u javnosti radi promicanja programa PRIMA i pojačavanja njegovih učinaka;

(b) aktivnosti koje financiraju države sudionice putem svojih nacionalnih tijela za financiranje, bez doprinosa Unije, koje su sve više usmjerene na povišene razine tehnološke spremnosti i koje se sastoje od:

(i) aktivnosti koje se odabiru slijedom transnacionalnih otvorenih i konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga koje organizira PRIMA-IS, a kojima upravljaju nacionalna tijela za financiranje u okviru nacionalnih programa država sudionica i kojima se pruža financijska potpora uglavnom u obliku bespovratnih sredstava;

(ii) aktivnosti u okviru nacionalnih programa država sudionica.

2.Program PRIMA provodi se na temelju godišnjih planova rada, koje do kraja prethodne godine donosi PRIMA-IS nakon što dobije odobrenje od Komisije. Iznimno se godišnji plan rada programa PRIMA za 2018. može donijeti do 31. ožujka 2018. PRIMA-IS javno objavljuje godišnje planove rada.

3.Aktivnosti se mogu financirati u okviru programa PRIMA samo ako su iznesene u godišnjem planu rada programa. U godišnjem planu rada programa PRIMA razlikuju se aktivnosti navedene u stavku 1. točki (a) od aktivnosti navedenih u točki (b) istog stavka te od administrativnih troškova provedbenog tijela PRIMA-IS. U planu se iznosi procjena odgovarajućih troškova i dodjeljuju se sredstva za aktivnosti koje se financiraju uz doprinos Unije i za aktivnosti koje financiraju države sudionice putem svojih nacionalnih tijela za financiranje bez doprinosa Unije. Godišnji plan rada programa PRIMA sadržava i procijenjeni iznos doprinosa država sudionica u naravi naveden u članku 5. stavku 2. točki (b).

4.Posljednje aktivnosti koje će se financirati, uključujući posljednje pozive na podnošenje prijedloga u okviru relevantnih godišnjih planova rada programa PRIMA, pokreću se do 31. prosinca 2024. U opravdanim slučajevima mogu se pokrenuti do 31. prosinca 2025.

5.Aktivnosti koje financiraju države sudionice putem svojih nacionalnih tijela za financiranje bez doprinosa Unije mogu se uključiti u godišnji plan rada programa PRIMA tek nakon pozitivnog ishoda vanjskog neovisnog međunarodnog stručnog ocjenjivanja s obzirom na ciljeve programa PRIMA, koje organizira PRIMA-IS.

6.Aktivnosti uključene u godišnji plan rada programa PRIMA koje putem svojih nacionalnih tijela za financiranje bez doprinosa Unije financiraju države sudionice provode se u skladu sa zajedničkim načelima koja će donijeti PRIMA-IS nakon što dobije odobrenje od Komisije. Zajedničkim načelima uzimaju se u obzir načela utvrđena ovom Odlukom, glavom VI. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i Uredbom (EU) br. 1290/2013, osobito načela jednakog postupanja, transparentnosti, neovisnog stručnog ocjenjivanja i odabira. Nakon što dobije odobrenje Komisije, PRIMA-IS donosi i zahtjeve za podnošenje izvješća država sudionica provedbenom tijelu PRIMA-IS, uključujući izvješćivanje o pokazateljima uključenima u svaku od tih aktivnosti.

7.Osim općih načela navedenih u stavku 6., aktivnosti navedene u stavku 1. točki (b) podtočki i. moraju ispunjavati i sljedeće uvjete:

(a) Prijedlozi su transnacionalne prirode uz sudjelovanje najmanje triju nezavisnih pravnih subjekata s poslovnim nastanom u trima različitim državama sudionicama, od kojih:

(i) jedan ima poslovni nastan u državi članici ili u državi pridruženoj programu Obzor 2020., a te

(ii) jedan ima poslovni nastan u trećoj zemlji koja se smatra državom sudionicom u skladu s ovom Odlukom do roka za podnošenje prijedloga navedenog u relevantnom pozivu.

(b) Prijedlozi se odabiru slijedom transnacionalnih poziva na podnošenje prijedloga i dvodijelnim postupkom. Korak 1. sastoji se od pregleda (na nacionalnoj ili transnacionalnoj razini) prijedloga koje su podnijeli pravni subjekti koji ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru relevantnih nacionalnih programa. Korak 2. sastoji se od jedne neovisne međunarodne stručne recenzije koju organizira PRIMA-IS. U 2. koraku prijedlozi se ocjenjuju uz pomoć najmanje triju neovisnih stručnjaka na temelju sljedećih kriterija dodjele: izvrsnost, učinak, kvaliteta i učinkovitost provedbe.

(c) Prijedlozi se raspoređuju u skladu s rezultatima evaluacije. Odabir provodi PRIMA-IS na temelju tog poretka. Države sudionice dogovaraju se o odgovarajućem načinu financiranja kojim se omogućava da što veći broj prijedloga bude financiran na temelju tog poretka, osobito osiguravanjem rezervnih sredstava u nacionalnim doprinosima za poziv na podnošenje prijedloga.

8.PRIMA-IS nadzire provedbu svih aktivnosti uključenih u godišnji plan rada programa PRIMA i o tome izvješćuje Komisiju.

9.Svaka komunikacija ili publikacija povezana s aktivnostima programa PRIMA i izvršena u suradnji s programom PRIMA, bilo da je poduzima PRIMA-IS, država sudionica ili njezino nacionalno tijelo za financiranje ili sudionici neke aktivnosti, označava se ili suoznačava kao „[naziv aktivnosti] dio je programa PRIMA, koji podupire Europska unija”.

Članak 7.
Pravila za sudjelovanje i širenje rezultata

1.PRIMA-IS smatra se tijelom za financiranje u smislu Uredbe (EU) br. 1290/2013 te pruža financijsku potporu neizravnim djelatnostima navedenima u članku 6. stavku 1. točki (a) ove Odluke u skladu s pravilima utvrđenima tom Uredbom, podložno odstupanjima utvrđenima u ovom članku.

2.Odstupajući od članka 9. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1290/2013, najmanji broj sudionika jesu tri pravna subjekta s poslovnim nastanom u trima različitim državama sudionicama, od kojih:

(a) jedan ima poslovni nastan u državi članici ili u državi pridruženoj programu Obzor 2020., a te

(b) jedan ima poslovni nastan u trećoj zemlji koja se smatra državom sudionicom u skladu s ovom Odlukom do roka za podnošenje prijedloga navedenog u relevantnom pozivu.

3.Odstupajući od članka 9. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1290/2013, u opravdanim slučajevima koji su navedeni u godišnjem planu rada programa PRIMA, minimalni je uvjet sudjelovanje jednog pravnog subjekta s poslovnim nastanom u državi sudionici koja je država članica, državi pridruženoj programu Obzor 2020. ili trećoj zemlji koja se smatra državom sudionicom u skladu s ovom Odlukom do roka za podnošenje prijedloga navedenog u relevantnom pozivu.

4.Osim sudionika koji ispunjavaju uvjete za financiranje u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1290/2013, svaki pravni subjekt s poslovnim nastanom u državi sudionici ispunjava uvjete za financiranje.

5.Odstupajući od članka 12. Uredbe (EU) br. 1290/2013, u slučajevima kad je takva aktivnost uključena u godišnji plan rada programa PRIMA, PRIMA-IS može objaviti zajedničke pozive s trećim zemljama koje nisu države sudionice ili njihovim znanstvenim i tehnološkim organizacijama i agencijama, s međunarodnim organizacijama ili s ostalim trećim stranama, posebno nevladinim organizacijama, u skladu s pravilima utvrđenima u članku 12. Uredbe (EU) br. 1290/2013.

Članak 8.
Sporazumi između Unije i provedbenog tijela PRIMA-IS

1.Komisija, u ime Unije, sklapa sporazum o delegiranju i sporazume o godišnjem prijenosu sredstava s provedbenim tijelom PRIMA-IS, podložno pozitivnoj ex-ante ocjeni tijela PRIMA-IS u skladu s člankom 61. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i pružanju odgovarajućih financijskih jamstava u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c) podtočkom vi. iste Uredbe.

2.Sporazum o delegiranju iz stavka 1. sklapa se u skladu s člankom 58. stavkom 3. te člancima 60. i 61. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i člankom 40. Delegirane uredbe Komisije (EU)br. 1268/2012. U njemu se među ostalim utvrđuje i sljedeće:

(a) zahtjevi u pogledu doprinosa provedbene strukture PRIMA-IS u vezi s pokazateljima uspješnosti navedenima u Prilogu II. Odluci 2013/743/EU;

(b) zahtjevi u pogledu doprinosa provedbenog tijela PRIMA-IS u odnosu na praćenje iz Priloga III. Odluci (EU) br. 2013/743;

(d) zahtjevi za PRIMA-IS u pogledu osiguravanja informacija o administrativnim troškovima i detaljnih brojki u vezi s provedbom programa PRIMA;

(e) mehanizmi povezani s dostavljanjem podataka potrebnih kako bi se osiguralo da Komisija može ispuniti svoje obveze širenja rezultata i izvješćivanja,

(f) mehanizmi kojima se Komisije omogućava odobrenje ili odbijanje nacrta godišnjeg plana rada programa PRIMA, zajednička načela navedena u članku 6. stavku 6. i zahtjevi za podnošenje izvješća država sudionica prije nego ih donese PRIMA-IS i

(g) odredbe za objavljivanje poziva na podnošenje prijedloga provedbenog tijela PRIMA-IS, osobito na jedinstvenom portalu namijenjenom sudionicima i drugim elektroničkim načinima širenja informacija kojima upravlja Komisija u okviru programa Obzor 2020.

Članak 9.
Prekid, smanjenje ili obustava financijskog doprinosa Unije

1.Ako se program PRIMA ne provodi ili se provodi neprimjereno, djelomično ili sa zakašnjenjem, Komisija može prekinuti, razmjerno smanjiti ili obustaviti financijski doprinos Unije u skladu sa stvarnom provedbom programa PRIMA.

2.Ako države sudionice ne doprinose financiranju programa PRIMA ili doprinose samo djelomično ili sa zakašnjenjem, Komisija može prekinuti, razmjerno smanjiti ili obustaviti financijski doprinos Unije, uzimajući u obzir iznos financijskih sredstava koja su države sudionice dodijelile za provedbu programa PRIMA.

Članak 10.
Ex-post revizija

1.Ex-post revizije rashoda za neizravne djelatnosti navedene u članku 6. stavku 1. točki (a) ove Odluke vrši PRIMA-IS u skladu s člankom 29. Uredbe (EU) br. 1291/2013.

2.Komisija može odlučiti sama provesti revizije iz stavka 1. U takvim slučajevima ona to čini u skladu s primjenjivim pravilima, osobito odredbama uredaba (EU, Euratom) br. 966/2012, (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013.

Članak 11.
Zaštita financijskih interesa Unije

1.Komisija poduzima primjerene mjere kako bi osigurala da su pri provedbi djelovanja koja se financiraju na temelju ove Odluke financijski interesi Unije zaštićeni preventivnim mjerama protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih radnji, učinkovitim provjerama i, ako se utvrde nepravilnosti, povratom pogrešno plaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim sankcijama.

2.PRIMA-IS osoblju Komisije i drugim osobama koje Komisija ovlasti te Revizorskom sudu omogućava pristup svojim lokacijama i prostorima i svim informacijama koje su im potrebne za obavljanje revizija, uključujući informacije u elektroničkom obliku.

3.Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, u skladu s odredbama i postupcima iz Uredbe Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 9 i Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 10 kako bi se utvrdile moguće prijevare, korupcija i druge nezakonite radnje koje utječu na financijske interese Unije, a povezane su sa sporazumom ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji se izravno ili neizravno financira u skladu s ovom Odlukom.

4.Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., ugovori, sporazumi i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava koji proizlaze iz provedbe ove Odluke moraju sadržavati odredbe kojima se Komisija, PRIMA-IS, Revizorski sud i OLAF izričito ovlašćuju za provedbu takvih revizija i istraga u skladu s pojedinačnim nadležnostima svakoga od njih. Ako se provedba djelovanja eksternalizira ili dalje delegira, u cijelosti ili djelomično, ili ako to zahtijeva sklapanje ugovora o javnoj nabavi ili dodjelu financijske potpore trećoj strani, u ugovoru, sporazumu ili odluci o dodjeli bespovratnih sredstava navodi se obveza ugovaratelja ili korisnika da bilo kojoj uključenoj trećoj strani nametne izričito prihvaćanje tih ovlasti Komisije, provedbenog tijela PRIMA-IS, Revizorskog suda i OLAF-a.

5.Pri provedbi programa PRIMA države sudionice poduzimaju zakonodavne, regulatorne, upravne i druge mjere potrebne za zaštitu financijskih interesa Unije, a posebno za osiguranje punog povrata svih iznosa dugovanih Uniji u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegiranom uredbom (EU) br. 1268/2012.

Članak 12.
Upravljanje programom PRIMA

1.Tijela provedbene strukture PRIMA-IS uključuju:

(a) opću skupštinu;

(b) upravni odbor;

(d) znanstveni savjetodavni odbor.

2.Provedbenim tijelom PRIMA-IS upravlja opća skupština, u kojoj su zastupljene sve države sudionice. Opća skupština tijelo je provedbene strukture PRIMA-IS koje donosi odluke.

Nakon odobrenja Komisije opća skupština donosi:

(a) godišnji plan rada programa PRIMA;

(b) zajednička načela navedena u članku 6. stavku 6. i

Glavna skupština odobrava sudjelovanje u programu PRIMA bilo kojoj trećoj zemlji koja nije pridružena programu Obzor 2020., osim onih navedenih u članku 1. stavku 2., nakon što procijeni značaj njezina sudjelovanja za postizanje ciljeva programa PRIMA.

Svaka država sudionica ima jedan glas u općoj skupštini. Odluke se donose konsenzusom. Ako se ne postigne konsenzus, opća skupština donosi svoje odluke s najmanje tročetvrtinskom većinom glasova. Odobrenje sudjelovanja u programu PRIMA trećoj zemlji koja nije pridružena programu Obzor 2020., osim onih navedenih u članku 1. stavku 2., mora biti jednoglasno.

Unija, koju predstavlja Komisija, pozvana je na sve sastanke opće skupštine u ulozi promatrača i može sudjelovati u raspravama. Dostavljaju joj se svi potrebni dokumenti.

3.Opća skupština određuje broj članova Upravnog odbora i imenuje ih. Taj broj ne može biti manji od pet. Upravni odbor nadzire tajništvo provedbenog tijela PRIMA-IS.

4.Opća skupština imenuje tajništvo strukture PRIMA-IS izvršnim tijelom programa PRIMA.

Tajništvo:

(a)provodi godišnji plan rada programa PRIMA;

(b)pruža potporu ostalim tijelima unutar strukture PRIMA-IS;

(c)nadzire i izvješćuje o provedbi programa PRIMA;

(d)upravlja financijskim doprinosima Unije i država sudionica te izvješćuje o njihovu korištenju;

(e)povećava prepoznatljivost programa PRIMA zagovaranjem i komunikacijom;

(f)povezuje se s Komisijom u skladu sa sporazumom o delegiranju iz članka 8.

5.Opća skupština imenuje Znanstveni savjetodavni odbor koji se sastoji od neovisnih stručnjaka iz država sudionica koji su stručni u područjima relevantnima za program PRIMA. Opća skupština utvrđuje broj članova znanstvenog savjetodavnog odbora, njihovo pravo glasa i načine njihova imenovanja u skladu s člankom 40. Uredbe (EU) br. 1290/2013.

Opća skupština može osnovati posebne radne skupine u okviru znanstvenog savjetodavnog odbora s dodatnim neovisnim stručnjacima za posebne zadatke.

Znanstveni savjetodavni odbor:

(a)savjetuje opću skupštinu o strateškim prioritetima i potrebama;

(b)savjetuje opću skupštinu o sadržaju i području primjene nacrta godišnjeg plana rada programa PRIMA sa znanstvenog i tehničkog stajališta;

(c)pregledava znanstvene i tehničke aspekte provedbe programa PRIMA i donosi mišljenje o godišnjem izvješću;

(d)gdje je to primjereno, savjetuje opću skupštinu o osnivanju znanstvenih pododbora, radnih jedinica i specijaliziranih radnih skupina.

Članak 13.
Dostavljanje podataka

1.PRIMA-IS na zahtjev Komisije dostavlja sve informacije koje su Komisiji potrebne za sastavljanje izvješća iz članka 14.

2.Države sudionice dostavljaju Komisiji preko provedbenog tijela PRIMA-IS sve informacije koje zatraži Europski parlament, Vijeće ili Revizorski sud u vezi s financijskim upravljanjem programom PRIMA.

3.Komisija informacije iz stavka 2. ovog članka unosi u izvješća iz članka 14.

Članak 14.
Evaluacija

1.Komisija će do 30. lipnja 2022. provesti privremenu evaluaciju programa PRIMA. Komisija sastavlja izvješće o toj evaluaciji koje sadržava zaključke o evaluaciji i zapažanja Komisije. Komisija će to izvješće do 31. prosinca 2022. dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću.

2.Komisija će do 31. prosinca 2028. provesti konačnu evaluaciju programa PRIMA. Komisija sastavlja izvješće o toj evaluaciji koje će sadržavati rezultate evaluacije. Komisija će to izvješće do 30. lipnja 2029. dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 15.
Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 16.
Adresati

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Cilj/ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih osoba

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Odluka Europskog parlamenta i Vijeća o sudjelovanju Europske unije u Partnerstvu za istraživanja i inovacije na mediteranskom području (PRIMA) koji zajednički poduzima nekoliko država članica.

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 11

Glava 8. Istraživanje i inovacije, okvirni program Obzor 2020.

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

⌧ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot projekta / pripremnog djelovanja 12

◻Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja

◻Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

1.4.Cilj/ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Strateški cilj zajedničkog programa PRIMA jest razviti u potpunosti isprobana i dokazana zajednička inovativna rješenja u području sustava prehrane i opskrbe vodom u mediteranskoj regiji i time ih učiniti otpornijima na klimu, učinkovitijima, isplativijima i održivijima te tako pridonijeti rješavanju problema više razine u području prehrane, zdravlja, blagostanja i migracija.

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Prethodno naveden strateški cilj zahtijeva trajan okvir za istraživanja i inovacije koji se konkretno ostvaruje u sljedećim ciljevima:

• stvaranje stabilnog, dugoročnog, zajedničkog strateškog programa istraživanja i inovacija u području sustava prehrane i opskrbe vodom,

• usmjeravanje svih nacionalnih programa istraživanja i inovacija na provedbu strateškog programa istraživanja i inovacija,

• strukturna uključenost svih važnih subjekata u području istraživanja i inovacija (iz javnog i privatnog sektora) u provedbu strateškog programa istraživanja udruživanjem znanja i financijskih sredstava kako bi se postigla potrebna kritična masa,

• jačanje financiranja istraživanja i inovacija te sposobnosti provedbe svih uključenih subjekata.

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebao/trebala imati na ciljane korisnike/skupine.

Stvaranje stabilnog, dugoročnog, zajedničkog strateškog programa istraživanja i inovacija u području sustava prehrane i opskrbe vodom koji će rezultirati znatnim napretkom prema ostvarenju prethodno navedenih ciljeva. Očekuju se i dodatni učinci, kao što su privlačenje privatnih ulaganja zahvaljujući predvidivim dugoročnim institucijskim obvezama, njegovanje znanstvenih i diplomatskih veza među sudionicima (znanstvena diplomacija) te jačanje bilateralnih dogovora u području znanosti i tehnologije između EU-a i pojedinih zemalja.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućavaju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Napredak programa PRIMA mjerit će se na sljedeći način:

1. Pokazateljima provedbe, tj. pokazateljima rezultata i ulaganja, kojima se procjenjuje srednjoročni razvoj aktivnosti programa PRIMA:

a) Pokazatelji rezultata:

• pokusne i demonstracijske aktivnosti velikog opsega;

• prilagodba nacionalnih prioriteta za (financiranje) istraživanja kao rezultat i prioritet Strateškog programa za istraživanja i inovacije (SRIA)

• usklađivanje nacionalnih programa za financiranje istraživanja i inovacija

• nove ili ažurirane strategije zemalja koje odražavaju utjecaj inicijative

• poboljšanje učinkovitosti zahvaljujući udruživanju sredstava. Udio javnog ulaganja država sudionica. Iznos i udio sufinanciranja iz EU-a i trećih zemalja Mediterana. Operativni troškovi. Vrijeme dodjele bespovratnih sredstava. Vrijeme isplate

• dodijeljena financijska sredstva slijedom transnacionalnih poziva na podnošenje prijedloga ili aktivnosti koje nisu financirane iz projekta

• rast udjela provedenih modela održivog upravljanja sustavima prehrane i opskrbe vodom na mediteranskom području

• rast udjela provedenih novih strategija za poboljšanje učinkovitosti vode i hrane te smanjenje otpada na mediteranskom području

• novi poslovni modeli usmjereni na kvalitetu hrane i vode te strategije donesene na nacionalnim i regionalnim razinama

• širenje nacionalnih skupina uključenih u projekte istraživanja i inovacija s ciljem poboljšanja učinkovitosti upravljanja sustavima prehrane i opskrbe vodom

• broj zemalja u kojima se provode rješenja za uštedu vode

• godišnji broj tranzicijskih poziva na rješavanje sustava prehrane i opskrbe vodom

b) Pokazatelji ulaganja:

• stupanj sudjelovanja država sudionica na sastancima upravljačkog odbora

• dodatne zemlje koje sudjeluju u inicijativi

• zemlje sudionice koje napuštaju inicijativu

• stvarne financijske obveze država sudionica u naravi

• napredak u ažuriranju Strateškog programa za istraživanja i inovacije (SRIA)

• ravnopravno sudjelovanje svih trećih zemalja

2. Korištenjem posebnih pokazatelja utemeljenih na Okviru ciljeva održivog razvoja (SDG), usmjeravanje uglavnom, ali ne isključivo na sigurnost hrane (SDG #2) i održivo upravljanje vodom (SDG #6). Najvažniji pokazatelji i njihova veza s operativnim ciljevima jesu:

• Višedimenzionalni indeks siromaštva

→ Cilj 1. (pametan i održiv uzgoj, prirodni resursi, povećanje proizvodnje)

→ Cilj 4. (rješenja za učinkovitost lanca prehrane i opskrbe vodom, smanjenje gubitaka i neiskorištenih resursa)

→Cilj 5. (smanjenje količine štetočina i patogenih organizama u poljoprivredi, zdravlje ljudi)

• Broj stanovnika s prekomjernom tjelesnom težinom (%)

→Cilj 3. (rješenja za poljoprivredno-prehrambenu industriju, prehrambeno nasljeđe Mediterana)

• Iskorištenost zemljišta (%)

→Cilj 7. (poboljšanje održivosti zemlje i vode u polusušnim riječnim područjima)

• Emisije stakleničkih plinova (ukupno i AFOLU – t CO2e)

→Cilj 1.

• Prinos žitarica (kg/ha)

→Cilj 1.

• Poljoprivreda dodana vrijednost (EUR/radnik)

→ Cilj 6. (inovativni modeli u poljoprivrednom poslovanju, nova radna mjesta, gospodarski rast)

• Potrošnja gnojiva (kg/ha obradive zemlje)

→ Cilj 1.

• Produktivnost vode za žitarice (kg/m3)

→ Cilj 2. (rješenja za uštedu vode u poljoprivredi)

• Udio ukupno potrošene vode

→ Cilj 7.

• Stanovništvo koje se koristi vodnim uslugama kojima se upravlja na siguran način (ruralno, %)

→ Cilj 8. (novi modeli upravljanja, gospodarenje vodama)

• Stanovništvo koje se koristi sanitarnim uslugama kojima se upravlja na siguran način (ruralno, %)

→ Cilj 8.

• Količina poljoprivrednih ostataka koji se upotrebljavaju u energetske svrhe (t)

→ Cilj 4.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Programom PRIMA objedinjuju se sredstva EU-a i nacionalna sredstva u svrhu strukturiranog razvoja trajnog okvira za istraživanja i inovacije u području sustava prehrane i opskrbe vodom na mediteranskom području.

Više informacija dostupno je u Izvješću o procjeni učinka programa PRIMA, koji je priložen zakonodavnom prijedlogu.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a:

Inicijativa je u skladu s novim Okvirom za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa jer se bavi nekima od temeljnih uzroka migracija, jasno se smjestila na sjecištu istraživanja, klimatskih promjena, okoliša i poljoprivrednih politika te daje primjer novog modela razvojne suradnje koji promiče novi okvir za partnerstvo utoliko što uključuje privatne ulagače, iskorištava ograničena proračunska sredstva te se usmjerava na mala i srednja poduzeća (MSP-ove) i održivu infrastrukturu.

Jedino je djelovanjem na razini EU-a moguće postići dobro koordiniran i integriran program koji bi imao odgovarajuće područje primjene, raspon djelovanja i kritičnu masu za ostvarivanje posebnih i općih ciljeva. Obilježje djelovanja na razini EU-a jest snažan učinak financijske poluge jer aktivira znatna dodatna javna i privatna ulaganja. Stvara i utjecaje koji sežu dalje od politika i rješenja u području istraživanja i inovacija, čime se podupiru vanjske politike EU-a i napori da se riješe temeljni uzroci migracija. Sudjelovanjem EU-a u programu PRIMA vjerojatno će se i povećati vidljivost i globalna odgovornost Europe u duhu susjedske politike EU-a, koja potiče diferencijaciju i veću zajedničku odgovornost s partnerima iz susjedstva.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Program PRIMA osmišljen je kao inicijativa na temelju članka 185., tj. višegodišnji zajednički program koji poduzima država sudionica, uz sudjelovanje EU-a. Iskustvo iz prošlih i tekućih inicijativa, od projekta FP6 do projekta Obzor 2020., pokazuje pozitivne učinke, osobito na:

– dugoročnu znanstvenu, upravljačku i financijsku integraciju nacionalnih i europskih nastojanja u rješavanju zajedničkih izazova s jasnim unaprijed određenim financijskim i političkim obvezama, bez potrebe da se zajednička nastojanja institucionaliziraju ili da se stvore velike nove strukture,

– učinke financijske poluge i postizanje utjecaja,

– međunarodno vodstvo i suradnju na globalnoj razini, u smislu vidljivosti i znanstvenog vodstva i u smislu novog modela razvojne suradnje,

– učinkovitu provedbu i razumno upravljanje financijama.

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Programom PRIMA pridonijet će se brojnim vodećim inicijativama, osobito politici održivosti: vodećoj inicijativi Resursno učinkovita Europa, Europskom susjedskom programu za poljoprivredu i ruralni razvoj. Program PRIMA bitan je i za niz vanjskih politika, posebice za Okvir za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa i Razvojni program za razdoblje nakon 2015. i ciljeve održivog razvoja.

Programom PRIMA znatno će se pridonijeti postizanju ciljeva programa Obzor 2020. i politici istraživanja i inovacija (3 O – otvorena znanost, otvorene inovacije, otvorenost svijetu).

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

⌧Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–⌧Prijedlog/inicijativa vrijedi od datuma stupanja na snagu ove Odluke do 31. 12. 2028.

–⌧ Financijski utjecaj od 2018. do 2020. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od 2018. do 2029. za odobrena sredstva za plaćanje

◻Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–Provedba s razdobljem uspostave od GGGG. do GGGG.,

–nakon čega slijedi redovita provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja 13

◻Izravno upravljanje Komisije

–◻ koje obavljaju njezine glavne uprave, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

–◻ putem izvršnih agencija

◻Zajedničko upravljanje s državama članicama

⌧Neizravno upravljanje delegiranjem zadataka provedbe proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile,

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti),

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu,

–◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe,

–◻ tijelima javnog prava,

–⌧ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navedite u odjeljku „Napomene”.

Napomene

Osnovat će se novi pravni subjekt, koji će biti posvećen isključivo provedbi programa PRIMA. EU će financijski doprinos inicijativi osigurati preko te strukture.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Standardni mehanizmi nadzora, koje je donio GU RTD za inicijative uspostavljene u skladu s člankom 185. UFEU-a, koji će se jednako primjenjivati na zajednički program PRIMA.

Odgovornosti službi Komisije i odgovornosti namjenskog provedbenog tijela (PRIMA-IS) i država sudionica odredit će se u temeljnom aktu i u sporazumu o delegiranju.

Prije nego se potpiše sporazum o delegiranju izvršit će se ex-ante procjena provedbenog tijela PRIMA-IS, u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 61. Financijske uredbe. Provedbeno tijelo PRIMA-IS izrađuje sveobuhvatna godišnja izvješća koja uključuju i mišljenja revizora i izjavu o upravljanju te je odgovorno za ex-ante kontrolu troškova svih neizravnih djelovanja koje ono financira.

Usto, kako nalaže Financijska uredba, države sudionice morat će pružiti dovoljna financijska jamstva u dogovorenom vremenu, odnosno najkasnije prije nego Komisija potpiše Sporazum o delegiranju.

Države sudionice odredit će troškove svojih aktivnosti u skladu s uobičajenom računovodstvenom praksom i računovodstvenim standardima dotične države sudionice te uz primjenu međunarodnih računovodstvenih standarda / međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja. To uključuje potvrde o reviziji i izjavu o upravljanju.

Komisija ima ulogu promatrača u tijelu koje donosi odluke unutar strukture PRIMA-IS te provjerava i odobrava godišnji plan rada (GPR) te povezane proračunske planove putem odluke Komisije i godišnjeg izvješćivanja. Ako se računi ne mogu prihvatiti, poduzet će se naknadne radnje kako bi se ublažili bilo kakvi financijski i reputacijski rizici za Komisiju. Gdje je to potrebno, plaćanja tijelu PRIMA-IS obustavit će se i/ili obnoviti – ako je potrebno, pozivanjem na financijska jamstva koja su pružile države sudionice. Ako svi prethodno navedeni koraci nisu dovoljni kako bi se zaštitili financijski interesi Unije ili kako bi se osiguralo pravilno ispunjenje ciljeva politika, nakon potrebnog razmatranja može se izvršiti revizija tijela PRIMA-IS. Nadalje, Komisija može odlučiti, ako je to potrebno, obustaviti provedbu ili raskinuti Sporazum o delegiranju.

Provedba programa PRIMA pratit će se putem godišnjih izvješća. Ta izvješća sadržavat će detaljan pregled aktivnosti programa PRIMA u odnosu na višegodišnji strateški plan rada i godišnji plan rada, kao i napredak prema ciljevima i ažuriranim pokazateljima navedenima u 1.4.4.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizik/rizici

1) Sposobnost provedbenog tijela PRIMA-IS da upravlja doprinosom EU-a i štiti financijske interese EU-a

2) Sposobnost država sudionica da uplate svoje doprinose programu

3) Važne unaprijed određene obveze EU-a u 2020.

2.2.2.Informacije o organizaciji sustava unutarnje kontrole

Rizik 1. – vidjeti točku 2.1.

Rizik 2. – doprinos EU-a postat će dostupan u skladu s uvjetima utvrđenima u temeljnom aktu i u sporazumu o delegiranju. Temeljnim aktom (članak 9.) predviđa se i mehanizam raskida, smanjenja ili obustave doprinosa Unije.

Rizik 3. – Temeljnim aktom predviđa se mogućnost prekida, smanjenja ili obustave financijskog doprinosa Unije ako obveze države sudionice nisu podmirene na vrijeme i preusmjeravanje sredstava na druge inicijative u 2020.

2.2.3.Procjene troškova i koristi kontrola te procjena očekivane razine rizika od pogreške

U članku 10. temeljnog akta predviđaju se ex-post revizije troškova za neizravne mjere koje se provode u skladu s pravilima programa Obzor 2020. Troškovi sustava kontrole dio su administrativnih troškova provedbe programa PRIMA. Sustavom će se pružiti razumno jamstvo i postići odgovarajući stupanj upravljanja utvrđenim rizicima.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

Temeljnim aktom donosi se niz mjera za sprečavanje prijevara i nepravilnosti, osobito:

U članku 11. temeljnog akta navodi se, među ostalim, da provedbeno tijelo PRIMA-IS mora omogućiti pristup podacima i prostorima koji su Komisiji potrebni za nadziranje, ocjenjivanje i reviziju provedbe programa PRIMA ili koji su OLAF-u potrebni za provođenje istraga.

U članku 4. temeljnog akta utvrđuje se, među ostalim, da je uvjet za doprinos Unije da PRIMA poštuje zahtjeve izvješćivanja iz članka 60. stavka 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012. U skladu s člankom 9. Komisija može prekinuti, smanjiti ili obustaviti svoj doprinos.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Naslov 1A – Konkurentnost za rast i radna mjesta	Dif./nedif. 14	zemalja EFTA-e 15	zemalja kandidatkinja 16	trećih zemalja	u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe.
1A	05.090301 – Osiguravanje dovoljnih zaliha sigurne i visokokvalitetne hrane i drugih proizvoda dobivenih od bioloških sirovina	Dif.	DA	DA	DA	DA
1A	08.020302 – Poboljšanje sigurnosti opskrbe hranom, razvoj održive poljoprivrede, morskog i pomorskog istraživanja i biogospodarstva	Dif.	DA	DA	DA	DA
1A	08.020305 – Izgradnja resursno učinkovitog gospodarstva otpornog na klimatske promjene i održive opskrbe sirovinama	Dif.	DA	DA	DA	DA
1A	08.020201 – Vodeći položaj u području nanotehnologije, naprednih materijala, biotehnologije te napredne proizvodnje i obrade	Dif.	DA	DA	DA	DA

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

[Ovaj se dio ispunjava upotrebom tablice o administrativnim proračunskim podacima (drugi dokument u prilogu ovom financijskom izvješću) te ga je potrebno učitati na CISNET radi savjetovanja među službama.]

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Broj

Naslov 1.a – Konkurentnost za rast i radna mjesta

GU: AGRI/H, RTD/F, RTD/I, RTD/D			Godina 2018. 17	Godina 2019.	Godina 2020.	Godina 2021. – 2029.	UKUPNO
•Odobrena sredstva za poslovanje
08.020302	Preuzete obveze	(1)	5,000	5,000	40,000		50,000
	Plaćanja	(2)	1,000	2,500	2,500	44,000	50,000
08.020305	Preuzete obveze	(1a)	7,500	7,500	60,000		75,000
	Plaćanja	(2a)	1,500	3,750	3,750	66,000	75,000
08.020201	Preuzete obveze	(1b)	2,500	2,500	20,000		25,000
	Plaćanja	(2b)	500	1,250	1,250	22,000	25,000
UKUPNO odobrena sredstva za GLAVNU UPRAVU RTD	Preuzete obveze	= 1 + 1a + 1b	15,000	15,000	120,000		150,000
	Plaćanja	= 2 + 2a + 2b	3,000	7,500	7,500	132,000	150,000

05.090301	Preuzete obveze	(1c)	5,000	5,000	40,000		50,000
	Plaćanja	(2c)	1,000	2,500	2,500	44,000	50,000
UKUPNO odobrena sredstva za GLAVNU UPRAVU AGRI	Preuzete obveze	= 1c	5,000	5,000	40,000		50,000
	Plaćanja	= 2c	1,000	2,500	2,500	44,000	50,000

			Godina 2018. 18	Godina 2019.	Godina 2020.	Godina 2021. – 2029.	UKUPNO
•UKUPNO odobrena sredstva za poslovanje	Preuzete obveze	(4)	20,000	20,000	160,000		200,000
	Plaćanja	(5)	4,000	10,000	10,000	176,000	200,000
•UKUPNO odobrena administrativna sredstva financirana iz omotnice za posebne programe (08 01 05)		(6)	0,222	0,226	0,230		0,678
UKUPNO odobrena sredstva iz NASLOVA 1A višegodišnjeg financijskog okvira	Preuzete obveze	= 4 + 6	20,222	20,226	160,230		200,678
	Plaćanja	= 5 + 6	4,222	10,226	10,230	176,000	200,678

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

		Godina 2018.	Godina 2019.	Godina 2020.	Godina 2021. – 2029.	UKUPNO
GU: RTD
•Ljudski resursi		0,204	0,208	0,212		0,624
•Ostali administrativni rashodi		0,018	0,018	0. 018		0,054
UKUPNO GLAVNA UPRAVA RTD	Odobrena sredstva	0,222	0,226	0,230		0,678

UKUPNO odobrena sredstva
iz naslova 1A „Administrativni rashodi”
višegodišnjeg financijskog okvira

(Ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

0,222

0,226

0,230

0,678

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

		Godina 2018. 19	Godina 2019.	Godina 2020.	Godina 2021. – 2029.	UKUPNO
UKUPNO odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 5. višegodišnjeg financijskog okvira	Preuzete obveze	20,222	20,226	160,230		200,678
	Plaćanja	4,222	10,226	10,230	176,000	200,678

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

–☒ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate ⇩			Godina 2019.		Godina 2020.		Godina 2021.		Godina 2022.		Godina 2023.		Godina 2024.		Godina 2025.		UKUPNO
	REZULTATI
	Vrsta 20	Prosječni trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Ukupni broj	Ukupni trošak
POSEBNI CILJ br. 1 21 …
– Rezultat	Pokazni/pilot projekti*		3	20,000	3	20,000	3	20,000	4	30,000	4	30,000	6	40,000	6	40,000	29	200,000
POSEBNI CILJ br. 2 ...
– Rezultat	Projekti istraživanja i razvoja**		15	20,000	15	20,000	15	20,000	20	30,000	20	30,000	30	40,000	30	40,000	145	200,000
UKUPNI TROŠAK			18	40,000	18	40,000	19	55,000	24	65,000	24	65,000	36	67,500	36	67,500	175	400,000

* Doprinos Unije upotrijebljen za 10 pokaznih projekata s prosječnim troškom od 10 – 15 milijuna EUR i 20 pilot projekata s prosječnim troškom od 2,5 milijuna EUR po projektu.

** Doprinos države sudionice za projekte s prosječnim troškom od 1 – 1,5 milijuna EUR

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

–⌧ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva, kako je navedeno u nastavku:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

Godina
2021. – 2029.

UKUPNO

Naslov 5 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi
Ostali administrativni rashodi
Međuzbroj NASLOV 5 višegodišnjeg financijskog okvira

Izvan NASLOVA 5 22 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	0,204	0,208	0,212	0,624
Ostali rashodi administrativne prirode	0,018	0,018	0,018	0,054
Međuzbroj izvan NASLOVA 5 višegodišnjeg financijskog okvira	0,222	0,226	0,230	0,678

UKUPNO

0,222

0,226

0,230

0,678

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostali administrativni rashodi pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave i, po potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–◻ Za prijedlog/inicijativu potrebni su ljudski resursi, kako je navedeno u nastavku:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

			Godina 2018.	Godina 2019.	Godina 2020.
	•Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici)
08 01 01 01 (sjedište i predstavništva Komisije)
08 01 01 02 (delegacije)
08 01 05 01 (neizravna istraživanja)			1	1	1
10 01 05 01 (izravna istraživanja)
	•Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena – FTE) 23 
XX 01 02 01 (UO, UsO, UNS iz „globalne omotnice”)
XX 01 02 02 (UO, UsO, MSD, LO i UNS u delegacijama)
XX 01 04 gg 24 		– u sjedištu 	
		– u delegacijama	
08 01 05 02 (UO, UNS, UsO – Neizravna istraživanja) 			1	1	1
10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – Izravna istraživanja)
Ostale proračunske linije (navesti)
UKUPNO			2	2	2

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebni ljudski resursi pokrit će se osobljem iz glavne uprave koje je već nadležno za upravljanje djelovanjem i/ili preraspoređeno unutar glavne uprave, zajedno s bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadataka koje treba izvršiti:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Dužnosnici i ugovorno osoblje

Ljudski resursi u odjeljku 8.2.1 računaju se uz prosječni trošak od 134 000 eura po dužnosniku, odnosno 70 000 eura po članu ugovornog osoblja uz godišnji porast od 2 %.

Glavni zadaci koji proizlaze iz djelovanja bit će:

Prisustvovanje sastancima Odbora programa PRIMA i sastancima istraživačkog vijeća programa PRIMA u svojstvu člana, +/- 3 – 4 dvodnevna sastanka godišnje

Promatrač u evaluacijama prijedloga programa PRIMA, 2 – 3 dana godišnje

Sudjelovanje u radionicama i događajima na kojima se predstavljaju rezultati, 2 – 3 puta godišnje

Pregovaranje i priprema sporazuma s provedbenim tijelom PRIMA-IS

Priprema godišnje financijske odluke i povezanih plaćanja

Odobravanje godišnjeg plana rada

Praćenje provedbe na temelju godišnjih izvješća te usklađivanje ocjenjivanja u sredini programskog razdoblja i završnog ocjenjivanja

Financijska i pravna revizija provedbe programa PRIMA

Vanjsko osoblje

3.2.4.Usklađenost s trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom

–⌧ Prijedlog/inicijativa u skladu je s trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom.

–◻ Prijedlog/inicijativa uključuje reprogramiranje odgovarajućeg naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

–◻ Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti što je potrebno te navesti predmetne naslove i proračunske linije i odgovarajuće iznose.

3.2.5.Doprinos trećih osoba

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

–⌧ Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

	Godina 2018.	Godina 2019.	Godina 2020.	Godina 2021.	Godina 2022.			Godina 2023.
Obveze država sudionica u programu PRIMA	20,000	20,000	20,000	30,000	30,000	40,000	40,000	200,000
UKUPNO sredstva sufinanciranja	20,000	20,000	20,000	30,000	30,000	40,000	40,000	200,000

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

–⌧ Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

–◻ Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

–◻ na vlastita sredstva

–◻ na razne prihode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu	Utjecaj prijedloga/inicijative 25
		Godina N	Godina N + 1	Godina N + 2	Godina N + 3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)
Članak ………….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

(1) U zajednički program PRIMA uključeno je 19 zemalja:– 11 država članica: Hrvatska, Cipar, Češka, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska;– 8 trećih zemalja: Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Tunis i Turska.Od tih zemalja, 14 ih je pristalo zajednički poduzeti inicijativu PRIMA (Cipar, Češka, Egipat, Francuska, Grčka, Izrael, Italija, Libanon, Luksemburg, Malta, Maroko, Portugal, Španjolska i Tunis).

(2)

Odluka Europske komisije C(2016)4614 od 25. srpnja 2016.

(3) SL C ... [mišljenje GSO-a]

(4) Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

(5) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(6) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 362 od 31.12.2012., str. 1.).

(7) Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 81.).

(8) Odluka Vijeća 2013/743/EU od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ i 2006/975/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 965.).

(9) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(10) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(11) ABM: upravljanje na temelju djelatnosti; ABB: priprema proračuna na temelju djelatnosti.

(12) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(13) Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html .

(14) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(15) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine. .

(16) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(17) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(18) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(19) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(20) Neposredni su rezultati proizvodi i usluge koje treba pružiti (npr.: broj financiranih razmjena studenata, broj kilometara izgrađenih cesta itd.).

(21) Kako je opisano u točki 1.4.2. „Posebni cilj/ciljevi…”

(22) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(23) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(24) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(25) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto-iznosi, tj. bruto-iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.

Choose the experimental features you want to try