11/Sv. 071

HR

Službeni list Europske unije

19

L 093/6

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.04.2005.

(1)

Komisija je 13. srpnja 2004. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (2) najavila pokretanje antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih opeka od magnezijevog oksida podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK) u Zajednicu.

(2)

Postupak je pokrenut na temelju zahtjeva koji je 7. lipnja 2004. podnio Savez europskih proizvođača vatrostalnih materijala (P.R.E.) (podnositelj zahtjeva) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, a u ovom slučaju više od 50 % u ukupnoj proizvodnji Zajednice određenih opeka od magnezijevog oksida. Zahtjev je sadržavao dokaze o dampingu dotičnog proizvoda i o materijalnoj šteti koja je radi toga nastala, što se smatralo dostatnim da se opravda pokretanje postupka.

(3)

Komisija je službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale proizvođače Zajednice, proizvođače izvoznike, uvoznike, dobavljače i korisnike kao i udruženja korisnika za koje se zna da su zainteresirani te predstavnike NR Kine o pokretanju ispitnog postupka. Zainteresiranim je stranama dana mogućnost da pisanim putem iznesu svoje stavove i zatraže saslušanje u roku iz obavijesti o pokretanju postupka.

(4)

Proizvođači koji su podnijeli zahtjev, ostali proizvođači Zajednice koji su surađivali u ispitnom postupku, proizvođači izvoznici, uvoznici, dobavljači, korisnici i udruženja korisnika iznijeli su svoje stavove. Svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile i koje su dokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša dana je mogućnost da budu saslušane.

(5)

Kako bi se proizvođačima izvoznicima iz NR Kine, ako oni to žele, omogućilo podnošenje zahtjeva za primjenom tretmana tržišnoga gospodarstva (MET) ili individualnog tretmana (IT), Komisija je kineskim trgovačkim društvima za koje se zna da su zainteresirani poslala obrasce zahtjeva za primjenom tretmana tržišnoga gospodarstva ili individualnog tretmana. Osam trgovačkih društava je zatražilo MET sukladno članku 2. stavku 7. Osnovne uredbe odnosno individualni tretman ako se ispitnim postupkom utvrdi da ne ispunjavaju uvjete za MET, a jedno je trgovačko društvo zatražilo samo IT.

(6)

U obavijesti o pokretanju ispitnog postupka Komisija je navela da se u ovom ispitnom postupku može primijeniti uzorkovanje. Međutim, s obzirom da je broj proizvođača izvoznika koji su bili spremni surađivati bio manji od očekivanog, odlučeno je da uzorkovanje nije potrebno.

(7)

Komisija je poslala upitnike svim strankama za koje je znala da su zainteresirane i svim drugim trgovačkim društvima koja su se javile u roku iz obavijesti o pokretanju ispitnog postupka. Odgovore su dostavila dva proizvođača iz Zajednice navedena u zahtjevu, još tri proizvođača iz Zajednice, devet proizvođača izvoznika iz NR Kine, jedan trgovac povezan s jednim kineskim izvoznikom sa sjedištem u Južnoj Koreji, jedan trgovac povezan s jednim kineskim izvoznikom sa sjedištem na Isle of Man, dva uvoznika povezana s jednim kineskim izvoznikom sa sjedištem u Zajednici, pet dobavljača sirovina, tri nepovezana uvoznika i 16 nepovezanih korisnika (proizvođača čelika) u Zajednici.

(8)

Komisija je prikupila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Zajednice, te obavila provjere u prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(9)

S obzirom na potrebu utvrđivanja uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike iz NR Kine kojima možda neće biti odobrena primjena tretmana tržišnoga gospodarstva (MET), provjera za utvrđivanje uobičajene vrijednosti na temelju podataka iz analogne zemlje obavljena je u prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(10)

Ispitni postupak o dampingu i šteti obuhvatio je razdoblje od 1. travnja 2003. do 31. ožujka 2004. (RIP). Ispitivanje kretanja bitnih za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2001. do kraja razdoblja ispitnog postupka (razmatrano razdoblje).

(11)

Opeke od magnezijevog oksida se uobičajeno koriste u proizvodnji čelika za oblaganje posuda i peći u kojima se tali čelik. Proizvod se obično proizvodi prema standardnim kemijskim specifikacijama koje se zatim mijenjaju kako bi se udovoljilo zahtjevima krajnjeg korisnika. Prema tome, broj pojedinačnih tipova proizvoda je ogroman. Stoga je odlučeno da se radi usporedbe proizvod razvrsta prema određenim skupinama.

(12)

Dotični proizvod su kemijski povezane, nepečene opeke od magnezijevog oksida, čija magnezijska komponenta sadrži barem 80 % MgO, bez obzira sadrži li ili ne magnezijev oksid, podrijetlom iz NR Kine (dotični proizvod), koje se obično deklariraju pod oznakama KN ex 6815 91 00 i ex 6815 99 10. Međutim, ispitni postupak je pokazao da se dotični proizvod uvozio i pod oznakama KN ex 6815 10 10, ex 6815 99 90, ex 6902 10 00, ex 6903 90 20 i ex 6903 90 90 (ex 6903 90 20 prije 1. siječnja 2004.)

(13)

Ispitni postupak je pokazao da se svi tipovi dotičnog proizvoda kako je definiran u prethodnoj uvodnoj izjavi, unatoč razlikama u mnogobrojnim čimbenicima kao što su, inter alia, omjer između različitih sirovina, dodaci i naknadne obrade, oblik i veličina koriste u iste svrhe.

(14)

Nisu ustanovljene nikakve razlike između dotičnog proizvoda i opeka od magnezijevog oksida koje se proizvode i prodaju na domaćem tržištu u NR Kini i SAD-u koji je korišten kao analogna zemlja za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u odnosu na uvoz iz NR Kine. Štoviše, te opeke od magnezijevog oksida, u usporedbi s onima koje se iz NR Kine izvoze u Zajednicu, imaju jednake osnovne fizičke i kemijske značajke i uporabe.

(15)

Isto tako, nisu pronađene nikakve razlike između dotičnog proizvoda i opeka od magnezijevog oksida koje proizvodi podnositelj zahtjeva i koje se prodaju na tržištu Zajednice. One imaju iste fizičke i kemijske značajke i uporabe.

(16)

Stoga se zaključuje da svi tipovi opeka od magnezijevog oksida čine jedan proizvod i smatraju se istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(17)

Na temelju članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima o uvozu iz NR Kine, uobičajena vrijednost se utvrđuje u skladu sa stavcima od 1. do 6. navedenog članka za one proizvođače za koje je ustanovljeno da ispunjavaju kriterije predviđene člankom 2. stavkom 7. točkom (c). Ukratko, i radi lakšeg snalaženja, kriteriji su dolje navedeni u sažetom obliku:

(18)

Osam proizvođača izvoznika iz NR Kine zatražilo je primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva (MET) na temelju članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe i ispunilo obrazac zahtjeva za MET-om.

(19)

Za osam proizvođača izvoznika i s njima povezanih trgovačkih društava koja sudjeluju u proizvodnji i/ili prodaji dotičnog proizvoda sa sjedištem u NR Kini, Komisija je prikupila i u prostorijama tih trgovačkih društava provjerila sve podatke navedene u zahtjevima za MET-om, a koje je smatrala potrebnima.

(20)

Ispitni postupak je pokazao da dva od osam kineskih proizvođača izvoznika ispunjavaju sve uvjete za odobravanje MET-a. Dva proizvođača izvoznika iz NR Kine kojima je odobren MET su:

(21)

Preostalih šest zahtjeva moralo je biti odbačeno. Sljedeća tablica ukratko prikazuje odluke za šest trgovačkih društava kojima MET nije odobren prema svakom od pet kriterija navedenih u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe.

(22)

Dotična su trgovačka društva i podnositelj zahtjeva imali mogućnost iznijeti primjedbe na gornje nalaze.

(23)

Svih šest proizvođača izvoznika navelo je da je utvrđivanje pogrešno i da bi im MET trebao biti odobren iz dolje navedenih razloga:

(24)

U vezi s kriterijem 1, jedno je trgovačko društvo tvrdilo da se, iako rizik uplitanja države postoji, to u praksi ne događa. Druga su se trgovačka društva pozvala na članak VI. GATT-a iz 1994. te izrazile sumnju u usklađenost odluke Komisije sa zakonom WTO-a. One su tvrdile da su se, s obzirom da je ovaj ispitni postupak pokazao kako državnog monopola na proizvodnju i prodaju proizvoda nema te da nema dokaza da je kineska vlada odredila sve domaće prodajne cijene opeka od magnezijevog oksida, trgovačka društva riješila tereta dokazivanja da u pogledu proizvodnje i prodaje proizvoda prevladava slobodno tržišno natjecanje i prema tome, i uvjeti tržišnoga gospodarstva.

(25)

Kao što je i potvrdio prvostupanjski sud, na proizvođaču izvozniku je da dokaže kako ispunjava kriterije za MET. Još važnije, tijekom ispitnog postupka je ustanovljeno kako je trgovačko društvo osnovano prema posebnom Township zakonu koji omogućuje uplitanje države i nije utvrđeno da u primjeni ovog zakona postoje izuzeci. Bilo kakvi ponovni pregovori o statutu trgovačkog društva ne bi promijenili status trgovačkog društva. Ustanovljeno je da lokalna tijela sudjeluju u važnijim odlukama. Štoviše, nije napravljena nezavisna procjena koja bi pokazala odražavaju li ulaganja u trgovačko društvo poštene tržišne cijene ili ne, kada je trgovačko društvo osnovano ili kada su dodatna sredstva naknadno uložena u trgovačko društvo. Povrh toga, trgovačko društvo prema poslovnoj dozvoli ima mogućnost obavljati kompenzacijsko trgovanje i trgovanje zamjenom robe i ono nije mogla dokazati da se to nije dogodilo. Na temelju gore navedenog, Komisija je zaključila kako trgovačko društvo nije zadovoljilo kriterij 1. Na temelju toga i u skladu s Osnovnom uredbom, koja također odražava međunarodne obveze Komisije koje proizlaze iz WTO-a, argumenti su morali biti odbačeni.

(26)

U vezi s kriterijem 2, neka su trgovačka društva tvrdila kako navodni nedostaci u njihovim računovodstvenim praksama nisu važni za pitanje prevladavaju li uvjeti tržišnoga gospodarstva u pogledu proizvodnje i prodaje proizvoda. Štoviše, ta su trgovačka društva tvrdila kako uvođenje takvih dodatnih zahtjeva kao što je obaveza korištenja međunarodnih standarda nije povezano s pitanjem prevladavaju li uvjeti tržišnoga gospodarstva ili ne. Ona su tvrdila da je to povreda obveza Zajednice prema GATT-u/WTO-u, a posebno povreda napomene za pojašnjenje GATT članka VI. kao i stavka 15. točke (a) podtočke ii. Odluke od 10. studenoga 2001., tj. Protokola o pristupanju Narodne Republike Kine.

(27)

Nadalje, neka su trgovačka društva tvrdila kako uvođenjem obveze primjene međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS) za strane izvoznike, no ne i za domaću industriju, Zajednica svoje trgovinske zakone ne primjenjuje na „nepristran” način. Stoga, tvrdi se da se industrija Zajednice stavlja u povoljniji položaj od izvoznika. Međutim, napominje se kako je analiza toga ispunjavaju li trgovačka društva kriterije za dobivanje tretmana tržišnoga gospodarstva izvršena na temelju članka 1. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe. Budući da ova procjena nije napravljena za industriju Zajednice, ne može se reći da je Zajednica u svojoj analizi pristrana. Stoga, ovaj argument nije bitan u ovom slučaju. Što se tiče prve tvrdnje, prema članku 2. stavku 7. točki (c) alineji 2. Osnovne uredbe, Komisija mora ispitati imaju li trgovačka društva jedinstven i transparentan sustav osnovnih računovodstvenih podataka koje revidira nezavisni revizor u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima i koji se koristi za sve namjene. Dotična trgovačka društva nisu ispunila ove potrebne uvjete navedenog kriterija i nisu poštovala osnovna računovodstvena načela. Stoga je ta tvrdnja morala biti odbačena.

(28)

U vezi s kriterijem 3, jedno je trgovačko društvo tvrdilo da je njegova imovina zaista bila nezavisno procijenjena. Međutim, nisu pruženi dovoljni dokazi da je imovina evidentirana prema stvarnoj tržišnoj vrijednosti i nije pokazano da su svi troškovi uzeti u obzir prema tržišnoj vrijednosti.

(29)

Nastavno na članak 2. stavak 7. točku (a) Osnovne uredbe, uvodi se pristojba na razini države za sve zemlje koje potpadaju pod članak 2. stavak 7., osim u slučajevima kada trgovačka društva mogu pokazati, u skladu s člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe, da i. u slučaju trgovačkih društava koja su potpuno ili djelomično u stranom vlasništvu ili u slučaju zajedničkih ulaganja, izvoznici mogu slobodno repatrirati kapital i dobit; ii. njihove se izvozne cijene i količine kao i uvjeti i pravila prodaje slobodno utvrđuju; iii. većina dionica pripada privatnim osobama, državni dužnosnici koji su u upravi ili su na ključnim upravljačkim položajima su u manjini ili je dokazano da je trgovačko društvo ipak dostatno nezavisno od uplitanja države, iv. konverzije tečaja se vrše prema tržišnim stopama, v. uplitanje države nije takvo da bi dopustilo izbjegavanje mjera ako se pojedinim izvoznicama daju različite stope carine.

(30)

Šest proizvođača izvoznika kojima MET nije mogao biti odobren također su zatražila individualni tretman (IT) u slučaju da im MET ne bude odobren. Na temelju raspoloživih podataka, ustanovljeno je da četiri od njih ispunjavaju sve uvjete za IT kako je utvrđeno u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe.

(31)

Za jedno od dva preostala trgovačka društva utvrđeno je da je djelomično u vlasništvu države. Povrh toga, trgovačko društvo je osnovano prema posebnom kineskom zakonu koji državi omogućuje uplitanje. Trgovačko društvo nije moglo dokazati da svoje odluke donosi slobodno bez uplitanja države. Zbog toga se smatralo da je rizik uplitanja države značajan. Štoviše, obično je vrlo teško, naročito za carinsko tijelo, identificirati proizvođača opeka od magnezijevog oksida kojima se trguje. Stoga se značajnim smatrao i rizik izbjegavanja mjera izvozom preko trgovačkog društva s nižom razinom pristojbe, pri čemu je rizik naročito povećan zbog činjenice da postoji značajan rizik uplitanja države. Shodno tome, nisu ispunjeni uvjeti navedeni u članku 9. stavku 5. točkama (c) i (e) Osnovne uredbe. Stoga je odlučeno da se tom trgovačkom društvu ne odobri individualni tretman.

(32)

Razina suradnje i podaci koje je pružilo preostalo trgovačko društvo nisu bili dostatni za donošenje odluke o tome ispunjava li trgovačko društvo uvjete za odobravanje IT-a. Na primjer, trgovačko društvo nije moglo pružiti pouzdani popis svojih prodajnih poslova sa Zajednicom u rokovima, spriječivši na taj način bilo kakav izračun dampinške marže.

(33)

Još jedan proizvođač izvoznik zatražio je samo individualni tretman. To je trgovačko društvo obavljalo prodaje povezanim trgovačkim društvima u Zajednici kao i prodaje nepovezanim stranama u Zajednici. Budući da trgovačko društvo nije pružilo zatražene informacije u rokovima, nije bilo moguće utvrditi ispunjava li trgovačko društvo kriterije za odobravanje IT-a te se trgovačko društvo moralo smatrati stranom koja ne surađuje.

(34)

Stoga je zaključeno da bi se IT trebao odobriti za sljedeća četiri proizvođača izvoznika u NR Kini:

(35)

Prema članku 2. stavku 7. Osnovne uredbe, u slučaju uvoza iz zemalja netržišnoga gospodarstva i u tolikoj mjeri da MET nije bilo moguće odobriti, za zemlje navedene u članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe uobičajena se vrijednost mora ustanoviti na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u analognoj zemlji.

(36)

U obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je izložila svoju namjeru da upotrijebi Tursku kao primjerenu analognu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NR Kinu te je zainteresirane strane pozvala da se o tome očituju.

(37)

Neke zainteresirane strane protivile su se tome prijedlogu. Glavni argumenti koje su ove strane iznijele protiv Turske bili su:

(38)

Zainteresirane strane su kao primjerene analogne zemlje predložile Indiju ili Rusiju.

(39)

Komisija je zatražila suradnju od drugih potencijalnih analognih zemalja kao što su: Rusija, Indija, Japan, Južna Koreja, Sjedinjene Američke Države, Turska, Srbija i Crna Gora i Južna Afrika. Od 38 trgovačkih društava iz cijelog svijeta s kojima je stupljeno u kontakt, samo su dva trgovačka društva iz SAD-a pristala na suradnju.

(40)

Analiza dostupnih podataka pokazala je da SAD ima konkurentno tržište za dotični proizvod s barem tri proizvođača, oko 30 dobavljača, više od 15 uvoznika i otprilike 300 korisnika. Nisu pronađene razlike između dotičnog proizvoda i opeka od magnezijevog oksida koje se proizvode i prodaju na domaćem tržištu u NR Kini i u SAD-u kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14. Povrh toga, ustanovljeno je da je preko 50 % sirovina koje koristi jedan od proizvođača u SAD-u uvezeno iz NR Kine i da ne postoje značajne razlike u proizvodnom postupku koji se u dvije zemlje koristi za proizvodnju opeka od magnezijevog oksida.

(41)

U svjetlu gore navedenog, privremeno je zaključeno kako Sjedinjene Američke Države predstavljaju najprimjereniji i najrazumniji izbor za analognu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe.

(42)

Na temelju članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe, za proizvođače izvoznike kojima MET nije odobren uobičajena je vrijednost utvrđena na temelju provjerenih podataka dobivenih od proizvođača iz analogne zemlje. S obzirom da je ustanovljeno da su transakcije proizvođača u SAD-u obavljene u uobičajenom tijeku trgovine, uobičajena vrijednost je utvrđena na temelju svih plaćenih cijena ili cijena koje treba platiti na domaćem tržištu SAD-a za tipove proizvoda usporedive s onima koje kineski izvoznici izvoze na tržište Zajednice.

(43)

Uobičajena vrijednost je utvrđena kao ponderirana prosječna domaća prodajna cijena koju proizvođači u SAD-u koji surađuju u ispitnom postupku naplaćuju nepovezanim kupcima za tipove proizvoda koji imaju sličan udio MgO-a. Prema potrebi, izvršene su prilagodbe zbog drugačijih obrada različitih tipova proizvoda.

(44)

Podsjeća se da se za trgovačka društva kojima je odobren MET izračun dampinške marže temelji na podacima koje su ona pružila o domaćoj izvoznoj prodaji i troškovima proizvodnje dotičnog proizvoda. Ti su podaci provjereni u prostorijama dotičnih trgovačkih društava.

(45)

Što se tiče utvrđivanja uobičajene vrijednosti, Komisija je najprije, za svakog proizvođača izvoznika koji surađuje ustanovila je li njegova ukupna domaća prodaja dotičnog proizvoda reprezentativna u usporedbi s njegovom ukupnom izvoznom prodajom Zajednici. U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, domaća prodaja se smatra reprezentativnom kada ukupni obujam takve prodaje svakog proizvođača izvoznika predstavlja najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje proizvođača Zajednici.

(46)

Na temelju toga je ustanovljeno da je tijekom razdoblja ispitnog postupka jedan proizvođač izvoznik ukupnu domaću prodaju dotičnog proizvoda obavio u reprezentativnim količinama. Što se tiče drugog proizvođača, ukupna domaća prodaja dotičnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka nije obavljena u reprezentativnim količinama.

(47)

Komisija je za proizvođača izvoznika s reprezentativnom domaćom prodajom kasnije utvrdila one tipove opeka od magnezijevog oksida koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su istovjetne ili izravno usporedive s tipovima koji se prodaju za izvoz u Zajednicu.

(48)

Za svaki tip koji se prodaje na svom domaćem tržištu i za koji je ustanovljeno da je izravno usporediv s tipom opeka od magnezijevog oksida koji se prodaje za izvoz u Zajednicu utvrdilo se je li domaća prodaja dovoljno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja određenog tipa opeka od magnezijevog oksida smatrala se dostatno reprezentativnom ako je tijekom razdoblja ispitnog postupka ukupni obujam domaće prodaje tog tipa predstavljao 5 % ili više ukupnog obujma prodaje usporedivog tipa opeka od magnezijevog oksida koji se izvozi u Zajednicu.

(49)

Ovom je analizom ustanovljeno da proizvođač izvoznik s ukupnom reprezentativnom prodajom ima reprezentativnu domaću prodaju za nekoliko tipova proizvoda.

(50)

Slijedom toga, Komisija je ispitala može li domaća prodaja svakog tipa opeka od magnezijevog oksida koje se na domaćem tržištu prodaju u reprezentativnim količinama smatrati obavljenom u uobičajenom toku trgovine, utvrđivanjem udjela profitabilne prodaje tog tipa opeka od magnezijevog oksida nezavisnim kupcima.

(51)

Domaći poslovi prodaje smatrali su se profitabilnima ako je jedinična cijena određenog tipa proizvoda bila jednaka ili veća od troška proizvodnje. Stoga je za svaki tip koji se tijekom razdoblja ispitnog postupka prodavao na domaćem tržištu utvrđen trošak proizvodnje.

(52)

Kao što je navedeno u uvodnim izjavama 50. i 51., ustanovljen je udio profitabilne prodaje određenog tipa proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu. U slučajevima kada je obujam prodaje određenog tipa opeka od magnezijevog oksida, prodavan po neto prodajnoj cijeni koja je bila ista ili veća od izračunanog troška proizvodnje, predstavljao 80 % ili više ukupnog obujma prodaje tog tipa i kada je ponderirana prosječna cijena tog tipa bila jednaka ili veća od troška proizvodnje, uobičajena je vrijednost temeljena na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunanoj kao ponderirani prosjek cijena svih domaćih prodaja tog tipa opeka tijekom razdoblja ispitnog postupka, bez obzira na to je li ta prodaja bila profitabilna ili ne. U slučajevima kada je obujam profitabilne prodaje tipa opeka od magnezijevog oksida predstavljao manje od 80 % ukupnog prodajnog obujma tog tipa, ili kada je ponderirana prosječna cijena tog tipa bila ispod troška proizvodnje, uobičajena vrijednost je temeljena na stvarnoj domaćoj cijeni izračunanoj kao ponderirani prosjek svih profitabilnih prodaja samo tog tipa, pod uvjetom da je ta prodaja predstavljala 10 % ili više ukupnog obujma prodaje tog tipa.

(53)

U slučajevima kada je obujam profitabilne prodaje bilo kojeg tipa opeka od magnezijevog oksida iznosio manje od 10 % ukupnog obujma prodaje tog tipa, smatralo se da se taj tip ne prodaje u dostatnim količinama da bi domaća cijena bila primjereni temelj za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(54)

Gornjom je analizom ustanovljeno da se određeni tipovi proizvoda prodaju u uobičajenom toku trgovine.

(55)

Za sve tipove proizvoda koji se ili nisu prodavali u reprezentativnim količinama ili se zbog cijene nisu prodavali u uobičajenom toku trgovine, kako je navedeno u uvodnim izjavama 52. i 53., domaće cijene dotičnog proizvođača izvoznika nisu se mogle koristiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti te je bilo potrebno primijeniti drugu metodu.

(56)

Kad god se nisu mogle upotrijebiti domaće cijene određenog tipa koji prodaje proizvođač izvoznik, morala se izračunati uobičajena vrijednost na temelju troškova dotičnog proizvođača. Dakle, u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost se izračunavala tako da se troškovima proizvodnje izvoznih tipova, prilagođenih prema potrebi, pribrajao razuman iznos za prodajne, opće i administrativne troškove kao i razumna profitna marža. U tu svrhu, Komisija je ispitala predstavljaju li nastali prodajni, opći i administrativni troškovi i dobit ostvarena na domaćem tržištu pouzdane podatke.

(57)

Stvarni domaći prodajni, opći i administrativni troškovi smatrali su se pouzdanima kada se obujam ukupne domaće prodaje dotičnog trgovačkog društva mogao smatrati reprezentativnim u usporedbi s obujmom izvoza u Zajednicu. Domaća profitna marža je utvrđena na temelju domaće prodaje onih tipova koji su se prodavali u uobičajenom tijeku trgovine. Radi toga je primijenjena metodologija navedena u uvodnim izjavama 45., 48., 52. i 53. U slučaju jednog trgovačkog društva mogli su se koristiti njegovi vlastiti prodajni, opći i administrativni troškovi i dobit jer su zadovoljeni ranije navedene kriteriji.

(58)

Za drugo trgovačko društvo koje nije imalo dostatnu domaću prodaju, uobičajena vrijednost je utvrđena na temelju članka 2. stavka 6. točke (c) Osnovne uredbe. Ustanovljeno je da je struktura troškova drugog trgovačkog društva kojem je odobren MET, a koje je za neke tipove proizvoda imalo reprezentativnu domaću prodaju toliko različita da nije predstavljala razuman temelj za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u ovom slučaju. Troškovi trgovačkog društva čija domaća prodaja nije bila reprezentativna ipak su se pokazali pouzdanima i uobičajena je vrijednost izračunana na temelju podataka trgovačkog društva jer su bili u skladu s onima drugih izvoznika ili proizvođača istog proizvoda u zemlji podrijetla.

(59)

Sva izvozna prodaja u Zajednicu izvoznika kojima je odobren MET ili IT obavljena je preko povezanih uvoznika u Zajednici ili preko povezanih trgovačkih društava izvan Zajednice ili preko trgovačkih društava koja su, iako nisu bila povezana s proizvođačima izvoznicima, s njima svejedno usko surađivala ili čak imala isključiv ugovor o trgovanju. U slučajevima kad se izvoz obavljao preko povezanih trgovačkih društava, izvozne su cijene izračunane u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. U svim slučajevima u kojima je dotični proizvod bio izvezen nezavisnim kupcima u Zajednici, izvozna cijena je utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, to jest na temelju stvarno plaćenih izvoznih cijena ili izvoznih cijena koje treba platiti.

(60)

Svi troškovi koji su nastali za tog uvoznika između uvoza i preprodaje, uključujući prodajne, opće i administrativne troškove kao i razumnu profitnu maržu, prilagođeni su u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. U ovom slučaju, stvarna profitna marža koju su ostvarili nepovezani uvoznici koji su surađivali smatrala se razumnim temeljem.

(61)

Uobičajena vrijednost i izvozne cijene uspoređene su na temelju franko tvornica i na istoj razini trgovine. Radi primjerene usporedbe uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe, u obzir su uzete razlike u čimbenicima za koje se tvrdilo i dokazalo da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(62)

Na temelju toga izvršene su naknade za razlike u troškovima prijevoza, osiguranja, manipuliranju, utovaru i popratnim troškovima, te u troškovima kreditiranja, provizijama, uvoznim pristojbama kao i u troškovima postprodaje (jamstva/garancije).

(63)

Za dva trgovačka društva kojima je MET odobren, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svakog tipa dotičnog proizvoda izvezenog u Zajednicu uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajućeg tipa dotičnog proizvoda, kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe.

(64)

Za četiri trgovačka društva kojima je odobren individualni tretman, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost za svaki tip koji se izvozi u Zajednicu, utvrđen za analognu zemlju, uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajućeg tipa koji se izvozi u Zajednicu, kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe.

(65)

Privremene ponderirane prosječne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Zajednice neocarinjeno iznose:

(66)

Kako bi izračunala dampinšku maržu primjenljivu na sve druge izvoznike u NR Kini, Komisija je najprije utvrdila razinu suradnje. Provedena je usporedba ukupnog uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz NR Kine izračunanog na temelju Eurostata prema metodologiji utvrđenoj u uvodnoj izjavi 80., i stvarnih odgovora na upitnik dobivenih od izvoznika iz NR Kine. Na temelju toga ustanovljeno je da je razina suradnje niska.

(67)

S obzirom na nisku razinu suradnje, dampinška marža primjenljiva na sve druge izvoznike iz NR Kine utvrđena je u visini najviše dampinške marže izračunane za proizvođače izvoznike koji surađuju, tj. 99,9 % cijene CIF na granici Zajednice neocarinjeno. Unatoč tome, ustanovljeno je kako je dampinška marža na razini državi viša od preostale marže štete.

(68)

Tijekom ovog ispitnog postupka ustanovljeno je da opeke od magnezijevog oksida proizvode:

(69)

Ustanovljeno je da dva proizvođača Zajednice koja su surađivala u ispitnom postupku također uvoze dotični proizvod iz NR Kine: RHI i Refratechnik. Stoga je ispitano trebaju li ta trgovačka društva biti isključena iz definicije industrije Zajednice prema članku 4. stavku 1. točki (a) Osnovne uredbe.

(70)

RHI proizvodi u Zajednici, ali također uvozi dotični proizvod od povezanog zajedničkog trgovačkog društva u NR Kini: RHI Liaoning. Ustanovljeno je da je većina prodaje trgovačkog društva RHI na tržištu Zajednice bila proizvedena u Zajednici tijekom razdoblja ispitnog postupka, dok je tek manji dio bio proizveden u NR Kini. Taj udio je nizak jer je proizvodnja RHI-a u NR Kini uglavnom usmjerena na brzorastuće azijsko tržište. RHI je također najveći proizvođač u Zajednici te su njegovo sjedište, centar za istraživanje i razvoj kao i najveći proizvodni pogoni svi smješteni u Zajednici. Stoga je ustanovljeno da se što se tiče dotičnog proizvoda, glavno poslovanje RHI-a odvija u Zajednici.

(71)

Nadalje je ispitano kakav je učinak uvezena prodaja imala na ukupnu prodaju trgovačkog društva u Zajednici. Ustanovljeno je da preprodajom uvezenih proizvoda RHI nije ostvarilo znatnu korist u smislu profitabilnosti. Ovaj je zaključak donesen nakon usporedbe stopa profitabilnosti proizvođača Zajednice koji su surađivali u ispitnom postupku.

(72)

Uzimajući u obzir nizak udio uvoza i nedostatak bilo kakve znatne koristi od takvog uvoza za profitabilnost ukupne prodaje Zajednice, ustanovljeno je da to trgovačko društvo nije bila zaštićeno od negativnih posljedica štetnog dampinga. Stoga se smatra da isključenje RHI-a iz definicije industrije Zajednice ne bi bilo opravdano.

(73)

Refratechnik također proizvodi u Zajednici i uvozi dotični proizvod od proizvođača iz NR Kine. Ustanovljeno je da je gotovo polovica proizvoda Refratechnika prodanih na tržištu Zajednice u razdoblju ispitnog postupka bila proizvedena u NR Kini. Također je ustanovljeno da se proširenje njezinog poslovanja najviše vrši putem povećanog uvoza iz NR Kine. Stoga se smatralo da Refratechnik glavninu poslova obavlja ne samo u Zajednici, nego i u NR Kini.

(74)

Nadalje je bilo ispitano kakav utjecaj ima uvozna prodaja na ukupnu prodaju trgovačkog društva u Zajednici. Ustanovljeno je kako Refratechnik, za razliku od RHI, imao značajnu korist od preprodaje uvezenih proizvoda.

(75)

Imajući na umu visok udio uvoza u usporedbi s ukupnim obujmom prodaje Zajednice, činjenicu da se čini da se glavnina poslovanja postupno premješta u NR Kinu i činjenicu da je Refratechnik očito imao koristi od dampinškog uvoza, smatra se da trgovačko društvo Refratechnik treba isključiti iz industrije Zajednice prema članku 4. stavku 1. točki (a) Osnovne uredbe, te će ga se smatrati „još jednim subjektom na tržištu”.

(76)

Proizvodnja četiri proizvođača Zajednice koja su u potpunosti surađivala u ispitnom postupku uključujući RHI i isključujući Refratechnik iznosila je 233 732 tone tijekom razdoblja ispitnog postupka. To predstavlja 53 % ukupne proizvodnje Zajednice i stoga ta trgovačkog društva čine industriju Zajednice u smislu članaka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(77)

Ispitnim postupkom je utvrđeno da unutar industrije opeka od magnezijevog oksida dotični proizvod nije korišten za vlastitu uporabu. Ipak, neka trgovačka društva u sektoru industrije čelika su proizvodila opeke od magnezijevog oksida za svoju vlastitu uporabu. Taj je obujam bio malen u usporedbi s obujmom koji su proizveli proizvođači vatrostalnih materijala u Zajednici. Budući da je ta proizvodnja namijenjena za upotrebu unutar industrije čelike i da niti jedno trgovačko društvo iz sektora industrije čelika nije surađivalo u svojstvu proizvođača opeka od magnezijevog oksida (iako su mnoga od njih primila upitnike), čini se da ovaj dio proizvodnje nema značajan utjecaj na industriju Zajednice.

(78)

S obzirom da industriju Zajednice čine četiri trgovačka društva, od kojih dva čine oko 2 % proizvedenog obujma, dolje prikazani podaci za industriju Zajednice su indeksirani iz povjerljivih razloga.

(79)

Potrošnja je utvrđena prema standardnim procjenama industrije koje je pružila industrija Zajednice u skladu s uobičajenom industrijskom praksom. Ovi su podaci izračunani na temelju izvješća o proizvodnji čelika (izvor – Međunarodni Institut za željezo i čelik (IISI), te su podijeljeni s poznatom prosječnom upotrebom dotičnog proizvoda po toni proizvedenog čelika.

(80)

Podaci Eurostata u vezi s obujmom uvoza pod odgovarajućim oznakama KN (6815 91 00, 6815 99 10, 6815 10 10, 6815 99 90, 6902 10 00 i 6903 90 20) korišteni su kao izvor podataka o uvozu. Od tih su brojki izvršeni odbici kako bi se isključilo proizvode koji, na temelju njihove cijene, očito nisu dotični proizvod. Neto obujam uvoza dobiven nakon ovih odbitaka (koji je za sve zemlje iznosio 73 291 tonu, a za NR Kinu 59 831 tonu) uspoređen je s obujmom uvoza koji su prijavili kineski proizvođači izvoznici koji su surađivali u ispitnom postupku (oko 42 000 tona). Imajući na umu i. da je oko 13 500 tona bilo uvezeno iz drugih zemalja, a ne iz NR Kine; ii. da su podaci dobiveni od uvoznika Zajednice i korisnika pokazali kako su uvoz obavili izvoznici iz NR Kine koji nisu surađivali u ispitnom postupku; i iii. da su mnogi drugi proizvođači izvoznici iz NR Kine primili upitnik ali nisu surađivali, statistika Eurostata se smatrala točnom procjenom uvezenog obujma. Povrh toga, novinski izvor o trgovini (China Metallurgic News, 4. siječnja 2004.) izvijestio je kako je 2003. u Europu izvezeno 80 000 tona što također govori u prilog tome da gore navedena brojka Eurostata za RIP (59 831) nikako nije pretjerana.

(81)

Podaci o prodaji industrije Zajednice na tržištu Zajednice dobiveni su iz provjerenih odgovora na upitnik koje je dalo pet proizvođača Zajednice koji su surađivali (uključujući Refratechnik). Smatralo se da je bilanca (tj. potrošnja minus uvoz, minus obujam prodaje industrije Zajednice) obujam prodaje proizvođača Zajednice koji nisu surađivali u ispitnom postupku.

(82)

Ova potrošnja, kako je prikazano u sljedećoj tablici, pokazuje da je potražnja dotičnog proizvoda u Zajednici tijekom dotičnog razdoblja bila stabilna.

(83)

Razvoj uvoza iz dotične zemlje, u smislu obujma i tržišnog udjela, bio je sljedeći:

(84)

Dok je potrošnja opeka od magnezijevog oksida tijekom dotičnog razdoblja ostala stabilna, uvoz iz dotične zemlje u istom je razdoblju porastao za oko 150 %. Tržišni udio NR Kine tako se više nego udvostručio tijekom dotičnog razdoblja sa 6,0 % na 14,9 %.

(85)

Gornja tablica prikazuje razvoj prosječnih cijena uvoza iz NR Kine. Tijekom dotičnog razdoblja cijene su pale za 22 %.

(86)

Izvršena je usporedba prodajnih cijena na tržištu Zajednice tijekom RIP-a između cijena industrije Zajednice i cijena proizvođača izvoznika iz dotične zemlje. Ta je usporedba izvršena nakon odbitka rabata i popusta. Cijene industrije Zajednice prilagođene su na cijene franko tvornica, a cijene uvoza su bile cijene CIF na granici Zajednice.

(87)

Usporedba je pokazala da je tijekom RIP-a uvoz dotičnog proizvoda u Zajednici prodavan po cijenama koje su, izraženo kao postotak potonje, snižavale cijene industrije Zajednice za 16,6 %. Ova razina snižavanja cijena i razvoj cijena industrije Zajednice, kako je dolje objašnjeno, jasno pokazuju da je već bilo došlo do znatnog pada cijena.

(88)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitivanje učinka dampinškog uvoza na industriju Zajednice uključilo je procjenu svih gospodarskih čimbenika i pokazatelja koji su imali utjecaj na stanje industrije od 2001. (bazna godina) do RIP-a.

(89)

Dolje navedeni podaci o industriji Zajednice predstavljaju ukupne podatke četiri proizvođača Zajednice koji su surađivali u ispitnom postupku.

(90)

Razvoj proizvodnje, proizvodnih kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta je sljedeći:

(91)

Kao što gornja tablica prikazuje, tijekom dotičnog razdoblja proizvodnja se smanjila za 9 %. Proizvodni kapacitet je smanjen za 16 % kako bi se snizili troškovi, što je dovelo do porasta iskorištenosti kapaciteta od 8 %.

(92)

Dolje navedene brojke predstavljaju obujam zaliha na kraju svakog razdoblja:

(93)

Tijekom razmatranog razdoblja zalihe su se povećale za 8 %. Napominje se da industrija Zajednice dotični proizvod uglavnom proizvodi po narudžbi. Shodno tome, ustanovljeno je da razina zaliha koju ima industrija Zajednice nije značajan pokazatelj u procjeni stanja industrije Zajednice.

(94)

Dolje navedene brojke predstavljaju prodaju industrije Zajednice nezavisnim kupcima u Zajednici.

(95)

Obujam prodaje industrije Zajednice i njezin tržišni udio bili su stabilni tijekom dotičnog razdoblja. Međutim, to je bilo postignuto na račun sniženja prosječnih prodajnih cijena za 11 % budući da je dampinški uvoz prodro na tržište Zajednice.

(96)

Također treba napomenuti da sniženje prosječnih cijena za 11 % nedovoljno odražava pad cijena glavnih segmenata proizvoda. Dotični proizvod se koristi u industriji čelika za oblaganje tri glavna tipa posuda: lonaca za lijevanje, pretvarača i električnih peći s lukom. Ispočetka se kineski uvoz uglavnom odnosio na segment opeka za lonce za lijevanje niže vrijednosti. Međutim, tijekom dotičnog razdoblja došlo je do kretanja u smislu prodiranja segmenata pretvarača i električnih peći s lukom. Iskorištenost pretvarača i električnih peći s lukom mora se maksimalno povećati, a više visokokvalitetnih i skupih opeka potrebno je za povećanje broja žarenja prije mijenjanja obloge. Analiza strukture prodaje tijekom dotičnog razdoblja pokazala je kako se industrija Zajednice više usmjerila prema segmentima veće vrijednosti, ali u manjem prodajnom obujmu kako bi se obranila od pritiska kineskog uvoza. Imajući to na umu, očito je da su prosječne cijene nekih pojedinačnih tipova proizvoda pale za više od 11 %. Na primjer, prosječna cijena najveće skupine opeka (koja sadrži 9 % preostalog ugljika i rastaljenog magnezijevog oksida) tijekom dotičnog je razdoblja pala za 19 %.

(97)

Suočena s povećanim uvozom, industrija Zajednice nije mogla rasti unatoč tome što je snizila svoje prosječne cijene. Nasuprot tome, bila je prisiljena smanjiti proizvodni kapacitet i radnu snagu.

(98)

Dolje prikazana profitabilnost je povrat prometa (RoT), u smislu prodaje na tržištu Zajednice.

(99)

Profitabilnost se znatno smanjila od 2001. do 2003. zbog sniženih cijena, istodobno s povećanjem dampinškog uvoza iz NR Kine. U RIP-u je profitabilnost neznatno porasla što je uglavnom postignuto zbog smanjenja troškova. Nadalje, tijekom RIP-a razina dobiti bila je, iako iznad pozitivne nule, daleko ispod one razine za koju bi se moglo očekivati da bi je ovaj tip industrije mogao postići u nedostatku dampinškog uvoza. Kao što se može vidjeti iz podataka za 2001. godinu u kojoj je dampinški uvoz još uvijek imao relativno mali tržišni udio, razina dobiti koju bi se moglo očekivati bila bi puno veća.

(100)

Kretanja povrata ulaganja, novčanog toka i ulaganja prikazani su u sljedećoj tablici.

(101)

Napominje se da gornje brojke o kretanju povrata ulaganja u velikoj mjeri odražavaju one o profitabilnosti (povrat prometa) iz prethodne tablice. Novčani tok pokazuje otprilike isto kretanje, to jest smanjenje od 2001. do 2003. i neznatno poboljšanje u RIP-u. Smanjenje povrata ulaganja i novčanog toka prouzročeno je činjenicom da su prosječne prodajne cijene padale brže od prosječnih troškova prodanih proizvoda.

(102)

Industrija Zajednice je povećala svoja ulaganja. To su bila ulaganja u pogone i strojeve a ne ulaganja u nova proizvodna postrojenja.

(103)

Sposobnost industrije Zajednice da prikupi sredstva bilo od vanjskih financijskih izvora ili od društava-majki, ipak nije bila ozbiljno narušena tijekom razmatranog razdoblja jer trgovačka društva pripadaju većim grupacijama. Stoga se sposobnost prikupljanja sredstava prvenstveno ocjenjuje na temelju jakosti grupacije, a ne nužno na temelju zasluga dotičnog poslovnog sektora. Dakle, ovaj se čimbenik ne čini važnim za ovaj ispitni postupak.

(104)

Kao što je vidljivo iz gornje tablice, industrija Zajednice je od 2001. do RIP-a smanjila broj zaposlenih. Porast od 2003. godine do RIP-a može se objasniti povećanom proizvodnjom. Tijekom tog razdoblja proizvodnost je većinom bila stabilna.

(105)

Nadnice su se znatno smanjile 2002. godine, ali su ostale stabilne sve do RIP-a. To se dogodilo zbog programa restrukturiranja u toj godini kao što je vidljivo iz gore prikazanih kretanja proizvodnje i zaposlenosti.

(106)

Dampinške marže određene su u gornjem odjeljku o dampingu. Te utvrđene marže jasno su iznad minimuma. Nadalje, s obzirom na obujam i cijenu dampinškog uvoza, utjecaj stvarne dampinške marže ne može se smatrati zanemarivim.

(107)

Industrija Zajednice se ne oporavlja od učinaka prethodnog dampinga ili subvencioniranja jer nije proveden nikakav takav ispitni postupak.

(108)

Podsjeća se da je, dok su obujam prodaje i tržišni udio u Zajednici bili relativno stabilni, industrija Zajednice u dotičnom razdoblju pretrpjela prosječno snižavanje cijena od 11 %, unatoč tome što se okrenula razvoju proizvoda veće vrijednosti iz svog asortimana proizvoda. Usprkos smanjenju troškova, razine dobiti značajno su se smanjile što je dovelo do dobiti u RIP-u koja je bila 55 % niža od razine u 2001. godini, a znatno je niža i od razine dobiti koja bi se mogla očekivati u nedostatku dampinškog uvoza.

(109)

Stanje opadanja industrije Zajednice u dotičnom razdoblju potvrđeno je i smanjenom proizvodnjom i proizvodnim kapacitetom, smanjenjem nadnica i zaposlenosti, povrata ulaganja, novčanog toka i izostanka rasta usprkos sniženju prosječnih cijena za 11 %.

(110)

Gore navedeni negativni razvoj dogodio se u vrijeme prilično stabilne proizvodnosti, povećanih ulaganja i poboljšane iskorištenosti kapaciteta. Razvoj u pogledu zaliha i sposobnosti prikupljanja sredstava nisu se smatrali smislenima iz gore navedenih razloga.

(111)

Imajući na umu sve ove pokazatelje, privremeno se zaključuje da je industrija Zajednice tijekom RIP-a pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. Osnovne uredbe.

(112)

Također je ispitano postoji li uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz NR Kine i štete koju je industrija Zajednice pretrpjela. Ispitani su i drugi poznati čimbenici, osim dampinškog uvoza, koji su istodobno mogli nanijeti štetu industriji Zajednice, kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su ti drugi čimbenici uzrokovali ne pripiše dampinškom uvozu.

(113)

Podsjeća se da se tijekom dotičnog razdoblja obujam uvoza iz NR Kine povećao za oko 150 %, a njegov se tržišni udio povećao za 118 %. Povrh toga, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 85., cijene uvoza iz NR Kine pale su za 22 % i došlo je do znatnog snižavanja cijena (vidjeti uvodnu izjavu 87.). Industrija Zajednice na taj je uvoz reagirala održavanjem svog obujma prodaje (kako ne bi ugrozila ekonomiju razmjera) ali je morala značajno sniziti svoje cijene. Ovaj pad cijena je, inter alia, doveo do pada profitabilnosti od 55 %. Ova profitabilnost je daleko ispod one koja se očekuje od ovog tipa industrije i više nije održiva.

(114)

Vrlo je malo vjerojatno da je uvoz podrijetlom iz ostalih trećih zemalja, kao što su Republika Koreja i Brazil, mogao doprinijeti šteti koju je industrija Zajednice pretrpjela. Tržišni udio uvoza u RIP-u koji nije iz Kine iznosio je tek oko 3 %. Povrh toga, prosječne cijene uvoza iz Republike Koreje i Brazila (tj. iz zemalja iz kojih je podrijetlom najveći obujam uvoza koji nije iz Kine) bile su 25 % i 47 % više od onih podrijetlom iz NR Kine. Iz njihovog tržišnog udjela i njihovih relativno visokih razina cijena stoga se može zaključiti kako je njihov doprinos pretrpljenoj šteti mogao samo biti manji, ako ga je uopće bilo.

(115)

Neke su zainteresirane stranke tvrdile da je prekapacitiranost unutar industrije Zajednice vatrostalnih materijala prisilila industriju Zajednice da se natječe snižavanjem cijena na štetnu razinu. Međutim, razine iskorištenosti kapaciteta tijekom dotičnog razdoblja ustanovljene ispitnim postupkom i prikazane u indeksiranom obliku u uvodnoj izjavi 90. nisu potkrijepile ovaj argument o prekapacitiranosti. Umjesto toga, ispitni je postupak pokazao da su razine kapaciteta slične onima u industriji čelika i ostalim sličnim industrijama. Iako je jasno da su kapaciteti smanjeni i da su cijene pale, ovo je velikim dijelom bio odgovor na povećani dampinški uvoz iz NR Kine. Komisija također napominje kako je glavno restrukturiranje industrije vatrostalnih materijala Zajednice već bilo provedeno krajem 90-tih.

(116)

Navedeno je kako su tehnički napredak koji je omogućio proizvodnju opeka dulje trajnosti i učinkoviti postupak izrade čelika uzrokovali štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice. Tijekom ispitnog postupka razni proizvođači čelika naglašavali su da se zbog tehničkog napretka smanjila potrošnja opeka od magnezijevog oksida po toni proizvedenog čelika.

Gornja tablica pokazuje da je upotreba opeka od magnezijevog oksida u industriji čelika iznosila samo oko 2 %. Tako mali pad ne bi mogao objasniti sniženja prodajnih cijena i profitabilnosti, kako je objašnjeno u odsjeku o šteti. Stoga, smatra se da učinci veće tehničke kvalitete opeka nisu mogli biti značajan uzrok štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(117)

Ispitni postupak je ustanovio da neki proizvođači čelika nastavljaju sami proizvoditi opeke od magnezijevog oksida. Ipak, nisu pronađene nikakve naznake da se ova praksa u tom razdoblju povećala. Nadalje, budući da niti jedno trgovačko društvo u sektoru industrije čelika nije surađivalo u svojstvu proizvođača opeka od magnezijevog oksida, bilo je očito da ovaj proizvodni sektor nije imao nikakav učinak na gospodarsko stanje industrije Zajednice.

(118)

Drugi čimbenik za koji se tvrdilo da je prouzročio štetu je tečaj američkog dolara u odnosu na euro. To je potencijalno važno s obzirom da je kineski renminbi već dugo godina vezan uz dolar te se zaključuje da su fluktuacije tečaja dolara u odnosu na euro tržište Zajednice učinile privlačnijim za kineske proizvođače izvoznike.

(119)

Međutim, pad dolara u usporedbi s eurom nije se uvijek podudarao s povećanjem uvoza. Pad tečaja je započeo u lipnju 2002. dok je uvoz počeo značajno rasti 2001. Nadalje, treba spomenuti da su se vozarine iz NR Kine u Zajednicu znatno povećale tijekom dotičnog razdoblja. Ako je uvoz iz NR Kine rastao samo zato što su fluktuacije deviznog tečaja stvorile bolje tržišne uvjete, onda bi se također moglo očekivati da će uvoz pasti ili se barem stabilizirati, ako se takve fluktuacije valuta kompenziraju povećanom vozarinom. I dok se takva kompenzacija doista dogodila (tijekom posljednjih 15 mjeseci dotičnog razdoblja, vozarina se povećala za oko 25 % (izvor P&O Nedlloyd)), uvoz se svejedno nastavio povećavati.

(120)

Stoga, privremeno se zaključuje da utjecaj promjena valute vjerojatno nije doprinio šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(121)

Neke su zainteresirane strane također tvrdile da je industrija Zajednice sama sebi nanijela štetu, jer je također uvozila dotični proizvod iz NR Kine. Valja podsjetiti da je RHI koji spada u industriju Zajednice, od svog ukupnog obujma prodaje u Zajednici tijekom RIP-a iz NR Kine uvezao 5 %. Međutim, udio uvoza i razlika u cijeni za ove proizvode u usporedbi s prodajom Zajednice razmjerno su mali i nisu mogli imati veliki utjecaj na tržište.

(122)

Tijekom RIP-a oko 27 % proizvodnog obujma industrije Zajednice izvezeno je izvan Zajednice. Tijekom tog razdoblja obujam izvoza tek je neznatno pao. Međutim, profitabilnost ovog izvoza bila je viša od prodaje na tržištu Zajednice i nije se moglo reći da je imala bilo kakav negativan utjecaj na štetu koju je pretrpjela Zajednica.

(123)

Treba podsjetiti da je u ovom slučaju šteta prvenstveno snižavanje cijena što je prouzrokovalo smanjenu profitabilnost. Imajući na umu da je brzorastući uvoz iz NR Kine značajno snizio cijene industrije Zajednice, nema naznaka da bi gore spomenuti ostali čimbenici mogli biti važan uzrok materijalne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice. Tijekom ispitnog postupka nisu bili ustanovljeni nikakvi dodatni ostali čimbenici koji su mogli prouzročiti materijalnu štetu.

(124)

Na temelju gornje analize utjecaja svih poznatih čimbenika na položaj industrije Zajednice, privremeno se zaključuje da postoji uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz NR Kine i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(125)

Ispitano je postoje li snažni razlozi koji bi mogli dovesti do zaključka da uvođenje antidampinške pristojbe na uvoz iz dotične zemlje ne bi bilo u interesu Zajednice. Komisija je poslala upitnike uvoznicima, industrijskim korisnicima i dobavljačima. Ispunjene upitnike poslalo je 14 korisnika, pet dobavljača i tri nepovezana uvoznika.

(126)

Na temelju dobivenih podataka od strana koje su surađivale u ispitnom postupku, doneseni su sljedeći zaključci.

(127)

Podsjeća se da se industrija Zajednice sastoji od četiri proizvođača koji za proizvodnju i prodaju dotičnog proizvoda zapošljavaju oko 800 radnika. Također se podsjeća da su gore prikazani gospodarski pokazatelji industrije Zajednice pokazali da su se financijski rezultati tijekom dotičnog razdoblja pogoršali. Usprkos neznatnom poboljšanju tijekom RIP-a, industrija Zajednice nije mogla doseći zadovoljavajuće financijsko stanje zbog dampinškog uvoza iz NR Kine.

(128)

Ako se mjere ne uvedu, jasno je da će se u Zajednici zatvarati sve više i više proizvodnih pogona i da će trgovačka društva u sektoru industrije čelika biti prisiljena znatno više se oslanjati na kinesku proizvodnju. U cijelom svijetu trenutačno postoji malo proizvodnih mjesta, a velika većina sirovina (naročito magnezijevog oksida) nalazi se u NR Kini. Stoga, u ostalim trećim zemljama nema velikih izvora opskrbe. S druge strane, na temelju gore navedenog, industrija Zajednice bi očito imala koristi od uvođenja antidampinških mjera.

(129)

Stoga se privremeno zaključuje da bi antidampinške mjere bile u interesu industrije Zajednice.

(130)

Četiri trgovačka društva su ispunila upitnike za nepovezane uvoznike, iako su samo dva od njih tijekom RIP-a uvozila dotični proizvod. Uvoznici koji su surađivali usprotivili su se uvođenju mjera te su tvrdili kako u Zajednici postoji samo nekoliko velikih proizvođača vatrostalnih materijala i kako je uvoz kineskih opeka povećao tržišno natjecanje na tržištu Zajednice. Ako se uvedu mjere i povise cijene, kineska trgovačka društva bi mogla smanjiti prodaju Zajednici, a uvoznici bi pretrpjeli gubitke zbog smanjenog trgovanja i smanjene profitabilnosti.

(131)

Jedan je uvoznik tvrdio da će možda morati prekinuti svoje poslovanje u kojem zapošljava osam zaposlenika, s obzirom da dotični proizvod predstavlja najveći dio njegovog poslovanja. Međutim, svrha antidampinških mjera nije zabrana uvoza niti ometanje poslovanja uvoznika u Zajednicu. Budući da se predložene mjere odnose tek na razmjerno mali dio ukupnih troškova industrije čelika Zajednice i da postoje poslovne veze između kineskih proizvođača izvoznika i korisnika Zajednice koje se temelje na posebnim tehničkim zahtjevima, tradicionalno poslovanje uvoznika vjerojatno će se nastaviti čak i ako se uvedu antidampinške mjere na dampinški uvoz.

(132)

Nadalje, ustanovljeno je da drugi uvoznik ne bi morao pretrpjeti značajne posljedice ako mjere budu uvedene s obzirom da dotični proizvod čini puno manje od 1 % ukupnog prometa trgovačkog društva.

(133)

Dobavljači koji su surađivali u ispitnom postupku podržali su postupak. Dva trgovačka društva koja su industriju Zajednice opskrbljivala glavnom sirovinom za opeke od magnezijevog oksida, sinteriranim magnezijevim oksidom, tvrdila su da su prije nekoliko godina morala prestati opskrbljivati industriju vatrostalnih materijala jer su kineske sirovine, a kasnije i kineske opeke od magnezijevog oksida, ušle na tržište.

(134)

Četrnaest trgovačkih društava korisnika, t.j. proizvođača čelika, poslalo je popunjene upitnike, a još su jedan proizvođač i Wirstchaftsvereinigung Stahl (Njemačko udruženje čeličana) iznijeli svoje stavove. Još jedan korisnik je izrazio podršku zahtjevu koji je podnijela industrija Zajednice, ali su se svi ostali proizvođači čelika usprotivili uvođenju antidampinških mjera. Ukupno, trgovačka društva korisnici predstavljali su oko 38 % potrošnje opeka od magnezijevog oksida u Zajednici.

(135)

Vatrostalni materijali strateški su vrlo važan materijal za industriju čelika. Sav čelik koji se proizvodi prolazi kroz pretvarače, peći i lonce za lijevanje koji su obloženi opekama od magnezijevog oksida. Nestašica vatrostalnih materijala mogla bi stoga imati materijalne posljedice u smislu prekida proizvodnje, popravaka i sigurnosti. Stoga su visokokvalitetne opeke s dugim trajanjem i dobra tehnička podrška važan čimbenik za ovu vrstu proizvoda. Zbog ovih visokih tehničkih zahtjeva, izgradnja odnosa s dobavljačem zahtijeva mnogo vremena, visoka ulaganja i istraživanja. Također, zamjena jednog kineskog proizvođača drugim bila bi vrlo teška. Čeličane tvrde da su u zadnje dvije godine ostvarile dobar napredak s kineskim proizvođačima i njihovim uvoznicima u Zajednici, naročito zbog poboljšane učinkovitosti i inovacija.

(136)

Trgovačka društva koja su bila protiv posljedično se boje da bi moglo doći do ozbiljnog rizika nestašice opeka visoke kvalitete i odgovarajuće tehničke podrške. One se boje da bi, ako se mjere uvedu, kineski proizvođači mogli nestati s tržišta Zajednice. Povrh toga, glavne pričuve magnezijevog oksida koji je glavna sirovina za opeke od magnezijevog oksida, nalaze se u NR Kini. Industrija čelika se stoga boji kako bi to moglo narušiti njen odnos s kineskim dobavljačima sirovina.

(137)

Kako je gore navedeno, svrha antidampinških mjera nije zabrana uvoza niti ometanje poslovanja proizvođača čelika. Shodno tome, neštetni uvoz i dalje bi mogao ulaziti na tržište Zajednice. Stoga, veze uspostavljene s kineskim izvoznicima mogle bi se nastaviti čak i ako se uvedu antidampinške mjere na dampinški uvoz. Ovo potvrđuje i činjenica da dotični proizvod predstavlja samo neznatan udio u ukupnom proizvodnom trošku čeličana tako da je utjecaj mjera na troškove korisnika zanemariv (vidjeti dolje uvodnu izjavu 143).

(138)

Trebalo bi naglasiti da je dotični proizvod od strateške važnosti za industriju čelika. Ako se mjere ne uvedu, dugoročno postoji opasnost od premještanja proizvodnje dotičnog proizvoda u NR Kinu. Imajući na umu nedostatak važnih proizvođača u ostalim trećim zemljama, takvo oslanjanje na kineski uvoz nikako nije održiv scenarij za industriju čelika.

(139)

Nadalje, nema utemeljenih dokaza što se tiče mogućeg učinka na dostupnost sirovina onim proizvođačima čelika koji sami proizvode opeke od magnezijevog oksida.

(140)

Industrija korisnica je tvrdila da će mjere ojačati strukturu tržišta koje se sastoji od malo važnih proizvođača. Korisnici su tvrdili da je ovakvo stanje u kojem je došlo do pomanjkanja konkurencije nastalo zbog spajanja i preuzimanja u industriji vatrostalnih materijala u 90-ima.

(141)

Najveći proizvođač na tržištu Zajednice u RIP-u je imao tržišni udio od oko 30 % koji vjerojatno nije dovoljno velik kako bi kontrolirao i dominirao na tržištu. To potvrđuje i činjenica da je uvoz iz NR Kine uspio smanjiti njegov udio na tržištu. Kao što je gore opisano, ovaj će se uvoz najvjerojatnije nastaviti nakon uvođenja mjera. Nadalje, mnoga manja trgovačka društva proizvode opeke od magnezijevog oksida u Zajednici, uključujući i neka sama trgovačka društva u sektoru industrije čelika, i tijekom ispitnog postupka nije pružen ni jedan dokaz da su veliki igrači na tržištu Zajednice tržištem dominirali u onoj mjeri u kojoj su to tvrdili korisnici. Budući da nije bilo dokaza za bilo kakvo nekonkurentno ponašanje, ovaj navod ostaje neutemeljen i nepotkrijepljen.

(142)

Industrija čelika je također tvrdila da bi antidampinške pristojbe na opeke od magnezijevog oksida stvorile dodatne troškove na tržištu čelika koje je izrazito osjetljivo na cijene, naročito u pogledu tržišnog natjecanja s proizvođačima čelika izvan Zajednice. Stoga bi antidampinške pristojbe imale utjecaj na konkurentnost industrije čelika, naročito zato što je pritisak na tržišta drugih sirovina za proizvode od čelika također vrlo velik.

(143)

Međutim, odgovori na upitnike koje je poslala industrija korisnika pokazuju da troškovi za opeke od magnezijevog oksida predstavljaju značajno manje od 1 % ukupnih troškova. Stoga bi predložene antidampinške pristojbe imale samo marginalan utjecaj na ukupne troškove postupka proizvodnje čelika. Nadalje, nedavni razvoji u industriji čelika jasno pokazuju da su se prodajne cijene i profitabilnost znatno poboljšali što znači da je važnost opeka od magnezijevog oksida u ukupnom prodajnom prometu dodatno smanjena.

(144)

Uzimajući u obzir gore navedeno, nije vjerojatno da bi antidampinške mjere mogle dovesti do nestašice opskrbe, a posebno ne do nekonkurentnog stanja na tržištu Zajednice, budući da će kineske opeke od magnezijevog oksida i dalje vjerojatno zadržati trenutačni tržišni udio. Što se tiče povećanja troškova, ustanovljeno je da bi ono bilo tek granično i da ne bi materijalno utjecalo na konkurentnost industrije čelika. Stoga, privremeno se smatra da interes korisnika nije takav da bi branio uvođenje mjera.

(145)

Uvođenje mjera na uvoz opeka od magnezijevog oksida podrijetlom iz dotičnih zemalja očito bi bilo u interesu industrije Zajednice. Što se tiče uvoznika/trgovaca i industrija korisnika, očekuje se da će svaki utjecaj na cijene opeka od magnezijevog oksida biti neznatan. Suprotno tome, gubici tržišnog udjela, snižavanje cijena i smanjivanje profitabilnosti koje je pretrpjela Zajednica svakako su puno veći.

(146)

S obzirom na gore navedeno, privremeno se zaključuje da ne postoje snažni razlozi protiv uvođenja antidampinških pristojba na uvoz opeka od magnezijevog oksida podrijetlom iz NR Kine.

(147)

S obzirom na zaključke donesene s obzirom na damping, štetu i interes Zajednice, mjere bi trebalo uvesti radi sprečavanja daljnje štete koju dampinški uvoz nanosi industriji Zajednice.

(148)

Mjere trebaju biti uvedene na razini dostatnoj za uklanjanje štete prouzročene ovim uvozom bez prelaženja utvrđene dampinške marže. Pri izračunu iznosa carine potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, smatralo se da bi industriji Zajednice mjere trebale omogućiti pokrivanje njenih proizvodnih troškova i ostvarivanje dobiti prije poreza kakvu bi industrija ovog tipa u ovom sektoru mogla razumno ostvariti od prodaje sličnog proizvoda u Zajednici u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. u nedostatku dampinškog uvoza. Bruto profitna marža koja se koristi za ovaj izračun iznosila je 8 % prometa temeljenog na razinama dobiti ostvarenim prije pojave dampinškog uvoza. Na tom temelju, izračunana je neštetna cijena istovjetnog proizvoda za industriju Zajednice. Neštetna cijena je dobivena dodavanjem gore navedene profitne marže od 8 % trošku proizvodnje.

(149)

Potrebno povećanje cijena je potom određeno na temelju usporedbe ponderirane prosječne cijene uvoza i prosječne neštetne cijene. Naknada od 10 % dodana je uvoznoj cijeni iz tri razloga. Prvo, proizvodni pogoni industrije Zajednice smješteni su u blizini čeličana, tako da su troškovi prijevoza i osiguranja uvezenih proizvoda od luka uvoza do Zajednice obično bili veći. Drugo, kupovna cijena koju je industrija Zajednice postavljala relevantnim čeličanama uključivala je i tehničku podršku, što nije bio slučaj s izvoznicima. Treće, cjelokupna prodaja industrije Zajednice bila je na razini krajnjeg korisnika, dok su se mnoge uvozne transakcije obavljale na razini trgovaca što je imalo dodatne troškove.

(150)

Bilo kakva razlika proizašla iz ove usporedbe potom je izražena kao postotak prosječne uvozne vrijednosti CIF. Ova je usporedba izvršena korištenjem grupacija brojčanih oznaka proizvoda (PCN) kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 11.

(151)

Privremene ponderirane prosječne marže štete za trgovačka društva kojima je odobrena primjena IT-a ili MET-a bile su:

(152)

Da bi izračunali razinu otklanjanja štete na razini države za sve ostale izvoznike iz NR Kine, treba podsjetiti da je razina suradnje bila niska. Stoga je izračunana marža na temelju podataka onih izvoznika koji su surađivali, a kojima nisu dobili tržišnoga gospodarstva (MET), kao ni individualni tretman (IT). Budući da je ustanovljeno kako je razina otklanjanja šteta bila niža od najviše marže štete utvrđene za gore navedena trgovačka društva i kako bi se izbjeglo poticanje nesuradnje, marža štete za cijelu državu utvrđena je u visini najviše gore utvrđene marže, tj. 66,1 %.

(153)

U svjetlu gore spomenutog, smatra se da se u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe moraju uvesti privremene antidampinške pristojbe na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NR Kine. Antidampinške pristojbe trebaju biti postavljene na razini nižih dampinških marža i marža štete, u skladu s pravilom niže pristojbe. Budući da je razina suradnje bila niska, preostalu maržu treba postaviti u visini najviše marže izračunane za proizvođače izvoznike koji su surađivali, tj. 66,1 % od cijene CIF na granici Zajednice, neocarinjeno. Pojedinačne stope antidampinške pristojbe za trgovačka društva određena ovom Uredbom ustanovljene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje tih trgovačkih društava utvrđeno tijekom ispitnog postupka. Te stope pristojba (za razliku od pristojba na razini države primjenljivih na „sva ostala trgovačka društva”) stoga se isključivo primjenjuju na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje, i koje su proizvela ta trgovačka društva odnosno posebno navedene pravne osobe. Uvezeni proizvodi koje su proizvela ostala trgovačka društva koje nisu posebno navedena nazivom i adresom u operativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koji jesu posebno navedeni, ne mogu imati koristi od tih stopa i podliježu stopi carine primjenljivoj na „sva ostala trgovačka društva”.

(154)

Svaki zahtjev kojim se za neko trgovačko društvo traži primjena ovih individualnih stopa antidampinških pristojba (npr. nakon promjene naziva pravne osobe ili nakon osnivanja novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) treba odmah uputiti Komisiju (3), zajedno sa svim odgovarajućim podacima, posebno onima koji se odnose na promjene aktivnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom u vezi s npr. tom promjenom imena ili tim osnivanjem novih proizvodnih ili prodajnih subjekata. Prema potrebi, Uredba će se prema tomu izmijeniti ažuriranjem popisa trgovačkih društava koja imaju koristi od individualnih stopa carine.

(155)

Predložene su sljedeće antidampinške pristojbe:

(156)

U interesu dobrog postupanja, trebalo bi utvrditi razdoblje unutar kojeg zainteresirane stranke koje su se javile u roku iz obavijesti o pokretanju ispitnog postupka mogu pisanim putem iznijeti svoje stavove i zatražiti saslušanje. Nadalje, trebalo bi navesti da su nalazi o uvođenju pristojba doneseni za potrebe ove Uredbe privremeni i mogu biti preispitani za potrebe bilo koje konačne pristojbe,

Europska Komisija

Opća uprava za trgovinu

Uprava B

Ured J-79 5/16

B-1049 Bruxelles