28.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 354/73

(1)

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se stvaranje područja slobode, sigurnosti i pravde u kojem je osobama dozvoljeno slobodno kretanje. U tu svrhu Unija može donijeti mjere za razvoj pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima te za promicanje i potporu djelovanja država članica u području sprečavanja kriminala. U daljnjem razvoju europskog područja pravde trebalo bi osigurati poštovanje temeljnih prava i zajedničkih načela, poput nediskriminacije, ravnopravnosti spolova, učinkovitog pristupa pravosuđu za sve, vladavine prava i neovisnog pravosudnog sustava koji dobro funkcionira.

(2)

U Stockholmskom programu (4) Europsko vijeće ponovo je potvrdilo prioritet razvoja područja slobode, sigurnosti i pravde te je kao svoj politički prioritet navelo postizanje Europe prava i pravde. Financiranje je bilo utvrđeno kao jedno od važnih sredstava za uspješnu provedbu političkih prioriteta Stockholmskog programa. Ambiciozne ciljeve postavljene Ugovorima i Stockholmskim programom trebalo bi, među ostalim, postići uspostavom, za razdoblje 2014.–2020., fleksibilnog i učinkovitog programa Pravosuđe („Program”) koji bi trebao olakšati planiranje i provedbu. Opći i posebni ciljevi Programa trebali bi se tumačiti u skladu s relevantnim strateškim smjernicama koje je definiralo Europsko vijeće.

(3)

Komunikacijom Komisije od 3. ožujka 2010. o strategiji Europa 2020. određuje se strategija za pametan, održiv i uključiv rast. Područje pravde koje dobro funkcionira i u kojem su uklonjene prepreke za prekogranične sudske postupke i pristup pravosuđu u prekograničnim slučajevima trebalo bi se razvijati kao ključni element za podršku posebnim ciljevima i vodećim inicijativama strategije Europa 2020. i olakšavanje mehanizama namijenjenih promicanju rasta.

(4)

Za potrebe ove Uredbe, pojam „sudsko i pravosudno osoblje” trebalo bi se tumačiti tako da uključuje suce, tužitelje i sudske službenike, kao i druge pravne stručnjake povezane sa sudstvom, poput odvjetnika, javnih bilježnika, sudskih izvršitelja, probacijskih službenika, miritelja i sudskih tumača.

(5)

Pravosudno osposobljavanje nalazi se u središtu izgradnje međusobnog povjerenja i poboljšava suradnju između pravosudnih tijela i stručnjaka u raznim državama članicama. Pravosudno osposobljavanje trebalo bi se smatrati osnovnim elementom u promicanju istinske europske pravosudne kulture u kontekstu Komunikacije Komisije od 13. rujna 2011. pod nazivom „Izgradnja povjerenja u pravosuđe diljem EU-a. Nova dimenzija europskog pravosudnog osposobljavanja”, Rezolucije Vijeća o osposobljavanju sudaca, tužitelja i pravosudnog osoblja u Europskoj uniji (5), zaključaka Vijeća od 27. i 28. listopada 2011. o europskom pravosudnom osposobljavanju i Rezolucije Europskog parlamenta od 14. ožujka 2012. o pravosudnom osposobljavanju.

(6)

Pravosudno osposobljavanje može uključivati različite čimbenike, kao što su pravna, pravosudna i upravna tijela država članica, akademske institucije, nacionalna tijela odgovorna za pravosudno osposobljavanje, organizacije ili mreže za osposobljavanje na europskoj razini ili mreže sudskih koordinatora prava Unije. Tijela i subjekti koji ostvaruju opći europski interes u području osposobljavanja u pravosuđu, poput Europske mreže za pravosudno osposobljavanje (EJTN), Akademije za europsko pravo (ERA), Europske mreže sudbenih vijeća (ENCJ), Udruženja državnih savjeta i najviših upravnih sudova Europske unije (ACA-Europe), Mreže predsjednika vrhovnih sudova Europske unije (RPCSJUE) i Europskog instituta za javnu upravu (EIPA), trebali bi nastaviti igrati ulogu u promicanju programa osposobljavanja za sudsko i pravosudno osoblje s istinskom europskom dimenzijom te bi im se stoga trebala dodijeliti odgovarajuća financijska potpora u skladu s postupcima i kriterijima navedenima u godišnjim programima rada koje donosi Komisija u skladu s ovom Uredbom.

(7)

Unija bi trebala olakšati aktivnosti osposobljavanja o provedbi prava Unije time što bi plaće sudskog i pravosudnog osoblja koje sudjeluje i koje isplaćuju tijela država članica smatrala prihvatljivim troškovima ili sufinanciranjem u naravi, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (6) („Financijska uredba”).

(8)

Pristup pravosuđu trebao bi osobito uključivati pristup sudovima, alternativnim načinima rješavanja sporova te nositeljima javnih dužnosti koji su prema zakonu obvezni strankama osigurati neovisan i nepristran pravni savjet.

(9)

U prosincu 2012. Vijeće je podržalo strategiju EU-a o drogama (2013.–2020.) (7) čiji je cilj zauzeti uravnoteženi pristup koji se temelji na istovremenom smanjenju potražnje za drogama i njihove ponude, potvrđujući pritom da su smanjenje potražnje za drogama i smanjenje njihove ponude elementi koji se međusobno dopunjuju u politici nedopuštenih droga. Jedan od glavnih ciljeva te strategije ostaje doprinijeti mjerljivu smanjenju potražnje za drogama, ovisnosti o drogama te zdravstvenih i socijalnih rizika i štete povezanih s drogama. Dok se program za sprečavanje zlouporabe droga i informiranje, uspostavljen Odlukom br. 1150/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8), temeljio na pravnoj osnovi javnog zdravlja i odnosio na te aspekte; Program se temelji na drugoj pravnoj osnovi i cilj bi mu trebao biti daljnji razvoj europskog područja pravde koje se temelji na uzajamnom priznavanju i povjerenju, posebice promicanjem pravosudne suradnje. Stoga, odgovarajući na potrebu za pojednostavljenjem i u skladu s pravnom osnovom svakog programa, program Zdravlje za rast može poduprijeti mjere kojima se dopunjuje djelovanje država članica u ostvarivanju cilja smanjenja štete za zdravlje povezane s drogama, uključujući informiranje i sprečavanje.

(10)

Drugi važan element strategije EU-a o drogama (2013.–2020.) jest smanjenje ponude droga. Dok bi Instrument za financijsku potporu policijskoj suradnji, sprečavanju i suzbijanju kriminala te upravljanju krizama, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, trebao podupirati djelovanja čiji je cilj sprečavanje trgovine drogama i drugih vrsta kriminala i borba protiv njih, a osobito mjere protiv proizvodnje, izrade, ekstrakcije, prodaje, prijevoza, uvoza i izvoza nedopuštenih droga, uključujući posjedovanje i prodaju s ciljem sudjelovanja u aktivnostima trgovine drogama, Program bi trebao obuhvatiti one aspekte politike u vezi s drogama koji nisu obuhvaćeni Instrumentom za financijsku potporu policijskoj suradnji, sprečavanju i suzbijanju kriminala te upravljanju krizama, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, ili programom Zdravlje za rast, a koji su blisko povezani s njegovim općim ciljem.

(11)

U svakom slučaju, trebalo bi osigurati nastavak financiranja prioriteta u okviru programskog razdoblja od 2007. do 2013. koji ostaju ciljevi nove strategije EU-a o drogama (2013.–2020.) te bi stoga trebala biti dostupna sredstva iz programa Zdravlje za rast, Instrumenta za financijsku potporu policijskoj suradnji, sprečavanju i suzbijanju kriminala te upravljanju krizama, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, i Programa, u skladu s njihovim prioritetima i pravnim osnovama, uz istovremeno izbjegavanje dvostrukog financiranja.

(12)

U skladu s člankom 3. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), člankom 24. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta iz 1989., Program bi trebao podupirati zaštitu prava djeteta, uključujući pravo na zakonit postupak, pravo na razumijevanje postupka, pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života te pravo na integritet i dostojanstvo. Cilj Programa trebao bi biti, osobito, povećanje zaštite djeteta u okviru pravosudnih sustava i pristupa djece pravosuđu te bi trebao uključiti promicanje prava djeteta u provedbu svih svojih djelovanja.

(13)

U skladu s člancima 8. i 10. UFEU-a, Program bi u svim svojim aktivnostima trebao podupirati uključivanje ciljeva u području ravnopravnosti između žena i muškaraca te nediskriminacije. Praćenje i evaluacija trebali bi se provoditi redovito kako bi se ocijenio način na koji se aktivnosti Programa bave pitanjima ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.

(14)

Iskustvo djelovanja na razini Unije pokazalo je da ostvarivanje ciljeva Programa u praksi zahtijeva kombinaciju instrumenata, uključujući pravne akte, inicijative politike i financiranje. Financiranje je važno sredstvo koje nadopunjuje zakonodavne mjere.

(15)

U svojim zaključcima od 22. i 23. rujna 2011. o poboljšanju učinkovitosti budućih financijskih programa Unije koji podupiru pravosudnu suradnju, Vijeće je istaknulo važnu ulogu koju imaju programi financiranja Unije u učinkovitoj provedbi pravne stečevine Unije te je ponovno naglasilo potrebu za transparentnijim, fleksibilnijim, dosljednijim i jednostavnijim pristupom tim programima.

(16)

U Komunikaciji Komisije od 29. lipnja 2011. pod nazivom „Proračun za strategiju Europa 2020.” ističe se potreba za racionalizacijom i pojednostavljenjem financiranja Unije. Osobito s obzirom na sadašnju gospodarsku krizu, od presudne je važnosti da sredstva Unije budu što bolje strukturirana i da se njima što pažljivije upravlja. Smisleno pojednostavljenje financiranja i učinkovito upravljanje financiranjem može se ostvariti smanjenjem broja programa i racionalizacijom, pojednostavljenjem i usklađenjem pravila i postupaka financiranja.

(17)

Odgovarajući na potrebu za pojednostavljenjem financiranja, učinkovitim upravljanjem financiranjem i lakšim pristupom financiranju, Program bi trebao nastaviti i razvijati aktivnosti koje su se prethodno provodile na temelju triju programa uspostavljenih Odlukom Vijeća 2007/126/PUP (9), Odlukom br. 1149/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Odlukom br. 1150/2007/EZ. Srednjoročne evaluacije tih programa uključuju preporuke čiji je cilj poboljšati provedbu tih programa. Rezultati tih srednjoročnih evaluacija, kao i rezultati ex-post evaluacija trebaju se uzeti u obzir u provedbi Programa.

(18)

U Komunikaciji Komisije od 19. listopada 2010. pod nazivom „Revizija proračuna EU-a” i Komunikaciji Komisije od 29. lipnja 2011. pod nazivom „Proračun za strategiju Europa 2020.” ističe se važnost fokusiranja financiranja na aktivnosti s jasnom europskom dodanom vrijednosti, to jest gdje intervencija Unije može donijeti dodanu vrijednost u usporedbi s djelovanjem samih država članica. Djelovanja koja obuhvaća ova Uredba trebala bi doprinijeti stvaranju europskog područja pravde promicanjem načela uzajamnog priznavanja, razvojem uzajamnog povjerenja između država članica, poboljšanjem prekogranične suradnje i umrežavanja te ostvarivanjem točne, usklađene i dosljedne primjene prava Unije. Aktivnosti financiranja također bi trebale doprinijeti tome da svi uključeni učinkovitije i bolje upoznaju pravo i politike Unije te pružati dobru analitičku bazu za potporu i razvoj prava i politika Unije, time doprinoseći njihovoj provedbi i ispravnoj primjeni. Intervencija Unije omogućuje dosljedno ostvarivanje tih aktivnosti diljem Unije te donosi ekonomije razmjera. Pored toga, Unija je u boljem položaju od država članica za rješavanje prekograničnih pitanja i osiguravanje europske platforme za uzajamno učenje.

(19)

Prilikom odabira djelovanja za financiranje u okviru Programa, Komisija bi trebala ocijeniti prijedloge na temelju prethodno utvrđenih kriterija. Ti bi kriteriji trebali uključivati ocjenjivanje europske dodane vrijednosti predloženih djelovanja. Nacionalni projekti i projekti manjeg opsega također mogu imati europsku dodanu vrijednost.

(20)

Tijela i subjekti koji imaju pristup Programu trebali bi uključivati nacionalna, regionalna i lokalna tijela vlasti.

(21)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za čitavo trajanje Programa koja predstavlja primarni referentni iznos, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (11), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(22)

Kako bi se osigurala dovoljna fleksibilnost Programa u odgovaranju na potrebe koje se mijenjaju i odgovarajuće prioritete politike za cijelo vrijeme njegova trajanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom postotaka navedenih u Prilogu ovoj Uredbi za svaki posebni cilj koja bi premašivala te postotke za više od 5 postotnih bodova. U svrhu ocjene potrebe za takvim delegiranim aktom, ti bi se postoci trebali izračunavati na temelju financijske omotnice za čitavo trajanje Programa, a ne na temelju godišnjih odobrenih sredstava. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(23)

Ova bi se Uredba trebala provoditi u punoj usklađenosti s Financijskom uredbom. Osobito u odnosu na uvjete prihvatljivosti poreza na dodanu vrijednost (PDV) koji plaćaju korisnici bespovratnih sredstava, prihvatljivost PDV-a ne bi smjela ovisiti o pravnom statusu korisnika za aktivnosti koje mogu obavljati privatna i javna tijela i subjekti pod istim pravnim uvjetima. Uzimajući u obzir posebnu prirodu ciljeva i aktivnosti obuhvaćenih ovom Uredbom, u pozivima na dostavu prijedloga trebalo bi se razjasniti da će, za aktivnosti koje mogu obavljati i javna i privatna tijela i subjekti, neodbitni PDV koji je nastao za javna tijela i subjekte biti prihvatljiv, u mjeri u kojoj je plaćen za provedbu aktivnosti, kao što su osposobljavanje ili podizanje svijesti, koje se ne mogu smatrati izvršavanjem javne vlasti. Ovom bi se Uredbom također trebala iskoristiti sredstva za pojednostavljenje uvedena Financijskom uredbom. Nadalje, cilj kriterija za određivanje djelovanja koja treba podupirati trebao bi biti dodjela raspoloživih financijskih sredstava djelovanjima koja stvaraju najjači učinak u odnosu na cilj politike kojem se teži.

(24)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u odnosu na donošenje godišnjih programa rada. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(25)

Godišnji programi rada koje Komisija donese u skladu s ovom Uredbom trebali bi osigurati prikladnu raspodjelu sredstava između bespovratnih sredstava i ugovora o javnoj nabavi. Sredstva iz Programa trebala bi se izdvojiti ponajprije za bespovratna sredstva, uz istovremeno održavanje dostatne razine financiranja za nabavu. Najmanji postotak godišnjih izdataka koji se dodjeljuje za bespovratna sredstva trebao bi biti uspostavljen u godišnjim programima rada i ne bi smio biti manji od 65 %. Kako bi se olakšalo planiranje projekata i sufinanciranje koje provode zainteresirane strane, Komisija bi trebala uspostaviti jasan vremenski raspored za pozive na dostavu prijedloga, odabir projekata i odluke o dodjeli.

(26)

Kako bi se osigurala učinkovita dodjela sredstava iz općeg proračuna Unije, trebalo bi tražiti dosljednost, komplementarnost i sinergije između programa financiranja kojima se podupiru međusobno usko povezana područja politike, posebno između Programa i programa o pravima, jednakosti i građanstvu uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13), Instrumenta za financijsku potporu policijskoj suradnji, sprečavanju i suzbijanju kriminala te upravljanju krizama, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, programa Zdravlje za rast, programa Erasmus+ uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14), Okvirnog programa Obzor 2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (15) i Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II).

(27)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama tijekom cjelokupnog ciklusa izdataka, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, pogrešno isplaćenih ili nepravilno iskorištenih sredstava te, prema potrebi, određivanje administrativnih i financijskih sankcija, u skladu s Financijskom uredbom.

(25)

S ciljem provedbe načela dobrog financijskog upravljanja, ova Uredba trebala bi osigurati odgovarajuća sredstva za ocjenu svoje učinkovitosti. U tu svrhu trebala bi definirati opće i posebne ciljeve. Kako bi se izmjerilo postizanje tih posebnih ciljeva, trebalo bi uspostaviti skup konkretnih i mjerljivih pokazatelja koji bi trebali biti važeći tijekom čitavog trajanja Programa. Komisija bi jednom godišnje Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnositi izvješće o praćenju, koje bi se trebalo temeljiti, među ostalim, na pokazateljima određenima u ovoj Uredbi te koje bi trebalo pružiti informacije o korištenju raspoloživih sredstava.

(29)

Program bi se trebao djelotvorno provoditi, u skladu s dobrim financijskim upravljanjem, te istovremeno omogućavati potencijalnim podnositeljima zahtjeva da djelotvorno pristupe Programu. Kako bi podržala djelotvoran pristup Programu, Komisija bi trebala nastojati što više pojednostaviti i uskladiti postupke podnošenja zahtjeva i dokumente, administrativne formalnosti i zahtjeve u vezi s financijskim upravljanjem, ukloniti administrativna opterećenja i poticati zahtjeve za dodjelu bespovratnih sredstava subjekata koji se nalaze u državama članicama koje su nedovoljno zastupljene u Programu. Komisija bi na posebnoj internetskoj stranici trebala objavljivati informacije o Programu, njegovim ciljevima, razne pozive na dostavu prijedloga i njihov vremenski raspored. Temeljni dokumenti i smjernice u vezi s pozivima na dostavu prijedloga trebali bi biti dostupni na svim službenim jezicima institucija Unije.

(30)

U skladu s člankom 180. stavkom 1. točkom (l) Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1268/2012 (16) („pravila za primjenu”), u sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava trebalo bi utvrditi odredbe o vidljivosti financijske potpore Unije, osim u opravdanim slučajevima kada javno iskazivanje nije moguće ili primjereno.

(31)

U skladu s člankom 35. stavcima 2. i 3. Financijske uredbe i člankom 21. pravila za primjenu, Komisija bi trebala staviti na raspolaganje, na odgovarajući način i pravodobno, podatke o primateljima te naravi i svrsi mjera koje se financiraju iz općeg proračuna Unije. Ti bi se podaci trebali staviti na raspolaganje uz poštovanje zahtjeva povjerljivosti i sigurnosti, a posebno zaštite osobnih podataka.

(32)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest doprinos daljnjem razvoju europskog područja pravde koje se temelji na uzajamnom priznavanju i uzajamnom povjerenju, posebno promicanjem pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(33)

U skladu s člankom 3. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, Irska je obavijestila da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.

(34)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog protokola, Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(35)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(36)

Kako bi se osigurao kontinuitet financiranja aktivnosti koje su se prethodno provodile na temelju Odluke 2007/126/PUP, Odluke br. 1149/2007/EZ i Odluke br. 1150/2007/EZ, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave,

(a)

olakšavanje i podupiranje pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima;

(b)

podupiranje i promicanje pravosudnog osposobljavanja, uključujući jezično osposobljavanje u području pravne terminologije, radi promicanja zajedničke pravne i pravosudne kulture;

(c)

olakšavanje djelotvornog pristupa pravosuđu za sve, uključujući promicanje i podupiranje prava žrtava kriminala, uz poštovanje prava na obranu;

(d)

podupiranje inicijativa u području politike u vezi s drogama u pogledu aspekata pravosudne suradnje i sprečavanja kriminala koji su blisko povezani s općim ciljem Programa, u mjeri u kojoj nisu obuhvaćeni Instrumentom za financijsku potporu policijskoj suradnji, sprečavanju i suzbijanju kriminala te upravljanju krizama, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, ili programom Zdravlje za rast;

(a)

jačanja osviještenosti i poznavanja prava i politika Unije;

(b)

s ciljem osiguravanja djelotvorne pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima, povećavanja poznavanja prava Unije, uključujući materijalno i postupovno pravo, instrumenata pravosudne suradnje i relevantne sudske prakse Suda Europske unije te komparativnog prava;

(c)

podupiranja djelotvorne, sveobuhvatne i dosljedne provedbe i primjene instrumenata Unije u državama članicama te njihova praćenja i evaluacije;

(d)

promicanja prekogranične suradnje, poboljšavanja uzajamnog poznavanja i razumijevanja građanskog i kaznenog prava te pravnih i pravosudnih sustava država članica te jačanja uzajamnog povjerenja;

(e)

poboljšanja poznavanja i razumijevanja mogućih prepreka neometanom funkcioniranju europskog područja pravde;

(f)

poboljšanja učinkovitosti pravosudnih sustava i njihove suradnje putem informacijske i komunikacijske tehnologije, uključujući prekograničnu interoperabilnost sustava i aplikacija.

(a)

analitičke aktivnosti, poput prikupljanja podataka i statistike; razvoja zajedničkih metodologija i, prema potrebi, pokazatelja ili mjerila vrijednosti; studija, istraživanja, analiza i anketa; evaluacija; izrade i objave vodiča, izvješća i obrazovnog materijala; radionica, seminara, stručnih skupova i konferencija;

(b)

aktivnosti osposobljavanja, poput razmjene osoblja, radionica, seminara, tečajeva obuke instruktora, uključujući jezično osposobljavanje u području pravne terminologije, i razvoj internetskih alata za osposobljavanje ili drugih modula osposobljavanja za članove sudskog i pravosudnog osoblja;

(c)

uzajamno učenje, suradnju, aktivnosti podizanja svijesti i širenja kao što su prepoznavanje i razmjena dobre prakse, inovativnih pristupa i iskustava; organiziranje stručnih pregleda te uzajamnog učenja; organiziranje konferencija, seminara, informativnih kampanja, uključujući institucionalno priopćivanje političkih prioriteta Unije u mjeri u kojoj se oni odnose na ciljeve Programa; prikupljanje i objavu materijala radi širenja informacija o Programu i njegovih rezultata; razvoj, funkcioniranje i održavanje sustava i alata korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije, uključujući daljnji razvoj europskog portala e-pravosuđa kao alata za poboljšanje pristupa građana pravosuđu;

(d)

potporu glavnim čimbenicima čije aktivnosti doprinose provedbi ciljeva Programa, kao što je potpora državama članicama u provedbi prava i politika Unije, potporu ključnim europskim čimbenicima i mrežama na europskoj razini, uključujući u području pravosudnog osposobljavanja; i potporu aktivnostima umrežavanja na europskoj razini među specijaliziranim tijelima i subjektima, kao i među nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima te nevladinim organizacijama.

(a)

državama članicama;

(b)

zemljama Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, u skladu s tim sporazumom;

(c)

zemljama kandidatkinjama, potencijalnim kandidatima i zemljama koje pristupaju Uniji, u skladu s općim načelima i općim uvjetima utvrđenima za sudjelovanje tih zemalja u programima Unije koji su uspostavljeni u odgovarajućim okvirnim sporazumima te odlukama Vijeća za pridruživanje, ili sličnim sporazumima.

(a)

djelovanja koja će se poduzeti, u skladu s općim i posebnim ciljevima utvrđenima u članku 3. i članku 4. stavku 1., uključujući okvirnu raspodjelu financijskih sredstava;

(b)

osnovne kriterije prihvatljivosti, odabira i dodjele koji će se koristiti za odabir prijedlogâ koji će primiti financijske doprinose, u skladu s člankom 84. Financijske uredbe i člankom 94. njezinih pravila za primjenu;

(c)

najmanji postotak godišnjih izdataka koji će se izdvojiti za bespovratna sredstva.

(a)

godišnje izvješće o praćenju, koje se temelji na pokazateljima navedenima u članku 15. stavku 2., i uporabi dostupnih sredstava;

(b)

privremeno evaluacijsko izvješće najkasnije 30. lipnja 2018.;

(c)

ex-post evaluacijsko izvješće najkasnije 31. prosinca 2021.

(a)

broj i postotak osoba u ciljnoj skupini do kojih su dospjele aktivnosti podizanja svijesti financirane u okviru Programa;

(b)

broj i postotak članova sudskog i pravosudnog osoblja u ciljnoj skupini koji su sudjelovali u aktivnostima osposobljavanja, razmjeni osoblja, studijskim posjetima, radionicama i seminarima koji se financiraju u okviru Programa;

(c)

povećanje razine poznavanja prava i politika Unije unutar skupina koje sudjeluju u aktivnostima koje se financiraju u okviru Programa, u usporedbi s čitavom ciljnom skupinom;

(d)

broj slučajeva, aktivnosti i rezultata prekogranične suradnje, uključujući i suradnju putem alata i postupaka informacijske tehnologije uspostavljenih na razini Unije;

(e)

ocjenu koju sudionici daju u vezi s aktivnostima u kojima su sudjelovali i njihove (očekivane) održivosti;

(f)

geografsku pokrivenost aktivnosti koje financira Program.

(a)

uočeni učinak Programa na pristup pravosuđu na temelju kvalitativnih i kvantitativnih podataka prikupljenih na europskoj razini;

(b)

broj i kvaliteta instrumenata i alata razvijenih putem djelovanja koja se financiraju u okviru Programa;

(c)

europska dodana vrijednost Programa, uključujući evaluaciju aktivnosti Programa s obzirom na slične inicijative koje su razvijene na nacionalnoj ili europskoj razini bez potpore financijskim sredstvima Unije te njihove (očekivane) rezultate i prednosti i/ili nedostaci financiranja Unije u usporedbi s nacionalnim financiranjem za dotičnu vrstu aktivnosti;

(d)

razina financiranja u odnosu na postignute rezultate (učinkovitost);

(e)

moguće administrativne, organizacijske i/ili strukturne prepreke neometanoj, djelotvornijoj i učinkovitijoj provedbi Programa (prostor za pojednostavljenje).