(1)

Od donošenja Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (4), kojom je uspostavljen Mehanizam za oporavak i otpornost („Mehanizam”), dosad nezabilježeni geopolitički događaji prouzročeni agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine te njihovo izravno i neizravno pogoršavanje posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 znatno su utjecali na društvo i gospodarstvo Unije, njezine građane i njezinu ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Osobito je jasnije nego ikad prije da su energetska sigurnost i energetska neovisnost Unije nužne za uspješan, održiv i uključiv oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19 jer su one ujedno i važni čimbenici koji doprinose otpornosti gospodarstva Unije.

(2)

S obzirom na izravne poveznice između održivog oporavka, izgradnje otpornosti i energetske sigurnosti Unije, smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima, posebno iz Rusije, te uloge Unije u pravednoj i uključivoj tranziciji, Mehanizam je prikladan instrument za doprinos odgovoru Unije na te nove izazove. To je slučaj i s obzirom na zakonodavstvo Unije u području klime i okoliša te međunarodne obveze Unije, a posebno Pariški sporazum donesen u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (5).

(3)

U Izjavi iz Versaillesa od 10. i 11. ožujka 2022. šefovi država i vlada pozvali su Komisiju da do kraja svibnja iste godine predloži plan REPowerEU za postupno ukidanje ovisnosti Unije o uvozu fosilnih goriva iz Rusije te je taj poziv ponovljen u zaključcima Europskog vijeća od 24. i 25. ožujka 2022. Taj bi cilj trebalo ostvariti znatno prije 2030. na način koji je u skladu s europskim zelenim planom, navedenim u Komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019., te s klimatskim ciljevima za 2030. i 2050. utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(4)

Trebalo bi poboljšati sposobnost Mehanizma za podupiranje reformi i ulaganja namijenjenih diversifikaciji opskrbe energijom, posebno fosilnim gorivima, te za povećanje otpornosti, sigurnosti i održivosti energetskog sustava Unije, čime bi se doprinijelo cjenovnoj pristupačnosti energije te ojačalo stratešku autonomiju Unije uz otvoreno gospodarstvo. Kako bi ostvarila te ciljeve, Unija treba povećati energetsku učinkovitost te pouzdanost i otpornost prijenosnih i distribucijskih mreža, promicati fleksibilnost sustava, minimizirati zagušenja, među ostalim povećanjem kapaciteta mreže i skladištenja električne energije, promicati digitalizaciju te osigurati otporne lance opskrbe, kibersigurnost i zaštitu sve infrastrukture i njezinu prilagodbu klimatskim promjenama, uz istodobno smanjenje strateških energetskih ovisnosti.

(5)

Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećale komplementarnost, dosljednost i koherentnost politika i djelovanja koje Unija i države članice poduzimaju u cilju poticanja neovisnosti, sigurnosti i održivosti opskrbe energijom u Uniji, te bi reforme i ulaganja povezane s energijom trebalo utvrditi u okviru posebnog „poglavlja o planu REPowerEU” u planovima za oporavak i otpornost.

(6)

Za djelotvornu tranziciju prema zelenoj energiji i brzo smanjenje ovisnosti o energiji iz fosilnih goriva na uključiv način potrebne su mjere za povećanje energetske učinkovitosti i ušteda u zgradama i povezanoj kritičnoj energetskoj infrastrukturi te za bržu dekarbonizaciju industrija. Nužno je brzo povećati ulaganja u mjere energetske učinkovitosti, kao što je uvođenje održivih i učinkovitih rješenja za grijanje i hlađenje, koje predstavljaju djelotvoran način za svladavanje nekih od najhitnijih izazova opskrbe energijom i troškova energije. Stoga bi trebalo poduprijeti i reforme i ulaganja kojima se povećava energetska učinkovitost, dekarboniziraju industrije, među ostalim upotrebom niskougljičnih goriva, kao što je niskougljični vodik, i uvođenjem vodika iz obnovljivih izvora i drugih obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla, te kojima se povećavaju uštede energije gospodarstava država članica, u skladu s energetskim i klimatskim ciljevima Unije i pravnim okvirom. Komisija bi posebno trebala poticati države članice da u svoja poglavlja o planu REPowerEU uključe mjere kojima se podupire dekarbonizacija industrije.

(7)

Očekuje se da će postupno ukidanje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva iz Rusije dovesti do smanjenja ukupne energetske ovisnosti Unije. Poglavlja o planu REPowerEU trebala bi doprinijeti povećanju i jačanju strateške autonomije Unije bez prekomjernog povećanja njezine ovisnosti o uvozu sirovina iz trećih zemalja.

(8)

Pri pripremi planova za oporavak i otpornost te poglavljâ o planu REPowerEU države članice trebale bi koordinirati svoje ekonomske politike tako da se ostvare ciljevi ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije navedeni u članku 174. Ugovora, kojima se nastoje smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju, pri čemu se posebna pozornost posvećuje udaljenim, perifernim i izoliranim područjima i otocima, koji se već suočavaju s dodatnim ograničenjima.

(9)

Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao opseg odgovora Unije, od svih država članica koje nakon stupanja na snagu ove Uredbe podnesu plan za oporavak i otpornost koji zahtijeva upotrebu dodatnih sredstava u obliku zajmova ili, u skladu s novim pravilima koja treba uspostaviti ovom Uredbom o izmjeni, iz prodaje emisijskih jedinica na dražbi iz sustava trgovanja emisijama na temelju Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) ili iz prijenosâ iz pričuve za prilagodbu Brexitu uspostavljene Uredbom (EU) 2021/1755 Europskog parlamenta i Vijeća (8), trebalo bi zahtijevati da u svoj plan za oporavak i otpornost uključe poglavlje o planu REPowerEU. U skladu s postojećom mogućnošću podnošenja nacrta plana za oporavak i otpornost na temelju Uredbe (EU) 2021/241 te kako bi se osigurala pravilna priprema poglavljâ o planu REPowerEU, države članice mogu podnijeti nacrt poglavlja o planu REPowerEU prije nego što podnesu izmijenjeni plan za oporavak i otpornost. Trebalo bi izbjegavati nepotrebno administrativno opterećenje.

(10)

Poglavlja o planu REPowerEU trebala bi uključivati nove reforme i ulaganja, koji počinju od 1. veljače 2022., kojima se doprinosi ciljevima plana REPowerEU i rješavanju krize uzrokovane nedavnim geopolitičkim događajima. Međutim, mjere koje su uključene u već donesene provedbene odluke Vijeća i koje doprinose ciljevima plana REPowerEU mogu se uključiti u poglavlje o planu REPowerEU ako dotična država članica, nakon ažuriranja maksimalnog financijskog doprinosa, podliježe smanjenju svojeg maksimalnog financijskog doprinosa. U tom bi slučaju država članica trebala moći uključiti takve mjere u svoje poglavlje o planu REPowerEU do iznosa procijenjenih troškova koji je jednak smanjenju maksimalnog financijskog doprinosa.

(11)

Država članica trebala bi moći uključiti u svoje poglavlje o planu REPowerEU prošireni dio mjera uključenih u već donesenu provedbenu odluku Vijeća, zajedno s odgovarajućim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima. Takvim bi se proširenjem trebala uvesti znatna poboljšanja razine ambicioznosti mjera, što se odražava u obliku ili razini odgovarajućih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, nadovezujući se pritom na mjere uključene u već donesenu provedbenu odluku Vijeća.

(12)

Država članica trebala bi podnijeti svoje poglavlje o planu REPowerEU u obliku dopune svojem planu za oporavak i otpornost. Poglavlje o planu REPowerEU trebalo bi sadržavati objašnjenje o tome na koji su način mjere uključene u njega koherentne s nastojanjima dotične države članice da ostvari ciljeve plana REPowerEU, uzimajući u obzir mjere uključene u već donesenih provedbenih odluka Vijeća, kao i objašnjenje ukupnog doprinosa tih mjera i drugih komplementarnih ili popratnih mjera koje financira država članica ili Unija u odnosu na ciljeve plana REPowerEU.

(13)

Poglavlja o planu REPowerEU trebala bi, među ostalim, doprinijeti povećanju udjela održive i obnovljive energije u kombinaciji izvora energije i uklanjanju uskih grla energetske infrastrukture. Kad je riječ o infrastrukturi za prirodni plin, reforme i ulaganja iz poglavljâ o planu REPowerEU s ciljem diversifikacije opskrbe u svrhu njezina odmaka od Rusije trebali bi se temeljiti na potrebama koje su trenutačno utvrđene procjenom koju je provela i dogovorila Europska mreža operatora transportnih sustava za plin, uspostavljena u duhu solidarnosti u pogledu sigurnosti opskrbe, te bi u njima trebalo uzeti u obzir strateške potrebe u pogledu energetske sigurnosti dotične države članice i mjere pojačane pripravnosti, uključujući skladištenje energije, poduzete radi prilagodbe novim geopolitičkim prijetnjama, bez umanjivanja dugoročnog doprinosa zelenoj tranziciji.

(14)

Trebalo bi dodati odgovarajući kriterij za ocjenjivanje na temelju kojeg bi Komisija ocjenjivala reforme i ulaganja u poglavljima o planu REPowerEU te kako bi se osiguralo da su te reforme i ulaganja prikladni za postizanje specifičnih ciljeva plana REPowerEU. Na temelju tog novog kriterija za ocjenjivanje ocjena A trebala bi biti uvjet za Komisijinu pozitivnu ocjenu relevantnog plana za oporavak i otpornost.

(15)

Ulaganja u infrastrukturu i tehnologije sama po sebi nisu dovoljna za osiguranje manje ovisnosti o fosilnim gorivima s obzirom na postojeći manjak radne snage i vještina. U tom kontekstu već je moguće namijeniti sredstva za prekvalifikaciju i usavršavanje, za pružanje dodatnih zelenih vještina radnoj snazi te za istraživanje i razvoj inovativnih rješenja povezanih sa zelenom tranzicijom. Države članice potiču se na dodatna ulaganja u prekvalifikaciju i usavršavanje, posebno za zelene i povezane digitalne vještine i tehnologije, kako bi se osiguralo da tijekom zelene tranzicije nitko ne bude zapostavljen. Ako država članica u svoje poglavlje o planu REPowerEU uključi mjere koje se odnose na prekvalifikaciju i usavršavanje, Komisija bi trebala procijeniti doprinose li takve mjere znatno podupiranju prekvalifikacije radne snage radi stjecanja zelenih i povezanih digitalnih vještina.

(16)

S obzirom na gospodarske i socijalne posljedice trenutačne energetske krize, u kojoj trajno visoke i nestabilne cijene energije pogoršavaju posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 jer se dodatno povećava financijsko opterećenje za potrošače, posebno za one najranjivije, uključujući kućanstva s niskim dohotkom, i za ranjiva poduzeća, uključujući mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, te uz priznavanje načelâ europskog stupa socijalnih prava, u poglavlja o planu REPowerEU trebalo bi biti moguće uključiti i mjere kojima se doprinosi strukturnom rješavanju situacija energetskog siromaštva s pomoću dugoročnih reformi i ulaganja. Reformama i ulaganjima kojima se nastoji riješiti problem energetskog siromaštva trebala bi se osigurati viša razina financijske potpore programima energetske učinkovitosti, među ostalim putem namjenskih financijskih instrumenata, politikama u području čiste energije i programima za smanjenje potražnje za energijom u onim kućanstvima i poduzećima, uključujući mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, koja se suočavaju s ozbiljnim poteškoćama zbog visokih računa za energiju.

(17)

Mjerama za smanjenje potražnje za energijom koje provode države članice trebala bi se potaknuti ulaganja u uštede energije.

(18)

Primjenom novog sustava u vezi s poglavljima o planu REPowerEU ne bi se smjeli dovoditi u pitanje svi ostali pravni zahtjevi iz Uredbe (EU) 2021/241, osim ako je drukčije predviđeno.

(19)

Plan za oporavak i otpornost, uključujući poglavlje o planu REPowerEU, trebao bi doprinijeti djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedine zemlje, uključujući preporuke za pojedine zemlje donesene u okviru ciklusa europskog semestra 2022., u kojima se među ostalim upućuje na energetske izazove s kojima se suočavaju države članice.

(20)

Djelotvoran prelazak na zelenu energiju i smanjenje energetske ovisnosti zahtijevaju znatna digitalna ulaganja. S obzirom na Uredbu (EU) 2021/241 države članice trebale bi objasniti na koji način mjere iz plana za oporavak i otpornost, među ostalim one iz poglavlja o planu REPowerEU, trebaju doprinijeti digitalnoj tranziciji i svladavanju izazova koji iz nje proizlaze te otpada li na njih iznos kojim se doprinosi digitalnom cilju na temelju metode za digitalno označivanje. Međutim, s obzirom na dosad nezabilježenu hitnost i važnost energetskih izazova s kojima se Unija suočava, reforme i ulaganja u poglavlju o planu REPowerEU ne bi trebalo uzeti u obzir pri izračunu ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za potrebe primjene zahtjeva u pogledu digitalnog cilja utvrđenog Uredbom (EU) 2021/241. Ipak, države članice trebale bi nastojati u najvećoj mogućoj mjeri u poglavlja o planu REPowerEU uključiti mjere kojima se doprinosi digitalnom cilju na temelju metode za digitalno označivanje.

(21)

Dugotrajni administrativni postupci neke su od glavnih prepreka uvođenju energije iz obnovljivih izvora Te prepreke uključuju složenost primjenjivih pravila za odabir lokacija i administrativna odobrenja za projekte, složenost i trajanje procjene učinaka projekta na okoliš, pitanja priključenja na mrežu i ograničenja u pogledu osoblja tijelâ koja izdaju dozvole ili mrežnih operatora. Potrebno je dodatno pojednostavniti i ubrzati administrativne postupke izdavanja dozvola za energiju iz obnovljivih izvora i povezanu infrastrukturu elektroenergetske mreže kako bi se osiguralo da Unija ostvari svoje energetske i klimatske ciljeve. Državama članicama u kontekstu europskog semestra 2022. dane su preporuke za ubrzavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora. Kako je najavljeno u Komunikaciji Komisije od 18. svibnja 2022. naslovljenoj „Plan REPowerEU”, Komisija je predložila izmjenu Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (9) o energiji iz obnovljivih izvora s ciljem uspostavljanja bržeg postupka izdavanja dozvola za energiju iz obnovljivih izvora. Osim toga, Uredbom Vijeća (EU) 2022/2577 (10), kojom se utvrđuje okvir za ubrzavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora, uvedena su privremena pravila za hitne slučajeve.

(22)

Na temelju članka 18. stavka 4. točke (q) Uredbe (EU) 2021/241 države članice trebale bi dostaviti sažetak postupka savjetovanja, provedenog u skladu s nacionalnim pravnim okvirom, s lokalnim i regionalnim vlastima, socijalnim partnerima i drugim relevantnim dionicima na koje utječe provedba njihovih planova za oporavak i otpornost. To bi savjetovanje trebalo dopuniti kako bi obuhvatilo reforme i ulaganja koje treba uključiti u potencijalno poglavlje o planu REPowerEU, na način da se dionicima omogući dovoljno vremena za odgovor te da se istodobno osigura da dotična država članica brzo dovrši poglavlje o planu REPowerEU. U ažuriranom sažetku trebalo bi navesti dionike s kojima je provedeno savjetovanje, objasniti ishod dopunskog savjetovanja i navesti na koji su način informacije dobivene od dionika uključene u poglavlja o planu REPowerEU.

(23)

Primjena načela „ne nanosi bitnu štetu” u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (11) (načelo „ne nanosi bitnu štetu”) nužna je kako bi se osiguralo da se reforme i ulaganja poduzeti u okviru oporavka od krize uzrokovane bolešću COVID-19 provode na održiv način. Ono bi se trebalo i dalje primjenjivati na reforme i ulaganja koji se podupiru Mehanizmom, uz jednu ciljanu iznimku kako bi se vodilo računa o neposrednim bojaznima Unije u pogledu energetske sigurnosti. S obzirom na cilj diversifikacije opskrbe energijom u svrhu njezina odmaka od ruskih dobavljača, reforme i ulaganja utvrđeni u poglavljima o planu REPowerEU koji su potrebni za poboljšanje energetske infrastrukture i objekata kako bi se zadovoljile neposredne potrebe za sigurnošću opskrbe plinom, trebali bi biti prihvatljivi za financijsku potporu u okviru Mehanizma čak i ako nisu usklađeni s načelom „ne nanosi bitnu štetu”. Naftna infrastruktura i objekti u pravilu su isključeni iz poglavlja o planu REPowerEU. Odstupajući od navedenog, država članica na koju se do stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni primjenjuje iznimno privremeno odstupanje iz članka 3.m stavka 4. Uredbe Vijeća (EU) br. 833/2014 (12) zbog njezine posebne ovisnosti o sirovoj nafti i zemljopisnog položaja trebala bi moći uključiti u poglavlje o planu REPowerEU naftnu infrastrukturu i objekte potrebne za zadovoljavanje neposrednih potreba za sigurnošću opskrbe.

Komisija bi trebala ocijeniti jesu li mjere za koje se očekuje da će riješiti neposrednu potrebu za sigurnošću opskrbe energijom prihvatljive za odstupanje od načela „ne nanosi bitnu štetu”. Za potrebe te ocjene Komisija bi, među ostalim uvjetima, trebala razmotriti rizik od učinaka ovisnosti i nedostupnost čišćih, tehnološki i gospodarski izvedivih alternativnih rješenja koja bi se mogla uvesti u usporedivom vremenskom okviru. Takva bi ocjena trebala biti razmjerna, uzimajući u obzir hitnost postizanja ciljeva plana REPowerEU. U slučaju dvojbi Komisija bi trebala moći zatražiti od država članica da dostave relevantne informacije kojima se potkrepljuje ocjena. Evaluacija čišćih alternativnih rješenja trebala bi se provesti u razumnim granicama.

(24)

Sve mjere u planovima za oporavak i otpornost trebalo bi poduzeti u skladu s primjenjivom pravnom stečevinom Unije i nacionalnom pravnom stečevinom u području okoliša, posebno u pogledu procjene učinka na okoliš i zaštite prirode. Za mjere na koje se primjenjuje odstupanje od načela „ne nanosi bitnu štetu” države članice trebale bi poduzeti zadovoljavajuće napore kako bi ograničile moguću štetu za okolišne ciljeve u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, ako je to izvedivo, i ublažile štetu drugim mjerama, uključujući mjere iz poglavljâ o planu REPowerEU.

(25)

Poglavlja o planu REPowerEU trebala bi biti usklađena s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica i s klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119.

(26)

Uzimajući u obzir europski zeleni plan kao strategiju održivog rasta Europe i važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Mehanizam treba doprinijeti uključivanju djelovanja u području klime i okolišne održivosti u politike te postizanju općeg cilja da se 30 % proračunskih rashoda Unije namijeni potpori klimatskih ciljeva. U tu bi svrhu mjere koje se podupiru Mehanizmom i koje su uključene u planove za oporavak i otpornost država članica trebale doprinijeti zelenoj tranziciji, uključujući biološku raznolikost, ili svladavanju izazova koji iz toga proizlaze, i na njih bi trebao otpadati iznos koji čini najmanje 37 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost te najmanje 37 % ukupnih procijenjenih troškova mjera iz poglavlja o planu REPowerEU, na temelju metode za praćenje klimatskih mjera utvrđene u Prilogu VI. Uredbi (EU) 2021/241. Ta metoda trebala bi se na odgovarajući način upotrebljavati za mjere koje se ne mogu izravno pripisati nekom od područja intervencije navedenih u tom prilogu. Ako se dotična država članica i Komisija slože, koeficijenti za potporu za klimatske ciljeve trebali bi se moći povećati na 40 % ili 100 % za pojedinačna ulaganja, kao što je pojašnjeno u planu za oporavak i otpornost, kako bi se u obzir uzele popratne reformske mjere koje uvjerljivo povećavaju njihov učinak na klimatske ciljeve. U tu svrhu koeficijenti za potporu za klimatske ciljeve trebali bi se moći povećati do ukupnog iznosa od 3 % sredstava dodijeljenih za pojedinačna ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost. Mehanizmom bi trebalo podupirati aktivnosti kojima se u potpunosti poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije te načelo „ne nanosi bitnu štetu”.

(27)

Države članice trebale bi, prema potrebi, u poglavlja o planu REPowerEU uključiti mjere koje imaju prekograničnu ili višedržavnu dimenziju ili učinak, kako je utvrđeno u najnovijoj Komisijinoj procjeni potreba, čime se, među ostalim, doprinosi stvaranju europske dodane vrijednosti. Također bi trebalo uzeti u obzir da bi mjere provedene u jednoj državi članici mogle imati učinke prelijevanja na druge države članice. Komisija bi trebala što prije olakšati suradnju među državama članicama s ciljem osmišljavanja mjera koje imaju prekograničnu ili višedržavnu dimenziju ili učinak koje treba uključiti u poglavlja o planu REPowerEU. Države članice trebale bi nastojati osigurati da na te mjere otpada iznos koji čini najmanje 30 % procijenjenih troškova mjera iz poglavlja o planu REPowerEU. Uz mjere koje imaju prekograničnu ili višedržavnu dimenziju ili učinak, za mjere na nacionalnoj razini kojima se doprinosi osiguravanju opskrbe energijom u Uniji u cjelini, u skladu s ciljevima plana REPowerEU, posebno u pogledu rješavanja pitanja postojećih uskih grla u pogledu prijenosa, distribucije i skladištenja energije, kako je utvrđeno u najnovijoj Komisijinoj procjeni potreba, čime se povećava mogućnost za prekogranične protoke među državama članicama, trebalo bi smatrati da imaju prekograničnu ili višedržavnu dimenziju ili učinak. Trebalo bi smatrati i da mjere za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i potražnje za energijom imaju pozitivan prekogranični učinak jer se njima dodatno oslobađaju kapaciteti ili opskrba za druge države članice.

(28)

Trebalo bi dodati odgovarajući kriterij za ocjenjivanje na temelju kojeg bi Komisija ocjenjivala prekograničnu ili višedržavnu dimenziju ili učinak reformi i ulaganja u poglavljima o planu REPowerEU.

(29)

Državama članicama trebalo bi pružiti dodatne poticaje da traže potporu u obliku zajma kako bi se osiguralo da države članice upotrebljavaju dostupna sredstva, uz istodobno poštovanje načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti. U tu svrhu države članice trebale bi što je jasnije moguće, najkasnije 30 dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe, obavijestiti Komisiju o tome namjeravaju li podnijeti zahtjev za potporu u obliku zajma. Komisija bi bez nepotrebne odgode Europskom parlamentu i Vijeću istodobno i pod jednakim uvjetima trebala predstaviti pregled namjera koje su izrazile države članice te predložene daljnje korake za raspodjelu raspoloživih sredstava. Obaviješću o namjeri ne bi se smjela dovoditi u pitanje mogućnost država članica da do 31. kolovoza 2023. zatraže potporu u obliku zajma u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2021/241, među ostalim u slučaju zahtjevâ koji premašuju 6,8 % njihova bruto nacionalnog dohotka (BND) ako se primjenjuju relevantni uvjeti. Njome se ne bi smjelo dovoditi u pitanje ni Komisijino sklapanje odgovarajućeg sporazuma o zajmu nakon donošenja relevantne provedbene odluke Vijeća.

(30)

Države članice potiču se da poglavlja o planu REPowerEU podnesu što je prije moguće, po mogućnosti do dva mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni. U skladu s člankom 19. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/241 Komisija bi u roku od dva mjeseca trebala ocijeniti izmijenjeni plan za oporavak i otpornost koji je podnijela država članica te bi trebala podnijeti prijedlog provedbene odluke Vijeća. S obzirom na hitnost izazova s kojima se suočavaju države članice, Komisija bi trebala nastojati dovršiti ocjenu izmijenjenih planova za oporavak i otpornost bez nepotrebne odgode.

(31)

Osim toga, kako bi se potaknula visoka razina ambicije za reforme i ulaganja koje treba uključiti u poglavlje o planu REPowerEU, trebalo bi osigurati nove namjenske izvore financiranja.

(32)

Uredbom Vijeća (EU) 2022/1854 (13) uvodi se privremeni solidarni doprinos za poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, koji se primjenjuje u svim državama članicama. Države članice pozivaju se da dio prihoda ostvarenih tim privremenim doprinosom iskoriste za financiranje mjera koje trebaju provesti na nacionalnoj razini u skladu s ciljevima plana REPowerEU kako bi koherentno poticale sinergije i komplementarnosti s reformama i ulaganjima u svojim poglavljima o planu REPowerEU.

(33)

Trenutačna gospodarska i geopolitička situacija zahtijeva da Unija mobilizira raspoloživa sredstva kako bi se brzo diversificirala opskrba energijom u Uniji i smanjila ovisnost o fosilnim gorivima prije 2030. U tom bi kontekstu Direktivom 2003/87/EZ trebalo omogućiti iznimnu monetizaciju prodajom na dražbi dijela emisijskih jedinica iz inovacijskog fonda i emisijskih jedinica dodijeljenih državama članicama, uz iznimku emisijskih jedinica koje su raspodijeljene za potrebe solidarnosti, rasta i međusobne povezanosti, te bi trebalo usmjeriti prihode na reforme i ulaganja kojima se doprinosi ciljevima plana REPowerEU, u okviru Mehanizma. Prodaju na dražbi emisijskih jedinica iz inovacijskog fonda i emisijskih jedinica dodijeljenih državama članicama također bi trebalo pojačati na početku. Dio emisijskih jedinica iz rezerve za stabilnost tržišta, koji bi inače prestao vrijediti, trebao bi se upotrijebiti za nadopunu inovacijskog fonda.

(34)

U kontekstu hitne intervencije Unije za rješavanje pitanja visokih cijena energije, koje su posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, ciljane iznimne privremene mjere u okviru kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020., utvrđene u Uredbi (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14), fleksibilnom upotrebom sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda trebale bi od 1. veljače 2022. pomoći malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) koji su posebno pogođeni povećanjem cijena energije te ranjivim kućanstvima da pokriju nastale i plaćene troškove energije. Takva je potpora u potpunosti u skladu s ciljevima plana REPowerEU.

(35)

Osobito, EFRR bi se iznimno trebao upotrebljavati za pružanje potpore za obrtni kapital MSP-ovima koji su posebno pogođeni povećanjem cijena energije. Potpora koja se pruža MSP-ovima koji su posebno pogođeni povećanjem cijena energije trebala bi biti razmjerna i njome bi se trebala poštovati primjenjiva pravila o državnim potporama. Nadalje, ESF bi se iznimno trebao upotrebljavati za pružanje potpore ranjivim kućanstvima, kako su definirana u nacionalnim pravilima, kako bi im se pomoglo da pokriju troškove potrošnje energije čak i u nedostatku mjera kojima se povećava zapošljivost osoba kojima se pruža potpora, to jest aktivnih mjera. Riječ je o iznimnim mjerama koje su nužne za rješavanje energetske krize koja je posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. Njima se osigurava da osobe koje primaju potporu imaju pristup osnovnim uslugama, čime se doprinosi i zdravstvenim uvjetima koji su potrebni za sudjelovanje na tržištu rada. Potpora se može pružati naizmjenično iz EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda. Nadalje, uz ESF, potpora mjerama za očuvanje radnih mjesta putem programa skraćenog radnog vremena i drugih istovrijednih programa, uključujući potporu samozaposlenim osobama, trebala bi se moći pružati i iz EFRR-a i Kohezijskog fonda. Cilj je takvih programa zaštititi zaposlenike i samozaposlene osobe od rizika od nezaposlenosti. Sredstva dodijeljena takvim programima trebaju se upotrebljavati isključivo za potporu radnicima i samozaposlenim osobama. Potpora Unije za takve programe skraćenog radnog vremena i druge istovjetne programe trebala bi biti vremenski ograničena. Sredstva REACT-EU iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 1303/2013 također bi se trebala moći upotrijebiti za te tri vrste potpore kako bi se ojačali aktualni napori država članica za otporni oporavak njihovih gospodarstava nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19.

(36)

Posebnim mehanizmima programiranja trebalo bi omogućiti programiranje sredstava isključivo u okviru namjenskih prioritetnih osi i doprinijeti posebnim investicijskim prioritetima. Kako bi se državama članicama pružila znatna potpora u njihovim nastojanjima da obuzdaju posljedice energetske krize, države članice trebale bi iznimno iskoristiti stopu sufinanciranja od 100 % koja se treba primjenjivati na namjenske prioritetne osi operativnih programa kojima se pruža isključivo takva potpora do kraja programskog razdoblja 2014. – 2020. Tim ograničenim i ciljanim mjerama trebale bi se dopuniti strukturne intervencije u okviru kohezijske politike kojima se podupire proizvodnja čiste energije i promicanje energetske učinkovitosti. Kako bi se uzela u obzir proračunska ograničenja Unije, plaćanja Komisije za takve operacije u okviru namjenskih prioriteta u 2023. bi trebala biti ograničena na 5 000 000 000 milijardi EUR.

(37)

Kako bi se državama članicama i regijama omogućila dostatna fleksibilnost u odgovoru na nove izazove, Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (15) trebalo bi predvidjeti mogućnost da države članice zatraže do 7,5 % sredstava iz EFRR-a, Europskog socijalnog fonda plus i Kohezijskog fonda radi doprinosa ciljevima plana REPowerEU. Sredstvima iz tih fondova trebala bi se moći pružiti potpora ciljevima plana REPowerEU ako je takva potpora obuhvaćena područjem primjene dotičnog fonda, ako doprinosi njegovim specifičnim ciljevima te ako je u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1060 i relevantnoj uredbi za pojedini fond, uključujući načelo „ne nanosi bitnu štetu”.

(38)

Države članice trebale bi moći prenijeti sva svoja privremeno dodijeljena sredstava ili dio tih sredstava iz sredstava pričuve za prilagodbu Brexitu u Mehanizam. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19, otežana prijetnjom energetskoj sigurnosti Unije, pogoršala je negativne posljedice povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije u državama članicama, uključujući njihove regije i lokalne zajednice, te u sektorima, posebno onima koji su najteže pogođeni tim povlačenjem. Mjere koje se trebaju financirati iz pričuve za prilagodbu Brexitu te reforme i ulaganja koji se trebaju financirati iz Mehanizma mogu poslužiti u slične svrhe i imati sličan sadržaj. I pričuva za prilagodbu Brexitu i Mehanizam u konačnici su usmjereni na ublažavanje negativnih učinaka na ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. U tom kontekstu, iako su reforme i ulaganja u okviru Mehanizma ponajprije usmjereni na suočavanje s gospodarskim posljedicama pandemije, njima se također može doprinijeti suzbijanju nepredviđenih i štetnih posljedica u državama članicama i sektorima koji su najteže pogođeni Brexitom. Naposljetku, odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje u okviru pričuve za prilagodbu Brexitu i Mehanizma unose se iznad gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira. U skladu s tim scenarijem i imajući na umu poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane nedavnim geopolitičkim kretanjima, prikladno je državama članicama omogućiti fleksibilnost tako da se dopusti prijenos iz pričuve za prilagodbu Brexitu u Mehanizam, čime će se omogućiti ispunjavanje ciljeva obaju instrumenata, a u konačnici i ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija.

(39)

Isplate dodatnih sredstava državama članicama koje u svoj plan za oporavak i otpornost uključe poglavlje o planu REPowerEU trebale bi se izvršavati u skladu s pravilima Mehanizma do kraja 2026.

(40)

Zahtjev, podnesen u planu za oporavak i otpornost, za namjensko financiranje, uključujući dodjelu iz dražbi emisijskih jedinica u okviru sustava trgovanja emisijama na temelju Direktive 2003/87/EZ, prijenose sredstava iz EFRR-a, Europskog socijalnog fonda plus ili Kohezijskog fonda uređene člankom 26. Uredbe (EU) 2021/1060 i prijenose sredstava iz pričuve za prilagodbu Brexitu, za mjere sadržane u poglavlju o planu REPowerEU trebao bi odražavati veću financijsku potrebu povezanu s reformama i ulaganjima uključenima u to poglavlje.

(41)

Kako bi se osigurala pojačana početna financijska potpora u cilju boljeg odgovora na trenutačnu energetsku krizu, na zahtjev države članice koji treba podnijeti zajedno s poglavljem o planu REPowerEU u izmijenjenom planu za oporavak i otpornost, iznos dodatnih sredstava potrebnih za financiranje mjera iz poglavlja o planu REPowerEU trebalo bi biti moguće platiti u obliku dvaju plaćanja pretfinanciranja.

Komisija bi, u mjeri u kojoj je to moguće, trebala izvršiti prvo plaćanje pretfinanciranja u roku od dva mjeseca nakon što preuzme pravnu obvezu za potrebe Uredbe (EU) 2021/241, a drugo plaćanje pretfinanciranja u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu provedbene odluke Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost koji uključuje poglavlje o planu REPowerEU. Ta plaćanja trebala bi podlijegati raspoloživosti sredstava, a posebno raspoloživosti sredstava s računa instrumenta NextGenerationEU, sredstava odobrenih u godišnjem proračunu Unije i prihoda ostvarenog prodajom na dražbi emisijskih jedinica u okviru sustava trgovanja emisijama na temelju Direktive 2003/87/EZ, te bi trebala podlijegati djelotvornom prethodnom prijenosu sredstava iz programâ podijeljenog upravljanja, ako je zatraženo.

(42)

Kako bi se poštovale gornje granice za plaćanje iz višegodišnjeg financijskog okvira, trebalo bi utvrditi gornju granicu za plaćanja koja odgovaraju pretfinanciranju za iznose prenesene na temelju Uredbe (EU) 2021/1060.

(43)

Komisija bi trebala pratiti provedbu reformi i ulaganja navedenih u poglavlju o planu REPowerEU i njihov doprinos ciljevima plana REPowerEU te bi u vezi s tim trebala pružati informacije, posebno razmjenama tijekom dijaloga o oporavku i otpornosti, izvješćivanjem u tablici pokazatelja za oporavak i otpornost te putem posebnog odjeljka u godišnjem izvješću koje se podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.

(44)

Nedavni geopolitički događaji znatno su utjecali na cijene energije, hrane i građevinskih materijala te su uzrokovali nestašice u globalnim lancima opskrbe, doveli do povećane inflacije i stvorili nove izazove, uključujući rizik od energetskog siromaštva i više troškove života. Ti izazovi mogli bi zahtijevati odgovor. Taj razvoj događaja mogao bi izravno utjecati na sposobnost provedbe mjera iz planova za oporavak i otpornost. U mjeri u kojoj države članice mogu dokazati da zbog takvog razvoja događaja određena ključna etapa ili ciljna vrijednost više nisu ostvarive, bilo u cijelosti ili djelomično, moglo bi se pozvati na takve situacije kao na objektivne okolnosti u skladu s Uredbom (EU) 2021/241. Nadalje, u mjeri u kojoj države članice mogu dokazati da je ostvarivanje određene ključne etape ili ciljne vrijednosti u suprotnosti s ostvarivanjem ciljeva plana REPowerEU, i na takve bi se situacije moglo pozvati kao na objektivne okolnosti u skladu s tom uredbom. Osim toga, nijedan zahtjev za izmjene ne bi trebao ugroziti opću provedbu planova za oporavak i otpornost, uključujući nastojanja država članica u pogledu reformi i ulaganja.

(45)

Uredbe (EU) 2021/241, (EU) br. 1303/2013, (EU) 2021/1060 i (EU) 2021/1755 te Direktivu 2003/25/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(46)

Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih ovom Uredbom, ona bi trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

1.

u članku 4. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

2.

u članku 5. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

3.

članak 14. mijenja se kako slijedi:

4.

u članku 17. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

5.

u članku 18. stavak 4. mijenja se kako slijedi:

6.

u članku 19. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

7.

u članku 20. stavku 5. umeće se sljedeća točka:

8.

iza poglavlja III. umeće se sljedeće poglavlje:

„ POGLAVLJE III.a

PLAN REPOWEREU

(*1)  Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.)."

(*2)  Uredba (EU) 2021/1755 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2021. o uspostavi pričuve za prilagodbu Brexitu (SL L 357, 8.10.2021., str. 1.).”;"

9.

u članku 23. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

10.

umeće se sljedeći članak:

11.

u članku 26. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

12.

u članku 29. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

13.

u članku 30. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

14.

članak 31. mijenja se kako slijedi:

15.

u članku 32. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

16.

tekst iz Priloga I. ovoj Uredbi umeće se kao Prilog IV.a;

17.

Prilog V. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

1.

u članku 22. stavku 3. točki (g) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

(*3)  Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021., str. 17.).”;"

2.

u članku 24. dodaje se sljedeći stavak:

3.

umeće se sljedeći članak:

4.

Prilog V. mijenja se u skladu s Prilogom III. ovoj Uredbi.