Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 32019R2176

    Uredba (EU) 2019/2176 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1092/2010 o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (Tekst značajan za EGP) (Tekst značajan za EGP)

    PE/77/2019/REV/1

    SL L 334, 27.12.2019, p. 146–154 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Legal status of the document In force

    ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/2176/oj

    27.12.2019   

    HR

    Službeni list Europske unije

    L 334/146

    UREDBA (EU) 2019/2176 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

    od 18. prosinca 2019.

    o izmjeni Uredbe (EU) br. 1092/2010 o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike

    (Tekst značajan za EGP)

    EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

    uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

    nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

    uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),

    uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

    u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

    budući da:

    (1)

    U skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4) Europski parlament i Vijeće, na temelju izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 8. kolovoza 2014. o misiji i organizaciji Europskog odbora za sistemske rizike, razmotrili su Uredbu (EU) br. 1092/2010 kako bi utvrdili je li potrebno preispitati misiju i organizaciju Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB). Preispitan je i način imenovanja predsjednika ESRB-a.

    (2)

    U Komisijinoj analizi učinaka priloženoj uz prijedlog ove Uredbe zaključuje se da su potrebna poboljšanja određenih specifičnih točaka, iako ESRB načelno dobro funkcionira.

    (3)

    Nedavne institucionalne promjene povezane s bankovnom unijom u kombinaciji s nastojanjima da se ostvari unija tržišta kapitala, kao i tehnološke promjene, doista su izmijenile radno okružje ESRB-a. ESRB bi trebao doprinijeti sprečavanju ili smanjivanju sistemskih rizika za financijsku stabilnost u Uniji te time postizanju ciljeva unutarnjeg tržišta. Unijin makrobonitetni nadzor financijskog sustava integralni je dio Europskog sustava financijskog nadzora. Institucijski mehanizmi kojima se djelotvorno utvrđuju mikrobonitetni i makrobonitetni rizici i koji se suočavaju s tim rizicima mogu osigurati da svi dionici imaju dostatno povjerenje da se uključe u financijske aktivnosti, posebno u prekogranične aktivnosti. Promicanjem pravodobnih i dosljednih odgovora politike u državama članicama na utvrđene sistemske rizike ESRB bi trebao doprinijeti sprečavanju razlika u pristupu i poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta.

    (4)

    Širina članstva općeg odbora ESRB-a („opći odbor”) velika je prednost. Međutim, nedavni razvoj događaja u strukturi financijskog nadzora Unije, a posebno stvaranje bankovne unije, nisu odraženi u sastavu općeg odbora. Zbog toga bi predsjednik Nadzornog odbora Europske središnje banke (ESB) i predsjednik Jedinstvenog sanacijskog odbora, osnovanog Uredbom (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (5), trebali postati članovi općeg odbora bez prava glasa. Također bi trebalo na odgovarajući način prilagoditi savjetodavni tehnički odbor ESRB-a („savjetodavni tehnički odbor”).

    (5)

    Predsjednik ESB-a predsjedao je ESRB-om od njegova osnivanja na temelju Uredbe (EU) br. 1092/2010 pa do 15. prosinca 2015., a nakon toga na privremenoj osnovi. Tijekom tog razdoblja predsjednik ESB-a dao je autoritet i vjerodostojnost ESRB-u te osigurao da se ESRB može djelotvorno oslanjati na stručno znanje ESB-a u području financijske stabilnosti i pouzdati u to znanje. Stoga je primjereno da predsjednik ESB-a predsjeda ESRB-om na trajnoj osnovi.

    (6)

    ESRB je odgovoran za makrobonitetni nadzor financijskog sustava u Uniji te doprinosi sprečavanju ili smanjivanju sistemskih rizika u Uniji kao cjelini ili u njezinim dijelovima, uključujući utvrđivanje rizika za financijsku stabilnost bez obzira na njihov izvor i raspravljanje o njima. Monetarni uvjeti mogu imati posljedice po financijsku stabilnost, a ESRB je u okviru svojeg mandata za makrobonitetni nadzor zadužen raspravljati o tim posljedicama, poštujući pritom u potpunosti neovisnost središnjih banaka. ESRB je također odgovoran za praćenje i procjenu rizika za financijsku stabilnost koji proizlaze iz kretanja koja mogu imati utjecaj na sektorskoj razini ili na razini financijskog sustava kao cjeline, između ostalog rizika i slabosti koji proizlaze iz tehnoloških promjena ili iz okolišnih ili društvenih čimbenika. ESRB bi također trebao analizirati kretanja izvan bankarskog sektora, uključujući ona koja vode do dovršetka unije tržišta kapitala.

    (7)

    Članovi općeg odbora kolektivno su odgovorni za ostvarivanje misije, ciljeva i zadaća ESRB-a. Svi su članovi odgovorni i za oblikovanje plana ESRB-a i programa rada ESRB-a te za aktivan doprinos njegovu redovnom radu, uključujući ukazivanje drugim članovima općeg odbora na relevantne teme.

    (8)

    Kako bi se poboljšala vidljivost ESRB-a, predsjednik ESRB-a trebao bi moći delegirati zadaće, kao što su zadaće povezane s vanjskim zastupanjem ESRB-a, prvom potpredsjedniku ili, ako prvi potpredsjednik nije dostupan i kada je to primjereno, drugom potpredsjedniku ili voditelju tajništva ESRB-a. Takvo delegiranje zadaća ne bi trebalo obuhvaćati sudjelovanje u javnim saslušanjima i u raspravama zatvorenima za javnost u Europskom parlamentu.

    (9)

    Kako bi se osigurala fleksibilnost u pogledu odabira člana općeg odbora s pravom glasa, države članice trebale bi moći za svojeg predstavnika s pravom glasa odabrati ili guvernera nacionalne središnje banke ili visokopozicioniranog predstavnika imenovanog tijela u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6) ili Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7), ako to imenovano tijelo ima vodeću ulogu u financijskoj stabilnosti u svojem području nadležnosti. Ta fleksibilnost u pogledu odabira člana općeg odbora s pravom glasa ne utječe na države članice u kojima je imenovano tijelo nacionalna središnja banka u skladu s Direktivom 2013/36/EU ili Uredbom (EU) br. 575/2013. Kako bi se izbjegao politički utjecaj nijedan član općeg odbora ne bi trebao obavljati dužnost u središnjoj vladi države članice.

    (10)

    U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1092/2010 prvog potpredsjednika ESRB-a do sada su između sebe birali članovi Općeg vijeća ESB-a, uzimajući u obzir potrebu za uravnoteženom zastupljenošću država članica općenito i između onih čija je valuta euro i onih čija valuta nije euro. Nakon stvaranja bankovne unije primjereno je upućivanje na države članice čija je valuta euro i države članice čija valuta nije euro zamijeniti upućivanjem na države članice koje su države članice sudionice, kako su definirane u Uredbi Vijeća (EU) br. 1024/2013 (8), i one koje to nisu. Prvog potpredsjednika trebali bi između sebe izabrati nacionalni članovi općeg odbora s pravom glasa, čime se odražava veća fleksibilnost u pogledu članstva u općem odboru.

    (11)

    U Uredbi Vijeća (EU) br. 1096/2010 (9) određuje se da voditelja tajništva ESRB-a treba imenovati ESB uz savjetovanje s općim odborom. Kako bi se povećala prepoznatljivost voditelja tajništva ESRB-a, opći odbor trebao bi u otvorenom i transparentnom postupku procijeniti imaju li kandidati za mjesto voditelja tajništva ESRB-a izabrani u uži krug kvalitete i iskustvo koji su potrebni za vođenje tajništva ESRB-a. ESB bi trebao razmotriti sustavno otvaranje postupka odabira vanjskim kandidatima. Opći odbor trebao bi obavijestiti Europski parlament i Vijeće o postupku procjene. Nadalje, trebalo bi pojasniti zadaće voditelja tajništva ESRB-a.

    (12)

    S obzirom da je Uredba (EU) br. 1092/2010 uključena u Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, trebalo bi izmijeniti članak 9. stavak 5. te uredbe.

    (13)

    Kako bi se smanjili troškovi i povećala djelotvornost postupaka, broj predstavnika Komisije u savjetodavnom tehničkom odboru trebalo bi smanjiti s dosadašnja dva na jednog predstavnika.

    (14)

    ESB bi trebalo dodati kao mogućeg adresata upozorenja i preporuka ESRB-a u odnosu na zadaće koje su dodijeljene ESB-u u skladu s člankom 4. stavcima 1. i 2. i člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013. Među moguće adresate trebalo bi dodati i sanacijska tijela koja su imenovale države članice u skladu s Direktivom 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Jedinstveni sanacijski odbor.

    Uredbom (EU) br. 1092/2010 zahtijeva se slanje tih upozorenja i preporuka Vijeću i Komisiji, a ako su upućeni jednom ili više nacionalnih nadzornih tijela, europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo), osnovanom Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (11), europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), osnovanom Uredbom (EU) br. 1094/2010 (12) i europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), osnovanom Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (13) (dalje u tekstu zajedno „europska nadzorna tijela – ESA-e”). Kako bi se ojačale demokratska kontrola i transparentnost, upozorenja i preporuke ESRB-a trebalo bi također slati Europskom parlamentu i europskim nadzornim tijelima. Prema potrebi, opći odbor trebao bi zahtijevati da se sklopi sporazum kako bi se osigurala povjerljivost u slučaju slanja povjerljivih upozorenja ili preporuka ili upozorenja ili preporuka koji nisu namijenjeni javnosti.

    (15)

    Članovi ESRB-a iz nacionalnih središnjih banaka, nacionalnih nadzornih tijela i nacionalnih tijela kojima je povjerena provedba makrobonitetne politike trebali bi moći upotrebljavati informacije koje primaju od ESRB-a tijekom izvršavanja svojih dužnosti i u vezi sa zadaćama ESRB-a, između ostalog i za izvršavanje svojih propisanih zadaća.

    (16)

    ESRB bi trebao olakšati razmjenu informacija koje se odnose na mjere osmišljene za suočavanje sa sistemskim rizikom u cijelom financijskom sustavu Unije između nacionalnih tijela ili tijela odgovornih za stabilnost financijskog sustava i tijela Unije.

    (17)

    Kako bi se osigurale kvaliteta i relevantnost mišljenja, preporuka, upozorenja i odluka ESRB-a, očekuje se da će se savjetodavni tehnički odbor i savjetodavni znanstveni odbor prema potrebi savjetovati s dionicima u ranoj fazi i na otvoren i transparentan način, te da će to činiti što sveobuhvatnije kako bi se osigurao uključiv pristup prema svim zainteresiranim stranama.

    (18)

    Pri preispitivanju misije i organizacije ESRB-a Komisija bi posebno trebala razmotriti moguće alternativne institucijske modele. Također bi trebala razmotriti postoji li u organizaciji ESRB-a i dalje primjerena ravnoteža između država članica koje su države članice sudionice, kako su definirane u Uredbi (EU) br. 1024/2013, i onih koje to nisu.

    (19)

    Uredbu (EU) br. 1092/2010 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

    DONIJELI SU OVU UREDBU:

    Članak 1.

    Uredba (EU) br. 1092/2010 mijenja se kako slijedi:

    1.

    u članku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

    „(c)

    ‚sistemski rizik’ znači rizik poremećaja u financijskom sustavu, koji može uzrokovati ozbiljne negativne posljedice za realno gospodarstvo Unije ili jedne ili više njezinih država članica i za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Sve vrste financijskih posrednika, tržišta i infrastrukture mogu potencijalno biti sistemski važni do određene mjere.”;

    2.

    članak 4. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    umeće se sljedeći stavak:

    „2.a   Ako se s općim odborom provodi savjetovanje o imenovanju voditelja tajništva u skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EU) br. 1096/2010 (*1), opći odbor nakon otvorenog i transparentnog postupka procjenjuje imaju li kandidati za mjesto voditelja tajništva koji su izabrani u uži krug kvalitete, nepristranost i iskustvo koji su potrebni za vođenje tajništva. Opći odbor obavješćuje Europski parlament i Vijeće o postupku procjene i savjetovanja na adekvatno detaljan način.

    (*1)  Uredba Vijeća (EU) br. 1096/2010 od 17. studenoga 2010. o dodjeli posebnih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s funkcioniranjem Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 162.).”;"

    (b)

    umeće se sljedeći stavak:

    „3.a   Pri davanju smjernica voditelju tajništva u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EU) br. 1096/2010 predsjednik i upravljački odbor mogu se baviti sljedećim pitanjima:

    (a)

    svakodnevno vođenje tajništva;

    (b)

    sva administrativna i proračunska pitanja povezana s tajništvom;

    (c)

    koordinacija i priprema rada i donošenja odluka općeg odbora;

    (d)

    izrada prijedloga godišnjeg programa ESRB-a i njegova provedba;

    (e)

    izrada godišnjeg izvješća o aktivnostima ESRB-a te izvješćivanje općeg odbora o provedbi godišnjeg programa”;

    3.

    članak 5. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

    „1.   ESRB-om predsjeda predsjednik ESB-a.

    2.   Prvog potpredsjednika na petogodišnji mandat između sebe biraju nacionalni članovi općeg odbora s pravom glasa, uzimajući u obzir potrebu za uravnoteženom zastupljenošću država članica, između onih koje su države članice sudionice kako su definirane u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 (*2) i onih koje to nisu. Prvi potpredsjednik može biti ponovno izabran jednom.

    (*2)  Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).”;"

    (b)

    stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

    „8.   Predsjednik zastupa ESRB prema vani. Predsjednik može delegirati zadaće, kao što su zadaće povezane s vanjskim zastupanjem ESRB-a, uključujući predstavljanje programa rada, prvom potpredsjedniku ili, ako prvi potpredsjednik nije dostupan i kada je to primjereno, drugom potpredsjedniku ili voditelju tajništva. Zadaće povezane s odgovornošću i obvezama izvješćivanja ESRB-a utvrđene u članku 19. stavcima 1., 4. i 5. ne smiju se delegirati.”;

    4.

    članak 6. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 1. mijenja se kako slijedi:

    i.

    točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

    „(b)

    guverneri nacionalnih središnjih banaka. Države članice u kojima nacionalna središnja banka nije imenovano tijelo u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*3) ili Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*4) i ako to imenovano tijelo ima vodeću ulogu u financijskoj stabilnosti u svojem području nadležnosti mogu alternativno imenovati visokopozicioniranog predstavnika imenovanog tijela u skladu s Direktivom 2013/36/EU ili Uredbom (EU) br. 575/2013.

    (*3)  Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.)."

    (*4)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).”;"

    ii.

    točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

    „(c)

    predstavnik Komisije;”;

    (b)

    stavak 2. mijenja se kako slijedi:

    i.

    točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

    „(a)

    podložno odluci svake države članice u skladu sa stavkom 1. točkom (b) i u skladu sa stavkom 3., jedan visokopozicionirani predstavnik po državi članici iz nacionalnih nadzornih tijela, nacionalnog tijela kojemu je povjerena provedba makrobonitetne politike ili iz nacionalne središnje banke, osim ako je guverner nacionalne središnje banke član općeg odbora s pravom glasa iz stavka 1. točke (b), u kojem slučaju je visokopozicionirani predstavnik nacionalne središnje banke član općeg odbora bez prava glasa;”;

    ii.

    dodaju se sljedeće točke:

    „(c)

    predsjednik Nadzornog odbora ESB-a;

    (d)

    predsjednik Jedinstvenog sanacijskog odbora osnovanog Uredbom (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (*5).

    (*5)  Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).”;"

    (c)

    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

    „3.   Odgovarajući visokopozicionirani predstavnici iz stavka 2. točke (a) rotiraju se ovisno o točki o kojoj se raspravlja, osim ako su se nacionalna tijela pojedine države članice sporazumjela o zajedničkom predstavniku.”;

    5.

    članak 7. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

    „1.   Kada sudjeluju u aktivnostima općeg odbora i upravljačkog odbora ili pri obavljanju bilo koje druge aktivnosti koja se odnosi na ESRB, članovi ESRB-a obavljaju svoje dužnosti nepristrano i isključivo u interesu Unije kao cjeline. Ne smiju tražiti niti primati naputke od bilo koje vlade, institucija Unije ni bilo kojih drugih javnih ili privatnih tijela.”;

    (b)

    dodaje se sljedeći stavak:

    „4.   Nijedan član općeg odbora (bez obzira na to ima li pravo glasa ili ne) ne smije obavljati dužnost u središnjoj vladi države članice.”;

    6.

    članak 8. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    u stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

    „Ovim se stavkom ne dovode u pitanje povjerljive usmene rasprave održane u skladu s člankom 19. stavkom 5.”;

    (b)

    umeće se sljedeći stavci:

    „2.a   Članovi ESRB-a iz nacionalnih središnjih banaka, nacionalnih nadzornih tijela i nacionalnih tijela kojima je povjerena provedba makrobonitetne politike mogu, u svojstvu članova ESRB-a, nacionalnim tijelima ili tijelima odgovornima za stabilnost financijskog sustava u skladu s pravom Unije ili nacionalnim mehanizmima dostaviti informacije koje se odnose na obavljanje zadaća koje su povjerene ESRB-u, a koje su potrebne za izvršavanje propisanih zadaća tih tijela, pod uvjetom da su uspostavljene dostatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo potpuno poštovanje relevantnog prava Unije i nacionalnih mehanizama.

    2b.   Ako informacije potječu od tijela koja nisu ona iz stavka 2.a, te informacije upotrebljavaju članovi ESRB-a iz nacionalnih središnjih banaka, nacionalnih nadzornih tijela i nacionalnih tijela kojima je povjerena provedba makrobonitetne politike za izvršavanje njihovih propisanih zadaća samo uz izričitu suglasnost tih tijela.”;

    7.

    članak 9. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

    „4.   Kada je to primjereno, visokopozicionirane predstavnike međunarodnih financijskih organizacija koje provode aktivnosti koje su izravno povezane sa zadaćama ESRB-a određenima u članku 3. stavku 2. ili predsjednika Europskog parlamenta ili predstavnika Europskog parlamenta može se pozvati da prisustvuju sastancima općeg odbora kada je riječ o temama povezanima s pravom Unije u području makrobonitetne politike.”;

    (b)

    stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

    „5.   Sudjelovanje u radu ESRB-a može biti otvoreno visokopozicioniranim predstavnicima odgovarajućih tijela iz trećih zemalja ako je to relevantno za Uniju. ESRB može uspostaviti mehanizme kojima se posebno određuju priroda, opseg i postupovni aspekti sudjelovanja tih trećih zemalja u radu ESRB-a. Takvim mehanizmima može se predvidjeti ad hoc zastupanje u ulozi promatrača u općem odboru te bi se oni trebali odnositi samo na pitanja koja su relevantna za Uniju, isključujući sve slučajeve u kojima bi se moglo raspravljati o situaciji u pojedinačnim financijskim institucijama ili pojedinačnim državama članicama.”;

    (c)

    stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

    „6.   Rasprave u okviru sastanaka povjerljive su naravi. Opći odbor može odlučiti objaviti izvješće o svojim raspravama, podložno primjenjivim zahtjevima u pogledu povjerljivosti, i to na način da se ne omogućuje identifikacija pojedinačnih članova općeg odbora ili pojedinačnih institucija. Opći odbor također može odlučiti održavati konferencije za medije nakon svojih sastanaka.”;

    8.

    članak 11. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 1. mijenja se kako slijedi:

    i.

    točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

    „(b)

    član Izvršnog odbora ESB-a odgovoran za financijsku stabilnost i makrobonitetnu politiku;”;

    ii.

    točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

    „(c)

    četiri nacionalna člana općeg odbora s pravom glasa, uzimajući u obzir potrebu za uravnoteženom zastupljenošću država članica, između onih koje su države članice sudionice, kako su definirane u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 1024/2013, i onih koje to nisu. Biraju ih između sebe nacionalni članovi općeg odbora s pravom glasa na razdoblje od tri godine;”;

    iii.

    točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

    „(d)

    predstavnik Komisije;”;

    (b)

    stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

    „2.   Predsjednik i prvi potpredsjednik ESRB-a zajedno organiziraju sastanke upravljačkog odbora najmanje na tromjesečnoj razini prije svakog sastanka općeg odbora. Predsjednik i prvi potpredsjednik mogu zajedno organizirati i ad hoc sastanke.”;

    9.

    članak 12. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

    „1.   Savjetodavni znanstveni odbor čine predsjednik savjetodavnog tehničkog odbora i 15 stručnjaka koji predstavljaju široki spektar vještina, iskustava i znanja iz svih relevantnih sektora financijskih tržišta koje predlaže upravljački odbor, a odobrava opći odbor za četverogodišnji obnovljivi mandat. Kandidati ne smiju biti članovi ESA-a i biraju se na temelju njihove opće sposobnosti i različitog iskustva u akademskim područjima ili u drugim sektorima, posebno u malim i srednjim poduzećima ili sindikatima ili kao pružatelji ili korisnici financijskih usluga.”;

    (b)

    stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

    „2.   Predsjednika i dva potpredsjednika savjetodavnog znanstvenog odbora imenuje opći odbor na prijedlog predsjednika ESRB-a, a svi imaju visoku razinu odgovarajućeg iskustva i znanja, na primjer na temelju relevantnog akademskog obrazovanja i radnog iskustva u sektorima bankarstva, tržišta vrijednosnih papira ili osiguranja i strukovnog mirovinskog osiguranja. Uloga predsjednika u savjetodavnom znanstvenom odboru rotira se između te tri osobe.”;

    (c)

    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

    „3.   Savjetodavni znanstveni odbor pruža savjete i pomoć ESRB-u u skladu s člankom 4. stavkom 5. na zahtjev predsjednika ESRB-a ili općeg odbora.”;

    (d)

    stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

    „5.   Kada je to primjereno, savjetodavni znanstveni odbor organizira savjetovanja s dionicima, kao što su sudionici na tržištu, udruge potrošača i akademski stručnjaci, u ranoj fazi te na otvoren i transparentan način, vodeći računa o zahtjevu povjerljivosti. Takva savjetovanja provode se što sveobuhvatnije kako bi se osigurao uključiv pristup prema svim zainteresiranim stranama i relevantnim financijskim sektorima te se dionicima omogućuje razuman rok za odgovor.”;

    10.

    članak 13. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 1. mijenja se kako slijedi:

    i.

    točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

    „(f)

    predstavnik Komisije;”;

    ii.

    umeću se sljedeće točke:

    „(fa)

    predstavnik Nadzornog odbora ESB-a;

    (fb)

    predstavnik Jedinstvenog sanacijskog odbora;”;

    (b)

    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

    „3.   Savjetodavni tehnički odbor pruža savjete i pomoć ESRB-u u skladu s člankom 4. stavkom 5. na zahtjev predsjednika ESRB-a ili općeg odbora.”;

    (c)

    umeće se sljedeći stavak:

    „4.a   Kada je to primjereno, savjetodavni tehnički odbor organizira savjetovanja s dionicima, kao što su sudionici na tržištu, udruge potrošača i akademski stručnjaci, u ranoj fazi te na otvoren i transparentan način, vodeći računa o zahtjevu povjerljivosti. Takva savjetovanja provode se što sveobuhvatnije kako bi se osigurao uključiv pristup prema svim zainteresiranim stranama i relevantnim financijskim sektorima te se dionicima omogućuje razuman rok za odgovor.”;

    11.

    članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

    „Članak 14.

    Drugi izvori savjetovanja

    Pri provedbi svojih zadaća određenih u članku 3. stavku 2. ESRB se savjetuje, prema potrebi, s relevantnim dionicima iz privatnog sektora. Takva savjetovanja provode se što sveobuhvatnije kako bi se osigurao uključiv pristup prema svim zainteresiranim stranama i relevantnim financijskim sektorima te se dionicima omogućuje razuman rok za odgovor.”;

    12.

    u članku 15. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

    „7.   Prije svakog zahtjeva za informacije nadzornog karaktera koje nisu u sažetom ili zbirnom obliku ESRB se na odgovarajući način savjetuje s odgovarajućim europskim nadzornim tijelom kako bi osigurao da je zahtjev opravdan i razmjeran. Ako odgovarajuće europsko nadzorno tijelo smatra da zahtjev nije opravdan i razmjeran, bez odgode ga vraća ESRB-u i traži dodatno obrazloženje. Nakon što je ESRB dostavio odgovarajućem europskom nadzornom tijelu takvo dodatno obrazloženje adresati zahtjeva šalju tražene informacije ESRB-u pod uvjetom da imaju zakonit pristup odgovarajućim informacijama.”;

    13.

    članak 16. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

    „2.   Upozorenja ili preporuke koje izda ESRB u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkama (c) i (d) ove Uredbe mogu biti opće ili posebne prirode te se upućuju posebno Uniji, jednoj državi članici ili više njih, jednoj ESA-i ili više ESA-a, jednom nacionalnom nadzornom tijelu ili više njih, jednom nacionalnom tijelu imenovanom za primjenu mjera usmjerenih na suočavanje sa sistemskim ili makrobonitetnim rizikom ili više tih tijela ili ESB-u za zadaće koje su dodijeljene ESB-u u skladu s člankom 4. stavcima 1. i 2. te člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013, sanacijskim tijelima koja su imenovale države članice u skladu s Direktivom 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*6) ili Jedinstvenom sanacijskom odboru. Ako su upozorenje ili preporuka upućeni jednom nacionalnom nadzornom tijelu ili više njih, o tome se također obavješćuje dotičnu državu članicu ili dotične države članice. Preporuke uključuju određen vremenski okvir za odgovor politike. Preporuke se također mogu uputiti Komisiji u vezi s odgovarajućim zakonodavstvom Unije.

    (*6)  Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).”;"

    (b)

    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

    „3.   Upozorenja ili preporuke koje se šalju adresatima u skladu sa stavkom 2. istodobno se šalju Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i ESA-ama u skladu sa strogim pravilima o povjerljivosti. Kada se šalju povjerljiva upozorenja ili preporuke ili upozorenja ili preporuke koji nisu namijenjeni javnosti, opći odbor prema potrebi zahtijeva da se sklopi sporazum kako bi se osigurala povjerljivost.”;

    14.

    u članku 17. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

    „1.   Ako je preporuka iz članka 3. stavka 2. točke (d) upućena jednom od adresata navedenih u članku 16. stavku 2., taj adresat obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i ESRB o mjerama koje su poduzete kao odgovor na preporuku i obrazlaže eventualno nepostupanje. Ako je to potrebno, ESRB u skladu sa strogim pravilima o povjerljivosti bez odgode obavješćuje ESA-e o primljenim odgovorima.

    2.   Ako ocijeni da njegova preporuka nije provedena ili da adresati nisu dostavili odgovarajuće obrazloženje za svoje nepostupanje, ESRB o tome, u skladu sa strogim pravilima o povjerljivosti, obavješćuje adresate, Europski parlament, Vijeće i relevantne ESA-e.”;

    15.

    u članku 18. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

    „4.   Ako opći odbor donese odluku da neće objaviti upozorenje ili preporuku, adresati i, prema potrebi, Europski parlament, Vijeće i ESA-e, poduzimaju sve mjere potrebne za zaštitu povjerljivosti tog upozorenja ili te preporuke.”;

    16.

    članak 19. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

    „1.   Najmanje jednom godišnje, a u slučaju rasprostranjenih financijskih poteškoća i češće, nadležni odbor poziva predsjednika ESRB-a na saslušanje u Europskom parlamentu, povodom objave godišnjeg izvješća ESRB-a Europskom parlamentu i Vijeću. To saslušanje provodi se odvojeno od dijaloga o monetarnoj politici između Europskog parlamenta i predsjednika ESB-a.

    2.   Godišnje izvješće iz stavka 1. ovog članka sadržava informacije koje opći odbor odluči objaviti u skladu s člankom 18. ove Uredbe. Godišnje izvješće stavlja se na raspolaganje javnosti te se njemu navodi pregled resursa koji su ESRB-u stavljeni na raspolaganje u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1096/2010.”;

    (b)

    dodaje se sljedeći stavak:

    „6.   Na pitanja koja mu postavi Europski parlament ili Vijeće ESRB odgovara usmeno ili u pisanom obliku. Na ta pitanja odgovara bez nepotrebne odgode. Ako se šalju povjerljive informacije, Europski parlament osigurava potpunu povjerljivost tih informacija u skladu s člankom 8. i stavkom 5. ovog članka.”;

    17.

    članak 20. zamjenjuje se sljedećim:

    „Članak 20.

    Preispitivanje

    Komisija do 31. prosinca 2024., a nakon savjetovanja s članovima ESRB-a, izvješćuje Europski parlament i Vijeće o tome je li potrebno preispitati misiju ili organizaciju ESRB-a, uzimajući u obzir i moguće alternative sadašnjem modelu.”.

    Članak 2.

    Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

    Sastavljeno u Strasbourgu 18. prosinca 2019.

    Za Europski parlament

    Predsjednik

    D. M. SASSOLI

    Za Vijeće

    Predsjednica

    T. TUPPURAINEN

    (1)  SL C 120, 6.4.2018., str. 2.

    (2)  SL C 227, 28.6.2018., str. 63.

    (3)  Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 2. prosinca 2019.

    (4)  Uredba (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 1.).

    (5)  Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).

    (6)  Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

    (7)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

    (8)  Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).

    (9)  Uredba Vijeća (EU) br. 1096/2010 od 17. studenoga 2010. o dodjeli posebnih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s funkcioniranjem Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 162.).

    (10)  Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).

    (11)  Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

    (12)  Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).

    (13)  Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

    Top