32019R0348

Language
- My EUR-Lex
- Sign in
- Register
- My recent searches (0)

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

EUROPA
EUR-Lex home
Delegirana uredba - 2019/348 - EN - EUR-Lex

Document 32019R0348

Help

Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/348 оd 25. listopada 2018. o dopuni Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju kriteriji za procjenu utjecaja propasti institucije na financijska tržišta, druge institucije i na uvjete financiranja (Tekst značajan za EGP.)

C/2018/6901

SL L 63, 4.3.2019, p. 1–11 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2019/348/oj

HTML

PDF

Official Journal

4.3.2019

Službeni list Europske unije

L 63/1

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/348

оd 25. listopada 2018.

o dopuni Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju kriteriji za procjenu utjecaja propasti institucije na financijska tržišta, druge institucije i na uvjete financiranja

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući o obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća, (1) a posebno njezin članak 4. stavak 6.,

budući da:

(1)

Kako bi se utvrdilo bi li države članice trebale institucijama u svojoj nadležnosti odobriti pojednostavnjene obveze, člankom 4. stavkom 1. Direktive 2014/59/EU utvrđeno je da te države članice moraju osigurati da nadležna i sanacijska tijela procijene utjecaj koji bi propast institucije mogla izazvati zbog brojnih čimbenika navedenih u tom članku.

(2)

Tu bi procjenu trebalo razlikovati od svih drugih procjena koje provode sanacijska tijela i te druge procjene ne bi trebale biti njome unaprijed određene, a one prije svega uključuju sve procjene mogućnosti sanacije institucije ili grupe i procjene toga jesu li ispunjeni uvjeti za sanaciju iz Direktive 2014/59/EU i Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(3)

Utvrđivanje kriterija iz članka 4. stavka 1. Direktive 2014/59/EU trebalo bi biti praktično, učinkovito i djelotvorno. Utjecaj koji bi propast institucije mogao imati stoga bi prvo trebao biti procijenjen na temelju kvantitativnih kriterija, a zatim na temelju kvalitativnih kriterija. Procjenu koja se temelji na kvalitativnim kriterijima općenito bi trebalo provoditi samo ako procjena na temelju kvantitativnih kriterija ne dovede do zaključka da su, s obzirom na utjecaj koji bi propast institucije mogla imati, potrebne potpune obveze, a ne samo pojednostavnjene obveze.

(4)

Kako bi se osigurala usklađena i djelotvorna primjena ove Uredbe, nadležna i sanacijska tijela trebala bi procijeniti kvantitativne kriterije u odnosu na zajednički prag Unije u obliku ukupne kvantitativne ocjene. Nadležna i sanacijska tijela trebala bi izračunati ukupnu kvantitativnu ocjenu u skladu sa skupom pokazatelja koristeći se vrijednostima iz primjenjivog okvira nadzornog izvješćivanja utvrđenog Provedbenom uredbom (EU) br. 680/2014 (3).

(5)

Kako bi se osigurala poželjna ravnoteža u pogledu očekivanog omjera institucija koje nisu prihvatljive za pojednostavnjene obveze unutar država članica i distribucije institucija koje nisu prihvatljive u svim državama članicama, prag Unije za ukupnu kvantitativnu ocjenu kreditnih institucija u načelu bi trebao biti iznositi 25 baznih bodova. No nadležna i sanacijska tijela trebala bi moći povisiti ili sniziti prag od 25 baznih bodova i postaviti ga unutar raspona od 0 do 105 baznih bodova, ovisno o specifičnostima bankarskog sektora država članica. U slučaju vrlo koncentriranog bankarskog sektora mogao bi se opravdati viši prag, dok bi se niži prag mogao postaviti u slučaju većeg broja manjih institucija u kombinaciji s malim brojem velikih institucija. Tim bi se pragom trebala uspostaviti odgovarajuća ravnoteža između kumulativne vrijednosti ukupne imovine kreditnih institucija koje bi mogle biti prihvatljive za pojednostavnjene obveze u određenoj državi članici i kreditnih institucija koje ne bi bile prihvatljive na temelju kvantitativne procjene.

(6)

Nadležna i sanacijska tijela trebala bi upotrijebiti odgovarajuću približnu vrijednost koja se temelji na nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima (GAAP) ako u okviru nadzornog izvješćivanja od institucija ne zaprime vrijednosti pokazatelja. Nadležna ili sanacijska tijela trebala bi moći dodijeliti vrijednost nula odgovarajućim pokazateljima u slučaju da se utvrđivanje približnih vrijednosti pokaže suviše složenim. No ta bi mogućnost trebala biti ograničena na institucije koje ne dostavljaju obrazac 20. na temelju članka 5. točke (a) podtočke 4. Provedbene uredbe (EU) br. 680/2014 zbog toga što ne premašuju prag iz tog članka.

(7)

Kako bi se osiguralo da je pristup iz ove Uredbe u potpunosti u skladu s načelom proporcionalnosti i kako bi se uklonilo nerazmjerno opterećenje, trebala bi biti moguća kvantitativna procjena malih kreditnih institucija isključivo na temelju njihove veličine. Nadležna i sanacijska tijela stoga bi trebala, bez provedbe ukupne kvantitativne ocjene, moći zaključiti da propast male kreditne institucije vjerojatno ne bi imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja, pod uvjetom da njihova kvalitativna procjena podupire takav zaključak. Procjena kvalitativnih kriterija za te male kreditne institucije trebala bi se provoditi i na razmjeran način.

(8)

Kako bi se osigurala djelotvornost i učinkovitost procjene utjecaja propasti institucije na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja, utvrđivanje kvantitativnih i kvalitativnih kriterija trebalo bi se temeljiti na pojmovima i kategorijama koji su već utvrđeni Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(9)

Globalne sistemski važne institucije (GSV institucije) prije svega se, u skladu s člankom 131. stavkom 2. Direktive 2013/36/EU, utvrđuju kao takve na temelju, među ostalim, njihove veličine, međusobne povezanosti s financijskim sustavom, složenosti ili prekograničnih aktivnosti. Budući da se ti kriteriji u velikoj mjeri preklapaju s kriterijima iz članka 4. stavka 1. Direktive 2014/59/EU, nadležna i sanacijska tijela trebala bi, bez provedbe kvantitativne procjene, moći zaključiti da bi propast GSV institucije vjerojatno imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja.

(10)

Nadalje, u skladu s člankom 131. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU ostale sistemski važne institucije (OSV institucije) utvrđuju se kao takve na temelju, među ostalim, njihove veličine, važnosti za gospodarstvo Unije ili odgovarajuće države članice, značaja njihovih prekograničnih aktivnosti i povezanosti s financijskim sustavom. Budući da su ti kriteriji veoma slični kriterijima iz članka 4. stavka 1. Direktive 2014/59/EU, nadležna i sanacijska tijela trebala bi, bez provedbe kvantitativne procjene, moći zaključiti da bi propast OSV institucije vjerojatno imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja.

(11)

Osim toga, člankom 107. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU utvrđeno je da Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) izdaje smjernice o zajedničkim postupcima i metodologijama za postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Od nadležnih tijela i financijskih institucija, kojima su te smjernice upućene, zahtijeva se da učine sve što je potrebno kako bi se s njima uskladile. Nadležna tijela provode kategorizaciju u okviru EBA-inih smjernica o SREP-u, a ta bi kategorizacija trebala biti uzeta u obzir u procjeni iz članka 4. stavka 1. Direktive 2014/59/EU. Nadležna tijela razvrstavaju institucije u četiri kategorije. Prva kategorija (kategorija 1. SREP-a) sastoji se od GSV institucija i OSV institucija i prema potrebi od ostalih institucija koje je kao takve kategoriziralo nadležno tijelo na temelju njihove veličine, unutarnje organizacije te prirode, opsega i složenosti njihovih aktivnosti. U skladu s time, ako nadležno tijelo utvrdi da institucija pripada kategoriji 1. SREP-a, nadležna i sanacijska tijela trebala bi, bez provedbe kvantitativne procjene, moći zaključiti da bi propast te institucije vjerojatno imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja.

(12)

Kako bi se osigurala dosljedna procjena institucija, potrebno je utvrditi minimalan popis razmatranja na temelju kojih bi nadležna i sanacijska tijela trebala provoditi svoje kvalitativne procjene, a da se pritom tim tijelima ne onemogući da u obzir uzmu ostala relevantna razmatranja. Minimalan popis kvalitativnih razmatranja trebao bi se odnositi na okolnosti koje upućuju na to da bi propast institucije mogla imati znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja.

(13)

S obzirom na široki raspon investicijskih društava obuhvaćenih Direktivom 2014/59/EU i potrebu da se ne sprečava trenutačan rad na razini Unije na preispitivanju bonitetnih zahtjeva za ta društva, ovom bi se Uredbom trebali utvrditi samo pokazatelji koje bi nadležna i sanacijska tijela trebala uzeti u obzir pri procjeni kriterija veličine. Ta bi tijela trebala odrediti pondere dodijeljene tim pokazateljima i utvrditi odgovarajuće pragove.

(14)

Institucija koja pripada grupi koja podliježe konsolidiranom nadzoru u skladu s člancima 111. i 112. Direktive 2013/36/EU (prekogranične grupe) ima visok stupanj međusobne povezanosti i njezine su aktivnosti mnogo složenije od aktivnosti samostalne institucije. Utjecaj propasti institucije koja pripada prekograničnoj grupi stoga bi vjerojatno bio veći. Nadležna i sanacijska tijela stoga bi trebala zaključiti da bi propast institucije koja pripada prekograničnoj grupi vjerojatno imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja ako se tako zaključi u bilo kojoj procjeni na razini pojedinačne države članice u kojoj je ta grupa prisutna. Kako bi se to postiglo, nadležna i sanacijska tijela trebala bi koordinirati svoje procjene i razmjenjivati sve potrebne informacije unutar strukture bankovne unije i u okviru kolegija nadzornih tijela i sanacijskih kolegija.

(15)

Nadležna i sanacijska tijela trebala bi moći odlučiti da propast određenih institucija vjerojatno ne bi imala znatan negativan učinak, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. Direktive 2014/59/EU, čak i ako bi njihova ukupna kvantitativna ocjena dosegla unaprijed određeni prag. Takvo drugačije postupanje prema tim institucijama trebalo bi biti opravdano njihovim izvanrednim karakteristikama. Prva takva skupina sastoji se od banaka koje odobravaju promotivne kredite i čija je svrha promicati ciljeve javne politike središnje države ili regionalne samouprave države članice ili lokalnog nadležnog tijela dodjelom promotivnih kredita pod nekonkurentnim i neprofitnim uvjetima. Za kredite koje te institucije odobravaju izravno ili neizravno jamči središnja država ili regionalna samouprava ili lokalno nadležno tijelo. Banke koje odobravaju promotivne kredite stoga se mogu smatrati institucijama čija propast vjerojatno ne bi imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja, pod uvjetom da je taj zaključak u skladu s kvalitativnom procjenom koja je provedena za te banke koje odobravaju promotivne kredite. Druga se skupina sastoji od kreditnih institucija nad kojima je proveden postupak uredne likvidacije. Budući da se postupkom uredne likvidacije općenito sprečava novo poslovanje, kreditne institucije nad kojima je proveden taj postupak mogu se ujedno smatrati institucijama čija propast vjerojatno ne bi imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja, pod uvjetom da je to u skladu s kvalitativnom procjenom koja je provedena za te kreditne institucije.

(16)

Uzimajući u obzir različite svrhe planiranja oporavka i sanacije, nadležna i sanacijska tijela iz iste države članice trebala bi moći donijeti različite zaključke o svojim procjenama provedenima u skladu s ovom Uredbom. Mogu prije svega donijeti različite odluke pri određivanju praga za ukupnu kvantitativnu ocjenu, pritom primjenjujući posebno postupanje prema bankama koje odobravaju promotivne kredite i prema institucijama nad kojima se provodi postupak uredne likvidacije, ali i donijeti različite zaključke o mogućnosti odobrenja pojednostavnjenih obveza. Nadležna i sanacijska tijela trebala bi u tom slučaju redovito procjenjivati je li ta razlika i dalje opravdana.

(17)	Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je EBA dostavila Komisiji.

(18)	EBA je provela otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala je moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Kvantitativna procjena kreditnih institucija

1. Nadležna i sanacijska tijela procjenjuju utjecaj propasti kreditne institucije na financijska tržišta, druge institucije i na uvjete financiranja na temelju ukupne kvantitativne ocjene izračunane u skladu s Prilogom I. Provode to redovito i najmanje svake dvije godine.

2. Kreditna institucija s ukupnom kvantitativnom ocjenom od 25 baznih bodova ili višom od toga smatra se institucijom čija bi propast vjerojatno imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja.

3. Nadležna i sanacijska tijela mogu povisiti ili sniziti prag iz stavka 2. u rasponu od 0 do 105 baznih bodova. Nadležna i sanacijska tijela redovito preispituju izmijenjeni prag.

4. Ako vrijednosti pokazatelja iz Priloga I. nisu dostupne, procjena iz stavka 1. provodi se na temelju približnih vrijednosti koje u najvećoj mogućoj mjeri odgovaraju pokazateljima utvrđenima u Prilogu III.

5. Ako kreditna institucija ne premaši prag iz članka 5. točke (a) podtočke 4. Provedbene uredbe (EU) br. 680/2014 i ne dostavi obrazac 20. iz te uredbe, nadležna i sanacijska tijela mogu odgovarajućim pokazateljima utvrđenima u Prilogu III. dodijeliti vrijednost nula.

6. Ako ukupna imovina kreditne institucije na premašuje 0,02 % ukupne imovine svih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad i, ako su dostupni odgovarajući podaci, podružnica s poslovnim nastanom u državi članici, uključujući podružnice u Uniji, nadležna i sanacijska tijela mogu, bez primjene stavaka od 1. do 5., utvrditi da propast kreditne institucije vjerojatno ne bi imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja, osim ako to ne bi bilo opravdano na temelju članka 2.

7. Ako je kreditna institucija utvrđena kao GSV institucija ili OSV institucija u skladu s člankom 131. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU ili je razvrstana u kategoriju 1. na temelju smjernica o zajedničkim postupcima i metodologijama za postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) izdanih u skladu s člankom 107. stavkom 3. te direktive, nadležna i sanacijska tijela mogu, bez primjene stavaka od 1. do 5. ovog članka, utvrditi da bi propast kreditne institucije vjerojatno imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja. Odgovarajuće vrijednosti pokazatelja za te institucije u svakom se slučaju ipak uzimaju u obzir pri utvrđivanju ukupnog iznosa iz točke 2. Priloga I. te, za potrebe stavka 6., pri utvrđivanju ukupne imovine svih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u državi članici.

Članak 2.

Kvalitativna procjena kreditnih institucija

1. Ako se, u skladu s člankom 1., kreditna institucija ne smatra institucijom čija bi propast vjerojatno imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja, nadležna i sanacijska tijela redovito i najmanje svake dvije godine procjenjuju utjecaj propasti te kreditne institucije na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja, pritom uzimajući u obzir barem sva kvalitativna razmatranja navedena u nastavku:

(a)	mjeru u kojoj kreditna institucija provodi ključne funkcije u jednoj ili više država članica;

(b)

bi li osigurani depoziti kreditnih institucija premašili dostupna financijska sredstva odgovarajućeg sustava osiguranja depozita i kapacitet sustava osiguranja depozita za prikupljanje izvanrednih ex post doprinosa, kako je navedeno u članku 10. Direktive 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6);

(c)	je li dioničarska struktura kreditne institucije izrazito koncentrirana, izrazito raspršena ili nije dovoljno transparentna na način koji bi mogao negativno utjecati na dostupnost ili pravodobnu provedbu mjera oporavka ili sanacije institucije;

(d)	pruža li kreditna institucija koja je član institucionalnog sustava zaštite (IPS), kako je utvrđeno u članku 113. stavku 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7), ključne funkcije ostalim članovima IPS-a, uključujući klirinške usluge, usluge riznice ili druge usluge;

(e)	je li kreditna institucija povezana sa središnjim tijelom, kako je utvrđeno u članku 10. Uredbe (EU) br. 575/2013, i bi li uzajamna raspodjela gubitaka među povezanim institucijama bila materijalna prepreka redovnom postupku u slučaju insolventnosti.

2. Procjenu iz stavka 1. neovisno provode nadležna i sanacijska tijela i pritom uzimaju u obzir ciljeve planiranja oporavka i sanacije.

3. Procjena iz stavka 1. može se provesti za kategoriju kreditnih institucija ako odgovarajuće nadležno ili sanacijsko tijelo utvrdi da dvije kreditne institucije ili više njih imaju slične karakteristike u pogledu svih kvalitativnih razmatranja utvrđenih u stavku 1.

Članak 3.

Kvantitativna procjena investicijskih društava

1. Nadležna i sanacijska tijela redovito i najmanje svake dvije godine procjenjuju utjecaj propasti investicijskog društva na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja, i to na temelju:

(a)	ukupne kvantitativne ocjene izračunane na temelju pokazatelja iz Priloga II.;

(b)	pondera koje su tim pokazateljima dodijelila nadležna i sanacijska tijela.

2. Vrijednosti tih pokazatelja utvrđuju se na temelju pokazatelja utvrđenih u Prilogu III. Ako vrijednosti pokazatelja iz Priloga II. nisu dostupne, procjena iz stavka 1. provodi se na temelju približnih vrijednosti koje u najvećoj mogućoj mjeri odgovaraju pokazateljima utvrđenima u Prilogu III. Ako približne vrijednosti nisu dostupne, nadležna i sanacijska tijela mogu pokazatelje iz Priloga II. zamijeniti drugim odgovarajućim pokazateljima.

3. Prag za ukupnu kvantitativnu ocjenu utvrđuju nadležna i sanacijska tijela.

4. Investicijsko društvo čija je ukupna kvantitativna ocjena jednaka pragu iz stavka 3. ili je viša od njega smatra se institucijom čija bi propast vjerojatno imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja.

5. Ako je investicijsko društvo utvrđeno kao GSV institucija ili OSV institucija u skladu s člankom 131. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU ili je razvrstano u kategoriju 1. na temelju smjernica o zajedničkim postupcima i metodologijama za SREP izdanih u skladu s člankom 107. stavkom 3. te direktive, nadležna i sanacijska tijela mogu, bez primjene stavaka od 1. do 4. ovog članka, utvrditi da bi propast te institucije vjerojatno imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja.

Članak 4.

Kvalitativna procjena investicijskih društava

1. Ako se investicijsko društvo ne smatra institucijom čija bi propast vjerojatno imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije i na uvjete financiranja u skladu s člankom 3., nadležna i sanacijska tijela redovito i najmanje svake dvije godine procjenjuju utjecaj propasti tog investicijskog društva na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja, pritom uzimajući u obzir barem sva kvalitativna razmatranja navedena u nastavku:

(a)	mjeru u kojoj investicijska društva provode ključne funkcije u jednoj ili više država članica;

(b)	je li dioničarska struktura investicijskog društva izrazito koncentrirana, izrazito raspršena ili nije dovoljno transparentna na način koji bi mogao negativno utjecati na dostupnost ili pravodobnu provedbu mjera oporavka ili sanacije;

(c)	pruža li investicijsko društvo koje je član institucionalnog sustava zaštite, kako je utvrđeno u članku 113. stavku 7. Uredbe (EU) br. 575/2013, ključne funkcije ostalim članovima institucionalnog sustava zaštite, uključujući klirinške usluge, usluge riznice ili druge usluge;

(d)	jesu li većina klijenata investicijskog društva mali ili profesionalni ulagatelji;

(e)	mjeru u kojoj novac i financijski instrumenti koje drži investicijsko društvo za račun svojih klijenata ne bi bili u potpunosti zaštićeni sustavom naknade štete za investitore utvrđenim Direktivom 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8);

(f)	je li poslovni model investicijskog društva složen, što uključuje opseg njegovih investicijskih aktivnosti.

2. Procjenu iz stavka 1. neovisno provode nadležna i sanacijska tijela i pritom uzimaju u obzir ciljeve planiranja oporavka i sanacije.

Članak 5.

Institucije koje pripadaju grupama

1. Kada je riječ o instituciji koja je dio grupe, procjene iz članaka od 1. do 4. provode se na razini matičnog društva u državi članici u kojoj ta institucija ima odobrenje za rad.

2. Odstupajući od stavka 1., kada je riječ o instituciji koja je dio grupe koja podliježe konsolidiranom nadzoru u skladu s člancima 111. i 112. Direktive 2013/36/EU, procjene iz članaka od 1. do 4. ove Uredbe provode se na sljedećim razinama:

(a)	na razini matičnog društva u Uniji;

(b)	na razini svakog matičnog društva u državi članici ili, ako ne postoji matično društvo u državi članici, na razini svakog samostalnog društva kćeri te grupe u državi članici.

3. Institucije koje su dio grupe koja podliježe konsolidiranom nadzoru u skladu s člancima 111. i 112. Direktive 2013/36/EU smatraju se institucijama čija bi propast vjerojatno imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja ako je primjenjiva bilo koja od sljedećih situacija na bilo kojoj razini iz točaka (a) i (b) stavka 2. ovog članka:

(a)	institucija ima ukupnu kvantitativnu ocjenu koja je jednaka pragu koji su utvrdila nadležna i sanacijska tijela u skladu s člankom 1. stavkom 3. ili člankom 3. stavkom 3. ili je viša od njega;

(b)	ispunjeni su kriteriji iz članka 2. stavka 1. ili članka 4. stavka 1.

4. Stavci 2. i 3. ne primjenjuju se na institucije obuhvaćene planom oporavka iz članka 8. stavka 2. točke (b) Direktive 2014/59/EU.

5. Nadležna i sanacijska tijela koordiniraju procjene iz ovog članka i razmjenjuju sve potrebne informacije u okviru kolegija nadzornih tijela i sanacijskih kolegija.

Članak 6.

Procjena banaka koje odobravaju promotivne kredite

Nadležna i sanacijska tijela mogu banke koje odobravaju promotivne kredite smatrati, kako je definirano u članku 3. stavku 27. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 2015/63 (9), institucijama čija propast vjerojatno ne bi imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja, a da pritom ne primjenjuju članak 1. stavke 2. i 7. i članak 5. stavak 3., ako kvalitativna razmatranja iz članka 2. stavka 1. nisu ispunjena na bilo kojoj od sljedećih razina:

(a)	na razini matičnog društva u Uniji;

(b)	na razini svakog matičnog društva u državi članici ili, ako ne postoji matično društvo u državi članici, na razini svakog samostalnog društva kćeri te grupe u državi članici.

Članak 7.

Procjena kreditnih institucija nad kojima se provodi postupak uredne likvidacije

Nadležna i sanacijska tijela mogu kreditne institucije nad kojima se provodi postupak uredne likvidacije smatrati institucijama čija propast vjerojatno ne bi imala znatan negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja, a da pritom ne primjenjuju članak 1. stavke 2. i 7. i članak 5. stavak 3., ako kvalitativna razmatranja iz članka 2. stavka 1. nisu ispunjena na bilo kojoj od sljedećih razina:

(a)	na razini matičnog društva u Uniji;

(b)	na razini svakog matičnog društva u državi članici ili, ako ne postoji matično društvo u državi članici, na razini svakog samostalnog društva kćeri te grupe u državi članici.

Članak 8.

Procjena koju provode nadležna i sanacijska tijela iz iste države članice

Uzimajući u obzir različite svrhe planiranja oporavka i sanacije, nadležna i sanacijska tijela iz iste države članice mogu donijeti različite zaključke u pogledu primjene članaka od 1. do 4. i članaka 6. i 7. te u tom slučaju redovito procjenjuju jesu li ti različiti zaključci i dalje opravdani.

Članak 9.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. listopada 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 190.

(2) Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).

(3) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 680/2014 od 16. travnja 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o nadzornom izvješćivanju institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 191, 28.6.2014., str. 1.).

(4) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

(5) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo) kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(6) Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).

(7) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(8) Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 1997. o sustavima naknada štete za investitore (SL L 84, 26.3.1997., str. 22.).

(9) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/63 оd 21. listopada 2014. o dopuni Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s ex ante doprinosima aranžmanima financiranja sanacije (SL L 11, 17.1.2015., str. 44.).

PRILOG 1.

Tablica 1.

Pokazatelji i ponderi za izračun ukupne kvantitativne ocjene kreditnih institucija

Kriterij	Pokazatelj za kreditne institucije	Ponder
Veličina	Ukupna imovina	25 %
Međusobna povezanost	Obveze unutar financijskog sustava	8,33 %
	Imovina unutar financijskog sustava	8,33 %
	Nepodmireni dužnički vrijednosni papiri	8,33 %
Opseg i složenost aktivnosti	Vrijednost OTC izvedenica (zamišljena)	8,33 %
	Međudržavne obveze	8,33 %
	Međudržavna potraživanja	8,33 %
Vrsta djelatnosti	Depoziti privatnog sektora od deponenata u EU-u	8,33 %
	Krediti privatnom sektoru za primatelje u EU-u	8,33 %
	Vrijednost nacionalnih plaćanja	8,33 %

1.	Za svaki pokazatelj naveden u tablici 1. odgovarajuća vrijednost utvrđuje se primjenom specifikacija iz Priloga III.

Vrijednost pokazatelja za svaku kreditnu instituciju dijeli se s ukupnim iznosom odgovarajuće vrijednosti pokazatelja za sve kreditne institucije koje su dobile odobrenje za rad u državi članici i, ako su dostupni odgovarajući podaci, podružnice s poslovnim nastanom u predmetnoj državi članici, uključujući podružnice u Uniji s poslovnim nastanom u toj državi članici.

3.	Dobiveni omjer množi se s 10 000 kako bi se ocjene pokazatelja izrazile u obliku baznih bodova.

4.	Svaka ocjena pokazatelja (izražena u baznim bodovima) množi se s ponderom za svaki pokazatelj, kako je navedeno u tablici 1.

5.	Ukupna kvantitativna ocjena jest zbroj svih ponderiranih ocjena pokazatelja.

PRILOG 2.

Tablica 2.

Pokazatelji za investicijska društva

Kriterij	Pokazatelj za investicijska društva
Veličina	Ukupna imovina
	Ukupne obveze
	Ukupni prihodi od naknada i provizija
	Imovina kojom se upravlja

PRILOG 3.

Tablica 3.

Specifikacije pokazatelja

Pokazatelj	Područje primjene	Specifikacije
Ukupna imovina	U cijelom svijetu	FINREP (MSFI ili GAAP) → F 01.01, redak 380, stupac 010
Ukupne obveze	U cijelom svijetu	FINREP (MSFI ili GAAP) → F 01.02, redak 300, stupac 010
Ukupni prihodi od naknada i provizija	U cijelom svijetu	FINREP (MSFI ili GAAP) → F 02.00, redak 200, stupac 010
Imovina kojom se upravlja	U cijelom svijetu	FINREP (MSFI ili GAAP) → F 22.02, redak 010, stupac 010
Obveze unutar financijskog sustava	U cijelom svijetu	FINREP (MSFI ili GAAP) → F 20.06, redci 020 + 030 + 050 + 060 + 100 + 110, stupac 010, sve države (os z)
Imovina unutar financijskog sustava	U cijelom svijetu	FINREP (MSFI ili GAAP) → F 20.04, redci 020 + 030 + 050 + 060 + 110 + 120 + 170 + 180, stupac 010, sve države (os z)
Nepodmireni dužnički vrijednosni papiri	U cijelom svijetu	FINREP (MSFI ili GAAP) → F 01.02, redci 050 + 090 + 130, stupac 010
Vrijednost OTC izvedenica (zamišljena)	U cijelom svijetu	FINREP (MSFI) → F 10.00, redci 300 + 310 + 320, stupac 030 + F 11.00, redci 510 + 520 + 530, stupac 030 FINREP (GAAP) → F 10.00, redci 300 + 310 + 320, stupac 030 + F 11.00, redci 510 + 520 + 530, stupac 030
Međudržavne obveze	U cijelom svijetu	FINREP (MSFI ili GAAP) → F 20.06, redci 010 + 040 + 070, stupac 010, sve države osim matične zemlje (os z) Napomena: Izračunana vrijednost ne bi smjela uključivati i. obveze unutar ureda te ii. obveze stranih podružnica i društava kćeri preko drugih ugovornih strana u istoj državi domaćinu.
Međudržavna potraživanja	U cijelom svijetu	FINREP (MSFI ili GAAP) → F 20.04, redci 010 + 040 + 080 + 140, stupac 010, sve države osim matične zemlje (os z) Napomena: Izračunana vrijednost ne bi smjela uključivati i. imovinu unutar ureda te ii. imovinu stranih podružnica i društava kćeri preko drugih ugovornih strana u istoj državi domaćinu.
Depoziti privatnog sektora od deponenata u EU-u	Samo EU	FINREP (MSFI ili GAAP) → F 20.06, redci 120 + 130, stupac 010, države EU-a (os z)
Krediti privatnom sektoru za primatelje u EU-u	Samo EU	FINREP (MSFI ili GAAP) → F 20.04, redci 190 + 220, stupac 010, države EU-a (os z)
Vrijednost nacionalnih platnih transakcija	U cijelom svijetu	Plaćanja izvršena u izvještajnoj godini (ne uključujući plaćanja unutar grupe): taj se pokazatelj izračunava kao vrijednost plaćanja banke izvršenih putem svih glavnih platnih sustava čiji je ona član. Navodi se ukupna bruto vrijednost svih gotovinskih plaćanja koja je predmetni subjekt izvršio putem sustava velikih plaćanja i bruto vrijednost svih gotovinskih plaćanja izvršenih preko banke agenta (npr. preko korespondentnog ili nostro računa) tijekom izvještajne godine u svakoj navedenoj valuti. Trebalo bi navesti sva plaćanja izvršena preko banke agenta bez obzira na to kako banka agent stvarno podmiruje transakciju. Ne uključuju se transakcije unutar grupe (tj. transakcije koje se obrađuju unutar ili između subjekata koji su u istoj grupi kao odgovarajući subjekt). Ako točni iznosi nisu dostupni, mogu se navesti poznata precjenjivanja. Trebalo bi navesti plaćanja bez obzira na svrhu, mjesto ili način namire. To uključuje, među ostalim, gotovinska plaćanja povezana s izvedenicama, transakcije financiranja vrijednosnih papira i devizne transakcije. Ne uključuje se vrijednost nikakvih nenovčanih stavki namirenih u vezi s navedenim transakcijama. Uključuju se gotovinska plaćanja izvršena u ime subjekta koji izvješćuje te ona izvršena u ime klijenata (uključujući financijske institucije i druge komercijalne klijente). Ne uključuju se plaćanja izvršena putem platnog sustava za mala plaćanja. Uključuju se samo izlazna plaćanja (tj. isključuju se primljena plaćanja). Uključuje se iznos plaćanja izvršenih putem sustava neprekidne vezane namire (CLS). Osim za plaćanja izvršena putem sustava neprekidne vezane namire, ne netiraju se nikakve vrijednosti izlaznih velikih plaćanja, čak i ako je transakcija namirena na neto osnovi (tj. sva velika plaćanja izvršena putem sustava velikih plaćanja ili preko agenta moraju se iskazati na bruto osnovi). Mala plaćanja izvršena putem sustava velikih plaćanja ili preko agenta mogu se iskazati na neto osnovi. Navedite vrijednosti u eurima, primjenom službenog tečaja utvrđenog na http://ec.europa.eu/budget/contracts_grants/info_contracts/inforeuro/inforeuro_en.cfm (za mjesečne stope) ili http://www.ecb.europa.eu/stats/exchange/eurofxref/html/index.en.html (za dnevne stope).

Top