POGLAVLJE I.:

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

POGLAVLJE II.:

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

POGLAVLJE III.:

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

POGLAVLJE IV.:

ODJELJAK 1.:

43.

44.

45.

46.

ODJELJAK 2.:

47.

48.

ODJELJAK 3.:

49.

50.

ODJELJAK 4.:

51.

52.

53.

ODJELJAK 5.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

ODJELJAK 6.:

64.

65.

66.

ODJELJAK 7.:

67.

68.

69.

PRILOG I.:

POGLAVLJE I.:

1.

2.

POGLAVLJE II.:

3.

4.

5.

6.

7.

8.

POGLAVLJE III.:

9.

10.

PRILOG II.:

POGLAVLJE I.:

1.

POGLAVLJE II.:

2.

3.

4.

5.

6.

7.

POGLAVLJE III.:

8.

POGLAVLJE IV.:

9.

10.

PRILOG III.:

DIO 1.:

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

DIO 2.:

POGLAVLJE I.:

8.

POGLAVLJE II.:

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

DIO 3.:

POGLAVLJE I.:

18.

POGLAVLJE II.:

19.

20.

21.

22.

23.

DIO 4.:

ODJELJAK 1.:

24.

ODJELJAK 2.:

25.

26.

27.

ODJELJAK 3.:

28.

29.

30.

31.

32.

33.

ODJELJAK 4.:

34.

DIO 5.:

35.

36.

37.

DIO 6.:

38.

39.

40.

ODJELJAK 1.:

I.

II.

III.

IV.

V.

ODJELJAK 2.:

I.

II.

III.

ODJELJAK 3.:

I.

II.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

PRILOG IV.:

POGLAVLJE I.:

1.

2.

3.

4.

POGLAVLJE II.:

5.

6.

7.

8.

9.

POGLAVLJE III.:

10.

POGLAVLJE IV.:

11.

12.

PRILOG V.:

POGLAVLJE I.:

1.

POGLAVLJE II.:

2.

3.

4.

POGLAVLJE III.:

5.

6.

POGLAVLJE IV.:

7.

PRILOG VI.:

POGLAVLJE I.:

1.

POGLAVLJE II.:

2.

3.

4.

POGLAVLJE III.:

5.

I.

II.

PRILOG VII.:

I.

II.

PRILOG VIII.:

PRILOG IX.:

PRILOG X.:

PRILOG XI.:

PRILOG XII.:

PRILOG XIII.:

PRILOG XIV.:

(a)

Glavna je svrha Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima (dalje u tekstu: Sporazum) osigurati okvir za uredno korištenje službeno podupiranih izvoznih kredita.

(b)

Cilj je Sporazuma zadržati ravnopravne tržišne uvjete za službene potpore, kao što je utvrđeno člankom 5. točkom (a), da bi se potaknulo tržišno natjecanje među izvoznicima utemeljeno na kvaliteti i cijeni izvezenih roba i usluga, a ne na najpovoljnijim službeno podupiranim financijskim uvjetima.

(a)

Sudionice preuzimaju obvezu razmjene informacija o obavijestima povezanima sa službenim potporama s nesudionicama, kao što je utvrđeno člankom 5. točkom (a).

(b)

Sudionica mora, na temelju uzajamnosti, odgovoriti na zahtjev nesudionice u konkurentskoj situaciji o ponuđenim financijskim uvjetima njezine službene potpore, jednako kao što bi odgovorila na zahtjev sudionice.

(a)

Službena potpora pruža se u različitim oblicima:

(b)

Sporazum se primjenjuje na vezanu pomoć; postupci iz poglavlja IV. primjenjuju se i na nevezanu pomoć povezanu s trgovinom.

(c)

Sporazum se ne primjenjuje na izvoz vojne opreme i poljoprivrednih sirovina.

(d)

Službene se potpore ne smiju pružati ako postoje jasni dokazi da je ugovor sklopljen s kupcem u zemlji koja nije konačno odredište te robe, prvenstveno s ciljem stjecanja povoljnijih uvjeta otplate.

(a)

Sljedeći su sektorski dogovori dio Sporazuma:

(b)

Sudionica sektorskog dogovora može primijeniti njegove odredbe na službene potpore za izvoz roba i/ili usluga koje pokriva taj sektorski dogovor. Ako sektorski dogovor ne sadržava odredbu koja odgovara nekoj odredbi Sporazuma, sudionica sektorskog dogovora mora primijeniti odredbu Sporazuma.

(a)

Sudionice mogu primijeniti uvjete utvrđene Prilogom VI. na izvoz roba i/ili usluga za transakcije koje ispunjavaju kriterije iz Dodatka 1. Prilogu VI.

(b)

Točka (a) primjenjuje se na izvoz roba i usluga obuhvaćenih Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za nuklearne elektrane, Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za obnovljive izvore energije, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama te vodne projekti te Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za željezničku infrastrukturu.

(c)

Točka (a) ne primjenjuje se na izvoz roba i usluga obuhvaćenih Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za civilne zrakoplove i Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za brodove.

(a)

Sudionice od kupaca robe i usluga koji su predmet službene potpore zahtijevaju plaćanje predujma od najmanje 15 % vrijednosti izvoznog ugovora na dan ili prije datuma početka roka otplate kredita kako je navedeno u Prilogu XIV. Radi ocjene predujma, vrijednost izvoznog ugovora može se proporcionalno smanjiti ako transakcija uključuje robu i usluge iz treće zemlje koje nemaju službenu potporu. Dozvoljeno je financiranje/osiguranje 100 % premije. Premija može i ne mora biti uključena u vrijednost izvoznog ugovora. Zadržana plaćanja izvršena nakon datuma početka roka otplate kredita ne smatraju se predujmom u ovom kontekstu.

(b)

Službena potpora za takav predujam može biti samo u obliku osiguranja od uobičajenih rizika prije kredita ili garancije za takve rizike.

(c)

Osim kako je predviđeno u točkama (b) i (d), sudionice ne pružaju službenu potporu u iznosu od više od 85 % vrijednosti izvoznog ugovora, uključujući opskrbu treće zemlje, no isključujući lokalne troškove.

(d)

Sudionice mogu pružiti službenu potporu za lokalne troškove pod uvjetom da:

(a)

Zemlje kategorije I. zemlje su OECD-a s visokim dohotkom (2) po stanovniku. Sve ostale zemlje pripadaju kategoriji II.

(b)

Kod razvrstavanja zemalja primjenjuju se sljedeći operativni kriteriji i postupci:

(c)

Zemlja će promijeniti kategoriju tek nakon što njezina kategorija prema Svjetskoj banci ostane nepromijenjena dvije godine zaredom.

(a)

Za zemlje iz kategorije I. maksimalni rok otplate je pet godina, uz mogućnost dogovora na osam i pol godina ako se poštuju postupci za prethodnu obavijest navedeni u članku 48.

(b)

Za zemlje kategorije II. maksimalni je rok otplate deset godina;

(c)

Ako ugovor obuhvaća više od jedne zemlje odredišta, sudionice moraju pokušati postići pojedinačni poseban dogovor u skladu s postupcima iz članaka 58. do 63. da bi se dogovorili primjereni rokovi.

(a)

Maksimalni rok otplate za nenuklearne elektrane je 12 godina. Ako sudionica namjerava podupirati rok otplate duži od onoga predviđenog člankom 12., mora izdati prethodnu obavijest prema postupku iz članka 48.

(b)

Nenuklearne elektrane su cjelokupne elektrane ili njihovi dijelovi koji nemaju nuklearni pogon; sadrže sve komponente, opremu, materijale i usluge (uključujući osposobljavanje osoblja) koji su izravno potrebni za izgradnju i puštanje u pogon takvih nenuklearnih elektrana. Ovime nisu obuhvaćene stavke za koje je obično odgovoran kupac, a posebno troškovi povezani s razvojem zemljišta, cestama, građevinskim naseljima, energetskim vodovima te ranžirnom postajom i vodovodnom mrežom izvan granica zemljišta elektrane, kao i troškovi nastali u zemlji kupca radi dobivanja službenog odobrenja (npr. lokacijske dozvole, građevinske dozvole, dozvole za punjenje goriva), osim:

(a)

Glavnica izvoznog kredita otplaćuje se u jednakim obrocima.

(b)

Glavnica se otplaćuje i kamate se plaćaju najmanje svakih 12 mjeseci, pri čemu se prvo plaćanje kamata vrši najkasnije šest mjeseci od datuma početka roka otplate kredita.

(c)

Za izvozne kredite u svrhu potpore transakcija povezanih s najmom, umjesto jednake otplate glavnice kako je navedeno u točki (a) može se primijeniti jednaka otplata glavnice i kamata zajedno.

(d)

Iznimno i uz propisno opravdanje, izvozni se krediti mogu odobriti pod drugim uvjetima osim onih u navedenim točkama (a) do (c). Pružanje takve potpore objašnjava se neravnotežom vremenske raspodjele sredstava dostupnih dužniku i profilom servisiranja dugova unutar jednakog, polugodišnjeg rasporeda otplate, i u skladu je sa sljedećim kriterijima:

(e)

Kamate dospjele nakon datuma početka roka otplate kredita ne kapitaliziraju se.

(a)

Kamata isključuje:

(b)

Ako se službena potpora pruža u obliku izravnih kredita/financiranja ili refinanciranja, premija se može dodati nominalnoj vrijednosti kamatne stope ili može biti odvojeni trošak; obje se komponente moraju odvojeno prikazati sudionicama.

(a)

Sudionice koje pružaju službenu financijsku potporu za kredite sa fiksnom stopom primjenjuju odgovarajuće komercijalne referentne kamatne stope (CIRR-ovi) kao najmanje kamatne stope. CIRR-ovi su kamatne stope utvrđene prema sljedećim načelima:

(b)

Pružanjem službene financijske potpore ne smije se izravnati ili nadoknaditi, djelomično niti u cijelosti, odgovarajuća premija kreditnog rizika koju valja naplatiti za rizik od neotplaćivanja u skladu s odredbama članka 23.

(a)

Svaka sudionica koja želi utvrditi CIRR najprije odabire jedan od sljedeća dva sustava referentne kamatne stope za svoju nacionalnu valutu:

Sudionice se dogovaraju o iznimkama povezanima sa sustavom referentne kamatne stope.

(b)

CIRR-ovi se postavljaju na fiksnu maržu od 100 baznih bodova iznad referentne kamatne stope svake sudionice osim ako se sudionice dogovore drukčije.

(c)

Ostale sudionice koriste CIRR za određenu valutu ako se odluče za financiranje u toj valuti.

(d)

Sudionica može promijeniti svoj sustav referentne kamatne stope nakon što pošalje obavijest šest mjeseci unaprijed te se savjetuje s ostalim sudionicama.

(e)

Sudionica ili nesudionica može zahtijevati utvrđivanje CIRR-a za valutu neke nesudionice. Uz savjetovanje sa zainteresiranom nesudionicom, sudionica ili tajništvo mogu u ime navedene nesudionice iznijeti prijedlog za utvrđivanje CIRR-a u toj valuti prema postupcima pojedinačnog posebnog dogovora u skladu s člancima 58. do 63.

(a)

Ako se službena financijska potpora pruža za kredite s promjenjivom stopom, banke i ostale financijske institucije ne smiju nuditi mogućnost stope niže od CIRR-a (važećeg u vrijeme izvornog ugovora) ili kratkoročne tržišne stope, ovisno o tome koja je od njih u tom trenutku niža, tijekom cijelog trajanja kredita.

(b)

U slučaju dobrovoljne, rane otplate kredita ili bilo kojeg njegova dijela, korisnik kredita državnim institucijama koje pružaju službenu financijsku potporu nadoknađuje sve troškove i gubitke nastale kao posljedica takve rane otplate, uključujući troškove državne institucije povezane sa zamjenom dijela priljeva novca s fiksnom stopom prekinutog prijevremenom oplatom.

(a)

Primjenjiva minimalna premijska stopa određuje se na temelju sljedećih čimbenika:

(b)

Minimalne premijske stope izražene su u postocima glavnice kredita kao da su premije u cijelosti naplaćene na datum prvog povlačenja tranše kredita. U Prilogu VIII. nalaze se upute za izračun minimalne premijske stope, uključujući i matematičku formulu.

(c)

Ne postoje minimalne premijske stope za transakcije s dužnicima u zemljama kategorije 0, zemljama OECD-a s visokim dohotkom i zemljama eurozone s visokim dohotkom (3). Premijske stope sudionica za takve transakcije u takvim zemljama utvrđuju se ovisno o slučaju. Da bi se osiguralo da se premijskim stopama za transakcije s dužnicima u takvim zemljama ne snižavaju cijene na privatnom tržištu, sudionice će slijediti sljedeći postupak:

(d)

Zemlje ‚najvišeg rizika’ u kategoriji 7. u načelu podliježu premijskim stopama koje premašuju minimalne premijske stope utvrđene za tu kategoriju; te premijske stope utvrđuju sudionice koje pružaju službenu potporu.

(e)

Pri izračunu minimalne premijske stope za neku transakciju primjenjuje se razvrstavanje zemalja prema riziku važeće u zemlji dužnika, dok se kod razvrstavanja kupaca prema riziku primjenjuje razvrstavanje dužnika (5), osim ako:

(f)

Kriteriji i uvjeti koji se odnose na primjenu garancije treće strane u skladu sa situacijama opisanima u prvoj i drugoj alineji prethodne točke (e) navedeni su u Prilogu X.

(g)

Konvencija HOR korištena za izračun minimalne premijske stope jedna je polovina razdoblja korištenja uz cijelo razdoblje otplate i njome se predviđa profil redovne otplate izvoznog kredita, odnosno otplata u jednakim polugodišnjim obrocima glavnice uz obračunanu kamatu šest mjeseci od datuma početka roka otplate kredita. Za izvozne kredite s neuobičajenim profilima otplate istovjetno razdoblje otplate (izraženo u jednakim, polugodišnjim obrocima) izračunava se s pomoću sljedeće formule: istovjetno razdoblje otplate = (ponderirano prosječno razdoblje otplate – 0,25)/0,5.

(h)

Ako se sudionica odluči za primjenu minimalne premijske stope povezane s trećom stranom iz zemlje koja nije ista kao i dužnikova kao jamcem, mora dati prethodnu obavijest u skladu člankom 47. Sudionica koja se odluči za primjenu minimalne premijske stope povezane s multilateralnom ili regionalnom institucijom u funkciji jamca mora o tome dati prethodnu obavijest u skladu s člankom 48.

(a)

Pet elemenata kreditnog rizika zemlje su:

(b)

Zemlje su razvrstane u jednu od osam kategorija rizika zemlje (0–7). Minimalne premijske stope utvrđene su za kategorije od 1. do 7., no ne za kategoriju 0. jer je razina rizika zemalja u toj kategoriji zanemariva. Kreditni rizik povezan s transakcijama u zemljama kategorije 0 najvećim se dijelom odnosi na rizik dužnika/jamca.

(c)

Razvrstavanje zemalja (7) obavlja se na temelju metodologije razvrstavanja zemalja prema riziku koja se sastoji od:

(d)

Razvrstavanje zemalja prema riziku mora se neprekidno pratiti i revidirati najmanje jednom godišnje, a tajništvo mora odmah obavijestiti o promjenama do kojih dolazi zbog metodologije razvrstavanja zemalja prema riziku. Ako se zemlja ponovno razvrsta u nižu ili višu kategoriju rizika zemlje, sudionice najkasnije pet radnih dana od obavijesti tajništva o ponovnom razvrstavanju naplaćuju premijske stope u skladu s ili iznad minimalnih premijskih stopa povezanih s novom kategorijom rizika zemlje.

(e)

Razvrstanost zemalja prema riziku objavljuje tajništvo.

(a)

Za sve zemlje razvrstane prema metodologiji razvrstavanja zemalja prema riziku u skladu s člankom 25. točkom (d), rizik države ocjenjuje se da bi se iznimno utvrdili sljedeći državni korisnici kredita:

(b)

Državni korisnici kredita koji ispunjavaju navedene kriterije iz točke (a) ovoga članka utvrđuju se prema metodologiji ocjenjivanja rizika ulaganja u zemlju koju su razvile i s kojom su se suglasile sudionice.

(c)

Popis državnih korisnika kredita za koje je utvrđeno da ispunjavaju navedene kriterije iz točke (a) ovoga članka mora se neprekidno pratiti i revidirati najmanje jednom godišnje, a tajništvo mora odmah obavijestiti o promjenama nastalima zbog metodologije ocjene rizika države.

(d)

Popis državnih korisnika kredita iz točke (b) ovoga članka objavljuje tajništvo.

(a)

Razvrstavanja kupaca prema riziku moraju se temeljiti na nadređenom neosiguranom kreditnom rejtingu dužnika/jamca koji je utvrdila sudionica.

(b)

Bez obzira na točku (a) ovoga članka, transakcije podupirane u skladu s uvjetima Priloga VI. Sporazumu i transakcije u kreditnoj vrijednosti od pet milijuna SDR-ova ili manje mogu se razvrstavati prema pojedinačnim slučajevima, tj. nakon primjene bilo kakvih povećanja kreditne sposobnosti kupca. Takve transakcije, međutim, bez obzira na njihovo razvrstavanje, nisu podobne za bilo kakav popust za primjenu povećanja kreditne sposobnosti kupca.

(c)

Državni dužnici i jamci razvrstavaju se u kategoriju rizika kupca SOV/CC0.

(d)

Dužnici i jamci koji nisu državni mogu se iznimno razvrstati u kategoriju rizika kupca ‚manje od rizika države’ (SOV+), (9) ako:

(e)

Sudionice moraju izdati prethodnu obavijest u skladu s člankom 48. za sljedeće transakcije:

(f)

U slučaju nadmetanja za određenu transakciju, pri čemu su sudionice koje u njemu sudjeluju svrstale dužnika/jamca u različite kategorije rizika kupca, sudionice koje se nadmeću nastojat će se usuglasiti oko jednakog razvrstavanja rizika kupca. Ako nije postignut dogovor oko zajedničkog razvrstavanja, sudionici/sudionicama koje su razvrstale dužnika/jamca u više razvrstavanje rizika kupca nije zabranjena primjena nižeg razvrstavanja rizika kupca.

(a)

Kvaliteta izvozno-kreditnog proizvoda ovisi o tome je li proizvod osiguranje, garancija ili izravni kredit/financiranje, a u slučaju proizvoda osiguranja o tome je li za pokriće kamata tijekom razdoblja čekanja na odštetu (odnosno razdoblja između datuma dospijeća plaćanja dužnika i datuma na koji osiguravatelj može nadoknaditi troškove izvozniku/financijskoj instituciji) potrebna dodatna naknada.

(b)

Svi postojeći izvozno-kreditni proizvodi koje nude sudionice razvrstavaju se u jednu od sljedeće tri skupine proizvoda:

(a)

Sudionice mogu primijeniti sljedeće metode smanjivanja rizika zemlje, čija je konkretna primjena opisana u Prilogu XII.:

(b)

Sudionica koja primjenjuje minimalnu premijsku stopu u kojoj se odražava metoda smanjivanja rizika zemlje mora izdati prethodnu obavijest u skladu s člankom 47.

(a)

Sudionice mogu primijeniti sljedeća povećanja kreditne sposobnosti kupca, koja omogućuju primjenu faktora povećanja kreditne sposobnosti (CEF) koji je veći od 0:

(b)

Definicije vrijednosti povećanja kreditne sposobnosti kupca i faktora povećanja kreditne sposobnosti navedene su u Prilogu XII.

(c)

Povećanja kreditne sposobnosti kupca mogu se koristiti sama ili uz sljedeća ograničenja:

(d)

Sudionice izdaju prethodnu obavijest u skladu s člankom 48. za transakcije s nedržavnim dužnikom/jamcem kreditne sposobnosti više od 5 milijuna SDR-ova ako povećanja kreditne sposobnosti kupca imaju za rezultat primjenu faktora povećanja kreditne sposobnosti koji je veći od 0.

(a)

Za ocjenu dostatnosti minimalnih premijskih stopa i da bi se, ako je potrebno, omogućile prilagodbe na više ili na niže, za redovito praćenje i prilagodbu minimalnih premijskih stopa koriste se instrumenti za dobivanje povratnih informacija o premijama (Premium Feedback Tools – PFT-ovi).

(b)

PFT-ovima se ocjenjuje primjerenost minimalnih premijskih stopa u odnosu na stvarna iskustva institucija koje pružaju službene izvozne kredite, kao i na informacije privatnog tržišta o određivanju cijena kreditnog rizika.

(c)

Opsežna revizija svih aspekata pravila iz Sporazuma povezanih s premijama mora se izvršiti najkasnije do 31. prosinca 2015.

(a)

Sudionice su dogovorile dodatne politike za izvozne kredite i vezanu pomoć. Politike izvoznih kredita moraju se temeljiti na slobodnom tržišnom natjecanju i slobodnom djelovanju tržišnih sila. Uz pomoć politika vezane pomoći zemljama, sektorima ili projektima koji imaju ograničen ili nikakav pristup tržišnom financiranju moraju se osigurati potrebni vanjski izvori. Politikama vezane pomoći treba se osigurati najbolja vrijednost za novac, smanjiti iskrivljavanje tržišta i doprinijeti razvojno učinkovitom korištenju tih izvora.

(b)

Odredbe Sporazuma o vezanoj pomoći ne primjenjuju se na programe pomoći multilateralnih ili regionalnih institucija.

(c)

Navedena načela ne dovode u pitanje stajališta Odbora za razvojnu pomoć (DAC) o kvaliteti vezane i nevezane pomoći.

(d)

Sudionica može zahtijevati dodatne podatke bitne za status vezanja bilo kojeg oblika pomoći. Ako nije sigurno pripada li određena financijska praksa u područje primjene vezane pomoći navedene u Prilogu XIV., zemlja donatorica dostavlja dokaz da je pomoć zapravo ‚nevezana’ u skladu s definicijom u Prilogu XIV.

(a)

kredita Službene razvojne pomoći (ODA) kako je definirano u ‚Temeljnim načelima DAC-a za povezano financiranje i vezanu i djelomično nevezanu službenu razvojnu pomoć (1987.)’ (‚DAC Guiding Principles for Associated Financing and Tied and Partially Untied Official Development Assistance (1987)’);

(b)

bespovratnih sredstava ODA kako je definirano u ‚Temeljnim načelima DAC-a za povezano financiranje i vezanu i djelomično nevezanu službenu razvojnu pomoć (1987.)’ i

(c)

ostalih službenih sredstava (OOF), što uključuje bespovratna sredstva i kredite, ali isključuje službeno podupirane izvozne kredite koji su u skladu sa Sporazumom ili

(d)

bilo koje druge miješane oblike, de iure ili de facto, unutar kontrole donatorice, davatelja ili korisnika kredita, što uključuje dva ili više prethodno navedena oblika i/ili sljedeće financijske komponente:

(a)

Povezano financiranje može biti u različitim oblicima uključujući miješane kredite, miješano financiranje, zajedničko financiranje, usporedno financiranje ili jednokratne cjelovite transakcije. Glavna su svojstva svih oblika:

(b)

‚Činjenična’ (de facto) međusobna povezanost ili veza određena je čimbenicima kao što su:

(c)

Sljedeće prakse ne sprječavaju utvrđivanje ‚činjenične’ (de facto) međusobne povezanosti ili veze:

(a)

Zemljama čiji je BND po glavi stanovnika, prema podacima Svjetske banke, iznad gornje granice za zemlje nižeg srednjeg dohotka, ne odobrava se vezana pomoć. Svjetska banka ponovno izračunava ovaj prag na godišnjoj razini (13). Zemlja će promijeniti kategoriju tek nakon što njezina kategorija prema Svjetskoj banci ostane nepromijenjena dvije godine zaredom.

(b)

Kod razvrstavanja zemalja primjenjuju se sljedeći operativni kriteriji i postupci:

(a)

Vezana pomoć ne daje se za javne ili privatne projekte koji bi trebali biti komercijalno izvedivi u slučaju financiranja po tržišnim uvjetima ili uvjetima Sporazuma.

(b)

Ključni testovi takve prihvatljivosti za pomoć su sljedeći:

(c)

Namjena je ključnih testova iz točke b) opisati kako se vrednuje projekt da bi se utvrdilo treba li ga financirati takvom vrstom pomoći ili izvoznim kreditima po tržišnim uvjetima ili uvjetima Sporazuma. Očekuje se da će se postupkom savjetovanja iz članaka 51. do 53. s vremenom steći iskustvo s pomoću kojeg će se i za izvozno-kreditne agencije i za agencije za pomoć preciznije utvrditi ex ante smjernice o razlici između dvije kategorije projekata.

(a)

Tehnička pomoć: vezana pomoć u slučaju kad se komponenta službene razvojne pomoći sastoji isključivo od tehničke suradnje koja iznosi manje od 3 % ukupne vrijednosti transakcije ili jedan milijun posebnih prava vučenja (SDR), što god je niže i

(b)

Mali projekti: kapitalni projekti od manje od jednog milijuna posebnih prava vučenja (SDR) koji se u potpunosti financiraju u obliku bespovratne razvojne pomoći.

(a)

Odredbe članaka 36. i 37. ne primjenjuju se na vezanu pomoć u slučaju kad razina povlastica iznosi 80 % ili više, osim na vezanu pomoć koja sačinjava dio povezanog financijskog paketa, opisanog u članku 35.

(b)

Odredbe članka 37. ne primjenjuju se na vezanu pomoć čija je vrijednost manja od dva milijuna posebnih prava vučenja (SDR), osim na vezanu pomoć koja sačinjava dio povezanog financijskog paketa, opisanog u članku 35.

(c)

Vezana pomoć za najmanje razvijene zemlje (LCD) prema definiciji Ujedinjenih naroda ne podliježe odredbama članaka 36. i 37.

(d)

Sudionice pozitivno razmatraju ubrzavanje postupaka vezane pomoći u skladu s posebnim okolnostima:

(e)

Neovisno o člancima 36. i 37. sudionica može iznimno dodijeliti potporu na jedan od sljedećih načina:

(a)

Diskontna stopa korištena za izračun razine povlastica kredita u danoj valuti, odnosno diferencirana diskontna stopa (DDR), mijenja se 15. siječnja svake godine i izračunava se kako slijedi:

(b)

Referentni datum za izračun razine povlastica datum je početka roka otplate kredita kako je navedeno u Prilogu XIV.

(c)

Za potrebe izračuna ukupne razine povlastica povezanog financijskog paketa smatra se da su razine povlastica sljedećih kredita, sredstava i plaćanja jednake nuli:

Plaćanja na datum početka roka otplate kredita ili prije tog datuma koja se ne smatraju predujmom uključuju se u izračun razine povlastica.

(d)

Diskontna stopa pri prilagođavanju: u slučaju pomoći za prilagođavanje, identično prilagođavanje znači prilagođavanje identičnoj razini povlastica koja je ponovno izračunana s diskontnom stopom na snazi u vrijeme prilagođavanja.

(e)

Lokalni troškovi i nabava treće zemlje uključuju se u izračun razine povlastica samo ako ih financira zemlja donatorica.

(f)

Ukupna razina povlastica paketa određuje se množenjem nominalne vrijednosti svake komponente paketa s odgovarajućom razinom povlastica svake komponente, uz dodavanje rezultata, i dijeljenjem tog ukupnog broja s ukupnom nominalnom vrijednosti komponenata.

(g)

Diskontna stopa za odobreni kredit u okviru pomoći stopa je na snazi u vrijeme izdavanja obavijesti. Međutim, u slučajevima trenutačnog izdavanja obavijesti, diskontna je stopa ona na snazi u trenutku određivanja uvjeta kredita u okviru pomoći. Promjena diskontne stope za vrijeme trajanja kredita ne mijenja njegovu razinu povlastica.

(h)

Ako se promjena valute izvrši prije zaključivanja ugovora, obavijest se revidira. Diskontna stopa korištena za izračun razine povlastica bit će ona primjenjiva na datum revizije. Revizija nije potrebna ako su u izvornoj obavijesti navedeni alternativna valuta i svi potrebni podaci za izračun razine povlastica.

(i)

Neovisno o točki (g), diskontna stopa korištena za izračun razine povlastica pojedinačnih transakcija pokrenutih u okviru kreditne linije pomoći jest stopa prvobitno proglašena kreditnom linijom.

(a)

Sudionice ne smiju određivati uvjete vezane pomoći duže od dvije godine, bilo da se to odnosi na financiranje pojedinačnih transakcija ili na protokol o pomoći, kreditnu liniju pomoći ili sličan sporazum. U slučaju protokola o pomoći, kreditne linije pomoći ili sličnog sporazuma, rok valjanosti počinje na datum njihovog potpisivanja, o čemu valja obavijestiti u skladu s člankom 50.; o produženju kreditne linije šalje se obavijest kao da se radi o novoj transakciji, uz napomenu da se radi o produženju i da se obnavlja pod uvjetima dozvoljenima u vrijeme slanja obavijesti o produženju. U slučaju pojedinačnih transakcija, uključujući one o kojima je poslana obavijest u okviru protokola o pomoći, kreditne linije pomoći ili sličnog sporazuma, rok valjanosti počinje na datum obavješćivanja o obvezi u skladu s člancima 49. ili 50., prema potrebi.

(b)

Kad zemlja prvi put postane nepodobna za primanje 17-godišnjih kredita Svjetske banke, rok valjanosti postojećeg i novih protokola o vezanoj pomoći i kreditnih linija o kojima je poslana obavijest ograničava se na jednu godinu od datuma mogućeg ponovnog razvrstavanja u skladu s postupcima iz članka 36. točke (b).

(c)

Produženje takvih protokola i kreditnih linija moguće je jedino pod uvjetima koji su u skladu s odredbama članaka 36. i 37. Sporazuma nakon:

(a)

Čim se sudionica obveže na službenu potporu, o kojoj je poslala obavijest u skladu s postupcima u člancima 47. do 50., o tome obavješćuje sve ostale sudionice dodajući referentni broj obavijesti na odgovarajući obrazac.

(b)

Pri razmjeni podataka u skladu s člancima 55. do 57. sudionica obavješćuje ostale sudionice o uvjetima kredita u skladu s kojima namjerava poduprijeti određenu transakciju i može zahtijevati slične podatke od ostalih sudionica.

(a)

Prije prilagođavanja financijskih uvjeta koje navodno nude sudionica ili nesudionica u skladu s člancima 18. i 42., sudionica ulaže sve razumne napore, uključujući, prema potrebi, korištenje osobnog savjetovanja opisanog u članku 57., da bi provjerila jesu li ti uvjeti službeno podupirani, te postupa u skladu sa sljedećim:

(b)

Sudionica koja namjerava ponuditi financijske uvjete jednake onima o kojima je poslana obavijest u skladu s člancima 47. i 48. može to učiniti nakon isteka ondje navedenog razdoblja čekanja. Navedena sudionica šalje obavijest o svojoj namjeri što je prije moguće.

(a)

Sudionica koja ima opravdane razloge vjerovati da su financijski uvjeti koje nudi druga sudionica (sudionica koja pokreće postupak) velikodušniji od onih navedenih u Sporazumu šalje obavijest tajništvu; tajništvo odmah objavljuje te podatke.

(b)

Sudionica koja pokreće postupak obrazlaže financijske uvjete svoje ponude u roku od dva radna dana nakon što tajništvo iznese podatke.

(c)

Nakon obrazloženja sudionice koja pokreće postupak bilo koja sudionica može zahtijevati da tajništvo u roku od pet radnih dana organizira poseban sastanak radi savjetovanja sudionica da bi se raspravilo o tom pitanju.

(d)

Financijski uvjeti koji uživaju pogodnosti službene potpore ne počinju vrijediti do ishoda posebnog sastanka sudionica održanog radi savjetovanja.

(a)

Sudionica obavješćuje sve ostale sudionice najmanje deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze u skladu s Prilogom VII. ako:

(b)

Ako u tom razdoblju bilo koja druga sudionica zatraži raspravu, sudionica koja pokreće postupak čeka deset dodatnih kalendarskih dana.

(c)

Sudionica nakon rasprave obavješćuje sve ostale sudionice o svojoj konačnoj odluci da bi se olakšalo preispitivanje iskustva u skladu s člankom 69. Sudionice vode evidenciju svog iskustva povezanog s premijskim stopama o kojima je poslana obavijest u skladu s gore navedenom točkom (a).

(a)

Sudionica obavješćuje sve ostale sudionice najmanje deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze u skladu s Prilogom VII. Sporazumu ako namjerava:

(b)

Ako sudionica koja pokreće postupak ublaži ili povuče svoju namjeru pružanja potpore takvoj transakciji, o tome odmah obavješćuje sve ostale sudionice.

(a)

Sudionica šalje prethodnu obavijest u skladu s Prilogom VII. ako namjerava osigurati službenu potporu za:

(b)

Prethodna obavijest šalje se najkasnije 30 radnih dana prije zaključivanja prikupljanja ponuda ili datuma preuzimanja obveze, pri čemu se prvenstvo daje ranijem datumu.

(c)

Ako sudionica koja pokreće postupak ublaži ili povuče svoju namjeru podupiranja uvjeta o kojima je poslala obavijest, o tome odmah obavješćuje sve ostale sudionice.

(d)

Odredba ovog članka primjenjuje se na vezanu pomoć koja čini dio povezanog financijskog paketa, kako je navedeno u članku 35.

(a)

Sudionica odmah, odnosno u roku od dva radna dana od preuzimanja obveze, obavješćuje sve ostale sudionice, u skladu s prilogom VII., ako pruža službenu potporu za vezanu pomoć u sljedećim vrijednostima:

(b)

Sudionica također odmah obavješćuje sve ostale sudionice o potpisivanju protokola o pomoći, kreditne linije ili sličnog sporazuma.

(c)

Prethodna obavijest nije potrebna ako sudionica namjerava prilagoditi financijske uvjete za koje je potrebna trenutna obavijest.

(a)

Sudionica koja traži obrazloženje za moguće trgovinske motive za vezanu pomoć može zahtijevati potpunu ocjenu kvalitete pomoći (navedenu u Prilogu XIII.).

(b)

Osim toga, sudionica može zatražiti savjetovanje s ostalim sudionicama, u skladu s člankom 52. To uključuje osobno savjetovanje kako je navedeno u članku 57. da bi se raspravilo o sljedećem:

(a)

Za vrijeme savjetovanja sudionica može, između ostalog, zahtijevati sljedeće podatke:

(b)

Savjetovanje se završava, a tajništvo obavješćuje sve sudionice o nalazima povezanima s obama pitanjima iz članka 51. najmanje deset kalendarskih dana prije zaključivanja prikupljanja ponuda ili datuma preuzimanja obveze, pri čemu se prvenstvo daje ranijem datumu. Ako dođe do neslaganja stranaka koje su se savjetovale, tajništvo poziva ostale sudionice da izraze svoja stajališta u roku od pet radnih dana. O navedenim stajalištima obavješćuje sudionicu koja šalje obavijest i koja bi trebala razmotriti nastavak postupka u slučaju da nema znatne potpore ponudi za pomoć.

(a)

Donatorica koja želi nastaviti s projektom bez obzira na nedostatak znatne potpore šalje prethodnu obavijest o svojim namjerama ostalim sudionicama najkasnije 60 kalendarskih dana nakon završetka savjetovanja, odnosno prihvaćanja zaključka predsjednika. Donatorica također šalje dopis glavnom tajniku OECD-a navodeći rezultate savjetovanja i objašnjavajući prednosti nacionalnih interesa nepovezanih s trgovinom koji su doveli do tog postupka. Sudionice očekuju da će se tako nešto dogoditi u rijetkim, iznimnim slučajevima.

(b)

Donatorica odmah obavješćuje sudionice da je poslala dopis glavnom tajniku OECD-a, čiju kopiju valja priložiti obavijesti. Ni donatorica ni bilo koja druga sudionica ne smiju preuzeti obvezu za vezanu pomoć do deset radnih dana od slanja ove obavijesti sudionicama. Prethodno navedeno razdoblje od deset radnih dana produžuje se na 15 dana u slučaju projekata u vezi s kojima su tijekom procesa savjetovanja utvrđene konkurentne komercijalne ponude.

(c)

Tajništvo prati napredak i rezultate savjetovanja.

(a)

Sudionica može pitati drugu sudionicu o njezinom stavu prema trećoj zemlji, instituciji u trećoj zemlji ili posebnom načinu poslovanja.

(b)

Sudionica koja je primila zahtjev za službenu potporu može poslati upit drugoj sudionici, dajući najpovoljnije kreditne uvjete te uvjete koje bi sudionica koja šalje upit bila spremna poduprijeti.

(c)

Ako se upit šalje više najmanje dvjema sudionicama, mora sadržavati popis adresa.

(d)

Kopija svih upita mora se poslati tajništvu.

(a)

Sudionica kojoj je upućen upit mora odgovoriti u roku od sedam kalendarskih dana i iznijeti što je više moguće podataka. Odgovor mora što je bolje moguće opisivati odluku koju sudionica namjerava donijeti. Ako je potrebno, potpuni se odgovor šalje u najkraćem mogućem roku. Kopije se šalju na ostale adrese upita i tajništvu.

(b)

Ako odgovor na upit naknadno postane nevaljan iz bilo kojeg razloga, primjerice:

odgovor se mora odmah poslati, a kopiju valja poslati svim ostalim adresatima upita i tajništvu.

(a)

Sudionica se u roku od deset radnih dana odaziva na poziv na osobno savjetovanje.

(b)

Zahtjev za osobno savjetovanje na raspolaganju je sudionicama i nesudionicama. Savjetovanje se održava u najkraćem mogućem roku nakon isteka razdoblja od deset radnih dana.

(c)

Predsjedavajuća sudionica zajedno s tajništvom koordinira sve potrebne radnje praćenja, poput pojedinačnog posebnog dogovora. Tajništvo odmah stavlja na raspolaganje ishod savjetovanja.

(a)

Prijedlozi pojedinačnog posebnog dogovora upućuju se samo tajništvu. Tajništvo mora poslati prijedlog za pojedinačni posebni dogovor svim sudionicama i, u slučaju kad je uključena vezana pomoć, svim kontaktnim točkama DAC-a. Identitet stranke koja pokreće postupak ne otkriva se u registru pojedinačnih posebnih dogovora na oglasnoj ploči OLIS-a. Međutim, tajništvo može na zahtjev usmenim putem otkriti identitet stranke koja pokreće postupak sudionici ili članici DAC-a. Tajništvo vodi evidenciju o takvim zahtjevima.

(b)

Prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora mora sadržavati datum te mora biti u sljedećem obliku:

(c)

Prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora iznesen u skladu s člankom 36. točkom (b) podtočkom 4. upućuje se tajništvu, a kopija se šalje ostalim sudionicama. Sudionica koja iznosi prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora daje potpuno objašnjenje razloga zašto smatra da bi se razvrstavanje zemlje trebalo razlikovati od postupka navedenog u članku 36. točki (b).

(d)

Tajništvo čini dogovorene pojedinačne posebne dogovore javno dostupnima.

(a)

Odgovori se šalju u roku od 20 kalendarskih dana, iako se sudionice potiču da odgovore na prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora u najkraćem mogućem roku.

(b)

Odgovor može biti zahtjev za dodatne podatke, prihvaćanje i odbijanje, prijedlog izmjene pojedinačnog posebnog dogovora ili alternativni prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora.

(c)

Smatra se da je sudionica koja izjavi da nema stajalište jer joj nisu pristupili niti jedan izvoznik niti tijela zemlje primateljice u slučaju pomoći za projekt prihvatila prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora.

(a)

Nakon razdoblja od 20 kalendarskih dana, tajništvo obavješćuje sve sudionice o statusu prijedloga pojedinačnog posebnog dogovora. Ako sve sudionice ne prihvate pojedinačni posebni dogovor, no niti jedna ga sudionica ne odbije, prijedlog ostaje otvoren dodatnih osam kalendarskih dana.

(b)

Nakon navedenog dodatnog razdoblja smatra se da je sudionica koja nije izričito odbila prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora prihvatila pojedinačni posebni dogovor. Međutim, sudionica, uključujući sudionicu koja pokreće postupak, može svoje prihvaćanje pojedinačnog posebnog dogovora uvjetovati izričitim prihvaćanjem jedne ili više sudionica.

(c)

Ako sudionica ne prihvati jedan ili više elemenata pojedinačnog posebnog dogovora, indirektno prihvaća sve ostale elemente pojedinačnog posebnog dogovora. Podrazumijeva se da takvo djelomično prihvaćanje može navesti ostale sudionice da promijene svoje stajalište o predloženom pojedinačnom posebnom dogovoru. Sve sudionice mogu slobodno ponuditi ili prilagoditi uvjete koji nisu obuhvaćeni pojedinačnim posebnim dogovorom.

(d)

Pojedinačni posebni dogovor koji nije prihvaćen može se ponovno razmotriti pomoću postupaka u člancima 58. i 59. U tim okolnostima sudionice ne obvezuje njihova prvobitna odluka.

(a)

Ako nije drugačije dogovoreno, pojedinačni posebni dogovor valjan je tijekom dvije godine od datuma stupanja na snagu, osim ako tajništvo ne primi obavijest da više ne predstavlja predmet interesa i ako to prihvate sve sudionice. Pojedinačni posebni dogovor ostaje valjan dodatne dvije godine ako sudionica zatraži produženje u roku od 14 kalendarskih dana od prvobitnog datuma isteka. Dogovor o naknadnim produženjima može se postići istim postupkom. Pojedinačni posebni dogovor postignut u skladu s člankom 36. točkom (b) podtočkom 4. ostaje valjan dok ne postanu dostupni podaci Svjetske banke za sljedeću godinu.

(b)

Tajništvo prati status pojedinačnih posebnih dogovora i o tome obavješćuje sudionice vođenjem popisa ‚Status valjanih pojedinačnih posebnih dogovora’ na OLIS-u. Tajništvo, između ostalog, poduzima sljedeće:

(a)

CIRR-ovi za valute određene u skladu s odredbama članka 20. šalju se tajništvu sredstvima trenutačne komunikacije najmanje jednom mjesečno radi dostavljanja svim sudionicama

(b)

Ta se obavijest mora dostaviti tajništvu najkasnije pet dana nakon kraja svakog mjeseca na koji se odnosi. Tajništvo zatim odmah obavješćuje sve sudionice o primjenjivim stopama i čini ih javno dostupnima.

(a)

Sudionice redovito preispituju funkcioniranje Sporazuma. U okviru revizije, sudionice, između ostalog, preispituju postupke o slanju obavijesti, provedbu i djelovanje sustava DDR, pravila i postupke o vezanoj pomoći, pitanja prilagođavanja, prethodno preuzete obveze i mogućnosti šireg sudjelovanja u Sporazumu.

(b)

Ova se revizija temelji na podacima o iskustvu sudionica i njihovim prijedlozima za poboljšanje djelovanja i učinkovitosti Sporazuma. Sudionice uzimaju u obzir ciljeve Sporazuma i prevladavajuću gospodarsku i monetarnu situaciju. Podaci i prijedlozi koje sudionice žele iznijeti u okviru ove revizije moraju se dostaviti tajništvu najkasnije 45 kalendarskih dana prije datuma revizije.

(a)

Sudionice redovito revidiraju sustav za određivanje CIRR-ova da bi se uvjerile da stope o kojima je izdana obavijest odražavaju trenutačne tržišne uvjete i ispunjavaju ciljeve na kojima se taj sustav temelji. Takve revizije obuhvaćaju i maržu koju valja dodati kod primjenjivanja tih stopa.

(b)

Sudionica može podnijeti utemeljeni zahtjev predsjedavajućoj sudionici za dodatnu reviziju u slučaju da navedena sudionica smatra da CIRR za jednu ili više valuta više ne odražava trenutačne tržišne uvjete.

(a)

metodologiju razvrstavanja zemalja prema riziku i ocjene rizika države da bi se na temelju iskustva preispitala njihova valjanost;

(b)

razinu minimalnih premijskih stopa, da bi se uvjerile da su one i dalje točna mjera za kreditni rizik, uzimajući u obzir stvarna iskustva institucija koje pružaju službene izvozne kredite i informacije privatnog tržišta o određivanju cijena kreditnog rizika;

(c)

razlikovanja između minimalnih premijskih stopa koja uzimaju u obzir različitu kvalitetu izvozno-kreditnih proizvoda i postotak osiguranog pokrića i

(d)

iskustvo povezano s korištenjem smanjenja rizika zemlje i povećanja kreditne sposobnosti kupca i nastavak valjanosti i primjerenosti njihovog posebnog utjecaja na minimalne premijske stope.