This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32019R1700
Regulation (EU) 2019/1700 of the European Parliament and of the Council of 10 October 2019 establishing a common framework for European statistics relating to persons and households, based on data at individual level collected from samples, amending Regulations (EC) No 808/2004, (EC) No 452/2008 and (EC) No 1338/2008 of the European Parliament and of the Council, and repealing Regulation (EC) No 1177/2003 of the European Parliament and of the Council and Council Regulation (EC) No 577/98 (Text with EEA relevance)
Uredba (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 (Tekst značajan za EGP)
Uredba (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 (Tekst značajan za EGP)
PE/63/2019/REV/1
SL L 261I, 14.10.2019, p. 1–32
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
14.10.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
LI 261/1 |
UREDBA (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća
od 10. listopada 2019.
o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 338. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),
budući da:
(1) |
Statistički podaci i pokazatelji okosnica su odgovornih politika koje se temelje na dokazima. U kontekstu strategije Europa 2020. i jačanja gospodarskog upravljanja društveni pokazatelji imaju suštinsku ulogu kao izvor informacija i potpora za ključne prioritete Unije. Ti prioriteti posebno se odnose na uključiv i održiv rast i otvaranje radnih mjesta; socijalnu koheziju; smanjenje siromaštva, nejednakosti i socijalne isključenosti; uključenost osoba s invaliditetom i jednako postupanje te na vještine, mobilnost i digitalno gospodarstvo. Posebice je potrebno da društveni pokazatelji pruže čvrstu statističku osnovu za razvoj i praćenje politika koje su Unija i države članice uvele kako bi odgovorile na navedene prioritete. Visokokvalitetne društvene statistike potrebne su kako bi se poboljšala otpornost Unije i ostvarenje njezinih ciljeva u pogledu kohezije te kako bi se očuvala razina blagostanja. Pouzdani podaci također su od iznimne važnosti kao zaštita od dezinformacija. |
(2) |
Društvene statistike imaju ključnu ulogu u jačanju društvenih ciljeva u europskom semestru te je izuzetno važno da se unaprijedi dostupnost društvenih pokazatelja kako bi se osigurala njihova pravodobna raspoloživost za relevantne političke okvire. Jačanjem socijalne dimenzije europskog semestra poboljšalo bi se otpornost Unije i ostvarenje njezinih ciljeva u pogledu kohezije te bi se osiguralo očuvanje razine blagostanja. |
(3) |
U skladu s inicijativom „BDP i šire”, važno je društvenim aspektima napretka pristupiti s pomoću snažnih pokazatelja usmjerenih na stanje građana, kojima se opisuju raspodjela materijalnih životnih uvjeta i nejednakosti te bolje istražuju različite dimenzije kvalitete života. |
(4) |
Europske društvene statistike trebale bi se pružati na osnovi jednakog postupanja prema svim skupinama korisnika, kao što su oblikovatelji politika, javne uprave, istraživači, sindikati, studenti, predstavnici civilnog društva, uključujući nevladine organizacije, i građani, koji bi trebali moći pristupati statistikama slobodno i jednostavno putem baza podataka Komisije (Eurostata) na njezinim internetskim stranicama i u njezinim publikacijama. U tom bi pogledu trebalo dodatno unaprijediti ažurnost Komisijinih (Eurostatovih) internetskih stranica i njihovu pristupačnost korisnicima. |
(5) |
Stoga je ključno da su društveni pokazatelji potrebne visoke kvalitete, posebice u smislu točnosti, pravodobnosti, iskoristivosti i dostupnosti, relevantnosti, prilagodljivosti novim zahtjevima korisnika te usporedivosti, usklađenosti i učinkovitosti. Posebno je ključno poboljšati pravodobnost društvenih pokazatelja kako bi bili na vrijeme dostupni za relevantne političke okvire, uključujući europski semestar. Nadalje, točniji i pravodobniji pokazatelji mogli bi biti od znatne koristi za praćenje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. |
(6) |
Kako bi se moglo procijeniti stanje kućanstava i osoba, važno je mjeriti dohodak i procijeniti najmanju razinu resursa koja je potrebna za primjereno sudjelovanje u društvu na odgovarajući način. Stoga je ključno poboljšati prikupljanje podataka i metodologiju standardiziranih pokazatelja kako bi se pružile referentne procjene proračuna na regionalnoj razini te nastojao osigurati bolji obuhvat dotične populacije. Statistički podaci trebali bi pružiti pouzdanu osnovu za uspostavu pokazatelja prilagođenih raznim mogućim korisnicima. |
(7) |
Dohodak se opsežno upotrebljava pri procjeni situacije kućanstava. Međutim, također je potrebno mjeriti potrošnju, bogatstvo i dugove, uključujući moguće dugove u stranoj valuti, kako iz perspektive kućanstva, tako i iz makroekonomske perspektive. Osim toga, siromaštvo, a posebice siromaštvo djece, višedimenzionalna je pojava koja obuhvaća ne samo materijalne životne uvjete poput razine dohotka, potrošnje, bogatstva i dugova, nego i zdravlje, obrazovanje te pristup uslugama i korištenje njima. Nadalje, kako bi se na odgovarajući način pristupilo nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih, i novim trendovima u zapošljavanju, posebno u kontekstu digitalnog gospodarstva, važno je imati opsežne, pouzdane i usporedive statističke podatke. |
(8) |
Europske statistike o osobama i kućanstvima trenutačno se prikupljaju na temelju više zakonodavnih akata koji obuhvaćaju ankete o osobama i kućanstvima, demografske statistike, popise stanovništva i stanova te podatke koji se uglavnom prikupljaju iz administrativnih izvora. Neki se podaci prikupljaju i iz poslovnih istraživanja. Usprkos značajnim poboljšanjima tijekom posljednjih godina postoji potreba za daljnjom integracijom i pojednostavnjenjem prikupljanja podataka za statistiku na cjelovitiji način, na temelju anketa koje se provode na osobama i kućanstvima diljem Unije. Kako bi se dobili pouzdani podaci za istraživanje i oblikovanje politika, ključno je povećati ulaganje u visokokvalitetno, točnije i cjelovitije prikupljanje podataka jer su pouzdani podaci preduvjet za odgovorno oblikovanje politika. |
(9) |
Kako bi se poboljšala kvaliteta i učinkovitost podataka, trebalo bi poticati uporabu administrativnih evidencija u mjeri u kojoj je to moguće. Mogućnost uporabe administrativnih izvora u statističke svrhe već je znatno porasla zahvaljujući tehnološkom napretku. Uporabu administrativnih izvora trebalo bi nadalje aktivno promicati u području društvenih statistika, pri čemu valja uvijek osiguravati kvalitetu, i to posebno točnost, pravodobnost i usporedivost tih statistika. Trebalo bi također zadržati druge izvore podataka prilagođene osobama ili relevantnim temama kojima se ne može pristupiti preko administrativnih evidencija, štiteći pritom pravo na zaštitu osobnih podataka. |
(10) |
U Komunikaciji Komisije od 10. kolovoza 2009. o metodi izrade statistike EU-a: vizija za sljedeće desetljeće ističe se pojačana uporaba višestrukih izvora podataka i inovativnih metoda prikupljanja podataka te sve veća važnost usklađivanja statističkih koncepata i metoda u svim područjima. U njoj se poziva na izradu nove generacije statističkog zakonodavstva koje bi obuhvatilo šire područje. |
(11) |
Odbor za europski statistički sustav (ESSC) osnovan Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (2) podržao je 2011. Wiesbadenski memorandum o novom konceptualnom dizajnu za statistike o kućanstvima i društvene statistike, prema kojemu bi europska istraživanja koja pružaju podatke o osobama i kućanstvima trebalo pojednostavniti, a usto bi se rjeđa prikupljanja mikropodataka trebala upotrebljavati radi nadopune tih temeljnih društvenih istraživanja. Nadalje, trebalo bi poboljšati pristup administrativnim podacima te razviti ponovnu upotrebu postojećih izvora podataka i pristup novim izvorima podataka na razini Unije i na nacionalnoj razini. |
(12) |
Europski statistički sustav (ESS) predan je proaktivnom uključivanju svih korisnika ispunjavanjem njihovih zahtjeva na prilagodljiv način i jačanju suradnje između Komisije (Eurostata), nacionalnih zavoda za statistiku (NSI-jevi), nacionalnih središnjih banaka, savjetodavnog odbora za statistiku i agencija Unije. Stoga je iznimno važno da doprinos svih dionika, uključujući oblikovatelje politika, istraživače i akademske stručnjake, izrađivače podataka, civilno društvo i ostale interesne skupine, bude primjereno uzet u obzir pri prilagodbi i modernizaciji društvenih istraživanja. |
(13) |
Te bi promjene trebalo postupno pojednostavniti, a pravo u području društvene statistike trebalo bi modernizirati kako bi se osiguralo da se visokokvalitetni društveni pokazatelji izrađuju na integriraniji, prilagodljiviji, fleksibilniji, učinkovitiji i pravodobniji način kako bi se odgovorilo na promjene u društvu. Istovremeno se na primjeren način u obzir trebaju uzeti potrebe korisnika, opterećenje za davatelje podataka, kapaciteti i resursi država članica, pouzdanost i točnost primijenjenih metoda, tehnička izvedivost izrade statistike i rok u kojem statistika može biti dostupna te pouzdanost rezultata. |
(14) |
Konkretno, nijednom mjerom poduzetom radi primjene ove Uredbe ne bi se smjeli nametnuti znatni dodatni troškovi koji uzrokuju neproporcionalno ili neopravdano opterećenje davateljima podataka i državama članicama. |
(15) |
Uredbom (EZ) br. 223/2009 osigurava se opći pravni okvir za europske statistike, a njezinim člankom 13. uspostavlja se europski statistički program. Ovom se Uredbom uspostavlja poseban okvir za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima. Navode se podaci i informacije koje države članice trebaju prikupljati i dostavljati Komisiji (Eurostatu) te temeljni zahtjevi kvalitete koje podaci trebaju zadovoljiti. Njome se predviđaju detaljnije tehničke specifikacije koje trebaju biti navedene u delegiranim i provedbenim aktima. Omogućuje se integracija različitih skupova podataka i njihova integracija s upotrebom administrativnih evidencija, uz istovremenu konsolidaciju i pojednostavnjenje postojećeg prava, u skladu s europskim statističkim programom. |
(16) |
Pravo Unije o društvenim statistikama koje se temelje na podacima o pojedincima doneseno je kao odgovor na određene potrebe politike koje su postojale u vrijeme njegova donošenja. Međutim, društveno područje obilježeno je novim situacijama i brzim promjenama. Nastaju nove okolnosti i pojave u društvu zbog kojih je potrebno ažurirati postojeći pravni okvir na razini Unije. Ova bi Uredba stoga trebala pružiti bogatu statističku osnovu koja na odgovarajući način obuhvaća i odražava trenutačne potrebe te omogućuje razvoj i proizvodnju statističkih podataka koji su prilagođeni budućim potrebama oblikovatelja politika, korisnika i šire javnosti, vodeći računa o statističkoj usporedivosti na međunarodnoj razini. Ovom bi se Uredbom osobito trebala pružiti visoka fleksibilnost u pogledu budućih promjena u području statistike koja se odnosi na osobe i kućanstva. Također je ključno da se prikupljanje podataka provodi uz primjenu najnovijih tehnoloških promjena. |
(17) |
Kako bi se uspješnije pojednostavnio i racionalizirao referentni okvir za europske društvene statistike koje se temelje na podacima prikupljenim na uzorcima, postojeće europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima trebalo bi objediniti u jedan okvir. Time bi se jamčilo da će se europske društvene statistike prikupljene na uzorcima, uključujući područja radne snage, dohotka i životnih uvjeta, zdravlja, obrazovanja i osposobljavanja, uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija, raspolaganja vremenom i potrošnje, izrađivati na dosljedniji i koordiniraniji način. |
(18) |
U skladu s ciljevima ove Uredbe, Komisija bi trebala pokrenuti studije izvedivosti i pilot istraživanja usmjerena na poboljšanje kvalitete skupova podataka i društvenih pokazatelja. Takvim bi studijama trebalo obuhvatiti usporedivost podataka, razvoj novih metodologija, modernizaciju prikupljanja podataka i ispunjavanje novih zahtjeva korisnika, posebno u pogledu populacija koje su teško dostupne, podatke o određenim podskupinama populacija, posebno onima koje su najranjivije, omogućavanje dostupnosti statistike na teritorijalnoj razini NUTS 2 i proizvodnju podataka na detaljnoj lokalnoj razini na troškovno učinkovit i prilagodljiv način. Države članice trebale bi surađivati u pogledu tih studija izvedivosti i pilot istraživanja, a Komisija bi trebala moći pružiti financijsku potporu za njihovu provedbu. |
(19) |
Za područja radne snage te dohotka i životnih uvjeta, u svrhu prilagodbe potrebama i novim očekivanjima korisnika trebalo bi moći prikupljati podatke o ad hoc temama u određenom trenutku kako bi se omogućilo dopunjavanje varijabli koje se na redovnoj osnovi prikupljaju dopunskim varijablama, ističući tako neistražene aspekte radne snage te dohotka i životnih uvjeta. U opravdanim slučajevima trebalo bi moći tim podacima obuhvatiti i teme koje nisu predviđene ovom Uredbom. |
(20) |
Osnovni skup usklađenih varijabli trebao bi se predvidjeti za svako područje s ciljem boljeg iskorištavanja i širenja podataka dostupnih Komisiji (Eurostatu) i, posebno, kao preduvjet za usklađivanje podataka i međusektorske analize. Ta će praksa vjerojatno doprinijeti povećanju analitičkog potencijala skupova podataka primjenom tehnika modeliranja i postizanju ekonomija razmjera. |
(21) |
Prikupljanjem podataka za područja raspolaganja vremenom i potrošnje na razini Unije pružaju se višenamjenski podaci za politike Unije koje utječu na živote građana. Podaci o raspolaganju vremenom dokazali su se izuzetno važnima u procjeni, među ostalim, rodne ravnopravnosti u pogledu podjele rada i odgovornosti za skrb ili mjerenja neplaćenoga rada. Potrošnja je također važan element materijalnih životnih uvjeta građana. Prikupljanje podataka za oba područja, koje mnoge države članice dobrovoljno provode na temelju sporazumâ i općih smjernica, trebalo bi dodatno razviti i modernizirati. Prikupljanje podataka trebalo bi biti obvezno za područje potrošnje i neobvezno za područje raspolaganja vremenom. Međutim, ako se takvo prikupljanje provodi, to bi se trebalo odvijati u skladu s ovom Uredbom radi osiguranja usporedivosti. Dugoročno gledano, sve države članice trebale bi nastojati sudjelovati u prikupljanju podataka za područje raspolaganja vremenom. Kad god je to moguće, Unija bi trebala pružati financijsku potporu za modernizaciju i provedbu prikupljanja podataka za područja raspolaganja vremenom i potrošnje. |
(22) |
Zbog svojih posebnosti, demografska statistika u smislu Uredbe (EU) br. 1260/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), popisi stanovništva i stanova u smislu Uredbe (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (4), poslovna istraživanja i statistika koji se uglavnom temelje na administrativnim izvorima nisu obuhvaćeni ovom Uredbom i trebali bi biti zasebno uređeni posebnim okvirima prilagođenima svojim značajkama. |
(23) |
Statistika se više ne smatra samo jednim od brojnih izvora informacija za potrebe oblikovanja politika, nego ona ima središnju ulogu u postupku odlučivanja. Za donošenje odluka utemeljenih na dokazima potrebne su statistike koje zadovoljavaju kriterije visoke kvalitete, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 223/2009, u skladu sa svrhama kojima služi. |
(24) |
Visokokvalitetni društveni podaci nisu potrebni samo za potrebe politika, već i za istraživanja te kao sastavnica stabilne informacijske infrastrukture. Istraživači koji pristupaju mikropodacima u znanstvene svrhe, što im je omogućeno temeljem Uredbe Komisije (EU) br. 557/2013 (5) u pogledu pristupa povjerljivim podacima bez izravnih identifikatora u znanstvene svrhe, imali bi značajne koristi od bolje povezanih skupova statističkih podataka. |
(25) |
Dohodak, potrošnja i bogatstvo tri su dimenzije kojima se utvrđuje materijalno blagostanje kućanstava. Važno je nastojati, koristeći se svim postojećim izvorima podataka, bolje opisati te dimenzije, distribuciju svake od njih te njihove zajedničke distribucije u kućanstvima, točnije uzimajući u obzir postojanje više izvora podataka i težeći poboljšanju njihove zajedničke uporabe. Ova bi Uredba stoga trebala obuhvaćati i ojačati područje potrošnje i vezu između tih triju dimenzija. |
(26) |
Uredbom (EZ) br. 223/2009 zahtijeva se od država članica da poštuju statistička načela i kriterije kvalitete utvrđene tom uredbom. Izvješća o kvaliteti ključna su za ocjenjivanje, poboljšavanje i komunikaciju o kvaliteti europske statistike. ESSC je podržao ESS-ov standard za strukturu izvješća o kvaliteti, u skladu s člankom 12. te uredbe. Kodeks prakse europske statistike okosnica je zajedničkog okvira kvalitete za ESS u kojem su utvrđeni standardi za razvoj, izradu i širenje europskih statistika. To bi trebalo doprinijeti usklađivanju izvješćivanja o kvaliteti na temelju ove Uredbe. |
(27) |
Uredba (EZ) br. 223/2009 sadržava pravila o dostavi podataka iz država članica Komisiji (Eurostatu) i njihovoj uporabi, među ostalim o dostavi i zaštiti povjerljivih podataka. Mjerama koje se poduzimaju u skladu s ovom Uredbom trebalo bi osigurati da se povjerljivi podaci dostavljaju i upotrebljavaju isključivo u statističke svrhe u skladu s člancima 21. i 22. Uredbe (EZ) br. 223/2009. |
(28) |
Uredbe (EU) 2016/679 (6) i (EU) 2018/1725 (7) Europskog parlamenta i Vijeća i Direktiva (EU) 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) primjenjuju se na osobne podatke obuhvaćene ovom Uredbom. Osobito, statistički podaci koji su potrebni za razvijanje i praćenje mjera i strategija Unije te nacionalnih mjera i strategija u područjima javnog zdravlja i zdravlja i sigurnosti na radu trebali bi se smatrati podacima koji se obrađuju zbog znatnog javnog interesa. |
(29) |
Pouzdane statistike potrebne su na nacionalnoj, kao i na regionalnoj razini, ondje gdje je potrebna bolja usporedivost. Važno je da agregirani podaci budu raspoloživi za usporedive teritorijalne jedinice poput NUTS-a 2, vodeći istovremeno računa o troškovima i pružajući državama članicama odgovarajuća financijska sredstva. U skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (9) za sve statistike država članica koje se dostavljaju Komisiji (Eurostat) i koje treba podijeliti prema teritorijalnim jedinicama trebalo bi se koristiti klasifikacijom NUTS. Shodno tome, podaci o prostornim jedinicama trebali bi biti dostavljeni u skladu s klasifikacijom NUTS radi uspostave usporedivih regionalnih statističkih podataka. Stoga bi dugoročno trebalo uložiti napore u postizanje detaljnijih lokalnih podataka na temelju infrastrukture određene Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10). |
(30) |
Kako bi se uzele u obzir gospodarske, društvene i tehničke promjene, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), radi izmjene detaljnih tema utvrđenih u Prilogu I., uspostavljanja ili prilagodbe višegodišnjeg ponavljajućeg planiranja kroz osmogodišnje razdoblje za prikupljanje podataka obuhvaćenih ovom Uredbom u skladu s periodičnošću navedenom u Prilogu IV. te utvrđivanja broja i naziva varijabli. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 (11). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. |
(31) |
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu opisa varijabli, tehničkih specifikacija posebnih skupova podataka, tehničkih stavki kada su zajedničke za više skupova podataka, tehničkih formata koji su potrebni za olakšavanje dostave informacija iz država članica Komisiji (Eurostatu), okvira uzorkovanja, posebice u vezi s određivanjem minimalnih zahtjeva okvira uzorokovanja, postupaka u pogledu izvješća o kvaliteti i njihova sadržaja, te svih odstupanja. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12). |
(32) |
Ako bi provedba ove Uredbe iziskivala znatne prilagodbe nacionalnog statističkog sustava države članice, Komisija bi trebala moći dotičnoj državi članici odobriti odstupanja u valjano opravdanim slučajevima i na ograničeno razdoblje. Takve velike prilagodbe mogu osobito proizići iz potrebe da se poboljša pravodobnost, prilagodi dizajn prikupljanja podataka, uključujući pristup administrativnim izvorima, ili razviju novi, inovativni alati za proizvodnju podataka. Financijski doprinos Unije prema potrebi bi se trebao pružati državama članicama i u obliku bespovratnih sredstava, osobito za izgradnju kapaciteta u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (13). |
(33) |
Suradnju i koordinaciju među tijelima u okviru ESS-a trebalo bi ojačati kako bi se zajamčila usklađenost i usporedivost europskih društvenih statistika izrađenih u skladu s načelima iz članka 338. stavka 2. UFEU-a. Osim prikupljanja podataka iz ove Uredbe, postoji i prikupljanje podataka koje provode druga tijela Unije, posebice agencije Unije, kao i akademska zajednica. Suradnju između tih aktera i onih uključenih u ESS trebalo bi stoga ojačati kako bi se iskoristile sinergije. |
(34) |
S obzirom na to da cilj ove Uredbe, a to je uspostava zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog usklađivanja, kvalitete podataka i usporedivosti te zbog toga što visokokvalitetne statistike koje se prikupljaju na usklađen način donose veliku dodanu vrijednost oblikovanju politika na razini Unije i na razini država članica, on na bolji način može ostvariti na razni Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj Uniji.. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. |
(35) |
Europske društvene statistike koje se temelje na podacima prikupljenim na uzorcima i postupak prikupljanja podataka trebali bi postati učinkovitiji i relevantniji. Europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima trenutačno su uređene u više zasebnih zakonodavnih akata koje bi trebali zamijeniti ovom Uredbom. Stoga je potrebno staviti izvan snage Uredbu Vijeća (EZ) br. 577/98 (14) i Uredbu (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (15) te izmijeniti relevantne dijelove uredaba (EZ) br. 808/2004 (16), (EZ) br. 452/2008 (17) i (EZ) br. 1338/2008 (18) Europskog parlamenta i Vijeća. |
(36) |
Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (19) te je on dao mišljenje 1. ožujka 2017. (20). |
(37) |
Izvršeno je savjetovanje s ESSC-om, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Ovom se Uredbom uspostavlja zajednički okvir za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima tih osoba i kućanstava.
2. Ova se Uredba ne primjenjuje na popise stanovništva i stanova iz Uredbe (EZ) br. 763/2008.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„mikropodaci” znači neagregirana promatranja ili mjerenja značajki pojedinačnih jedinica, bez izravnog identifikatora; |
2. |
„prethodno provjereni agregirani podaci” ili „prethodno provjereni mikropodaci” znači podaci ili mikropodaci bez izravnih identifikatora koje su države članice provjerile na temelju zajedničkih pravila validacije ako su dostupni; |
3. |
„područje” znači jedan ili više skupova podataka koji obuhvaćaju pojedine teme; |
4. |
„jedinica promatranja” znači subjekt koji se može identificirati i o kojem se mogu dobiti podaci; |
5. |
„tema” znači sadržaj informacija koje treba prikupiti o jedinicama promatranja, pri čemu svaka tema obuhvaća više detaljnih tema; |
6. |
„detaljna tema” znači detaljni sadržaj informacija koje treba prikupiti o jedinicama promatranja u vezi s određenom temom, pri čemu svaka detaljna tema obuhvaća niz varijabli; |
7. |
„varijabla” znači značajka promatrane jedinice koja može poprimiti više od jednog skupa vrijednosti; |
8. |
„administrativna evidencija” znači podaci koje generira nestatistički izvor, uglavnom javno tijelo, a čiji glavni cilj nije pružanje statistika; |
9. |
„ad hoc teme” znači teme koje su u određenom trenutku od posebnog interesa za korisnike, ali koje nisu uvrštene u redovne skupove podataka; |
10. |
„glavni pokazatelj” znači informacije koje se upotrebljavaju u velikoj mjeri i služe za praćenje središnjeg cilja politike Unije; |
11. |
„uobičajeno boravište” znači mjesto na kojem osoba uobičajeno provodi razdoblje dnevnog odmora, bez obzira na privremenu odsutnost za potrebe rekreacije, praznika, posjeta prijateljima i rodbini, posla, liječenja ili vjerskog hodočašća. Samo se sljedeće osobe smatraju osobama s uobičajenim boravištem na određenom geografskom području:
Ako se okolnosti iz točaka (a) ili (b) ne mogu ustanoviti, „uobičajeno boravište” može značiti mjesto zakonitog ili registriranog boravišta; |
12. |
„metapodaci” znači informacije koje su potrebne za upotrebu i tumačenje statistike te kojima se podaci opisuju na strukturiran način; |
13. |
„izvješće o kvaliteti” znači izvješće koje sadržava informacije o kvaliteti statističkog proizvoda ili postupka; |
14. |
„okviri uzorkovanja” znači popis, zemljovid ili druge specifikacije jedinica kojima se utvrđuje populacija koju treba u cijelosti prebrojiti ili uzorkovati; |
15. |
„privatno kućanstvo” znači osoba koja živi sama ili skupina osoba koje žive zajedno i koje se same opskrbljuju osnovnim životnim potrepštinama. |
Članak 3.
Područja i skupovi podataka
1. Prikupljanje podataka iz članka 1. koje provode države članice organizirano je u sljedeća područja:
(a) |
radna snaga; |
(b) |
dohodak i životni uvjeti; |
(c) |
zdravlje; |
(d) |
obrazovanje i osposobljavanje; |
(e) |
upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija; |
(f) |
raspolaganje vremenom; |
(g) |
potrošnja. |
2. Prikupljanje podataka iz članka 1. koje provode države članice, a koje se odnosi na područje raspolaganja vremenom, nije obvezno. Ako država članica prikuplja podatke za područje raspolaganja vremenom to provodi u skladu s ovom Uredbom radi osiguranja usporedivosti. Dugoročno gledano, sve države članice nastoje prikupljati podatke za područje raspolaganja vremenom.
3. Za sva područja iz stavka 1. skupovima podataka obuhvaćaju se sljedeće zajedničke teme, koje su detaljnije opisane u Prilogu I.:
(a) |
tehničke stavke; |
(b) |
značajke osobe i kućanstava; |
(c) |
zdravlje: status i invaliditet, pristup zdravstvenoj skrbi i dostupnost i upotreba zdravstvene skrbi te zdravstvene odrednice; |
(d) |
sudjelovanje na tržištu rada; |
(e) |
obrazovno postignuće i podaci o obrazovanju. |
Za neka područja skupovima podataka detaljnije se obuhvaćaju te zajedničke teme, kako je navedeno u Prilogu I.
4. Osim tema koje su zajedničke svim područjima iz stavka 3., skupovima podataka obuhvaćaju se sljedeće teme, koje su detaljnije opisane u Prilogu I.:
(a) |
trajanje radnog odnosa, poslovni životopis i prethodno radno iskustvo; |
(b) |
uvjeti rada uključujući sate rada i odredbe o radnom vremenu; |
(c) |
sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju; |
(d) |
dohodak, potrošnja i elementi bogatstva, uključujući dugove; |
(e) |
životni uvjeti, uključujući materijalnu oskudicu, stanovanje, životnu okolinu i pristup uslugama; |
(f) |
kvaliteta života, uključujući društveno, civilno, gospodarsko i kulturno sudjelovanje, uključenost i blagostanje; |
(g) |
sudjelovanje u informacijskom društvu; i |
(h) |
raspodjela vremena (neobvezno). |
5. Zahtjevi o preciznosti i značajke uzoraka upotrijebljenih za različita područja navedeni su u Prilogu II. odnosno Prilogu III.
6. Prikupljanje podataka koje se provodi u skladu s ovim člankom uključuje informacije koje se mogu raščlaniti radi opisivanja interesne podskupine populacije i, ako je relevantno, navođenja nejednakosti.
Osim ako je valjano opravdano zbog kvalitete, države članice i Komisija (Eurostat) također izrađuju informacije kojima se omogućuje dobivanje informacija koje su valjane na teritorijalnoj razini NUTS 2 kako bi se omogućila bolja usporedivost podataka među državama članicama, uzimajući u obzir troškove.
7. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 17. na temelju studije izvedivosti radi izmjene detaljnih tema navedenih u Prilogu I. kako bi odražavale relevantne zakonodavne, tehničke, društvene i gospodarske promjene i promjene u politikama te odgovorile na nove potrebe korisnika. U izvršenju te ovlasti Komisija osigurava da:
(a) |
takvi delegirani akti ne nameću znatna dodatna opterećenja ili troškove za države članice ili davatelje podataka; |
(b) |
osim ako je to valjano opravdano zbog iznimnih okolnosti, za područja radne snage te dohotka i životnih uvjeta ne mijenja se više od 5 % detaljnih tema navedenih u Prilogu I. za svako područje u bilo kojem četverogodišnjem razdoblju; |
(c) |
za područja iz stavka 1., izuzev točke (b) ovog podstavka, ne mijenja se više od 10 % detaljnih tema navedenih u Prilogu I. za svako područje u razdoblju između dvaju uzastopnih prikupljanja podataka; |
(d) |
sve detaljne teme koje nisu navedene u Prilogu I. pomno se procjenjuju u pogledu njihove izvedivosti putem pilot istraživanja koje države članice provode u skladu s člankom 14.; |
(e) |
ukupan broj varijabli koje treba predvidjeti ne prelazi specifikacije iz članka 6. stavaka 2. i 3. |
Za točke (b) i (c) prvog podstavka, broj detaljnih tema koje se mogu izmijeniti zaokružuje se na najbliži cijeli broj.
Članak 4.
Višegodišnje ponavljajuće planiranje
1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 17. kako bi se ova Uredba nadopunila uspostavom ili prilagodbom višegodišnjeg ponavljajućeg planiranja.
2. Višegodišnje ponavljajuće planiranje:
(a) |
donosi se za razdoblje od osam godina; |
(b) |
primjenjuje se na prikupljanje podataka obuhvaćeno ovom Uredbom; |
(c) |
usklađeno je s periodičnošću utvrđenom u Prilogu IV.; |
(d) |
utvrđuje razdoblje tijekom kojega se prikupljaju podaci za:
|
U pogledu točke (d) podtočke ii. ovog stavka, u opravdanim slučajevima te ad hoc teme mogu obuhvaćati i druge detaljne teme osim tema navedenih u Prilogu I.
3. Prilagodbe višegodišnjeg ponavljajućeg planiranja iz stavka 1. u pogledu godišnjeg i ispodgodišnjeg prikupljanja podataka stupaju na snagu najkasnije 24 mjeseca prije početka svakog razdoblja prikupljanja podataka, kako je utvrđeno u planiranju, a najkasnije 36 mjeseci prije početka svakog razdoblja prikupljanja podataka u pogledu ostalih prikupljanja podataka. Tim se prilagodbama nastoji osigurati djelotvornost i usklađenost planiranja s potrebama korisnika.
4. Komisija osigurava da su delegirani akti doneseni na temelju ovog članka usklađeni s načelom proporcionalnosti i da ne nameću znatna dodatna opterećenja ili troškove za države članice ili davatelje podataka.
Članak 5.
Statističke populacije i jedinice promatranja
1. Statistička populacija sastoji se od svih osoba koje imaju uobičajeno boravište u privatnim kućanstvima u svakoj državi članici.
2. Prikupljanje podataka provodi se u svakoj državi članici na uzorku jedinica promatranja koje tvore privatna kućanstva ili osobe koje pripadaju privatnim kućanstvima i imaju svoje uobičajeno boravište u toj državi članici.
3. Svaka država članica, u okviru područja primjene ove Uredbe, nastoji proširiti obuhvat prikupljanja podataka na jedinice promatranja koje ne pripadaju privatnim kućanstvima, pod uvjetom da je na temelju dostavljenih podataka omogućeno utvrđivanje takvih jedinica promatranja i dotičnih osoba koje imaju uobičajeno boravište u toj državi članici.
Članak 6.
Specifikacije skupova podataka
1. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 17. kako bi se dopunila ova Uredba utvrđivanjem sljedećih stavki različitih skupova podataka, među ostalim kada su te stavke zajedničke nekolicini skupova podataka, s ciljem obuhvaćanja potreba utvrđenih relevantnim detaljnim temama:
(a) |
broj varijabli; i |
(b) |
naziv varijabli. |
2. U pogledu delegiranih akata donesenih na temelju stavka 1. točke (a) broj varijabli ne smije za više od 5 % prelaziti broj varijabli za svako područje koje Komisija (Eurostat) već zahtijeva kao obvezne 3. studenoga 2019.
3. Za područje potrošnje broj varijabli ne smije za više od 5 % prelaziti broj varijabli utvrđenih u prvom delegiranom aktu donesenom za to područje na temelju stavka 1.
4. Kako bi se odgovorilo na potrebe korisnika i pružio određeni stupanj fleksibilnosti, Komisija može, ako su potrebni novi podaci, izmijeniti najviše 10 % varijabli koje se zahtijevaju u skladu s delegiranim aktima iz stavka 1. ovog članka za svako područje navedeno u članku 3. stavku 1.
Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka Komisija može za područje upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija izmijeniti više od 10 % varijabli koje se zahtijevaju u skladu s delegiranim aktima iz stavka 1. ovog članka, pod uvjetom da je takva izmjena u skladu s provedbenim mjerama donesenima na temelju članka 8. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 808/2004 prije 1. siječnja 2021.
Najviši postotak iz prvog podstavka ovog stavka primjenjuje se tijekom svakog četverogodišnjeg razdoblja za područja radne snage te dohotka i životnih uvjeta, a u razdoblju između dvaju uzastopnih prikupljanja podataka na ostala područja. U svakom slučaju broj varijabli ne smije prelaziti pragove iz stavaka 2. i 3.
Članak 7.
Tehničke specifikacije skupova podataka
1. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju specifikacije sljedećih tehničkih stavki pojedinačnih skupova podataka:
(a) |
opisa varijabli; |
(b) |
statističkih klasifikacija; |
(c) |
preciznih značajki statističkih populacija, jedinica promatranja i pravila za davatelje podataka; |
(d) |
referentnih razdoblja i referentnih datuma; |
(e) |
zahtjeva u pogledu zemljopisne pokrivenosti, detaljnih značajki uzoraka uključujući poduzorkovanje, u skladu s Prilogom III., zajedničkih razdoblja skupljanja podataka, zajedničkih standarda za uređivanje i umetanje podataka koji nedostaju, ponderiranje, procjenu i procjenu varijance; |
(f) |
metodologije kojom se omogućuje usporedivost prikupljenih podataka, a može uključivati, u valjano opravdanim slučajevima, dijagram toka o redoslijedu pitanja kako bi se, prema potrebi, ostvario zajednički cilj visoke razine usporedivosti podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti u području radne snage. |
2. Kada su stavke zajedničke za više skupova podataka, Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju sljedeće tehničke značajki skupova podataka:
(a) |
opis varijabli; |
(b) |
statističke klasifikacije; |
(c) |
precizne značajki statističkih populacija i jedinica promatranja. |
3. Za skupove podataka o mjesečnoj nezaposlenosti povezane s područjem radne snage, Komisija donosi provedbene akte za potrebe opisivanja varijabli i duljine, zahtjeva kvalitete i razine detalja vremenskog niza koji treba dostaviti.
4. Provedbeni akti iz ovog članka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18. stavka 2.
Oni se donose najmanje 12 mjeseci prije početka razdoblja prikupljanja podataka, osim za područje upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija u vezi s kojim se provedbeni akti donose najmanje šest mjeseci prije početka razdoblja prikupljanja podataka.
Članak 8.
Formati za dostavu informacija
1. Uspostavljaju se tehnički formati kojima se olakšava dostava informacija iz država članica u Komisiju (Eurostat), posebice za potrebe podrške upravljanju kvalitetom i dokumentacije procesa povezanih sa statistikama koje su obuhvaćene ovom Uredbom.
2. Tehnički formati obuhvaćaju statističke koncepte, postupke i proizvode, uključujući podatke i metapodatke.
3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehnički formati iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18. stavka 2.
Provedbeni akti donose se najmanje 12 mjeseci prije početka razdoblja prikupljanja podataka, osim za područje upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija, u vezi kojih se provedbeni akti donose najmanje šest mjeseci prije početka razdoblja prikupljanja podataka.
Članak 9.
Izvori podataka i metode
1. Države članice prikupljaju podatke iz članka 1. radi njihova pružanja Komisiji (Eurostatu) koristeći se jednim od izvora ili kombinacijom izvora navedenih u nastavku, pod uvjetom da zadovoljavaju zahtjeve kvalitete utvrđene u članku 13.:
(a) |
informacijama koje izravno pružaju davatelji podataka; |
(b) |
administrativnim evidencijama i drugim izvorima, metodama ili inovativnim pristupima, u mjeri u kojoj omogućuju proizvodnju podataka koji su usporedivi i usklađeni s primjenjivim posebnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi; |
Metode iz točke (b) prvog podstavka ovog stavka mogu uključivati procjene malih područja, kojima se namjerava obuhvatiti teritorijalna raznolikost, pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve o preciznosti utvrđene u Prilogu II.
2. Države članice Komisiji (Eurostatu) pružaju detaljne informacije o izvorima i metodama kojima se koriste u skladu s člankom 13. stavkom 5.
Članak 10.
Periodičnost
Države članice prikupljaju podatke iz članka 1. u skladu s periodičnošću koja je utvrđena u Prilogu IV.
Članak 11.
Dostava podataka i rokovi
1. Države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju podatke iz članka 1. u skladu s Prilogom V.
2. Za svaki skup podataka države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju, preko sigurnih prijenosnih kanala, prethodno provjerene mikropodatke bez izravne identifikacije.
3. Prethodno provjereni agregirani podaci dostavljaju se za izradu mjesečnih statistika o nezaposlenosti.
4. Države članice prikupljaju i dostavljaju podatke u skladu s ovom Uredbom od 2021.
5. Komisija (Eurostat) u suradnji s državama članicama objavljuje agregirane podatke na internetskim stranicama Komisije (Eurostat) u obliku prilagođenom korisnicima, što je prije moguće i unutar šest mjeseci od roka dostave za godišnje i ispodgodišnje prikupljanje podataka te unutar 12 mjeseci od roka dostave za ostala prikupljanja podataka, osim u valjano opravdanim slučajevima.
Članak 12.
Okviri uzorkovanja
1. Podaci prikupljeni u okviru ove Uredbe temelje se na reprezentativnim uzorcima izabranima iz okvira uzorkovanja uspostavljenih na nacionalnoj razini koji omogućuju slučajan odabir osoba ili kućanstava s poznatom vjerojatnošću odabira. Okvirima uzorkovanja nastoji se utvrditi i iscrpno obuhvatiti ciljanu populaciju uz uobičajeno prihvaćene pogreške obuhvata te se oni redovito ažuriraju. Okviri uzorokovanja sadržavaju sve potrebne informacije za nacrt uzoraka kao što su informacije koje su potrebne za potrebe stratifikacije i za kontaktiranje s osobama ili kućanstvima. Okviri uzorkovanja uključuju i informacije potrebne za povezivanje osoba s drugim administrativnim evidencijama, u mjeri u kojoj je povezivanje s takvim drugim evidencijama potrebno, razmjerno i izrijekom dopušteno na temelju primjenjivog Unijinog ili nacionalnog prava koje se primjenjuje na voditelja obrade kako je definiran u Uredbi (EU) 2016/679 i kojim se utvrđuju odgovarajuće mjere za zaštitu prava, sloboda i opravdanih interesa ispitanika.
2. Ako takav okvir uzorkovanja nije dostupan u državi članici, upotrebljavaju se drugi okviri uzorkovanja koji zadovoljavaju kriterije navedene u nastavku. Takvi okviri uzorkovanja:
(a) |
identificiraju jedinice uzoraka, koje mogu biti osobe, kućanstva, stanovi ili adrese; |
(b) |
mogu omogućiti vjerojatnost odabira; |
(c) |
redovito se ažuriraju. |
U iznimnim i valjano opravdanim slučajevima, radi osiguravanja kvalitete, za područja raspolaganja vremenom i potrošnje mogu se upotrijebiti drugi načini uzorkovanja, primjerice kvotno uzorkovanje.
3. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju jednaki uvjeti za okvire uzorkovanja, posebice u pogledu određivanja minimalnih zahtjeva, uz uobičajene prihvaćene greške obuhvata. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18. stavka 2.
Članak 13.
Kvaliteta
1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale kvalitetu dostavljenih podataka i metapodataka.
2. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se kriteriji kvalitete definirani člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009.
3. Komisija (Eurostat) ocjenjuje kvalitetu metapodataka o specifikacijama, kvalitetu dostavljenih podataka i kvalitetu okvira uzorkovanja, kako bi se, među ostalim, oni objavili na internetskim stranicama Komisije (Eurostata) u obliku prilagođenom korisnicima.
4. Za potrebe stavka 3. ovog članka, u pogledu podataka i mikropodataka iz članka 11., države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju:
(a) |
metapodatke u kojima se opisuje primijenjena metodologija, uključujući izvore podataka i metode iz članka 9., i u kojoj su mjeri postignute tehničke specifikacije u odnosu na one utvrđene ovom Uredbom; |
(b) |
informacije o usklađenosti s minimalnim zahtjevima za upotrijebljene okvire uzorkovanja, među ostalim tijekom njihova razvoja i ažuriranja, kako je utvrđeno ovom Uredbom; |
(c) |
informacije o podskupinama populacija koje nisu bile obuhvaćene prikupljanjem podataka. |
5. Države članice dostavljaju metapodatke i informacije iz stavka 4. unutar tri mjeseca od roka za dostavu podataka i mikropodataka. Te dodatne informacije pružaju se u obliku izvješća o kvaliteti kojima se posebno dokazuje kako dostavljeni podaci i mikropodaci te metapodaci i informacije zadovoljavaju zahtjeve kvalitete. Komisija (Eurostat) objavljuje te informacije u skladu s Unijinim i nacionalnim pravom u području zaštite osobnih podataka.
6. Komisija može donijeti provedbene akte u kojima se utvrđuju postupci i sadržaj izvješća o kvaliteti, uključujući indikacije o metodi za procjenu usklađenosti sa zahtjevima o preciznosti. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18. stavka 2. Njima se ne smije nametati znatno dodatno opterećenje ili trošak za države članice.
7. Države članice obavještavaju Komisiju (Eurostat) u najkraćem mogućem roku o svim relevantnim informacijama ili promjenama u pogledu provedbe ove Uredbe koje bi mogle utjecati na kvalitetu dostavljenih podataka.
8. Na valjano utemeljeni zahtjev Komisije (Eurostata) države članice pružaju potrebno dodatno pojašnjenje za ocjenu kvalitete statističkih informacija.
Članak 14.
Studije izvedivosti i pilot istraživanja
1. Uz usklađivanje s ciljevima ove Uredbe te kako bi se poboljšali skupovi podataka i društveni pokazatelji, Komisija (Eurostat) prema potrebi pokreće studije izvedivosti i pilot istraživanja u kojima države članice mogu sudjelovati.
Države članice, zajedno s Komisijom (Eurostatom), osiguravaju reprezentativnost tih studija na razini Unije. Te su studije namijenjene ocjenjivanju i razvoju alternativnih metodologija, uzimajući u obzir tehnološki napredak, posebno radi:
(a) |
poboljšanja kvalitete i usporedivosti skupova podataka; |
(b) |
proširenja obuhvata prikupljanja podataka na osobe koje ne žive u privatnim kućanstvima ili podskupine populacija do kojih je teško doći; |
(c) |
razvoja, procjenjivanja i provedbe tehnika kojima se omogućuje bolja obuhvaćenost teritorijalne raznolikosti na razini NUTS 2 i lokalnoj razini; |
(d) |
naknadnih mjera u vezi sa statističkim obuhvatom građana koji migriraju te tako mijenjaju zemlju boravka; |
(e) |
razvoja i ispitivanja novih detaljnih tema za prikupljanje podataka; |
(f) |
doprinosa modernizaciji područjâ raspolaganja vremenom i potrošnje, uključujući podatke o razini potrošnje; |
(g) |
istraživanja i provedbe novih načina za poboljšanje prilagodljivosti potrebama korisnika; |
(h) |
bolje integracije prikupljanja podataka i uporabe drugih izvora podataka; i |
(i) |
poboljšanja učinkovitosti prikupljanja podataka u državama članicama i poboljšanja instrumenata za prikupljanje podataka kako bi se omogućilo potpuno sudjelovanje osoba s invaliditetom. |
Državama članicama koje provode studije izvedivosti ili pilot istraživanja Komisija (Eurostat) pruža odgovarajuće financiranje u skladu s člankom 16.
2. Komisija (Eurostat) prema potrebi poziva agencije Unije koje provode europska društvena istraživanja izvan europskog statističkog programa da svojim stručnim znanjima doprinesu razvoju novih pokazatelja i prikupljanju podataka iz pilot istraživanja o ad hoc temama iz Priloga IV. ili o temama koje će u budućnosti biti od interesa za europski statistički program.
3. Rezultate studija izvedivosti i pilot istraživanja iz stavka 1. ocjenjuje Komisija (Eurostat) u suradnji s državama članicama i glavnim korisnicima skupova podataka.
Članak 15.
Pristup povjerljivim podacima u znanstvene svrhe
Komisija (Eurostat) može u svojim prostorijama omogućiti pristup povjerljivim podacima i može objaviti skupove anonimiziranih mikropodataka iz skupova podataka za područja iz članka 3. u znanstvene svrhe i pod uvjetima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 557/2013.
Članak 16.
Financiranje
1. Za provedbu ove Uredbe Unija dodjeljuje bespovratna sredstva nacionalnim statističkim zavodima i drugim nacionalnim tijelima kako je navedeno u članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 za:
(a) |
razvoj i/ili provedbu i poboljšanje pravodobnosti prikupljanja podataka, metode prikupljanja podataka, okvire uzorkovanja i obradu podataka za statistike u okviru ove Uredbe za prve četiri godine prikupljanja podataka za svako područje obuhvaćeno ovom Uredbom; |
(b) |
razvoj metodologija za statistike u okviru ove Uredbe, uključujući sudjelovanje država članica u reprezentativnim studijama izvedivosti i pokusnim studijama iz članka 14.; |
(c) |
prikupljanje i izradu statistika o ad hoc temama koje zatraže korisnici kako je predviđeno Prilogom IV., novim ili revidiranim skupovima varijabli i značajkama koji se primjenjuju prvi put. |
Ako se ovom Uredbom nacionalnim zavodima za statistiku i drugim nacionalnim tijelima dodjeljuju zadaće koje prethodno nisu obavljali, dodjeljuju im se dostatna financijska sredstva iz Unije za provedbu tih zadaća. Financijska sredstva ponovno se procjenjuju s obzirom na razvoj događaja u pogledu provedbe ove Uredbe.
2. Financijski doprinos Unije iz stavka 1. ovog članka u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. pruža se u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (21), člankom 16. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (22), člankom 6. Uredbe (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (23), člankom 58. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (24), člankom 5. Uredbe (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (25) ili člankom 6. Uredbe (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća (26).
3. Ovaj financijski doprinos Unije ne premašuje 90 % prihvatljivih troškova.
Članak 17.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 7., članka 4. stavka 1. i članka 6. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 3. studenoga 2019. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 7., članka 4. stavka 1. i članka 6. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 7., članka 4. stavka 1. i članka 6 stavka 1. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 18.
Postupak Odbora
1. Komisiji pomaže Odbor za Europski statistički sustav. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 19.
Odstupanja i odobrenja
1. Ako bi primjena ove Uredbe, ili provedbenih ili delegiranih akata donesenih na temelju ove Uredbe, zahtijevala znatne prilagodbe nacionalnog statističkog sustava države članice, Komisija putem provedbenih akata može odobriti odstupanje u trajanju do tri godine. Mora se osigurati usporedivost podataka država članica, pravodoban izračun potrebnog reprezentativnog uzorka i pouzdani europski agregati, uključujući glavne pokazatelje. Takva odstupanja ne odobravaju se na istoj osnovi kao odobrenja iz stavaka 3. i 4.
2. Ako je odobrenje iz stavka 1. po završetku razdoblja na koje je odobreno i dalje opravdano dostatnim dokazima, Komisija putem provedbenih akata može odobriti naknadno odstupanje za maksimalno razdoblje od dvije godine.
3. Ako država članica može pružiti tražene skupove podataka jedino primjenom metoda koje nisu utvrđene ovom Uredbom ili provedbenim ili delegiranim aktima donesenima na temelju ove Uredbe, Komisija putem provedbenih akata može iznimno odobriti primjenu takvih metoda na razdoblje od najviše pet godina. Takva odobrenja ne temelje se na istoj osnovi kao odstupanja iz stavaka 1. i 2.
4. Ako je odobrenje iz stavka 3. po završetku razdoblja za koje je izdano i dalje opravdano dostatnim dokazima, Komisija putem provedbenih akata može izdati naknadno odobrenje za razdoblje od najviše tri godine.
5. Za potrebe odstupanja ili odobrenja iz stavaka od 1. do 4. država članica Komisiji podnosi valjano obrazložen zahtjev do 4. veljače 2020., u roku od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu dotičnog delegiranog ili provedbenog akta ili šest mjeseci prije završetka razdoblja na koje je odobreno trenutačno odstupanje odnosno izdano trenutačno odobrenje. Prilikom podnošenja zahtjeva za odobrenje iz stavaka 3. i 4., dotična država članica detaljno opisuje primijenjene metode i dokazuje da one dovode do usporedivih rezultata.
6. Komisija donosi provedbene akte iz ovog članka u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18. stavka 2.
Članak 20.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 808/2004
Uredba (EZ) br. 808/2004 mijenja se kako slijedi:
1. |
u članku 3. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Statistika se grupira u skladu s Prilogom.”; |
2. |
članak 4. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 4. Područje Ovom Uredbom obuhvaća se područje poduzeća i informacijskog društva, kako je određeno u Prilogu.”; |
3. |
u članku 8. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Mjere za provedbu za područje određeno u Prilogu odnose se na odabir i specifikaciju, prilagodbu i modifikaciju subjekata i njihovih značajki, obuhvat, referentna razdoblja i raščlambu značajki, periodičnost i određivanje rokova za dostavu podataka te vremenske rokove za prijenos rezultata.”; |
4. |
prilog I. mijenja se kako slijedi:
|
5. |
prilog II. briše se. |
Članak 21.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 452/2008
Uredba (EZ) br. 452/2008 mijenja se kako slijedi:
1. |
članak 3. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 3. Područja Ova se Uredba primjenjuje na izradu statistike u dvama područjima:
Izrada statistike u tim područjima provodi se u skladu s Prilogom. (*1) Uredba (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 (SL L 261 I, 14.10.2019., str. 1).”;" |
2. |
u članku 4. stavku 1. točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:
|
3. |
članak 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Mjerama iz stavka 1. ovog članka uzima se u obzir sljedeće:
|
4. |
prilog se mijenja kako slijedi:
|
Članak 22.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 1338/2008
U Uredbi (EZ) br. 1338/2008 Prilog I. mijenja se kako slijedi:
1. |
točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
(*2) Uredba (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 (SL L 261 I, 14.10.2019., str. 1).”;" |
2. |
točka (c) zamjenjuje se sljedećim:
|
3. |
u točki (d) treći stavak zamjenjuje se sljedećim: „Provedba zdravstvenih anketa s pregledom nije obvezna u okviru ove Uredbe. Prosječno trajanje anketiranja po kućanstvu ne smije biti dulje od 20 minuta za anketne module.”. |
Članak 23.
Prijelazni aranžmani za provedbene mjere
S primjenom provedbenih mjera donesenih prije 1. siječnja 2021. na temelju uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 nastavlja se dok one ne isteknu, budu zamijenjene ili stavljene izvan snage.
Nastavlja se s primjenom obveza utvrđenih u tim uredbama u vezi s dostavom podataka i metapodataka, uključujući izvješća o kvaliteti, u pogledu referentnih razdoblja koja u cijelosti ili djelomično istječu prije 1. siječnja 2021.
Članak 24.
Stavljanje izvan snage
1. Uredbe (EZ) br. 577/98 i (EZ) br. 1177/2003 stavljaju se izvan snage s učinkom od 31. prosinca 2020., ne dovodeći u pitanje obveze utvrđene u tim uredbama u vezi s dostavom podataka i metapodataka, uključujući izvješća o kvaliteti, u pogledu referentnih razdoblja koja u cijelosti ili djelomično istječu prije toga datuma.
2. Upućivanja na uredbe stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.
Članak 25.
Stupanje na snagu i datum početka primjene
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.
Međutim, u pogledu područja utvrđenih u članku 3. stavku 1. točkama (f) i (g) primjenjuje se od 1. siječnja 2025.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 10. listopada 2019.
Za Europski parlament
Predsjednik
D. M. SASSOLI
Za Vijeće
Predsjednica
T. TUPPURAINEN
(1) Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 7. listopada 2019.
(2) Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).
(3) Uredba (EU) br. 1260/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o europskoj demografskoj statistici (SL L 330, 10.12.2013., str. 39.).
(4) Uredba (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o popisu stanovništva i stanova (SL L 218, 13.8.2008., str. 14.).
(5) Uredba Komisije (EU) br. 557/2013 od 17. lipnja 2013. o provedbi Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici u pogledu pristupa povjerljivim podacima u znanstvene svrhe i o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 831/2002 (SL L 164, 18.6.2013., str. 16.).
(6) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) ( SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(7) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(8) Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) ( SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).
(9) Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).
(10) Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).
(11) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(12) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(13) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(14) Uredba Vijeća (EZ) br. 577/98 od 9. ožujka 1998. o organizaciji ankete o radnoj snazi na uzorku u Zajednici (SL L 77, 14.3.1998., str. 3.).
(15) Uredba (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2003. o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) (SL L 165, 3.7.2003., str. 1.).
(16) Uredba (EZ) br. 808/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o statistici Zajednice o informacijskom društvu (SL L 143, 30.4.2004., str. 49.).
(17) Uredba (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o izradi i razvoju statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju (SL L 145, 4.6.2008., str. 227.).
(18) Uredba (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu (SL L 354, 31.12.2008., str. 70.).
(19) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
(20) SL C 87, 21.3.2017., str. 1.
(21) Uredba (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. (SL L 39, 9.2.2013., str. 12.).
(22) Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost (SL L 347, 20.12.2013., str. 238 .).
(23) Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL l 347, 20.12.2013., str. 104.).
(24) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).
(25) Uredba (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi trećeg Programa djelovanja Unije u području zdravlja (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1350/2007/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 1.).
(26) Uredba (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013 (SL L 129, 19.5.2017., str. 1.).
PRILOG I.
Teme koje treba obuhvatiti
Područje |
Tema |
Detaljne teme |
Za sva područja |
Tehničke stavke |
Informacije o prikupljanju podataka |
Identifikacija |
||
Težine |
||
Značajke intervjua |
||
Lokacija |
||
Značajke osoba i kućanstava |
Demografija |
|
Državljanstvo i migrantsko podrijetlo |
||
Sastav kućanstva |
||
Zdravlje: status i invaliditet, pristup zdravstvenoj skrbi i dostupnost i upotreba zdravstvene skrbi te zdravstvene odrednice |
Invaliditet i ostali elementi europskog minimalnog modula zdravlja |
|
Sudjelovanje na tržištu rada |
Položaj u glavnoj aktivnosti (prema vlastitoj percepciji) |
|
Osnovne značajke posla |
||
Obrazovno postignuće i podaci o obrazovanju |
Razina postignutog obrazovanja |
|
Radna sna |
Značajke osoba i kućanstava |
Sastav kućanstva – dodatne posebne pojedinosti |
Boravak u zemlji |
||
Razlog migracije |
||
Sudjelovanje na tržištu rada |
Položaj u zaposlenju |
|
Trajanje ugovora |
||
Pojedinosti ugovora |
||
Status punog ili nepunog radnog vremena – razlog |
||
Ovisna samozaposlenost |
||
Nadzorne odgovornosti |
||
Veličina poduzeća |
||
Radno mjesto |
||
Rad kod kuće |
||
Traženje zaposlenja |
||
Spremnost na rad |
||
Raspoloživost |
||
Dodatno ili višestruko zaposlenje |
||
Traženje drugog zaposlenja |
||
Podzaposlenost |
||
Usklađivanje poslovnog i obiteljskog života |
||
Mladi na tržištu rada |
||
Položaj migranata i njihovih izravnih potomaka na tržištu rada |
||
gaSudjelovanje u mirovinskom sustavu i na tržištu rada |
||
Potrebe za skrbi |
||
Trajanje radnog odnosa, poslovni životopis i prethodno radno iskustvo |
Početak radnog odnosa |
|
Način pronalaska zaposlenja |
||
Kontinuitet i prekidi u karijeri |
||
Osnovne značajke prethodnog zaposlenja |
||
Uvjeti rada uključujući sate rada i odredbe o radnom vremenu |
Sati rada |
|
Odredbe o radnom vremenu |
||
Organizacija rada i odredbe o radnom vremenu |
||
Obrazovno postignuće i podaci o obrazovanju |
Obrazovno postignuće – pojedinosti, uključujući prekid ili napuštanje obrazovanja |
|
Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju |
Sudjelovanje u formalnom i neformalnom obrazovanju i osposobljavanju (4 tjedna) |
|
Sudjelovanje u formalnom i neformalnom obrazovanju i osposobljavanju (12 mjeseci) |
||
Zdravlje: status i invaliditet, pristup zdravstvenoj skrbi i dostupnost i upotreba zdravstvene skrbi te zdravstvene odrednice |
Nesreće na radu i drugi zdravstveni problemi povezani s radom |
|
Elementi europskog minimalnog modula zdravlja |
||
Dohodak, potrošnja i elementi bogatstva, uključujući dugove |
Dohodak od rada |
|
Dohodak od naknada za nezaposlenost |
||
Dohodak i životni uvjeti |
Značajke osoba i kućanstava |
Sastav kućanstva – dodatne posebne pojedinosti |
Trajanje boravka u zemlji |
||
Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju |
Sudjelovanje u programima formalnog obrazovanja (trenutačno) |
|
Obrazovno postignuće i podaci o obrazovanju |
Obrazovno postignuće – pojedinosti, uključujući prekid ili napuštanje obrazovanja |
|
Sudjelovanje na tržištu rada |
Značajke posla |
|
Trajanje ugovora |
||
Položaj u zaposlenju |
||
Detaljna situacija na tržištu rada |
||
Nadzorne odgovornosti |
||
Trajanje radnog odnosa, poslovni životopis i prethodno radno iskustvo |
Prethodno radno iskustvo |
|
Uvjeti rada uključujući sate rada i odredbe o radnom vremenu |
Kalendar aktivnosti |
|
Sati rada |
||
Zdravlje: status i invaliditet, pristup zdravstvenoj skrbi i dostupnost i upotreba zdravstvene skrbi te zdravstvene odrednice |
Europski minimalni modul zdravlja |
|
Pojedinosti o zdravstvenom statusu i invaliditetu |
||
Zdravlje djece |
||
Pristup zdravstvenoj skrbi |
||
Zdravstvena skrb |
||
Pristup zdravstvenoj skrbi (djeca) |
||
Zdravstvene odrednice |
||
Kvaliteta života, uključujući društveno, civilno, gospodarsko i kulturno sudjelovanje, uključenost i blagostanje |
Kvaliteta života |
|
Društveno i kulturno sudjelovanje |
||
Blagostanje |
||
Životni uvjeti, uključujući materijalnu oskudicu, stanovanje, životnu okolinu, pristup uslugama |
Materijalna oskudica |
|
Oskudica koja posebno pogađa djecu |
||
Glavne značajke stanovanja |
||
Pojedinosti o uvjetima stanovanja, uključujući oskudicu i imputiranu najamninu |
||
Troškovi stanovanja, uključujući smanjene troškove režija |
||
Životna okolina |
||
Stambene poteškoće (uključujući poteškoće s unajmljivanjem) i razlozi |
||
Upotreba usluga, uključujući usluge skrbi i usluge za neovisan život |
||
Cjenovna pristupačnost usluga |
||
Nezadovoljene potrebe i razlozi |
||
Skrb za djecu |
||
Dohodak, potrošnja i elementi bogatstva, uključujući dugove |
Dohodak od rada |
|
Dohodak od socijalnih transfera |
||
Dohodak od mirovina |
||
Ostali dohoci, uključujući dohodak od imovine, kapitala i novčanih transfera među kućanstvima |
||
Stvarno plaćeni porezi i doprinosi nakon umanjenja |
||
Ukupni godišnji dohodak na razini osoba i kućanstava |
||
Prezaduženost, uključujući razloge |
||
Dospjele neplaćene obveze |
||
Elementi bogatstva, uključujući vlasništvo nad stambenim prostorom |
||
Elementi potrošnje |
||
Međugeneracijski prijenos prednosti i nepovoljnog položaja |
||
Procjena vlastitih potreba |
||
Zdravlje |
Zdravlje: status i invaliditet, pristup zdravstvenoj skrbi i dostupnost i upotreba zdravstvene skrbi te zdravstvene odrednice |
Europski minimalni modul zdravlja |
Bolesti i kronična oboljenja |
||
Nesreće i ozljede |
||
Bol |
||
Mentalno zdravlje, uključujući ovisnosti |
||
Funkcionalna ograničenja |
||
Teškoće u obavljanju brige o sebi |
||
Teškoće u obavljanju kućanskih poslova |
||
Privremeno ograničenje u aktivnosti (zbog zdravstvenih problema) |
||
Prepreke sudjelovanju u određenim područjima života |
||
Korištenje zdravstvenom i dugotrajnom skrbi |
||
Uzimanje lijekova |
||
Preventivna skrb |
||
Pristup zdravstvenoj skrbi |
||
Visina i težina |
||
Tjelesna aktivnost |
||
Prehrambene navike |
||
Pušenje |
||
Konzumacija alkohola |
||
Socijalni i okolišni čimbenici |
||
Dohodak, potrošnja i elementi bogatstva, uključujući dugove |
Ukupan mjesečni dohodak kućanstva |
|
Obrazovanje i osposobljavanje |
Značajke osoba i kućanstava |
Trajanje boravka u zemlji |
Trajanje radnog odnosa, poslovni životopis i prethodno radno iskustvo |
Početak radnog odnosa |
|
Sudjelovanje na tržištu rada |
Veličina poduzeća |
|
Obrazovno postignuće i podaci o obrazovanju |
Obrazovno postignuće – pojedinosti, uključujući prekid ili napuštanje obrazovanja |
|
Podaci o obrazovanju |
||
Samoprijavljene vještine |
||
Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju |
Pristup informacijama o mogućnostima učenja i savjetovanju (12 mjeseci) |
|
Sudjelovanje u programima formalnog obrazovanja (12 mjeseci) |
||
Posljednja aktivnost formalnog obrazovanja – pojedinosti (12 mjeseci) |
||
Korištenje informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u posljednjem formalnom obrazovanju (12 mjeseci) |
||
Razlozi za sudjelovanje u posljednjem formalnom obrazovanju (12 mjeseci) |
||
Troškovi i satnica posljednjeg formalnog obrazovanja (12 mjeseci) |
||
Ishodi i korištenje vještinama iz posljednjeg formalnog obrazovanja (12 mjeseci) |
||
Sudjelovanje u aktivnostima neformalnog obrazovanja (12 mjeseci) |
||
Aktivnosti neformalnog obrazovanja – pojedinosti (12 mjeseci) |
||
Korištenje informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u aktivnostima neformalnog obrazovanja (12 mjeseci) |
||
Razlozi za sudjelovanje u aktivnostima neformalnog obrazovanja (12 mjeseci) |
||
Troškovi i satnica aktivnosti neformalnog obrazovanja (12 mjeseci) |
||
Ishodi i korištenje vještinama iz aktivnosti neformalnog obrazovanja (12 mjeseci) |
||
Prepreke za sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju (12 mjeseci) |
||
Neformalno učenje |
||
Dohodak, potrošnja i elementi bogatstva, uključujući dugove |
Ukupan mjesečni dohodak kućanstva |
|
Upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija |
Sudjelovanje u informacijskom društvu |
Pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama |
Upotreba i učestalost upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija |
||
Prepreke i problemi u upotrebi |
||
Učinak upotrebe |
||
Sigurnost, privatnost, povjerenje |
||
Spajanje na internet s bilo kojeg mjesta |
||
Digitalne vještine |
||
Aktivnosti na internetu |
||
E-trgovina |
||
Komunikacija s tijelima javne vlasti |
||
Dohodak, potrošnja i elementi bogatstva, uključujući dugove |
Ukupan mjesečni dohodak kućanstva |
|
Raspolaganje vremenom |
Značajke osoba i kućanstava |
Sastav kućanstva – pojedinosti |
Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju |
Sudjelovanje u programima formalnog obrazovanja (trenutačno) |
|
Zdravlje: status i invaliditet, pristup zdravstvenoj skrbi i dostupnost i upotreba zdravstvene skrbi te zdravstvene odrednice |
Europski minimalni modul zdravlja |
|
Životni uvjeti, uključujući materijalnu oskudicu, stanovanje, životnu okolinu, pristup uslugama |
Posjedovanje trajnih dobara |
|
Skrb za djecu |
||
Skrb za bolesne i starije osobe |
||
Uvjeti rada uključujući sate rada i odredbe o radnom vremenu |
Sati rada |
|
Odredbe o radnom vremenu |
||
Dohodak, potrošnja i elementi bogatstva, uključujući dugove |
Proizvodnja za vlastitu potrošnju i prodaju, popravci |
|
Dohodak od rada |
||
Ukupan mjesečni dohodak kućanstva |
||
Raspodjela vremena |
Raspolaganje vremenom, vrste aktivnosti |
|
Usporedne aktivnosti |
||
Mjesto aktivnosti |
||
Prisutnost drugih osoba tijekom aktivnosti |
||
Procjena aktivnosti |
||
Potrošnja |
Značajke osoba i kućanstava |
Sastav kućanstva – dodatne posebne pojedinosti |
Životni uvjeti, uključujući materijalnu oskudicu, stanovanje, životnu okolinu, pristup uslugama |
Glavne značajke stanovanja |
|
Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju |
Sudjelovanje u programima formalnog obrazovanja (trenutačno) |
|
Sudjelovanje na tržištu rada |
Trajanje ugovora |
|
Dohodak, potrošnja i elementi bogatstva, uključujući dugove |
Ukupan godišnji dohodak na razini osoba i kućanstava |
|
Glavne sastavnice dohotka |
||
Porezi i doprinosi |
||
Dohodak u naravi od samostalne djelatnosti |
||
Imputirana najamnina |
||
Glavni izvor dohotka |
||
Elementi bogatstva, uključujući vlasništvo nad stambenim prostorom |
||
Dugovi |
||
Dospjele neplaćene obveze |
||
Potrošnja prema klasifikaciji osobne potrošnje prema namjeni (COICOP) |
||
Rashodi prekogranične potrošnje prema COICOP-u |
||
Vlastita potrošnja |
PRILOG II.
Zahtjevi o preciznosti
1. |
Zahtjevi o preciznosti za sve skupove podataka izraženi su u standardnim pogreškama i definiraju se kao neprekinute funkcije stvarnih procjena i veličine statističke populacije u zemlji ili regiji razine NUTS 2. |
2. |
Procijenjena standardna pogreška pojedine procjene ne smije biti veća od sljedećeg iznosa:
|
3. |
Funkcija f(N) ima oblik f(N)=a√N+b |
4. |
Upotrebljavaju se sljedeće vrijednosti za parametre N, a i b:
|
5. |
Ako zemlje imaju negativne vrijednosti f(N) s navedenim parametrima, izuzete su od odgovarajućeg zahtjeva. |
6. |
Za procijenjeni omjer nezaposlenosti i stanovništva u dobi 15 – 74 u svakoj regiji razine NUTS 2 funkcija f(N) definira se na sljedeći način:
|
7. |
Za procijenjeni omjer rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti i stanovništva u svakoj regiji razine NUTS 2, ti zahtjevi nisu obvezni za regije razine NUTS 2 s manje od 0,500 milijuna stanovnika, pod uvjetom da odgovarajuća regija razine NUTS 1 ispunjava taj zahtjev. Regije NUTS 1 s manje od 100 000 stanovnika izuzete su od tog zahtjeva. |
8. |
Za područja raspolaganja vremenom i potrošnje zahtjevi u pogledu preciznosti mogu se ispuniti kombiniranjem mikropodataka koji se odnose na najviše tri uzastopne godine promatranja. Preciznost se za ta područja može procijeniti upotrebom relevantnih alternativnih metoda. |
PRILOG III.
Značajke uzorka
1. |
Značajke uzorka za područje radne snage uključuju:
Ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 1. točku (e), podaci se dostavljaju za cjelokupni uzorak. |
2. |
Značajke uzorka za područja dohotka i životnih uvjeta uključuju sljedeće:
|
3. |
Značajke uzorka područja raspolaganja vremenom uključuju: izvještajna razdoblja dodijeljena jedinicama uzorka koja:
|
4. |
Značajke uzorka područja potrošnje uključuju: izvještajna razdoblja dodijeljena uzorkovanim jedinicama raspoređena tijekom neprekinutog dvanaestomjesečnog razdoblja. |
PRILOG IV.
Periodičnost
1. |
Za područje radne snage podaci se prikupljaju tromjesečno, svake godine, svake dvije godine i svakih osam godina. Podaci o varijablama koje se odnose na ad hoc teme prikupljaju se svake četiri godine. |
2. |
Za područje dohotka i životnih uvjeta podaci se prikupljaju svake godine, svake tri godine i svakih šest godina. Podaci o varijablama koje se odnose na ad hoc teme prikupljaju se svake dvije godine. |
3. |
Za područje zdravlja podaci se prikupljaju svakih šest godina. |
4. |
Za područje obrazovanja i osposobljavanja podaci se prikupljaju svakih šest godina. |
5. |
Za područje upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija podaci se prikupljaju svake godine. |
6. |
Za područje raspolaganja vremenom podaci se prikupljaju svakih 10 godina. |
7. |
Za područje potrošnje podaci se prikupljaju svakih pet godina. |
8. |
Kako bi se izbjeglo preopterećenje nekih razdoblja prikupljanja podataka, u višegodišnjem ponavljajućem planiranju utvrđenome u članku 4. prema potrebi se za najviše jednu godinu odstupa od razdoblja prikupljanja podataka za područja navedena u točkama 3., 4., 6. i 7. ovog Priloga. |
PRILOG V.
Rokovi za dostavu podataka
Države članice dostavljaju potrebne podatke Komisiji (Eurostatu) u skladu s rokovima utvrđenim u ovom Prilogu.
1. |
Za područje radne snage:
|
2. |
Za područje dohotka i životnih uvjeta države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke bez izravnih identifikatora prema sljedećim rokovima:
|
3. |
Za područje zdravlja države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke bez izravnih identifikatora u roku od devet mjeseci od završetka nacionalnog razdoblja prikupljanja podataka. |
4. |
Za područje obrazovanja i osposobljavanja države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke bez izravnih identifikatora u roku od šest mjeseci od završetka nacionalnog razdoblja prikupljanja podataka. |
5. |
Za područje upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke bez izravnih identifikatora do 5. listopada za godinu ankete N. |
6. |
Za područje upotrebe vremena države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke bez izravnih identifikatora u roku 15 mjeseci od završetka terenskog rada. |
7. |
Za područje potrošnje države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke bez izravnih identifikatora u roku od 15 mjeseci od završetka referentne godine. |