(1)

Od 2010. Grčka prima financijsku pomoć država članica europodručja. Konkretno, radi potpore prvom programu ekonomske prilagodbe Grčka je od svibnja 2010. do prosinca 2011. dobila 52 900 milijuna EUR u bilateralnim zajmovima od država članica čija je valuta euro, koje je Europska komisija zatim objedinila u okviru Instrumenta zajma Grčkoj; radi potpore drugom programu ekonomske prilagodbe Grčka je od ožujka 2012. do veljače 2015. dobila dodatne zajmove iz Europskog instrumenta za financijsku stabilnost u iznosu od 130 900 milijuna EUR (2), a od kolovoza 2015. do lipnja 2018. dobila je dodatnih 59 900 milijuna (3) EUR u zajmovima iz Europskog stabilizacijskog mehanizma. Stoga nepodmirene obveze Grčke prema državama članicama europodručja, Europskom instrumentu za financijsku stabilnost i Europskom stabilizacijskom mehanizmu iznose ukupno 243 700 milijuna EUR. Osim toga, radi potpore prvom i drugom programu ekonomske prilagodbe Grčka je dobila i financijsku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda u iznosu od 32 100 milijuna EUR.

(2)

Financijska pomoć Europskog stabilizacijskog mehanizma istječe 20. kolovoza 2018.

(3)

Uvjeti za financijsku pomoć Europskog stabilizacijskog mehanizma utvrđeni su u Provedbenoj odluci Vijeća (EU) 2016/544 (4), koja je naknadno izmijenjena Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2017/1226. (5) Uvjeti su dodatno objašnjeni u Memorandumu o razumijevanju Europskog stabilizacijskog mehanizma o posebnom uvjetovanju ekonomske politike („Memorandum o razumijevanju”) koji su 19. kolovoza 2015. potpisale Komisija, u ime Europskog stabilizacijskog mehanizma, i Grčka te u četiri naknadne izmjene tog memoranduma.

(4)

U okviru financijske pomoći Europskog stabilizacijskog mehanizma Grčka je u raznim područjima politike provela brojne reforme i. fiskalne održivosti; ii. financijske stabilnosti; iii. strukturne reforme za unapređenje konkurentnosti i rasta te iv. reforme javne uprave. Nakon brojnih mjera provedenih u okviru programa, potrebno je nastaviti s provedbom ključnih institucijskih i strukturnih reformi kako bi se osiguralo njihovo dovršenje i potpuna učinkovitost.

(5)

Zahvaljujući mjerama koje je grčka vlada poduzela fiskalne i vanjske neravnoteže uglavnom su ispravljene. Saldo opće države bio je pozitivan u 2016. i 2017. i Grčka je na dobrom putu da u 2018. i u srednjoročnom razdoblju ostvari svoj cilj primarnog suficita bruto domaćeg proizvoda od 3,5 %. Vanjsko neto zaduživanje bilo je pozitivno u 2015., a zatim je uslijedio tek neznatan deficit. Gospodarstvo se počelo oporavljati, pri čemu je rast u 2017. iznosio 1,4 %, a nezaposlenost se smanjuje. Grčka je poboljšala svoj položaj u strukturnim komponentama vodećih usporednih pokazatelja uspješnosti zemalja.

(6)

Unatoč tomu i bez obzira na reforme, u Grčkoj su i dalje u znatnoj mjeri prisutne neravnoteže i slabosti iz prošlosti. Kao što je i Komisija utvrdila u svojem Izvješću o mehanizmu upozoravanja iz 2018. (izrađeno u skladu s člancima 3. i 4. Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6)) Grčka je osobito izložena poteškoćama navedenima u nastavku. Nakon što je krajem 2016. bio dosegnuo vrhunac od 180,8 % bruto domaćeg proizvoda, javni je dug krajem 2017. ostao na razini od 178,6 % bruto domaćeg proizvoda i bio je najviši u Uniji. I neto stanje međunarodnih ulaganja od gotovo – 140 % bruto domaćeg proizvoda u 2016. još je vrlo nepovoljno. Štoviše, iako je stanje tekućeg računa gotovo u ravnoteži, to još nije dovoljno da se poboljša vrlo nepovoljno neto stanje međunarodnih ulaganja i da se dovoljno brzo svede na prihvatljive razine. Iako je nezaposlenost u padu nakon što je u 2013. bila dosegnula vrhunac od 27,9 %, u ožujku 2018. još je bila na razini od 20,1 %. Dugotrajna nezaposlenost (15,3 % krajem 2017.) i nezaposlenost mladih (43,8 % u ožujku 2018.) i dalje je vrlo visoka. I dalje su potrebna znatna poboljšanja poslovnog okruženja jer je Grčka još daleko ispod graničnih vrijednosti u nekoliko područja strukturnih komponenti vodećih usporednih gospodarskih pokazatelja uspješnosti (npr. izvršavanje ugovora, upis vlasništva, rješavanje nelikvidnosti itd.).

(7)

Iako je bankarski sektor još dovoljno kapitaliziran, i dalje se suočava s izazovima koji se odnose na niske razine profitabilnosti i visoke razine neprihodujućih izloženosti. Veze s državom i dalje su čvrste. Krajem ožujka 2018. stanje neprihodujućih izloženosti bilo je i dalje na vrlo visokoj razini od 92,4 milijardi EUR odnosno 48,5 % ukupnih bilančnih izloženosti. Grčka je u okviru financijske pomoći Europskog stabilizacijskog mehanizma donijela ključne propise kojima je olakšano čišćenje bilanci banaka, no bit će potrebni kontinuirani napori da se pokazatelj neprihodujućih izloženosti svede na održive razine te da se financijskim institucijama omogući da u svakom trenutku izvršavaju svoju funkciju posredovanja i upravljanja rizicima. Štoviše, postoji plan za slabljenje kontrole kapitala čiji je cilj ponovna uspostava povjerenja deponenata. Iako su neke kontrole oslabljene, treba nastaviti raditi u skladu s dogovorenim referentnim vrijednostima.

(8)

Nakon što je 2010. izgubila pristup zaduživanju na financijskim tržištima, Grčka se od srpnja 2017. izdavanjem državnih obveznica počela vraćati na tržište. Međutim, zbog razdoblja volatilnosti na financijskim tržištima prinosi na grčke obveznice i dalje su povećani u odnosu na druge države članice europodručja, a uvjeti zaduživanja za Grčku još su nestabilni zbog vanjskih ekonomskih rizika. Stoga je potrebno poduzimati dodatne napore da bi se zajamčio kontinuiran i stabilan pristup tržištu državnih obveznica.

(9)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija zaključuje da je financijska stabilnost Grčke još izložena rizicima koji bi, ako se ostvare, mogli imati negativne učinke prelijevanja na druge države članice euoropodručja. Svaki učinak prelijevanja mogao bi se ostvariti neizravno djelovanjem na povjerenje ulagača, a time i na troškove refinanciranja za banke i državne obveznice u drugim državama članicama europodručja.

(10)

Euroskupina je 22. lipnja 2018. postigla politički dogovor o provedbi dodatnih mjera kojima se postiže održivost duga. Udio duga opće države u Grčkoj je visok i krajem 2017. iznosio je 178,6 % bruto domaćeg proizvoda. Grčka je već dobila velikodušnu financijsku potporu europskih partnera pod povlaštenim uvjetima, a posebne mjere za postizanje održivije razine duga donesene su 2012. te 2017. u okviru Europskog stabilizacijskog mehanizma. Komisija je u lipnju 2018. u suradnji s Europskom središnjom bankom i Europskim stabilizacijskim mehanizmom izradila analizu održivosti duga kojom je utvrđeno da je održivost duga bez dodatnih mjera izložena znatnim rizicima jer je procijenjeno da će u dugoročnom razdoblju bruto potrebe Grčke za financiranjem narasti iznad praga od 20 % bruto domaćeg proizvoda koji je Euroskupina utvrdila kao referentnu vrijednost za procjenu rizika za održivost duga. Mjere koje je Euroskupina na toj osnovi dogovorila 22. lipnja 2018. uključuju produljenje ponderiranog prosječnog dospijeća za dodatnih 10 godina, odgodu plaćanja kamata i glavnice za dodatnih 10 godina te provedbu drugih mjera koje se odnose na dug. U kombinaciji s isplatom iznosa od 15 000 milijuna EUR, koji je prema procjenama trebao poslužiti kao pokriće za potrebno financiranje državnog duga u razdoblju od oko 22 mjeseca nakon završetka programa, te su se mjere temeljile na Komisijinim pretpostavkama da će biti dovoljne da se do 2060. zajamči održivost duga i bruto potrebe za financiranjem zadrže ispod 20 % bruto domaćeg proizvoda. Prema nepovoljnom scenariju, srednjoročne mjere koje je Euroskupina dogovorila neko bi vrijeme pozitivno utjecale na održivost duga i zajamčile bi pokazatelje bruto potrebe za financiranjem ispod dogovorenog praga sve do 2036. Euroskupina je dogovorila da će u 2032., krajem razdoblja počeka za Europski instrument za financijsku stabilnost, preispitati jesu li potrebne dodatne mjere u vezi s dugom kojima bi se zajamčilo ostvarenje dogovorenih ciljnih vrijednosti bruto potrebe za financiranjem, uz uvjet da se postupa u skladu s fiskalnim okvirom Europske unije, te da će prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere.

(11)

Međutim, Grčka u srednjoročnom razdoblju, zbog ranijih učinaka nekoliko čimbenika, treba kontinuirano donositi mjere za uklanjanje izvora ili mogućih izvora poteškoća i provoditi strukturne reforme kojima se potiče snažan i održiv gospodarski oporavak. Među tim su čimbenicima ozbiljan i dugotrajan pad gospodarske aktivnosti tijekom krize, razmjeri grčkog duga, slabosti grčkog financijskog sektora, kontinuirana relativno snažna povezanost financijskog sektora i grčkih javnih financija, među ostalim i zbog državnog vlasništva, rizik od širenja ozbiljnih napetosti iz jednog od tih sektora u druge države članice te izloženost država članica europodručja grčkim državnim obveznicama.

(12)

Grčka se radi toga obvezala prema Euroskupini da će nastaviti i dovršiti sve ključne reforme donesene u okviru financijske pomoći Europskog stabilizacijskog mehanizma te da će se pobrinuti da se očuvaju ciljevi važnih reformi donesenih u okviru programa financijske pomoći.

(13)

Grčka se obvezala i da će provesti posebne mjere u području fiskalnih i fiskalno-strukturnih politika, socijalne skrbi, financijske stabilnosti, tržišta rada i proizvoda, privatizacije i javne uprave. Te posebne mjere navedene u prilogu izvješću Euroskupine od 22. lipnja 2018. pridonijet će uklanjanju mogućih izvora gospodarskih poteškoća.

(14)

Radi rješavanja preostalih rizika i praćenja izvršenja obveza preuzetih u tu svrhu, nameće se zaključak da je na Grčku potrebno i primjereno primijeniti pojačani nadzor u skladu s člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 472/2013.

(15)

S Grčkom je provedeno službeno savjetovanje, među ostalim i službenim dopisom od 4. srpnja 2018. te joj je omogućeno da se očituje o Komisijinoj procjeni. Grčka se u svojem dopisu od 6. srpnja 2018. složila s Komisijinom procjenom gospodarskih izazova s kojima se suočava, što je osnova za početak primjene pojačanog nadzora.

(16)

Grčka će u okviru Programa potpore strukturnim reformama (uspostavljenog Uredbom (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća (7)) nastaviti primati tehničku potporu za pripremu i provedbu reformi, među ostalim za nastavak i završetak ključnih reformi u skladu s preuzetim obvezama koje se prate u okviru pojačanog nadzora.

(17)

Komisija pri provedbi pojačanog nadzora i u kontekstu svojeg sustava ranog upozoravanja namjerava blisko surađivati s Europskim stabilizacijskim mehanizmom,