This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52014XG0614(05)
Council conclusions of 20 May 2014 on effective teacher education
Zaključci Vijeća od 20. svibnja 2014. o učinkovitom obrazovanju nastavnika
Zaključci Vijeća od 20. svibnja 2014. o učinkovitom obrazovanju nastavnika
SL C 183, 14.6.2014, p. 22–25
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
14.6.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 183/22 |
Zaključci Vijeća od 20. svibnja 2014. o učinkovitom obrazovanju nastavnika (1)
2014/C 183/05
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
PODSJEĆAJUĆI NA POLITIČKU POZADINU OVOG PROBLEMA KOJA JE NAVEDENA U PRILOGU OVIM ZAKLJUČCIMA,
SMATRA DA:
1. |
Opće je prihvaćeno da je visokokvalitetno poučavanje jedan od ključnih čimbenika u postizanju uspješnih ishoda učenja razvojem znanja, vještina, stavova i vrijednosti koji su polaznicima potrebni kako bi ostvarili svoj puni potencijal i kao pojedinci i kao aktivni članovi društva i radne snage. |
2. |
U svijetu koji se brzo mijenja razvija se i uloga nastavnikâ, kao i očekivanja od njih, kako se suočavaju s izazovima potreba za novim vještinama, brzog tehnološkog razvoja, sve veće socijalne i kulturne raznolikosti te s potrebom za poučavanjem prilagođenim individualnim potrebama i posebnim obrazovnim potrebama. |
3. |
Edukatori nastavnika imaju ključnu ulogu u održavanju i poboljšavanju kvalitete obrazovne radne snage. Pružanje visokokvalitetnog inicijalnog obrazovanja nastavnika, sustavne podrške na početku karijere („uvođenje”) i trajnog stručnog usavršavanja značajan je čimbenik u privlačenju odgovarajućih kandidata u profesiju i osiguravanju da nastavnici posjeduju i održavaju relevantne kompetencije koje su im potrebne kako bi bili učinkoviti u suvremenim učionicama. |
4. |
Usavršavanje programâ obrazovanja nastavnika i procesâ angažiranja zahtijeva prethodno utvrđivanje profesionalnih kompetencija koje su nastavnicima potrebne u različitim fazama njihove karijere. Okviri profesionalnih kompetencija mogu se koristiti za podizanje standarda kvalitete definiranjem znanja, vještina i stavova koje bi nastavnici, uključujući one u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i obrazovanja odraslih, trebali posjedovati ili steći. Slično tomu, koristi od takvih okvira mogu imati edukatori nastavnika koji nastavnike pripremaju za preuzimanje njihovih zadaća. |
UVAŽAVA DA:
1. |
Nije rijetkost danovi nastavnici profesiju prerano napuste, a ta pojava može rezultirati znatnim gubitkom ne samo za uključene pojedince nego i za sustav u cjelini. Programi inicijalnog obrazovanja nastavnika koji od samog početka nastavnike pripremaju na odgovarajući način, zajedno s mjerama uvođenja, mentorstvom i većim uvažavanjem osobne i profesionalne dobrobiti nastavnikâ mogu pomoći popraviti to stanje. |
2. |
Obrazovanje nastavnika trebalo bi promatrati kao sastavni dio šireg političkog cilja povećanja atraktivnosti i kvalitete profesije. Za to su potrebne odgovarajuće politike odabira, angažmana i zadržavanja, učinkovito inicijalno obrazovanje nastavnika, podrška na početku karijere, profesionalno učenje i usavršavanje koji se protežu kroz cijelu karijeru, pedagoške povratne informacije i poticaje za nastavnike. |
3. |
Programi obrazovanja nastavnika, bez obzira na to jesu li usmjereni na buduće nastavnike prije početka karijere ili na već aktivne nastavnike u kontekstu trajnog stručnog usavršavanja, trebali bi biti dovoljno fleksibilni kako bi reagirali na promjene u poučavanju i učenju. Trebali bi se naslanjati na iskustvo nastavnikâ i nastojati razviti međudisciplinarne i suradničke pristupe kako bi obrazovne institucije i nastavnici suradnju s relevantnim dionicima kao što su kolege, roditelji i poslodavci smatrali dijelom svojih zadaća. |
4. |
Zbog brzog širenja digitalnih alata za učenje i otvorenih obrazovnih resursa postaje potrebno da ih nastavnici razumiju u dovoljnoj mjeri kako bi mogli razviti relevantne digitalne kompetencije te se tim novim resursima učinkovito i na odgovarajući način služiti u poučavanju. Ti novi alati k tome mogu doprinijeti osiguravanju jednakog pristupa visokokvalitetnom obrazovanju za sve. |
SLAŽE SE DA:
1. |
Inicijalno obrazovanje nastavnika trebalo bi budućim nastavnicima pružiti temeljne kompetencije potrebne za izvođenje visokokvalitetnog poučavanja te povećati motivaciju za stjecanje i ažuriranje kompetencija tijekom cijele karijere. Uzimajući u obzir nacionalne kontekste, ono ne bi trebalo uključivati samo poznavanje materije nastavnog predmeta i pedagoške kompetencije pojačane integriranim razdobljima praktičnog iskustva u nastavi, nego i potaknuti samoanalizu i suradnju, prilagođavanje multikulturnim razredima te prihvaćanje rukovodećih uloga. |
2. |
Specifična pitanja kojima bi se u programima obrazovanja nastavnika trebalo posvetiti više pozornosti uključuju učinkovite metode pomoći polaznicima u stjecanju prenosivih kompetencija poput digitalne pismenosti, tehnika učenja, poduzetništva, kreativnog i kritičkog razmišljanja, te u jačanju jezičnih kompetencija. Pozornost bi također trebalo posvetiti učinkovitim načinima pružanja potpore različitim skupinama polaznika, uključujući polaznike s posebnim potrebama i/ili one u nepovoljnom položaju. |
3. |
Inicijalno obrazovanje nastavnika moglo bi imati koristi od mehanizama osiguravanja kvalitete i redovitih revizija,s naglaskom na ostvarivanju traženih ishoda učenja, na kvaliteti i odgovarajućoj dužini praktičnog iskustva te osiguravanju relevantnosti poučavanoga. |
4. |
Institucije visokog obrazovanja koje pružaju inicijalno obrazovanje nastavnika moglo bi se ojačati kao čvorišta obrazovanja kako nastavnika tako i edukatora nastavnika te za provođenje istraživanja o razvoju nastavničkih kompetencija i učinkovitim metodama poučavanja i učenja. |
5. |
Dijalog i partnerstvo između pružatelja obrazovanja nastavnika i obrazovnih institucija, kao i s predstavnicima tržišta rada i zajednice, može biti izvor korisnih uvida i ideja pri osmišljavanju i izvođenju programa obrazovanja nastavnika. Takva partnerstva također mogu doprinijeti promicanju usklađenijeg pristupa kvalifikacijama, standardima kompetencija i odgovarajućem pružanju osposobljavanja, posebno u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te obrazovanja odraslih. |
6. |
I inicijalno obrazovanje odraslih i trajno stručno usavršavanje nastavnika trebalo bi se temeljiti na pouzdanim pedagoškim istraživanjima te primjenjivati metode obrazovanja odraslih koje se temelje na zajednicama prakse, učenju putem interneta i uzajamnom učenju. Nastavnicima bi trebali osigurati da redovito imaju priliku za ažuriranje poznavanja materije nastavnog predmeta te za dobivanje potpore i osposobljavanja o učinkovitim i inovativnim oblicima poučavanja koji uključuju one koji se temelje na novim tehnologijama. |
POZIVA DRŽAVE ČLANICE DA, UZ UVAŽAVANJE SUPSIDIJARNOSTI I INSTITUCIONALNE AUTONOMIJE TE U SKLADU S NACIONALNIM OKOLNOSTIMA:
1. |
Nastoje osigurati da programi inicijalnog obrazovanja nastavnika budućim nastavnicima pružaju prilike za stjecanje svih relevantnih kompetencija koje su im potrebne za uspješan početak karijere. |
2. |
Promiču razvoj sveobuhvatnih okvira profesionalnih kompetencija za nastavnike (2), koji definiraju kompetencije i kvalitete koje se od njih očekuju u različitim fazama karijere ili u različitim nastavnim situacijama. Takvi bi okviri trebali biti dovoljno fleksibilni da reagiraju na promjenjive potrebe i o njima bi se trebalo raspravljati u suradnji s relevantnim dionicima. |
3. |
Slično tomu, potiču upostavljanje okvira profesionalnih kompetencija za edukatore nastavnika, koji određuju kompetencije koje su im potrebne i istovremeno jačaju suradnju i razmjenu praksi kolega te razvijaju područja kao što je mentorstvo novih nastavnika koje se odvija u školi. |
4. |
Dalje istraže potencijal pojačane suradnje, partnerstava i umrežavanja sa širokim rasponom dionika u osmišljavanju programa obrazovanja nastavnika. |
5. |
Promiču učinkovito digitalno poučavanje i učenje osiguravanjem da edukatori nastavnika i sami nastavnici steknu dostatnu razinu digitalnih vještina te nauče pomagati polaznicima u mudrom i sigurnom korištenju digitalnim resursima te bolje upravljati individualnim procesima učenja, pomoću ažuriranih programa obrazovanja nastavnika i poboljšanog pristupa kvalitetnim otvorenim obrazovnim resursima i služenja njima |
6. |
Iskoriste mogućnosti financiranja iz instrumenata EU-a, kao što je program Erasmus+ te, prema potrebi, Europski socijalni fond, za:
|
POZIVA DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJU DA:
1. |
U najboljoj mjeri iskoriste strukture strateškog okvira ET 2020. u sklopu otvorene metode koordinacije kako bi osnažili kreiranje politika koje se temelje na činjenicama, te kako bi razvili i širili uspješne političke prakse o:
|
2. |
Iskoriste rezultate relevantnih studija i istraživanja, kao što je TALIS 2013 (3), kako bi se pozabavili političkim implikacijama koje stavovi i mišljenja nastavnika i školskih rukovodstava imaju na obrazovanje nastavnika. |
3. |
Istraživanjima utvrde primjere najučinkovitijih metoda i praksi pomoću kojih nastavnici polaznicima mogu pomoći u učinkovitom upravljanju učenjem u današnjim višedimenzionalnim okružjima za učenje. |
POZIVA KOMISIJU DA:
1. |
Uspostavi zajednice nastavnika, posebno budućih i nedavno angažiranih nastavnika, služeći se postojećim europskim platformama za nastavnike kao što je eTwinning, s ciljem daljnjeg razvoja suradnje među kolegama u području praksi poučavanja diljem EU-a. |
2. |
Podupre suradnju s partnerima, mrežama i organizacijama koji mogu ponuditi iskustvo i znanje u osmišljavanju učinkovitih programa obrazovanja nastavnika, posebno programa inicijalnog obrazovanja. |
(1) Za potrebe ovog teksta pojam nastavnik obuhvaća školske nastavnike, nastavnike i osposobljavatelje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, kao i edukatore odraslih.
Pojmom edukator nastavnika opisuju se svi oni koji aktivno olakšavaju formalno učenje studenata nastavničkih studija i nastavnika kako na razini inicijalnog obrazovanja nastavnika, tako i na razini trajnog stručnog usavršavanja.
(2) Oslanjajući se na izvješće bivše tematske radne skupine o stručnom usavršavanju nastavnika iz srpnja 2013. (Podupiranje razvoja kompetencija nastavnika za bolje ishode učenja).
(3) OECD-ovo Međunarodno istraživanje o poučavanju i učenju.
PRILOG
Politička pozadina
1. |
Članci 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. |
2. |
Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (1). |
3. |
Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali unutar Vijeća od 15. studenoga 2007. o poboljšanju kvalitete obrazovanja nastavnika (2). |
4. |
Zaključci Vijeća od 12. svibnja 2009. o uspostavi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja za razdoblje do 2020. (ET 2020). |
5. |
Zaključci Vijeća od 26. studenoga 2009. o stručnom usavršavanju nastavnika i školskih rukovodstava (3). |
6. |
Izjava iz Brugesa od 7. prosinca 2010. te zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji se sastaju unutar Vijeća, o prioritetima za pojačanu europsku suradnju u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za razdoblje 2011. – 2020. (4) |
7. |
Rezolucija Vijeća od 28. studenoga 2011. o obnovljenom europskom programu za obrazovanje odraslih (5). |
8. |
Zaključci Vijeća od 26. studenoga 2012. o obrazovanju i osposobljavanju unutar strategije Europa 2020. – doprinos obrazovanja i osposobljavanja gospodarskom oporavku, rastu i radnim mjestima (6). |
9. |
Zaključci Vijeća od 15. veljače 2013. o ulaganju u obrazovanje i osposobljavanje, kao odgovor na Promišljanje obrazovnih aktivnosti: Ulaganje u vještine za bolje socijalne i ekonomske učinke te na Godišnju analizu rasta 2013. (7) |
10. |
Zaključci Vijeća od 25. studenoga 2013. o učinkovitom vodstvu u obrazovanju (8). |
11. |
Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport (9). |
12. |
Zaključci Vijeća od 24. veljače 2014. o učinkovitom i inovativnom obrazovanju i osposobljavanju s ciljem ulaganja u vještine – podrška europskom semestru za 2014. (10) |
Ostali dokumenti
1. |
Komunikacija Komisije od 20. studenoga 2012. o Promišljanju obrazovnih aktivnosti: Ulaganje u vještine za bolje socijalne i ekonomske učinke. |
2. |
Izvješće Eurydicea iz 2013. pod naslovom Ključni podaci o nastavnicima i ravnateljima škola u Europi. |
(1) SL L 394, 30.12.2006., str. 10.
(2) SL C 300, 12.12.2007., str. 6.
(3) SL C 302, 12.12.2009., str. 6.
(4) SL C 324, 1.12.2010., str. 5.
(5) SL C 372, 20.12.2011., str. 1.
(6) SL C 393, 19.12.2012., str. 5.
(7) SL C 64, 5.3.2013., str. 5.
(8) SL C 30, 1.2.2014., str. 2.