(1)

Ulaganja u mobilnost u svrhu učenja za sve osobe, neovisno o njihovu podrijetlu i dostupnim sredstvima, te u suradnju i razvoj inovativnih politika u području obrazovanja i osposobljavanja, mladih i sporta ključna su za izgradnju uključivih, povezanih i otpornih društava te za očuvanje konkurentnosti Unije, što je još važnije u kontekstu brzih i drastičnih promjena do kojih dolazi zbog tehnološke revolucije i globalizacije. Osim toga, takvim se ulaganjima doprinosi i jačanju europskog identiteta i vrijednosti te demokratičnijoj Uniji.

(2)

U Komunikaciji od 14. studenoga 2017. naslovljenoj „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet” Komisija je predstavila svoju viziju o uspostavljanju do 2025. europskog prostora obrazovanja u kojemu granice ne koče učenje. U toj se komunikaciji iznosi vizija Unije u kojoj je boravak u drugoj državi članici radi studija i učenja, u bilo kojem obliku ili okruženju, postao standard, u kojoj se uvriježilo da ljudi osim materinskog govore još dva jezika i u kojoj ljudi imaju snažan osjećaj europskog identiteta te su svjesni europske kulturne baštine i njezine raznolikosti. U tom je kontekstu Komisija naglasila potrebu za osnaživanjem dokazanog i provjerenog Programa Erasmus+ za sve kategorije koje su već njime obuhvaćene i potrebu da u programu sudjeluju i polaznici s manje mogućnosti.

(3)

Važnost obrazovanja, osposobljavanja i mladih za budućnost Unije odražava se u Komunikaciji Komisije od 14. veljače 2018. naslovljenoj „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.”. U toj je komunikaciji naglašeno kako je potrebno ispuniti obveze koje su države članice preuzele na Socijalnom sastanku na vrhu za pravedna radna mjesta i rast održanom u Göteborgu 17. studenoga 2017., među ostalim i potpunom provedbom europskog stupa socijalnih prava koji su 17. studenoga 2017. svečano proglasili i potpisali Europski parlament, Vijeće i Komisija (4) i njegova prvog načela koji se odnosi na obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje. U toj je komunikaciji naglašena potreba za jačanjem mobilnosti i razmjena, među ostalim i u okviru znatno osnaženog, uključivog i proširenog programa Erasmus+, na što je Europsko vijeće pozvalo u zaključcima od 14. prosinca 2017.

(4)

U prvom načelu europskog stupa socijalnih prava utvrđuje se da svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno ući na tržište rada. U europskom stupu socijalnih prava jasno se ističe važnost kvalitetnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te važnost osiguravanja jednakih mogućnosti za sve.

(5)

U Deklaraciji iz Bratislave, potpisanoj 16. rujna 2016., čelnici 27 država članica istaknuli su svoju odlučnost da se mladima pruže bolje mogućnosti. U Rimskoj deklaraciji potpisanoj 25. ožujka 2017. čelnici 27 država članica te Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije obvezali su se da će raditi na Uniji u kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje i u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem kontinenta te koja čuva našu kulturnu baštinu i promiče kulturnu raznolikost.

(6)

U izvješću Komisije od 31. siječnja 2018. o evaluaciji programa Erasmus+ sredinom programskog razdoblja (2014.–2020.) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) („Program za razdoblje 2014.–2020.”) potvrđeno je da je stvaranje jedinstvenog programa za obrazovanje i osposobljavanje, mlade i sport rezultiralo znatnim pojednostavnjenjem, racionalizacijom i sinergijom u upravljanju tim programom, ali je zaključeno da su potrebna daljnja poboljšanja kako bi se dodatno konsolidirala postignuća u pogledu učinkovitost Programa za razdoblje 2014.–2020. Tijekom savjetovanja o toj evaluaciji sredinom provedbenog razdoblja i savjetovanja o budućem programu, države članice i dionici apelirali su na to da se osigura kontinuitet opsega, strukture i mehanizama provedbe programa Erasmus+ te su pozvali na niz poboljšanja, primjerice da se program Erasmus+ učini uključivijim, jednostavnijim i lakše izvedivim za korisnike. Države članice i dionici izrazili su i svoju punu potporu u vezi s tim da program Erasmus+ ostane integriran te da se temelji na paradigmi cjeloživotnog učenja. U Rezoluciji od 2. veljače 2017. o provedbi programa Erasmus+ (6) Europski parlament pozdravio je integriranu strukturu Programa za razdoblje 2014. – 2020. i pozvao Komisiju da u potpunosti iskoristi dimenziju tog programa koja se odnosi na cjeloživotno učenje, i to podupiranjem i poticanjem međusektorske suradnje u okviru programa Erasmus+ . Države članice i dionici istaknuli su i potrebu za daljnjim jačanjem međunarodne dimenzije programa Erasmus+.

(7)

Tijekom otvorenog javnog savjetovanja u 2018. o financiranju sredstvima Unije u područjima vrijednosti i mobilnosti potvrđeni su ključni zaključci izvješća o evaluaciji Programa za razdoblje 2014. – 2020. sredinom programskog razdoblja te je naglašena potreba za time da budući program bude uključiviji, da se nastavi usmjerenost na prioritete u vezi s unaprjeđenjem sustavâ obrazovanja i osposobljavanja i na jačanje prioriteta u pogledu poticanja europskog identiteta, aktivnog građanstva i sudjelovanja u demokratskom životu.

(8)

U Komunikaciji od 2. svibnja 2018. naslovljenoj „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani: višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.” Komisija je pozvala na više ulaganja u ljude i veću usmjerenost na mlade u sljedećem financijskom okviru. U toj je komunikaciji Komisija prepoznala da je program Erasmus+ jedna od najpoznatijih uspješnica Unije. U Komunikaciji od 27. svibnja 2020. naslovljenoj „Proračun EU-a za provedbu europskog plana oporavka” Komisija je prepoznala ulogu koju program Erasmus+ ima u jačanju otpornosti Unije i u odgovaranju na socioekonomske izazove. Također je potvrdila svoju predanost znatnom jačanju programa Erasmus+. Time bi se većem broju osoba omogućilo da se presele u drugu zemlju radi učenja ili rada te bi se omogućilo da se program usredotoči na uključivost i dopiranje do većeg broja osoba s manje mogućnosti.

(9)

U tom je kontekstu potrebno uspostaviti Erasmus+, program Unije za obrazovanje i osposobljavanje, mlade i sport („Program”) koji će naslijediti Program za razdoblje 2014.–2020. Integriranu prirodu Programa za razdoblje 2014.–2020., kojim se obuhvaća učenje u svim kontekstima, bilo formalnom, neformalnom ili informalnom, te u svim fazama života trebalo bi ojačati kako bi se poticali fleksibilni načini učenja zahvaljujući kojima osobe mogu steći i unaprijediti svoje znanje, vještine i kompetencije koje su im potrebne za osobni razvoj te za suočavanje s izazovima 21. stoljeća i što bolje iskorištavanje mogućnosti koje ono nudi.

(10)

Program bi trebalo uspostaviti na razdoblje od sedam godina kako bi se njegovo trajanje uskladilo s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (7) 1 („VFO za razdoblje 2014.–2020.”).

(11)

Program bi trebao imati mogućnosti da još više doprinese provedbi ciljeva i prioriteta politika Unije u područjima obrazovanja i osposobljavanja, mladih i sporta. Usklađen pristup cjeloživotnog učenja od presudne je važnosti za uspješno nošenje s različitim promjenama s kojima se osobe suočavaju tijekom života. Takav bi pristup trebalo poticati djelotvornom međusektorskom suradnjom. Unaprjeđenjem takvog pristupa Program bi trebao biti blisko povezan s općim strateškim okvirom za suradnju u pogledu politika Unije u područjima obrazovanja i osposobljavanja i mladih, što obuhvaća programe politika za škole, visoko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje te obrazovanje odraslih, te bi se njime istodobno trebale jačati postojeće i razvijati nove sinergije s drugim povezanim programima i područjima politika Unije.

(12)

Program je jedan od ključnih elemenata u uspostavi europskog prostora obrazovanja. Nadovezujući se na Komunikaciju od 14. studenoga 2017. naslovljenu „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet” Komisija je u Komunikaciji od 30. rujna 2020. o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. podsjetila da program Erasmus+ i dalje ima ključnu ulogu u ostvarenju ciljeva kvalitetnog i uključivog obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja te u pripremi Unije za suočavanje s digitalnom i zelenom tranzicijom. Programom bi se trebalo moći doprinijeti sljedećem strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja te ažuriranom Programu vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost utvrđenom u Komunikaciji Komisije od 1. srpnja 2020. uz zajedničko zalaganje za stratešku važnost koju vještine, ključne kompetencije i znanje imaju u očuvanju radnih mjesta i podupiranju rasta, konkurentnosti, inovacija i socijalne kohezije, u skladu s Preporukom Vijeća od 22. svibnja 2018 (8). Programom bi se trebalo doprinijeti provedbi Akcijskog plana za digitalno obrazovanje uspostavljenog u Komunikaciji Komisije od 30. rujna 2020. naslovljenoj „Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021.–2027. – Ponovno određivanje obrazovanja i osposobljavanja za digitalno doba”. Programom bi se trebalo odgovoriti na potrebu za digitalnom preobrazbom sektora obrazovanja i osposobljavanja, mladih i sporta. Program bi ujedno trebao poslužiti kao potpora državama članicama u postizanju ciljeva Pariške deklaracije od 17. ožujka 2015. o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja.

(13)

U skladu sa strategijom Europske unije za mlade za razdoblje 2019.–2027. (9), koja predstavlja okvir za europsku suradnju u području mladih za razdoblje 2019.–2027., na temelju Komunikacije Komisije od 22. svibnja 2018. naslovljene „Uključivanje, povezivanje i osnaživanje mladih: nova strategija EU-a za mlade”, Programom bi trebalo podupirati visokokvalitetan rad s mladima, alate i sustave za osposobljavanje osoba koje rade s mladima, vrednovanje neformalnog i informalnog učenja te kvalitetne pristupe osnaživanju organizacija mladih. Programom bi trebalo podupirati uključiv i širi dijalog EU-a s mladima, čiji se prioriteti temelje na potrebama mladih.

(14)

Programom bi se trebao uzeti u obzir relevantni plan rada Europske unije u području sporta, koji predstavlja okvir za suradnju na razini Unije u području sporta. Trebalo bi osigurati dosljednost i komplementarnost između relevantnog plana rada Europske unije u području sporta i djelovanja u području sporta koja se podupiru Programom. Posebno se treba usredotočiti na sport na lokalnoj razini, uzimajući u obzir važnu ulogu koju sport ima u promicanju tjelesne aktivnosti i zdravog načina života, međuljudskih odnosa, socijalne uključenosti i ravnopravnosti. Programom bi trebalo podupirati mobilnost u svrhu učenja osoblja u sportu, osobito sportu na lokalnoj razini. I osoblje u sportu koji nije na lokalnoj razini, uključujući osoblje s dvojnom karijerom – u sportu i izvan njega – može povećati učinak učenja i prijenos znanja za osoblje i organizacije lokalne zajednice. Stoga bi se Programom trebale podupirati i prilike za mobilnost u svrhu učenja osoblja u sportu koji nije na lokalnoj razini ako bi se njihovim sudjelovanjem ostvarile koristi za sport na lokalnoj razini. Programom bi se trebalo doprinijeti promicanju zajedničkih europskih vrijednosti putem sporta, dobrog upravljanja i integriteta u sportu, održivog razvoja te obrazovanja, osposobljavanja i stjecanja vještina u području sporta i putem sporta. Neprofitnim sportskim događanjima koja se podupiru Programom trebali bi se ostvariti europska dimenzija i učinak.

(15)

Programom bi se trebalo moći poduprijeti bilo koje studijsko područje, a njime bi se posebno trebalo doprinositi jačanju inovacijskog kapaciteta Unije, i to podupiranjem aktivnosti kojima se osobama pomaže u stjecanju znanja, vještina, kompetencija i stavova koji su im potrebni u studijskim područjima ili poljima usmjerenima na budućnost, kao što su znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika (STEAM), klimatske promjene, zaštita okoliša, održivi razvoj, čista energija, umjetna inteligencija, robotika, analiza podataka, dizajn i arhitektura te digitalna i medijska pismenost. Inovacije se mogu poticati svim djelovanjima mobilnosti u svrhu učenja i suradnje, neovisno o tome upravlja li se njima izravno ili neizravno.

(16)

Sinergijom s programom Obzor Europa uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (10) („Obzor Europa”) trebalo bi se osigurati da se kombinirani resursi Programa i programa Obzor Europa upotrebljavaju za podupiranje aktivnosti namijenjenih jačanju i modernizaciji europskih visokih učilišta. Programom Obzor Europa, prema potrebi, dopunjavat će se potpora Programa inicijativi „Europska sveučilišta” u okviru razvoja nove zajedničke, integrirane dugoročne i održive strategije u području obrazovanja, istraživanja i inovacija. Zahvaljujući sinergiji s programom Obzor Europa doprinijet će se poticanju integracije obrazovanja i istraživanja, osobito na visokim učilištima.

(17)

Nove tehnologije i tehnologije u nastajanju nude znatne mogućnosti za učenje i razmjenu te su se pokazale posebno važnima tijekom pandemije bolesti COVID-19. Uz fizičku mobilnost u svrhu učenja, koje je i dalje temeljno djelovanje Programa, trebalo bi promicati i virtualne formate, kao što je virtualno učenje, kako bi se fizička mobilnost u svrhu učenja dopunila ili poduprla, kako bi se ponudile smislene mogućnosti učenja osobama koje se ne mogu fizički preseliti u zemlju koja nije njihova zemlja boravišta ili kako bi se poticale razmjene s pomoću inovativnih formata učenja. Ako je to relevantno, Programom bi trebalo promicati virtualnu suradnju. Komisija bi trebala osigurati da se, ako je to moguće i primjereno, alati za virtualno učenje razvijeni u okviru Programa stave na raspolaganje široj javnosti.

(18)

Pri ispunjavanju ciljeva Programa trebalo bi postići veću uključivost tako da se poveća sudjelovanje osoba s manje mogućnosti. Sudjelovanje osoba s manje mogućnosti u Programu može se povećati s pomoću niza mjera, kao što su bolje i ciljanije informiranje, komunikacija, savjetovanje i pomoć, pojednostavnjeni postupci, fleksibilniji oblici mobilnosti u svrhu učenja te suradnja s malim organizacijama, pogotovo s novim organizacijama i organizacijama lokalne zajednice koje izravno rade s učenicima i polaznicima u nepovoljnom položaju svih dobnih skupina. Važno je uvidjeti da su niske razine sudjelovanja osoba s manje mogućnosti izazvane različitim uzrocima i da ovise o različitim kontekstima. Stoga bi unutar okvira na razini Unije za takve mjere čiji je cilj povećanje sudjelovanja osoba s manje mogućnosti trebalo izraditi akcijske planove uključivanja, prilagođene ciljnim skupinama i specifičnim okolnostima u svakoj državi članici.

(19)

U nekim slučajevima osobe s manje mogućnosti vjerojatno će iz financijskih razloga rjeđe sudjelovati u Programu, bilo zbog svojeg ekonomskog položaja ili zbog toga što bi njihova konkretna situacija dovela do viših troškova sudjelovanja, što je često slučaj s osobama s invaliditetom. U takvim bi se slučajevima njihovo sudjelovanje moglo olakšati ciljanom financijskom potporom. Stoga bi Komisija trebala osigurati uspostavu takvih mjera financijske potpore, među ostalim s pomoću moguće prilagodbe iznosa bespovratnih sredstava na nacionalnoj razini. Dodatni troškovi povezani s mjerama za olakšavanje uključivanja ne bi smjeli biti razlog za odbijanje prijave.

(20)

Kako bi Program bio pristupačniji novim organizacijama i organizacijama s manjim administrativnim kapacitetom te kako bi bio lakše izvediv za korisnike, trebalo bi poduzeti niz mjera u cilju pojednostavnjenja postupaka Programa na razini provedbe. Stoga bi sustavi informacijske tehnologije u okviru Programa trebali biti prilagođeni korisnicima i pružati jednostavan pristup mogućnostima koje se nude u okviru Programa. Jednako tako, postupci uspostavljeni radi provedbe Programa trebali bi biti dosljedni i jednostavni te bi u vezi s njima trebale biti dostupne visokokvalitetne mjere potpore i informacije. U tu bi svrhu trebalo organizirati redovite sastanke mreže nacionalnih agencija.

(21)

U Komunikaciji od 14. studenoga 2017. naslovljenoj „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet” Komisija je naglasila ključnu ulogu koju obrazovanje, kultura i sport imaju u promicanju aktivnog građanstva i zajedničkih vrijednosti među najmlađim generacijama. Jačanje europskog identiteta i poticanje aktivnog sudjelovanja pojedinaca i civilnog društva u demokratskim procesima od ključne je važnosti za budućnost Europe i demokratskih društava. Odlazak u inozemstvo radi studiranja, učenja, osposobljavanja i rada ili sudjelovanja u aktivnostima mladih i sportskim aktivnostima doprinosi jačanju europskog identiteta u svoj njegovoj raznolikosti. Njime se jača osjećaj pripadnosti kulturnoj zajednici i potiče međukulturno učenje, kritičko mišljenje i aktivno građanstvo među osobama svih dobnih skupina. Osobe koje sudjeluju u aktivnostima mobilnosti u svrhu učenja trebale bi se angažirati u svojim lokalnim zajednicama i u lokalnim zajednicama zemlje domaćina kako bi podijelile svoje iskustvo. Programom bi trebalo podupirati aktivnosti povezane s jačanjem svih aspekata kreativnosti u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih, kao i aktivnosti povezane s poboljšanjem ključnih kompetencija.

(22)

Programom bi se trebala podupirati samo djelovanja i aktivnosti kojima bi se mogla ostvariti europska dodana vrijednost. Pojam europske dodane vrijednosti treba tumačiti u širem smislu i on se može pokazati na razne načine, primjerice ako su djelovanja ili aktivnosti transnacionalne prirode, posebice u pogledu mobilnosti u svrhu učenja i suradnje usmjerene na postizanje održivog sistemskog učinka, ako se njima dopunjuju drugi programi i politike na nacionalnoj i međunarodnoj razini te na razini Unije ili potiče sinergija s tim programima i politikama ili ako se djelovanjima doprinosi djelotvornom iskorištavanju instrumenata Unije za transparentnost i priznavanje.

(23)

Trebalo bi osnažiti međunarodnu dimenziju Programa i nastojati ponuditi više mogućnosti za mobilnost u svrhu učenja, suradnju i dijalog o politikama s trećim zemljama koje nisu pridružene Programu. Nadovezujući se na uspješnu provedbu međunarodnih aktivnosti u sektorima visokog obrazovanja i mladih u okviru prethodnih programa u području obrazovanja i osposobljavanja i mladih, aktivnosti međunarodne mobilnosti u svrhu učenja trebalo bi proširiti na druge sektore, poput strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te sporta. Kako bi se povećao učinak tih aktivnosti, važno je unaprijediti sinergiju između Programa i instrumenata Unije za vanjsko djelovanje, kao što su Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, uspostavljen uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju - Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 te Instrument predpristupne pomoći (IPA III), uspostavljen uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III). Instrumentima Unije za vanjsko djelovanje trebalo bi nastojati pružiti više mogućnosti, pogotovo za pojedince i organizacije iz trećih zemalja koje nisu pridružene Programu, i pri tome posebno podupirati izgradnju kapaciteta u tim zemljama, razvoj vještina i međuljudske razmjene te ujedno pružiti više prilika za suradnju, mobilnost i dijalog o politikama.

(24)

Osnovni ustroj Programa 2014.–2020., koji je bio podijeljen na tri poglavlja, odnosno obrazovanje i osposobljavanje, mladi i sport, te je bio strukturiran oko tri ključna djelovanja pokazao se uspješnim te bi ga trebalo zadržati. Trebalo bi uvesti poboljšanja radi pojednostavnjenja i racionalizacije djelovanja koja se podupiru Programom. Također je potrebno osigurati stabilnost i kontinuitet u pogledu načina upravljanja i provedbe. Ukupno bi barem 75 % proračuna Programa trebalo izvršavati u okviru neizravnog upravljanja nacionalnih agencija. To obuhvaća djelovanja kao što su mobilnost u svrhu učenja u svim područjima obrazovanja i osposobljavanja, mladih i sporta, te partnerstva za suradnju, među ostalim mala partnerstva u području obrazovanja i osposobljavanja i mladih. Ako je to primjereno, trebalo bi uspostaviti posebne mehanizme za izravno upravljanje za djelovanja koja obuhvaćaju mreže na razini Unije i europske organizacije u okviru ključnih djelovanja 2 i 3, ne uključujući mala partnerstva.

(25)

U okviru Programa trebalo bi provesti niz djelovanja s ciljem podupiranja mobilnosti u svrhu učenja, suradnje među organizacijama i ustanovama, razvoja politika i suradnje, kao i djelovanja Jean Monnet. Ovom bi Uredbom trebalo utvrditi ta djelovanja i njihove opise, uključujući i aktivnosti koje bi se mogle provesti u okviru tih djelovanja tijekom programskog razdoblja.

(26)

Programom bi se trebale osnažiti postojeće mogućnosti za mobilnost u svrhu učenja, posebice u onim sektorima u kojima bi se Programom mogla ostvariti najveća učinkovitost, kako bi se proširio doseg takvih mogućnosti i odgovorilo na visoku neispunjenu potražnju. To bi posebice trebalo postići povećanjem i olakšavanjem mobilnosti u svrhu učenja za studente, učenike, polaznike obrazovanja odraslih i polaznike strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kao što su naučnici i pripravnici, među ostalim u svrhu usavršavanja i prekvalifikacije. Osobe koje su nedavno stekle diplomu i osobe koje su nedavno stekle kvalifikaciju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja trebale bi moći sudjelovati u mobilnosti u svrhu učenja. Sudjelovanje osoba koje su nedavno stekle diplomu trebalo bi se temeljiti na objektivnim kriterijima te bi trebalo osigurati jednako postupanje. Mogućnosti mobilnosti u svrhu učenja za mlade koji sudjeluju u aktivnostima neformalnog učenja također bi trebalo proširiti kako bi se obuhvatilo više mladih. Mobilnost osoblja u području obrazovanja i osposobljavanja, mladih i sporta također bi trebalo ojačati, s obzirom na njezin utjecaj poluge. Mogućnosti za mobilnost u svrhu učenja trebale bi biti različitim oblicima, uključujući pripravništvo, naukovanje, razmjene mladih, školske razmjene, poučavanje ili sudjelovanje u aktivnostima stručnog usavršavanja, a trebale bi se temeljiti na specifičnim potrebama različitih sektora. Programom bi se trebala podupirati kvaliteta mobilnosti u svrhu učenja, uključujući kvalitetu na temelju načela utvrđenih u Preporuci Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. (11) i preporukama Vijeća od 28. lipnja 2011. (12), 20. prosinca 2012. (13), 15. ožujka 2018. (14), 26. studenoga 2018. (15) i 24. studenoga 2020. (16)

(27)

U skladu s vizijom istinskog europskog prostora obrazovanja, Programom bi također trebalo poticati mobilnost u svrhu učenja i razmjene te promicati sudjelovanje studenata u obrazovnim, kulturnim i sportskim aktivnostima, i to podupiranjem digitalizacije postupaka, s pomoću, primjerice, inicijative za uvođenje europske studentske iskaznice. Komisija bi u tom kontekstu trebala razviti inicijativu za uvođenje europske studentske iskaznice, posebice za studente koji sudjeluju u Programu. Inicijativa za uvođenje europske studentske iskaznice mogla bi biti važan korak u ostvarenju mobilnosti u svrhu učenja za sve, jer bi se njome visokim učilištima omogućilo da šalju i primaju više studenata u svrhu razmjena uz istodobno daljnje povećanje kvalitete mobilnosti studenata u svrhu učenja, a zatim i jer bi se njome olakšao pristup studenata raznim uslugama, kao što su knjižnica, prijevozi smještaj, prije njihova fizičkog dolaska u ustanovu u inozemstvu.

(28)

Programom bi se trebalo poticati sudjelovanje mladih u demokratskom životu Europe, među ostalim podupiranjem aktivnosti koje doprinose građanskom odgoju i obrazovanju te projekata sudjelovanja namijenjenih tome kako bi se mladi uključili i naučili sudjelovati u civilnom društvu, čime se podiže svijest o europskim zajedničkim vrijednostima, uključujući temeljna prava, te europskoj povijesti i kulturi, okupljanjem mladih i donositelja odluka na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije, i doprinošenjem procesu europske integracije.

(29)

Oslanjajući se na evaluaciju i daljnji razvoj inicijative DiscoverEU koja je pokrenuta 2018. kao pripremno djelovanje, Programom bi se mladima trebalo pružiti više mogućnosti da putem iskustva učenja u inozemstvu otkriju sva europska odredišta. Mladima, a posebno onima s manje mogućnosti, trebalo bi dati priliku za prvo, kratkoročno iskustvo putovanja Europom, pojedinačno ili u skupini, u sklopu informalnih ili neformalnih obrazovnih aktivnosti čiji je cilj potaknuti njihov osjećaj pripadnosti Uniji i omogućiti im otkrivanje njezine kulturne i jezične raznolikosti. Sudionike bi trebalo birati na temelju jasnih i transparentnih kriterija. Provedbena tijela trebala bi promicati mjere kojima se osigurava da inicijativa DiscoverEU bude uključiva i zemljopisno uravnotežena, u smislu dodijeljenih putnih propusnica i država članica koje se posjećuju, te kojima se podupiru aktivnosti s izraženom dimenzijom učenja. U tom pogledu Programom bi trebalo promicati i odabir manje posjećenih država članica i perifernih regija, i to s pomoću ciljanih mjera kao što su aktivnosti širenja informacija, informativni sastanci prije odlaska i događanja za mlade. Ako željeznički prijevoz nije dostupan ili je vrlo nepraktičan, trebalo bi razmotriti i druga prijevozna sredstva, posebno uzimajući u obzir specifičnu situaciju na odredištu. Inicijativom DiscoverEU trebalo bi nastojati izgraditi veze s relevantnim lokalnim, regionalnim, nacionalnim i europskim inicijativama, kao što su Europska prijestolnica kulture, Europska prijestolnica mladih, Europska volonterska prijestolnica i Zelena europska prijestolnica.

(30)

Učenje jezika doprinosi međusobnom razumijevanju i mobilnosti unutar i izvan Unije te su jezične kompetencije ključne životne i radne vještine. Stoga bi Programom trebalo unaprijediti učenje jezika, uključujući prema potrebi nacionalne znakovne jezike, među ostalim s pomoću šire upotrebe internetskih alata jer e-učenje može imati dodatne prednosti za učenje jezika u pogledu pristupa i fleksibilnosti. Istodobno je važno da višejezičnost bude među ključnim načelima provedbe Programa kako bi se osigurao širok i uključiv pristup Programu.

(31)

Programom bi se trebale podupirati mjere kojima se poboljšava suradnja među ustanovama i organizacijama koje djeluju u području obrazovanja i osposobljavanja, mladih i sporta, prepoznajući time temeljnu ulogu institucija i organizacija u omogućavanju pojedincima da steknu znanje, vještine i kompetencije koje su im potrebne u svijetu koji se mijenja te pomažući time institucijama i organizacijama da primjereno ostvare svoj potencijal za inovacije, kreativnost i poduzetništvo, posebice u digitalnom gospodarstvu.

(32)

U svojim zaključcima od 14. prosinca 2017. Europsko vijeće pozvalo je države članice, Vijeće i Komisiju da nastave s nizom inicijativa za podizanje europske suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja na novu razinu, među ostalim poticanjem uspostave inicijative „Europska sveučilišta” do 2024., koja se sastoji od mreža u koje bi se pristupom odozdo prema gore povezala sveučilišta diljem Unije. U svojim zaključcima od 28. lipnja 2018. Europsko vijeće pozvalo je na poticanje suradnje među sektorima istraživanja, inovacija i obrazovanja, među ostalim putem inicijative Europska sveučilišta. Programom bi se trebala poticati ta Europska sveučilišta u cilju izrade zajedničkih dugoročnih strategija za visokokvalitetno obrazovanje, istraživanje i inovacije te usluge za društvo.

(33)

U Izjavi iz Brugesa od 7. prosinca 2010. o pojačanoj europskoj suradnji u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za razdoblje 2011.–2020. poziva se na potporu izvrsnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za pametan i održiv rast. U Komunikaciji od 18. srpnja 2017. naslovljenoj „Jačanje inovacija u europskim regijama: Strategije za otporni, uključivi i održivi rast", Komisija je pozvala države članice na povezivanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s inovacijskim sustavima u okviru strategija pametne specijalizacije na regionalnoj razini. Programom bi se trebali omogućiti načini na koje se može odgovoriti na te zahtjeve i pružiti potpora razvoju transnacionalnih platformi centara izvrsnosti u strukovnom obrazovanju integriranih u lokalne i regionalne strategije za održiv rast, inovacije i konkurentnost. Ti centri izvrsnosti trebali bi djelovati kao pokretači kvalitetnih strukovnih vještina u kontekstu sektorskih izazova te istodobno podupirati opće strukturne promjene i socioekonomske politike u Uniji.

(34)

Korisnicima prilagođene internetske platforme i alati za virtualnu suradnju mogu imati važnu ulogu u podupiranju ostvarenja politika u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih u Uniji. Za veću upotrebu aktivnosti virtualne suradnje Programom bi se trebala poticati sustavnija i dosljednija upotreba internetskih platformi poput mreže eTwinning, platforme School Education Gateway, elektroničke platforme za obrazovanje odraslih u Europi, Europskog portala za mlade i internetske platforme za visoko obrazovanje te, prema potrebi, svih dodatnih internetskih platformi koje bi se mogle uspostaviti u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih.

(35)

U skladu s relevantnim okvirima i alatima Unije, Programom bi se trebalo doprinijeti olakšavanju transparentnosti i priznavanja kompetencija, vještina i kvalifikacija te prijenosu bodova ili skupova ishoda učenja kako bi se poticalo osiguravanje kvalitete te kako bi se poduprlo vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, upravljanje vještinama i usmjeravanje. U tom pogledu Programom bi se trebala pružati i potpora kontaktnim točkama i mrežama na nacionalnoj razini i na razini Unije kojima se olakšavaju transeuropske razmjene i razvoj fleksibilnih načina učenja među različitim područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih te u formalnom i neformalnom kontekstu. Program bi trebao pružiti potporu i Bolonjskom procesu.

(36)

Programom bi se trebao mobilizirati potencijal bivših sudionika Programa Erasmus+ i podupirati povezane aktivnosti, posebice aktivnosti Erasmus+ mreže bivših studenata, ambasadora i vršnjaka (Europeers), potičući ih da promoviraju Program s ciljem povećavanja sudjelovanja.

(37)

Kako bi se osigurala suradnja s drugim instrumentima Unije i potpora drugim politikama Unije, mogućnosti za mobilnost u svrhu učenja trebale bi se nuditi osobama iz različitih sektora, poput javnog i privatnog sektora, poljoprivrede i poduzetništva, kako bi stekli iskustvo učenja u inozemstvu koje im u bilo kojoj fazi života omogućuje da se razvijaju i na osobnoj razini, posebice razvijanjem svijesti o svojem europskom identitetu i razumijevanja europske kulturne raznolikosti, kao i na profesionalnoj razini, među ostalim stjecanjem vještina koje su relevantne za tržište rada. Program bi trebao predstavljati polaznu točku za Unijine programe transnacionalne mobilnosti sa snažnom dimenzijom učenja, pojednostavnjenjem ponude takvih programa za korisnike i one koji sudjeluju u tim aktivnostima. Trebalo bi olakšati razvoj projekata u okviru Programa. Trebalo bi uspostaviti posebne mjere kako bi se promotorima projekata u okviru Programa pomoglo da se prijavljuju za bespovratna sredstva ili razvijaju sinergiju dobivanjem potpore iz fondova kohezijske politike te iz programa povezanih s migracijama, sigurnošću, pravosuđem i građanstvom, zdravljem, medijima i kulturom te volontiranjem. Kvalitetnim projektnim prijedlozima koji se zbog proračunskih ograničenja ne mogu financirati u okviru Programa trebala bi se moći dodijeliti oznaka pečat izvrsnosti na temelju ograničenog skupa kriterija. Oznakom pečat izvrsnosti prepoznaje se kvaliteta prijedloga i pojednostavnjuje traženje alternativnih izvora financiranja u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj uspostavljenog uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu („Europski fond za regionalni razvoj ”) ili u okviru Europskog socijalnog fonda plus uspostavljenog uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) („Europski socijalni fond plus”).

(38)

Važno je poticati poučavanje, učenje i istraživanje o pitanjima europske integracije uključujući buduće izazove i mogućnosti Unije te promicati raspravu o tim pitanjima uz potporu u okviru djelovanjâ Jean Monnet u području visokog obrazovanja i u drugim područjima obrazovanja i osposobljavanja, posebice osposobljavanjem učitelja i nastavnika te osoblja. Poticanje europskog osjećaja pripadnosti i angažiranosti posebno je važno s obzirom na izazove u vezi sa zajedničkim vrijednostima na kojima se Unija temelji i koje su dio zajedničkog europskog identiteta te s obzirom na to da građani pokazuju slabu angažiranost. Programom bi se i dalje trebalo doprinositi razvoju izvrsnosti studija europske integracije. Primjereno je da se napredak ustanova koje se financiraju u okviru djelovanjâ Jean Monnet u ostvarivanju ciljeva Programa redovito prate i ocjenjuju. Trebalo bi poticati razmjenu između tih ustanova i drugih ustanova na nacionalnoj ili transnacionalnoj razini, uz potpuno poštovanje njihove akademske slobode.

(39)

Imajući na umu važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (17) i postizanja ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim se Programom želi doprinijeti uključivanju djelovanjâ u području klime i ostvarivanju općeg cilja da se 30 % proračunskih rashoda Unije namijeni potpori klimatskih ciljeva. U skladu s europskim zelenim planom kao nacrtom za održivi rast, djelovanjima u okviru ove Uredbe trebalo bi poštovati načelo „nenanošenja štete” bez mijenjanja temeljnog obilježja Programa. Tijekom provedbe Programa trebala bi se utvrditi i uspostaviti relevantna djelovanja te će se ponovno procijeniti u kontekstu relevantnih postupaka evaluacija i preispitivanja. Primjereno je također mjeriti relevantna djelovanja kojima se doprinosi klimatskim ciljevima, uključujući one namijenjene smanjenju učinka Programa na okoliš.

(40)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Program, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (18), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Ta financijska omotnica obuhvaća iznos od 0,5 milijardi EUR u stalnim cijenama iz 2018. u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 16. prosinca 2020. o jačanju posebnih programa i prilagodbi temeljnih akata (19).

(41)

U okviru osnovne omotnice za djelovanja kojima trebaju upravljati nacionalne agencije u području obrazovanja i osposobljavanja, trebalo bi odrediti raščlambu minimalne dodjele za sljedeće sektore kako bi se zajamčilo da se kritičnom masom odobrenih sredstava postignu očekivana ostvarenja i rezultati u svakom od tih sektora: visoko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, školsko obrazovanje te obrazovanje odraslih.

(42)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (20) („Financijska uredba”) primjenjuje se na Program. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(43)

Vrste financiranja i načini provedbe na temelju ove Uredbe trebali bi se odabrati na osnovi toga koliko je njima moguće postići specifične ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik u pogledu neusklađenosti. Pri tom odabiru trebalo bi razmotriti upotrebu jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnih stopa te financiranja koje nije povezano s troškovima iz članka 125. stavka 1. Financijske uredbe. Kako bi se osigurala djelotvorna i održiva provedba delegiranih zadaća upravljanja, proračunska sredstva dodijeljena za provedbu djelovanja kojima upravljaju nacionalne agencije trebala bi biti popraćena odgovarajućom potporom za operativne troškove nacionalnih agencija u obliku naknade za upravljanje. Pri provedbi Programa trebalo bi poštovati načela transparentnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije kako su utvrđena u Financijskoj uredbi.

(44)

Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (21), kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene na temelju tog sporazuma. Treće zemlje također mogu sudjelovati na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi Uredbu trebalo unijeti posebnu odredbu kojom se od trećih zemalja zahtijeva da dodijele odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Revizorskom sudu potrebna prava i potreban pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti. Potpuno sudjelovanje trećih zemalja u Programu trebalo bi biti podložno uvjetima utvrđenima u posebnim sporazumima kojima je obuhvaćeno sudjelovanje dotične treće zemlje u Programu. Štoviše, potpuno sudjelovanje podrazumijeva obvezu uspostavljanja nacionalne agencije i upravljanja nekim djelovanjima Programa u okviru neizravnog upravljanja. Pravni subjekti iz trećih zemalja koje nisu pridružene Programu trebali bi moći sudjelovati u nekim djelovanjima u okviru Programa, kako je utvrđeno u programu rada i pozivima na podnošenje prijedloga koje objavljuje Komisija. Pri provedbi Programa u obzir bi se mogli uzeti posebni aranžmani u pogledu sudjelovanja pravnih subjekata iz europskih mikrodržava.

(45)

S obzirom na članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i u skladu s Komunikacijom Komisije od 24. listopada 2017. naslovljenom „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” Programom bi se trebala uzeti u obzir posebna situacija tih najudaljenijih regija kako je navedeno u tom članku. Trebalo bi poduzeti mjere za povećanje sudjelovanja najudaljenijih regija u svim djelovanjima, među ostalim putem financijske potpore, ako je to relevantno, za mobilnost u svrhu učenja. Trebalo bi poticati razmjene i suradnju u području mobilnosti među osobama i organizacijama iz tih regija i trećih zemalja, posebice njihovih susjednih zemalja. Takve bi se mjere trebale redovito pratiti i evaluirati.

(46)

Na temelju Odluke Vijeća 2013/755/EU (22), pojedinci i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama ili područjima prihvatljivi su za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani. Ograničenja uzrokovana udaljenošću tih zemalja ili područja trebala bi se uzeti u obzir pri provedbi Programa. Sudjelovanje tih zemalja i područja u Programu trebalo bi pratiti i redovito evaluirati.

(47)

U skladu s Financijskom uredbom Komisija bi trebala donijeti programe rada i o tome obavijestiti Europski parlament i Vijeće. U programima rada trebale bi se utvrditi mjere potrebne za njihovu provedbu u skladu s općim i specifičnim ciljevima Programa, kriteriji za odabir i dodjelu bespovratnih sredstava te svi drugi potrebni elementi. Programi rada i sve njihove izmjene trebali bi se donijeti provedbenim aktima u skladu s postupkom ispitivanja.

(48)

Kako bi se procijenio napredak i omogućila poboljšanja provedbe Programa, Komisija bi trebala provesti međuevaluaciju Programa. Toj međuevaluaciji trebala bi biti priložena i završna evaluacija Programa za razdoblje 2014.–2020., a relevantne pouke iz te evaluacije trebale bi također biti uključene u međuevaluaciju. Uz ocjenu ukupne djelotvornosti i uspješnosti Programa, osobito je važno da se međuevaluacijom temeljito ocijeni provedba novih inicijativa te uspostavljenih mjera uključivanja i pojednostavnjenja. Ako je to potrebno, Komisija bi na temelju međuevaluacije trebala podnijeti zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Uredbe. Komisija bi sve evaluacije trebala dostaviti Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

(49)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (23) trebalo bi provesti evaluaciju ovog Programa na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Stoga odredbe donesene putem povezanih delegiranih akata ne bi smjele dovesti do znatnog dodatnog opterećenja za države članice. Zahtjevi u pogledu praćenja trebali bi uključivati posebne, mjerljive i realne pokazatelje koji se mogu mjeriti tijekom vremena kako bi poslužili kao temelj za evaluaciju učinaka Programa na terenu.

(50)

Trebalo bi na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini osigurati odgovarajuće obavješćivanje, promidžbu i širenje informacija o mogućnostima i rezultatima djelovanja koja se podupiru u okviru Programa i u obzir bi trebalo uzeti glavne ciljne skupine u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta te, prema potrebi, širok raspon drugih ciljnih skupina, kao što su službe za profesionalno usmjeravanje i zapošljavanje, kulturne organizacije, poduzeća i zaklade. Aktivnosti obavješćivanja, promidžbe i širenja informacija trebale bi se oslanjati na sva provedbena tijela Programa, te bi, kada je to relevantno, trebale imati potporu drugih relevantnih dionika. Nadalje, Komisija bi trebala redovito surađivati sa širokom rasponom dionika, uključujući organizacije koje sudjeluju u Programu, tijekom cijelog životnog ciklusa Programa, kako bi se olakšala razmjena dobre prakse i rezultata projekata te prikupile povratne informacije o Programu. Nacionalne agencije trebalo bi pozvati da sudjeluju u tom postupku.

(51)

Kako bi se osigurala veća učinkovitost u komuniciranju sa širom javnosti te veća sinergija među komunikacijskim aktivnostima na inicijativu Komisije, financijska sredstva dodijeljena za komunikacijske aktivnosti u skladu s ovom Uredbom trebala bi doprinijeti i financiranju institucijskog priopćavanja političkih prioriteta Unije, u mjeri u kojoj su ti prioriteti povezani s ciljevima Programa.

(52)

Kako bi se osigurala učinkovita i djelotvorna provedba ove Uredbe, Programom bi se trebali u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti mehanizmi provedbe koji su već uspostavljeni. Provedbu Programa stoga bi trebalo povjeriti Komisiji i nacionalnim agencijama. Ako je to izvedivo, i kako bi se učinkovitost povećala na najveću moguću mjeru, nacionalne agencije trebale bi biti iste kao one imenovane za upravljanje Programom za razdoblje 2014.–2020. Opseg ex ante procjene usklađenosti trebao bi se ograničiti na zahtjeve koji su novi i specifični za Program, osim u opravdanim slučajevima, kao na primjer u slučaju ozbiljnih nedostataka ili neučinkovitosti dotične nacionalne agencije.

(53)

Kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje i pravna sigurnost u svakoj državi članici ili trećoj zemlji pridruženoj Programu, svako nacionalno tijelo trebalo bi imenovati neovisno revizorsko tijelo. Ako je to izvedivo, i kako bi se učinkovitost povećala na najveću moguću mjeru, neovisno revizorsko tijelo trebalo bi biti isto kao ono imenovano u okviru Programa za razdoblje 2014.–2020.

(54)

Države članice trebale bi nastojati donijeti sve odgovarajuće mjere kako bi otklonile pravne i administrativne prepreke koje bi mogle spriječiti pristup Programu ili ugroziti njegovo pravilno funkcioniranje. Ako je to moguće, i ne dovodeći u pitanje pravo Unije o ulasku i boravku državljana trećih zemalja, to uključuje otklanjanje problema koji stvaraju poteškoće u pogledu dobivanja viza i boravišnih dozvola.

(55)

Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi se osigurati da se podaci za praćenje provedbe i za evaluaciju programa prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno te na odgovarajućoj razini detalja. Ti bi se podaci Komisiji trebali dostavljati na način koji je u skladu s relevantnim propisima o zaštiti podataka.

(56)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (24).

(57)

Kako bi se pojednostavnili zahtjevi za korisnike, trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavati pojednostavljena bespovratna sredstva u obliku jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnih stopa. U pojednostavnjenim bespovratnim sredstvima za potporu mobilnosti u svrhu učenja u okviru Programa, kako je definirala Komisija, trebali bi se uzeti u obzir troškovi života i boravka u zemlji domaćinu. Komisija i nacionalne agencije u zemljama pošiljateljicama trebale bi imati mogućnost prilagođavanja tih bespovratnih sredstava na temelju objektivnih kriterija, osobito s ciljem osiguravanja pristupa osobama s manje mogućnosti. U skladu s nacionalnim pravom, države članice također bi trebalo poticati da izuzmu ta bespovratna sredstva iz svih poreza i socijalnih doprinosa; na isti bi način trebalo postupati i u slučaju bespovratnih sredstava koja pojedincima dodjeljuju javni ili privatni pravni subjekti.

(58)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (25) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (26), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (27) i (EU) 2017/1939 (28) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, uključujući mjere koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 OLAF je ovlašten provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (29). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršavanje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(59)

Potrebno je osigurati komplementarnost i dosljednost djelovanja u okviru Programa, uključujući ona koja nemaju transnacionalni ili međunarodni karakter, s aktivnostima koje poduzimaju države članice i s drugim aktivnostima Unije, posebno onima koji se odnose na obrazovanje i osposobljavanje, kulturu i medije, mlade i solidarnost, zapošljavanje i socijalnu uključenost, istraživanja i inovacije, industriju i poduzetništvo, digitalnu politiku, poljoprivredu i ruralni razvoj s naglaskom na mlade poljoprivrednike, okoliš i klimu, koheziju, regionalnu politiku, migracije, sigurnost te međunarodnu suradnju i razvoj.

(60)

Iako se regulatornim okvirom Programa za razdoblje 2014.–2020. državama članicama i regijama već omogućila uspostava sinergije u programskom razdoblju 2014.–2020. između tog programa i drugih instrumenata Unije, poput europskih strukturnih i investicijskih fondova, kojima se podupire i kvalitativni razvoj sustava obrazovanja, osposobljavanja i mladih u Uniji, taj se potencijal dosad nedovoljno iskorištavao, čime su sustavni učinci projekata i učinak na politiku bili ograničeni. Na nacionalnoj bi razini trebalo doći do djelotvorne komunikacije i suradnje među nacionalnim tijelima nadležnima za upravljanje tim različitim instrumentima kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio učinak svakog od tih instrumenata. Programom bi se trebala omogućiti aktivna suradnja s tim instrumentima, posebice kako bi se osiguralo da se, ako je to relevantno, uspostave odgovarajuće mjere financijske potpore za potporu osobama s manje mogućnosti.

(61)

Kako bi se optimizirala dodana vrijednost od ulaganja koja su u cijelosti ili djelomično financirana iz proračuna Unije, trebalo bi nastojati ostvariti sinergiju, posebice između Programa i drugih programa Unije, uključujući fondove u okviru podijeljenog upravljanja. Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećala ta sinergija, trebalo bi osigurati ključne mehanizme za olakšavanje, uključujući kumulativno financiranje za djelovanja u okviru Programa i drugih programa Unije, uz uvjet da takvo kumulativno financiranje ne premaši ukupne prihvatljive troškove djelovanja. U tu bi svrhu ovom Uredbom trebalo utvrditi odgovarajuća pravila, posebice o mogućnosti da se isti trošak ili rashod prijavi na proporcionalnoj osnovi i u okviru Programa i u okviru nekog drugog programa Unije.

(62)

Kako bi se, prema potrebi, prilagodilo kretanjima u relevantnim područjima te kako bi se osigurala djelotvorna procjena napretka Programa prema ostvarenju njegovih ciljeva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom Priloga I. ovoj Uredbi dodavanjem opisa djelovanja u okviru Programa i izmjenom Priloga II. ovoj Uredbi u vezi s pokazateljima uspješnosti Programa te dopunom ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(63)

Primjereno je osigurati pravilno zaključenje Programa za razdoblje 2014.–2020., posebice kad je riječ o nastavku višegodišnjih mehanizama za upravljanje tim programom, poput financiranja tehničke i administrativne pomoći. Od 1. siječnja 2021. tehničkom i administrativnom pomoći trebalo bi se, prema potrebi, osigurati upravljanje djelovanjima koja nisu zaključena u okviru Programa za razdoblje 2014.–2020. do 31. prosinca 2020.

(64)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Osobito, ovom se Uredbom nastoji osigurati potpuno poštovanje prava na ravnopravnost žena i muškaraca te prava na nediskriminaciju na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije te promicati primjena članaka 21. i 23. Povelje. U skladu s člankom 13. Povelje trebalo bi osigurati i to da zemlje koje primaju sredstva u okviru Programa poštuju akademsku slobodu.

(65)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice određuje postupak utvrđivanja i izvršavanja proračuna bespovratnim sredstvima, nabavom, nagradama i neizravnim izvršavanjem te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Ako je doprinos Unije u obliku jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa, razine financijske potpore trebale bi se redovito preispitivati i, ako je to potrebno, prilagođavati u skladu s Financijskom uredbom, uzimajući u obzir, prema potrebi, troškove života i boravka u zemlji domaćinu te putne troškove. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a obuhvaćaju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(66)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Financijske uredbe moguće je dodijeliti bespovratna sredstva za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da postoji potreba za početkom provedbe djelovanja prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva nisu prihvatljivi za financiranje sredstvima Unije, osim u opravdanim iznimnim slučajevima. U skladu s člankom 193. stavkom 4. te uredbe troškovi nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva također nisu prihvatljivi za financiranje sredstvima Unije u slučaju bespovratnih sredstava za poslovanje, u kojem slučaju sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava treba potpisati se u roku od četiri mjeseca od početka financijske godine korisnika. Kako bi se izbjegli poremećaji u potpori Unije koji bi mogli naštetiti interesima Unije, trebalo bi biti moguće u odluci o financiranju predvidjeti prihvatljivost aktivnosti i troškova od 1. siječnja 2021. u ograničenom razdoblju na početku VFO-a za razdoblje 2021.–2027., i to samo u propisno opravdanim slučajevima, čak i ako su te aktivnosti provedene i ti su troškovi nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva.

(67)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog transnacionalnog karaktera Programa, velikog obujma i širokog geografskog opsega financiranih aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja i suradnje, njezina učinka na pristup mobilnosti u svrhu učenja i općenitije na integraciju Unije, te zbog ojačane međunarodne dimenzije Programa, oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(68)

Uredbu (EU) br. 1288/2013 trebalo bi stoga staviti izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

(69)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućila provedba Programa od početka VFO-a za razdoblje 2021.–2027., ova bi se Uredba trebala primjenjivati s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021. te bi trebala hitno stupiti na snagu,