02/Sv. 019

HR

Službeni list Europske unije

43

---

31994D0798

---

L 331/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

08.12.1994.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 8. prosinca 1994.

kojom se, u ime Zajednice, prihvaćaju prilozi E.7. i F.4. Međunarodnoj konvenciji o pojednostavnjenju i usklađivanju carinskih postupaka

(94/798/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 113., u vezi s prvom rečenicom članka 228. stavka 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da je, u skladu s Odlukom Vijeća 75/199/EEZ (1), Zajednica prihvatila Međunarodnu konvenciju o pojednostavnjenju i usklađivanju carinskih postupaka (Konvencija iz Kyota);

budući da Zajednica može prihvatiti priloge navedenoj Konvenciji o zamjeni robe uz oslobođenje od plaćanja davanja i carinskim formalnostima u vezi s poštanskim prometom;

budući da je prikladno, međutim, popratiti ovo prihvaćanje s određenim rezervama, vodeći računa o posebnim zahtjevima carinske unije i o carinskom zakonodavstvu Zajednice,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Ovime se, u ime Zajednice, prihvaćaju sljedeći prilozi Međunarodnoj konvenciji o pojednostavnjenju i usklađivanju carinskih postupaka, ovisno o navedenim rezervama:

—	Prilog E.7. o zamjeni robe uz oslobođenje od plaćanja davanja s općom rezervom i rezervama u odnosu na Norme 3, 9 i 20 te Preporučene prakse 11, 13, 16, 17 i 25,

—	Prilog F.4. o carinskim formalnostima u pogledu poštanskog prometa s općom rezervom i rezervama u odnosu na Norme 19 i 26 te Preporučene prakse 23, 24 i 25.

Tekstovi priloga E.7. i F.4. Konvenciji pojavljuju se u prilozima I. i II. ovoj Odluci koja sadrži, u dodacima, odgovarajuće rezerve koje je izrazila Zajednica.

Članak 2.

Ovime se ovlašćuje predsjednik Vijeća da odredi osobu koja će biti ovlaštena obavijestiti Glavnog tajnika Vijeća za carinsku suradnju o prihvaćanju, u ime Zajednice, priloga na koje se odnosi članak 1., zajedno s rezervama navedenima u tome članku.

---

(1)  SL L 100, 21.4.1975., str. 1.

---

PRILOG I.

 

PRILOG E.7.

o zamjeni robe uz oslobođenje od plaćanja davanja

UVOD

U većini zemalja, nacionalno zakonodavstvo sadrži propise po kojima roba koja se koristi za izradu proizvoda za izvoz ne mora snositi carine i poreze.

Postupak povrata i privremeni uvoz za unutarnju proizvodnju dozvoljavaju povrat, ili uvjetno oslobađanje od uvoznih carina i poreza u pogledu strane robe koja se koristi za dobivanje izvezenih proizvoda.

U slučaju postupka zamjene robe uz oslobođenje od plaćanja davanja, koja je predmet ovog Priloga, uključena tehnika jamči izuzeće od uvoznih carina i poreza za robu jednaku onoj koja je bila u slobodnome prometu te koja je bila prerađena u proizvode izvezene iz carinskoga područja.

Međutim, primjena ovog postupka može biti podložna uvjetu po kojem nadležna tijela smatraju da je uvoz robe jednake onoj sadržanoj u prethodno izvezenim proizvodima koristan za nacionalno gospodarstvo.

Proizvodi proizvedeni od uvezene robe oslobođene plaćanja uvoznih carina i poreza se, u skladu s ovim postupkom, mogu staviti na domaće tržište. U slučaju njihovog izvoza, postupak zamjene robe uz oslobođenje od plaćanja davanja može se ponovno primijeniti.

POJMOVI

Za potrebe ovog Priloga:

(a)

pojam „postupak zamjene robe uz oslobođenje od plaćanja davanja” znači carinski postupak kojim se dopušta uvoz, oslobođen uvoznih carina i poreza, robe koja je istovjetna (tj.. identična u opisu, kvaliteti i tehničkim obilježjima) robi koja je bila u slobodnom prometu i koja je bila prerađena u proizvode koji su prethodno konačno izvezeni;

(b)	pojam „uvozne carine i porezi” znači carine i sva ostala davanja, porezi, pristojbe i naknade koje se obračunavaju pri, ili u vezi s uvozom robe, ali ne uključujući pristojbe i naknade koje su ograničene u iznosu do približne cijene koštanja pružene usluge;

(c)	pojam „osoba” znači fizičke i pravne osobe, osim ako sadržaj ne zahtijeva drukčije.

NAČELO

1.   Norma

Postupak zamjene robe uz oslobođenje od plaćanja davanja provoditi će se prema odredbama iz ovog Priloga.

PODRUČJE PRIMJENE

2.   Norma

Nacionalno zakonodavstvo će odrediti okolnosti u kojima se može odobriti postupak zamjene robe uz oslobođenje od plaćanja davanja, kao i posebni uvjeti koji moraju biti ispunjeni.

Napomene

(1)	Okolnosti pod kojima je odobren postupak zamjene robe uz oslobođenje od plaćanja davanja mogu se navesti općenito i/ili detaljno.

(2)	Odobravanje ovog postupka može biti učinjeno podložnim uvjetu po kojem uvoz robe istovjetne onoj sadržanoj u prethodno izvezenim proizvodima nadležna tijela smatraju korisnim za nacionalno gospodarstvo.

(3)	Pogodnosti, koje proizlaze z navedenog postupka, mogu biti rezervirane za osobe s poslovnim nastanjenom na carinskome području.

3.   Norma

Pri uvozu, robi istovjetnoj onoj koja je bila u slobodnom prometu i koja je bila sadržana u prethodno izvezenim proizvodima, bit će omogućeno potpuno oslobođenje od plaćanja uvoznih carina i poreza, pod uvjetom plaćanja carina i poreza koji će biti vraćeni ili čije će plaćanje biti otpušteno pri izvozu tih proizvoda.

Napomene

(1)	Oslobođenje od plaćanja uvoznih carina i poreza može se odobriti za sirovine i poluproizvode, kao i za dijelove istovjetne dijelovima sadržanima, bez daljnje obrade, u izvezenim proizvodima.

(2)

Roba kao što su katalizatori i akceleratori ili usporivači kemijskih reakcija, a koja prilikom dobivanja proizvoda namijenjenih izvozu s pravom zamjene robe uz oslobođenje od plaćanja davanja, potpuno ili djelomično nestane prilikom takve uporabe i zapravo ne bude sadržana u proizvodima za izvoz, može se smatrati robom korištenom u dobivanju dotičnih proizvoda i može joj se odobriti jednako oslobođenje od plaćanja uvoznih carina i poreza. Međutim, ovo izuzeće se u pravilu ne odnosi na puka pomoćna sredstva u proizvodnji, poput primjerice lubrikanata.

4.   Preporučena praksa

Pogodnosti, koje proizlaze iz navedenog postupka zamjene robe uz oslobođenje od plaćanja davanja, ne bi trebale biti uskraćene, isključivo na temelju toga da su proizvodi izvezeni u određenu zemlju.

5.   Norma

Nacionalno zakonodavstvo određuje kategorije osoba koje mogu primiti odobrenje za zamjenu robe uz oslobođenje od plaćanja davanja.

Napomena

Nositelj odobrenja za zamjenu robe uz oslobođenje od plaćanja davanja može biti izvoznik, proizvođač ili vlasnik izvezenih proizvoda.

6.   Norma

Pogodnosti, koje proizlaze iz postupka zamjene robe uz oslobođenje od plaćanja davanja odobriti će se kada je moguće utvrditi uporabu robe u proizvodnji izvezenih proizvoda.

Napomena

Kako bi utvrdila uporabe robe u proizvodnji izvezenih proizvoda, carinska tijela mogu provesti provjere tijekom procesa proizvodnje ili mogu provjeriti evidenciju izvoznih proizvoda koju je vodio proizvođač.

IZVOZ PROIZVODA S PRAVOM ZAMJENE ROBE UZ OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA DAVANJA

(a)   Formalnosti koje prethode izvozu proizvoda

7.   Norma

Nacionalno zakonodavstvo određuje okolnosti u kojima je za primjenu postupka zamjene robe uz oslobođenje od plaćanja davanja potrebno prethodno ishoditi ovlaštenje, kao i tijela koja su ovlaštena izdati takvo ovlaštenje.

8.   Preporučena praksa

Osobama koje provode opširne i neprekinute radnje koje uključuju zamjenu robe uz oslobođenje od plaćanja davanja, treba dati opće ovlaštenje kojim će takve radnje biti obuhvaćene.

9.   Norma

Opis, kakvoću, tehnička obilježja i količinu različite robe koja je bila u slobodnome prometu te koja je sadržana u proizvodima namijenjenima izvozu s pravom na zamjenu robe uz oslobođenje od plaćanja davanja, trebaju odrediti nadležna tijela na temelju stvarnih uvjeta po kojima su ovi proizvodi dobiveni.

10.   Preporučena praksa

U određivanju količina različite robe sadržane u proizvodima namijenjenima izvozu s pravom zamjene robe uz oslobođenje od plaćanja davanja, nadležna tijela trebaju uzeti u obzir gubitke i neuporabljive otpatke proizašle iz procesa proizvodnje.

11.   Preporučena praksa

Ako proizvodi namijenjeni izvozu s pravom na zamjenu robe uz oslobođenje od plaćanja davanja imaju opravdano nepromjenjive značajke te su dobiveni po jasno definiranim tehničkim uvjetima, nadležna bi tijela trebala utvrditi standardne količinske omjere za različitu robu sadržanu u proizvodima namijenjenima izvozu.

(b)   Deklaracija za izvoz s pravom na zamjenu robe uz oslobođenje od plaćanja davanja

12.   Norma

Nacionalno zakonodavstvo određuje uvjete po kojima će proizvodi, namijenjeni izvozu s pravom na zamjenu robe uz oslobođenje od plaćanja davanja, biti podneseni nadležnim carinarnicama i po kojima se podnosi carinska deklaracija (izvozna).

Napomena

Nacionalno zakonodavstvo može propisati da robne deklaracije za izvoz proizvoda trebaju sadržavati pojedinosti potrebne za omogućavanje carini da odredi količinu različite robe za koju će se zatražiti oslobođenje od uvoznih carina i poreza.

13.   Preporučena praksa

Ako nadležna tijela nisu u mogućnosti odlučiti o zahtjevu za zamjenom robe uz oslobođenje od plaćanja davanja, deklarantu treba biti dopušten izvoz predmetnih proizvoda bez odgode, pod uvjetom da su ispunjeni svi propisani uvjeti i da konačna odluka nije dovedena u pitanje.

14.   Preporučena praksa

Nacionalni obrasci koji se koriste za izvoz proizvoda s pravom na zamjenu robe uz oslobođenje od plaćanja davanja trebaju biti usklađeni s carinskom deklaracijom (izvoznom).

(c)   Pregled proizvoda izvezenih s pravom na zamjenu robe uz oslobođenje od plaćanja davanja

15.   Preporučena praksa

Na zahtjev deklaranta i zbog razloga koje smatraju valjanima, carinska tijela trebaju, ako je to moguće, dozvoliti pregled proizvoda za izvoz s pravom na zamjenu uz oslobođenje od plaćanja davanja u privatnim prostorijama, s time da troškove potrebne za taj pregled snosi deklarant.

(d)   Odobrena odredišta proizvoda izvezenih s pravom na zamjenu robe uz oslobođenje od plaćanja davanja

16.   Preporučena praksa

Potrebno je predvidjeti odobravanje smještaja proizvoda namijenjenih izvozu s pravom na zamjenu robe uz oslobođenje od plaćanja davanja u slobodne luke i slobodne zone.

17.   Preporučena praksa

Potrebno je predvidjeti odobravanje smještaja proizvoda za izvoz s pravom na zamjene robe uz oslobođenje od plaćanja davanja u carinska skladišta s uvidom u naknadni izvoz.

(e)   Potvrda o izvozu s pravom na zamjenu robe uz oslobođenje od plaćanja davanja

18.   Norma

Ako se proizvodi izvoze s pravom na zamjenu robe uz oslobođenje od plaćanja davanja, carinska tijela izdaju deklarantu ispravu kojom utvrđuju njegovo pravo na uvoz oslobođen plaćanja uvoznih carina i poreza, robe istovjetne onoj koja je bila u slobodnom prometu i koja je bila sadržana u predmetnim proizvodima.

Napomena

Isprava izdana deklarantu može se sastojati od preslike, propisno ovjereno od strane carine, deklaracije za izvoz s pravom na zamjenu robe uz oslobođenje od plaćanja davanja ili može biti sastavljena na prikladnom obrascu.

UVOZ ROBE

19.   Norma

Nacionalno zakonodavstvo određuje uvjete po kojima je robu, koja može biti uvezena bez plaćanja uvoznih carina i poreza, na temelju postupka o zamjeni robe uz oslobođenje od plaćanja davanja, potrebno podnijeti nadležnoj carinarnici te treba podnijeti carinsku deklaraciju.

Napomena

Nacionalno zakonodavstvo može propisati da carinska deklaracija mora sadržavati pojedinosti potrebne kako bi se odobrilo oslobođenje od plaćanja uvoznih carina i poreza i da isprava (isprave) koja-e daje-u to pravo, izdane od strane carinskih tijela, moraju biti predočene kao potpora toj deklaraciji.

20.   Norma

Nadležna tijela utvrđuju, s obzirom na komercijalne okolnosti, krajnji vremenski rok za uvoz robe koja može biti uvezena bez plaćanja uvoznih carina i poreza.

21.   Norma

Predvidjeti će se da roba, koja može biti uvezena bez plaćanja uvoznih carina i poreza, osim carinarnice kroz koju su proizvodi bili izvezeni može biti uvezena i kroz drugu carinarnicu.

22.   Norma

Predvidjeti će se da roba, koja može biti uvezena bez plaćanja uvoznih carina i poreza, može biti uvezena u jednoj ili više pošiljaka.

23.   Norma

Predvidjeti će se da roba, obuhvaćena s nekoliko isprava koje joj daju pravo na uvoz u postupku zamjene robe uz oslobođenje od plaćanja davanja, može biti uvezena u jednoj pošiljci.

24.   Norma

Predvidjeti će se da roba, koja može biti uvezena bez plaćanja uvoznih carina i poreza, bude uvezena iz neke druge zemlje, osim onih zemalja u koje su proizvodi bili prethodno izvezeni.

25.   Preporučena praksa

Potrebno je predvidjeti da robu, koja može biti uvezena bez plaćanja uvoznih carina i poreza, može uvesti osoba koja nije izvoznik proizvoda, u skladu s uvjetima koje su propisala carinska tijela.

26.   Preporučena praksa

Na zahtjev deklaranta i zbog razloga koji se smatraju valjanima, carinska tijela trebaju, ako je to moguće, dozvoliti pregled robe, koja može biti bez plaćanja uvoznih carina i poreza, u privatnim prostorijama, iz čega proizašle troškove snosi deklarant.

27.   Norma

Nacionalno zakonodavstvo odrediti će carinsko postupanje primjenjivo kada se proizvodi, koji su prethodno bili izvezeni s pravom na zamjenu robe, ponovno uvoze.

PODACI O POSTUPKU ZAMJENE ROBE UZ OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA DAVANJA

28.   Norma

Carinska tijela će osigurati žurnu dostavu svih značajnih podataka u vezi s postupkom zamjene robe uz oslobođenje od plaćanja davanja svakoj zainteresiranoj osobi.

Dodatak Prilogu I.

Rezerve koje je navela Zajednica u pogledu Priloga E.7. Međunarodnoj konvenciji o pojednostavnjenju i usklađivanju carinskih postupaka

1.   Opća rezerva (opće promatranje)

Zakonodavstvom Zajednice o unutarnjoj proizvodnji obuhvaćena je većina odredaba iz ovog Priloga. Međutim, na području koje nije obuhvaćeno zakonodavstvom Zajednice, države članice mogu, ako je potrebno, izraziti svoje vlastite rezerve.

2.   Norma 3

Kada je uvezena roba stavljena u postupka unutarnje proizvodnje u državi članici Zajednice, osim one u kojoj je postupak odobren i u kojoj je postupak unutarnje proizvodnje obavljen, ova norma se ne mora primijeniti, osim ako određeni uvjeti, propisani zakonodavstvom Zajednice kojim se uređuje postupak unutarnje proizvodnje, nisu ispunjeni.

Zakonodavstvo Zajednice u pogledu poreza na dodanu vrijednost, u ovom slučaju ne predviđa oslobođenje od plaćanja carina i poreza. Međutim, registrirani porezni obveznici, općenito gledajući, raspolažu pravom potpunog odbitka poreza na dodanu vrijednost, propisanog za uvezenu istovjetnu robu.

3.   Norma 9

Ovaj postupak je općenito odobren u Zajednici pod uvjetom da roba predviđena za uvoz i roba upotrijebljena u proizvodnji izvezenih proizvoda, mora potpadati pod isti tarifni broj Carinske tarife Zajednice, biti iste tržišne kakvoće i imati ista tehnička obilježja.

4.   Preporučena praksa 11

Trenutačno, zakonodavstvom Zajednice o unutarnjoj proizvodnji obuhvaćeni su standardni proizvodni normativi samo za određene proizvode.

5.   Preporučena praksa 13

Zakonodavstvom je Zajednice zajamčeno izdavanje ovlasti za proizvodnju s naknadnim učinkom isključivo u iznimnim, propisno dokumentiranim slučajevima te samo ako je zahtjev izrađen prije izvozne deklaracije, s obzirom na prihvaćanje dobivenih proizvoda.

6.   Preporučene prakse 16 i 17

U okviru zakonodavstva Zajednice nema ostvarivanja prava na zamjenu robe uz oslobođenje od plaćanja davanja za dobivene proizvode smještene u slobodnim zonama ili skladištima, sve dok proizvodi zaista nisu izvezeni.

7.   Norma 20

Općenito govoreći, zakonodavstvom je Zajednice dopušteno šest mjeseci od očekivanoga dana izvoza dobivenih proizvoda (mogućnost produljenja na daljnjih šest mjeseci nakon što korisnik odobrenja podnese zahtjev) za dovršavanje uvoza uvozne robe. Međutim, za određene kategorije robe, vremenski rokovi su kraći i ne mogu se produžiti.

8.   Preporučena praksa 25

Zakonodavstvom Zajednice o unutarnjoj proizvodi propisano je kako, za određene slučajeve, treba predočiti dokaz kojim se dokazuje da su prednosti aktivnosti prerade ograničene isključivo na korisnika odobrenja za unutarnju proizvodnju.

---

PRILOG II.

 

PRILOG F.4.

o carinskim formalnostima u poštanskom prometu

UVOD

Pošta je oduvijek predstavljala jedan od najraširenijih načina otpremanja, ne samo poštanskih dopisnica i podataka već, također, poklona i druge robe od jedne osobe drugoj.

Carinska tijela su nužno uključena u međunarodni poštanski promet s obzirom da je njima, baš kao u slučaju robe uvezene i izvezene putem drugih sredstava, potrebno osigurati prikupljanje odgovarajućih carina i poreza, provoditi uvozne i izvozne zabrane i ograničenja, i općenito, osigurati usklađenost sa zakonima i odredbama za čiju su provedbu odgovorna.

Međutim, zbog posebne prirode poštanskoga prometa, carinske su formalnosti, s obzirom na proizvode koji se prenose poštom, ponešto drukčije u odnosu na one koje se odnose na robu koja se prenosi drugim sredstvima. Dok su individualne poštanske pošiljke ograničene u veličini, njihov broj je ogroman te su, kako bi se izbjeglo stvaranje neprihvatljivih kašnjenja, potrebna posebna upravna rješenja u odnosu na njih. Navedeno je učinjeno mogućim jer se u gotovo svim zemljama poštanske usluge pružaju u okviru javnih uprava ili tijela, dok dva javna tijela uključena u poštanski promet, pošta i carina, međusobno tijesno surađuju.

Pored navedene tijesne suradnje između carinskih i poštanskih tijela na nacionalnoj razini, također postoji tijesna suradnja na međunarodnoj razini između Svjetske poštanske unije (međunarodne organizacije čijim je provedbenim propisima propisan poštanski promet) i Vijeća. Ove dvije međunarodne organizacije imaju, na primjer, utemeljen Kontaktni odbor na kojem se carinski i poštanski stručnjaci sastaju kako bi razgovarali i pronašli međunarodno prihvatljiva rješenja za probleme koji ne mogu biti riješeni nacionalno ili dvostrano.

POJMOVI

Za potrebe ovog Priloga:

(a)	pojam „poštanska pošiljka” znači pismovna pošiljka i poštanska pošiljka;

(b)

pojam „predmeti pismovne pošiljke” znači pisma, dopisnice, tiskanice, literatura za slijepe i mali paketi opisani kao predmeti pismovne pošiljke u Aktima Svjetske poštanske unije koji su na snazi. Napomena Sukladno Aktima Svjetske poštanske unije određeni predmeti pismovne pošiljke trebaju biti popraćeni obrascem C1 carinske deklaracije i/ili obrascem C 2/CP 3, prema potrebi;

(c)	pojam „poštanske pošiljke” znači proizvodi nazvani poštanskim pošiljkama u smislu značenja iz Akata Svjetske poštanske unije, koji su trenutačno na snazi. Napomena Prema Aktima Svjetske poštanske unije, poštanske pošiljke trebaju biti popraćene obrascem C 2/CP 3 carinske deklaracije;

(d)	pojam „Svjetska poštanska unija” znači međuvladina organizacija utemeljena 1874. Ugovorom iz Berna, kao Opću poštansku uniju koja je 1878. preimenovana u Svjetsku poštansku uniju (UPU) i koja je od 1948. specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda (sa sjedištem u Bernu);

(e)	pojam „uvozne carine i porezi” znači carine i sva ostala davanja, porezi, pristojbe ili ostale naknade, koji se obračunavaju pri, ili u vezi s uvozom robe, ali ne uključujući pristojbe i naknade koje su ograničene u iznosu do približne cijene koštanja pružene usluge;

(f)	pojam „izvozne carine i porezi” znači carine i sva ostala davanja” porezi, pristojbe i druge naknade, koji se obračunavaju pri, ili u vezi s izvozom robe, ali ne uključujući pristojbe i naknade koje su ograničene u iznosu do približne cijene koštanja pružene usluge;

(g)	pojam „robna deklaracija” znači izjava sastavljena na obrascu koji su propisala carinska tijela, a kojom zainteresirane osobe navode carinski postupak koji će se primjenjivati na robu i pojedinosti koje carinska tijela zahtijeva da budu izjavljene prilikom primjene toga postupka;

(h)	pojam „carinjenje za unutarnji promet” znači ispunjenje carinskih formalnosti potrebnih kako bi se robi dozvolio izvoz, uvoz za domaću uporabu ili stavljanje pod drugi carinski postupak;

(ij)	pojam „carinjenje za domaću uporabu” znači carinski postupak koji omogućava da uvezena roba može ostati trajno u carinskom području. Ovaj postupak podrazumijeva podmirivanje svih nastalih uvoznih carina i poreza, i ispunjenje svih potrebnih carinskih formalnosti;

(k)	pojam „pregled poštanskih pošiljaka” znači fizički pregled robe u poštanskim pošiljkama, od strane carinski tijela, kako bi se utvrdila njihova vrsta, podrijetlo, stanje, količina ili vrijednost;

(l)	pojam „roba u slobodnom prometu” znači roba kojom se može raspolagati bez carinskih ograničenja;

(m)	pojam „carinska kontrola” znači mjere koje se primjenjuju kako bi se osiguralo poštovanje zakona i propisa, za čiju su provedbu odgovorna carinska tijela;

(n)	pojam „puštanje” znači radnja od strane carine kojom se dopušta stavljanje robe koja je u postupku carinjenja na raspolaganje dotičnoj osobi;

(o)	pojam „osoba” znači fizičke i pravne osobe, osim ako sadržaj ne zahtijeva drukčije.

NAČELA

1.   Norma

Carinske formalnosti u pogledu poštanskih pošiljaka provoditi će se prema odredbama iz ovog Priloga.

2.   Norma

Nacionalno zakonodavstvo će odrediti uvjete koji trebaju biti zadovoljeni i formalnosti koje trebaju biti ispunjene u pogledu poštanskih pošiljaka za potrebe carine.

3.   Norma

Carinjenje poštanskih pošiljaka provodi se što je najbrže moguće, dok se carinska kontrola svodi na minimum, koji je potreban kako bi se zajamčilo poštovanje zakona i propisa, za čiju provedbu su odgovorna carinska tijela.

ODNOS IZMEĐU CARINSKIH I POŠTANSKIH TIJELA

4.   Norma

Nacionalno zakonodavstvo će odrediti odgovornosti i obveze carinskih odnosno poštanskih tijela u vezi s carinskim tretmanom poštanskih pošiljaka.

Napomene

(1)	Poštanska tijela imaju određene obveze i odgovornosti koje proizlaze izravno iz Akata Svjetske poštanske unije. O ostalim odgovornostima i obvezama poštanskih i carinskih tijela, navedena tijela mogu odlučiti uzajamnim sporazumom.

(2)

Poštanska tijela su obično odgovorna za uručenje, skladištenje i podnošenje poštanskih pošiljaka carinskim tijelima i, na zahtjev carinskih tijela, mogu iste otvoriti u svrhu carinske kontrole. Međutim, u nekim zemljama samo uručenje, pohranu i podnošenje poštanskih pošiljki carinskim tijelima, ne poduzimaju, na temelju sporazuma, sama poštanska tijela, već željeznička tijela i druga ovlaštena poduzeća. Ovakva praktična rješenja bi značila da, u tim zemljama, pojedine od navedenih obveza, mogu postati odgovornost ovlaštenih poduzeća.

(3)

Iako ne prihvaćaju odgovornost za točnost carinskih deklaracija (npr. obrazac C 2/CP 3), poštanska tijela u zemlji otpreme, u načelu, provjeravaju jesu li su carinske deklaracije na poštanskim pošiljkama na prikladnim mjestima prisutne i, koliko je to moguće, poduzimaju mjere kako bi osigurala da su iste ispravno i potpuno ispunjene. Ako je carinska deklaracija očigledno nepotpuna, poštanska tijela općenito skreću pažnju pošiljateljima na relevantne carinske odredbe i mogu odbiti primitak dotične poštanske pošiljke. Kada se pošiljka sastoji od niza pojedinačnih pošiljki, posebno u slučaju komercijalnih pošiljki, poštanska tijela obično savjetuju pošiljatelja o potrebi prilaganja odvojenih isprava (kao što su potvrde o podrijetlu), uz svaku pošiljku.

5.   Norma

Carinska tijela, s potrebnim sporazumom s poštanskim tijelima, određuju carinarnicu ili druga mjesta, na kojima poštanske pošiljke mogu biti carinjene.

Napomene

(1)	Zajedničke carinarnice/poštanski uredi mogu biti osnovane, odnosno carinski službenici mogu biti raspoređeni trajno ili u određene sate na dan u poštanskim uredima, te u potonjem slučaju, poštanska tijela mogu osigurati carini uredske prostore.

(2)	Carinarnice mogu biti osnovane u poštanskim uredima za razmjenu, koji su poštanski uredi odgovorni za razmjenu poštanskih pošiljki s odgovarajućim stranim poštanskim tijelima.

IZVOZ POŠTANSKIH POŠILJAKA

(a)   Carinski status robe

6.   Norma

Izvoz robe u poštanskim pošiljkama bit će dopušten bez obzira da li je roba u slobodnom prometu ili u carinskom postupku kao što je carinsko skladištenje ili privremeni uvoz, uz uvjet da su, u trenutku stavljanja u carinski postupak, ispunjene sve formalnosti propisane za taj postupak.

Napomena

Izvoz određene robe putem pošte, uključujući narkotike, eksplozive, zapaljive i druge opasne tvari, detaljno je propisan i u mnogim slučajevima zabranjen Aktima Svjetske poštanske unije.

(b)   Podnošenje carini

7.   Norma

Carinska tijela određuju poštanske pošiljke koje im je potrebno podnijeti pri izvozu u svrhu carinske kontrole.

Napomena

Prema dokumentiranom sustavu carinjenja koji se koristi u nekim zemljama za poštanske pakete, isključivo se isprave, a ne same pošiljke, prvo predaju carini; carina potom naznačuje poštanskim tijelima koje pošiljke moraju njima biti podnesene zbog carinske kontrole.

8.   Preporučena praksa

Carina ne bi trebala, kao opće pravilo, zahtijevati da joj se podnesu poštanske pošiljke pri izvozu, u svrhu carinske kontrole, osim ako iste ne sadrže određenu robu čiji izvoz mora biti odobren, robu koja podliježe izvoznim zabranama ili ograničenjima ili izvoznim carinama i porezima, ili robu čija vrijednost premašuje iznos propisan nacionalnim zakonodavstvom, ili ako ista nije izabrana za carinsku kontrolu na selektivnoj ili slučajnoj osnovi.

Napomene

(1)	Postoje različiti slučajevi u kojima izvoz robe treba ovjeriti, kao kada se roba izvozi privremeno ili se izvozi u sustavu povrata ili nakon privremenog uvoza.

(2)

Roba koja se izvozi poštom može biti carinjena prije ili poslije davanja na poštu. U zemljama u kojima je uobičajeno carinjenje prije davanja na poštu, carina može označiti pošiljke posebnim žigovima ili naljepnicama, zapečatiti ih ili može odobriti izvoz na temelju prateće isprave kao što je otpremnica (CP 2). U zemljama gdje se ista normalno carini nakon davanja na poštu, carinjenje se može provesti u poštanskim uredima za razmjenu ili u drugim poštanskim uredima u kojima su osigurane carinske usluge, kada je potrebno robu premjestiti u ovakve poštanske urede u svrhu kontrole.

(3)

Roba koja podliježe izvoznim carinama i porezima uobičajeno se carini prije davanja na poštu, a izvozne carine i porezi su plaćeni prije nego što se roba proslijedi poštanskim tijelima za izvoz. U nekim zemljama, međutim, poštanska tijela mogu prikupiti izvozne carine i poreze, pri čemu se obračun i plaćanje obavlja kao prilikom uvoza.

(c)   Isprave

9.   Preporučena praksa

Robnu deklaraciju ne bi trebalo zahtijevati u pogledu izvoza poštanskih pošiljaka, osim ako iste ne sadrže robu čiji izvoz mora biti ovjeren, robu koja podliježe izvoznim zabranama ili ograničenjima ili izvoznim carinama i porezima, ili robu čija vrijednost premašuje iznos propisan nacionalnim zakonodavstvom.

(d)   Pregled poštanskih pošiljaka

10.   Norma

Carinska tijela neće, kao nešto što se samo po sebi razumije, pregledavati sve poštanske pošiljke prilikom izvoza, već se ograničavaju na izvršavanje pregleda na selektivnoj ili slučajnoj osnovi.

11.   Preporučena praksa

Ako carinska tijela ostvaruju svoje pravo na pregled poštanskih pošiljaka prilikom izvoza, ona bi trebala ograničiti obujam pregleda do onog koji se smatra potrebnim kako bi se osigurala usklađenost sa zakonom i odredbama za čiju provedbu je odgovorna carina.

POŠTANSKE POŠILJKE U PROVOZU

12.   Norma

Poštanske pošiljke ne podliježu carinskim formalnostima dok se prevoze u međunarodnom prometu.

UVOZ POŠTANSKIH POŠILJAKA

(a)   Roba koja može biti uvezena

13.   Norma

Uvoz robe u poštanskim pošiljkama se dopušta bez obzira na to je li ona namijenjena uvoznom carinjenu ili za drugi carinski postupak.

(b)   Podnošenje carinskim tijelima

14.   Norma

Carinska tijela određuju uvozne poštanske pošiljke koje se moraju podnijeti u svrhu carinske kontrole.

Napomena

Prema dokumentiranom sustavu carinjenja koji se koristi u nekim zemljama za poštanske pakete, isključivo se isprave, a ne same pošiljke, prvo predaju carini; carina potom naznačuje carinskim tijelima koje pošiljke moraju njima biti podnesene zbog carinske kontrole.

15.   Preporučena praksa

Carinska tijela ne bi trebala, kao opće pravilo, zahtijevati da im se podnesu sljedeće kategorije uvezenih pismovnih pošiljki:

i.	dopisnice i pisma koja sadrže samo osobne poruke;

ii.	literatura za slijepe;

iii.	tiskanice koje ne podliježu uvoznim carinama i porezima.

16.   Norma

Kada se uvezene poštanske pošiljke podnose carini, potonja zahtijeva samo one isprave koje su potrebne za carinjenje.

Napomene

(1)

Isprave koje su posrijedi mogu varirati od slučaja do slučaja prema vrsti pošiljke i njezinom sadržaju, vrijednosti itd. One će normalno uključivati obrazac C 1 ili C 2/CP 3 carinske deklaracije, prema potrebi, otpremnicu CP 2 u slučaju poštanskih pošiljki i svaku potrebnu potvrdu o podrijetlu, zatim račune i tome slično.

(2)

Za prijenos obrasca C 2/CP 3 carinske deklaracije mogu se koristiti različite metode. Ovaj oblik može biti pridodan otpremnici, zalijepljen za pošiljku ili zavezan za nju, ili može biti zatvoren u pošiljku, ako zemlja odredišta tako zahtijeva. Obrazac se može također poslati odvojeno od pošiljke na temelju određenih usuglašenih dogovora.

17.   Norma

Ako je obrazac C 2/CP 3 carinske deklaracije zajamčen u pogledu uvezenih poštanskih pošiljki, carinska tijela ne zahtijevaju više od jedne preslike.

(c)   Carinjenje prema obrascima C 1 i C 2/CP 3 carinske deklaracije ili prema robnoj deklaraciji

18.   Preporučena praksa

Kada su svi podaci koje su odredila carinska tijela dostupni na obrascu C 1 ili C 2/CP 3 relevantne carinske deklaracije i popratnih dokumenata, poštanska pošiljka treba biti ocarinjena prema ovim ispravama i nikakva dodatna robna deklaracija ne treba biti zahtijevana, osim u slučaju komercijalnih pošiljki čija vrijednost premašuje iznos naznačen u nacionalnom zakonodavstvu, i u slučaju robe namijenjene carinjenju na temelju carinskoga postupka, ako se ne radi o domaćoj uporabi.

19.   Norma

Kad robu sadržanu u poštanskim pošiljkama treba ocariniti carinskim postupkom koji nije za domaću uporabu, robna deklaracija treba biti podnesena na obrascu i u broju preslika koji je propisan za taj određeni carinski postupak, dok druge formalnosti koje zahtijeva taj postupak također trebaju biti zadovoljene.

Napomena

Robna deklaracija može biti nacionalna isprava ili može biti međunarodna isprava kao što je to karnet ATA.

20.   Norma

Kad je robna deklaracija potrebna u pogledu poštanskih pošiljaka koje će biti ocarinjene za domaću uporabu, obrazac koje će se koristiti za robnu deklaraciju treba biti usklađen sa službenim modelom, koji je propisan od strane nadležnih tijela, dok druge formalnosti koje zahtijeva taj postupak također trebaju biti zadovoljene.

Napomene

(1)	Obrazac robne deklaracije za domaću uporabu, može biti isti kao onaj propisan za uvoz na druge načine ili isti može biti poseban obrazac namijenjen uvozu poštom.

(2)	Robnu deklaraciju mogu popuniti poštanska tijela, adresat ili ovlašteni zastupnik.

(d)   Pregled poštanskih pošiljki

21.   Norma

Carinska tijela neće, kao standardna praksa, pregledavati sve uvezene poštanske pošiljke, već se ograničavaju na izvršavanje pregleda na selektivnoj ili slučajnoj osnovi.

22.   Preporučena praksa

Ako carinska tijela ostvaruju svoje pravo na pregled uvezenih poštanskih pošiljki, ona bi trebala ograničiti obujam pregleda do onoga koji se smatra potrebnim, kako bi se osigurala usklađenost sa zakonima i odredbama za čiju je provedbu odgovorna carina.

(e)   Procjena i naplata uvoznih carina i poreza

23.   Preporučena praksa

Sustav paušalnog obračuna treba biti primijenjen na robu uvezenu poštanskim pošiljkama za domaću uporabu, pod uvjetom da taj uvoz nije komercijalne prirode i da ukupna vrijednost robe ne premašuje iznos koji ne bi trebao biti manji od USD 100. Sustav paušalnog obračuna davanja:

—	treba utvrditi stope koje obuhvaćaju sve vrste uvoznih carina i poreza,

—	ne treba robi uskratiti povlasticu mogućnosti uvoza uz oslobođenje od plaćanja davanja, na koju ista ima pravo na temelju drugih odredbi,

—

treba osigurati da se roba može, ako je adresat prisutan prilikom carinjenja i tako zahtijeva, cariniti na temelju odgovarajućih stopa uvoznih carine i poreze koji se primjenjuju na robu, u kojem slučaju, međutim, carinska tijela mogu zahtijevati da se sva roba koja podliježe carinjenju i oporezivanju carini na taj način, i

—	ne treba isključiti mogućnost da carinska tijela određuju posebne stope za visoko tarifnu robu ili čak isključe robu iz primjene paušalnog sustava obračuna davanja.

Napomena

Za uvoz se obično smatra da je nekomercijalne prirode kada je povremen i kada se sastoji samo od robe za osobnu uporabu ili potrošnju od strane adresata ili njegove obitelji i gdje nema nikakve naznake, na temelju njezine vrste ili količine, kako je ista uvezena u komercijalne svrhe.

24.   Preporučena praksa

Uvoz oslobođen uvoznih carina ili poreza treba biti odobren u pogledu pošiljki koje sadrže samo osobne poklone (izuzev alkohola, alkoholnih pića ili duhanskih proizvoda), čija ukupna vrijednost, određena na temelju prodajnih cijena u zemlji otpreme, ne premašuje 30 specijalnih prava vučenja. Ako isti pošiljatelj istodobno šalje nekoliko pošiljki istom adresatu, zajedničku vrijednost treba uzeti kao ukupnu vrijednost svih pošiljki. Formalnosti u vezi s ostvarivanjem uvoza oslobođenog uvoznih carina i poreza trebaju biti što je moguće jednostavnije. Treba bi omogućiti uvoz takvih poklona bez gospodarskih uvoznih zabrana i ograničenja.

Napomene

(1)

Poklon se obično smatra osobnim, ako: (a) je poslan privatnoj osobi od strane ili u ime druge privatne osobe koja boravi u inozemstvu; (b) je povremen; i (c) se sastoji samo od robe za osobnu uporabu adresata ili njegove obitelji te ako su vrsta i količina uvezene robe takve da je očigledno kako pošiljka nije komercijalne prirode.

(2)	Radi pojednostavnjenja brzog carinjenja pošiljki poklona pri uvozu, pošiljatelj, općenito, naznačuje na obrascu carinske deklaracije C 1 ili C 2/CP 3 kako je pošiljka poklon te navodi njezin sadržaj i vrijednost.

25.   Preporučena praksa

Kada carinska tijela puštaju uvezene poštanske pošiljke poštanskim tijelima ili ovlaštenom poduzeću u svrhu isporučivanja adresatu prije plaćanja svih naplativih uvoznih carina i poreza, carinska tijela trebaju osigurati najjednostavnija moguća rješenja naplate tih carina i poreza.

Napomene

(1)

Poštanska tijela uobičajeno prikupljaju uvozne carine i poreze od adresata u trenutku isporuke i izvršavaju periodične uplate carini, na primjer, na kraju svakog tromjesečja. Međutim, poštanska tijela mogu uplatiti uvozne carine i poreze carini, u ime adresata, kad je pošiljka prepuštena njima u svrhu isporuke.

(2)	Temeljem nekih opcionalnih odredaba iz Akata Svjetske poštanske unije, pošiljatelj poštanske pošiljke može u nekim slučajevima, preuzeti obvezu plaćanja svih troškova, uključujući uvozne carine i poreze, kojima pošiljka podliježe pri isporučivanju.

POVRAT ILI OTPUST UVOZNIH CARINA I POREZA

26.   Norma

Kada poštanske pošiljke nisu isporučene adresatu ili ih on odbije primiti, povrat ili otpust uvoznih carina i poreza bit će odobreni na temelju zahtjeva u pogledu robe koju iste sadrže, uz uvjet da je roba:

(a)	ponovno izvezena; ili

(b)	uništena ili ustupljena u korist proračuna bez troška, kako to mogu odlučiti carinska tijela.

PODACI O CARINSKIM FORMALNOSTIMA U POGLEDU POŠTANSKOGA PROMETA

27.   Norma

Carinska tijela osiguravaju da su svi bitni podaci o carinskim formalnostima u njihovoj zemlji, u pogledu poštanskog prometa, dostupni zainteresiranoj osobi.

Napomena

Ovi podaci mogu biti učinjeni dostupnima putem uobičajenih sredstava komuniciranja koje carina koristi i, također, putem usluga informiranja koje koriste poštanska tijela.

Dodatak Prilogu II.

Rezerve koje je stavila Zajednica u pogledu Priloga F.4. Međunarodnoj konvenciji o pojednostavnjenju i usklađivanju carinskih postupaka

1.   Opća rezerva (opća primjedba)

Zakonodavstvo Zajednice ne obuhvaća sve odredbe iz ovog Priloga. U područjima koja nisu obuhvaćena zakonodavstvom Zajednice, države članice mogu, ako je potrebno, staviti svoje vlastite rezerve.

2.   Norma 19

Zakonodavstvo Zajednice o karnetima ATA ne obuhvaća poštanski promet.

3.   Preporučena praksa 23

Zakonodavstvo Zajednice ne osigurava sustav paušalnog obračuna u pogledu poreza na dodanu vrijednost ili trošarine.

4.   Preporučena praksa 24

Zakonodavstvo Zajednice propisuje da se roba, čija zajednička vrijednost ne premašuje 45 ECU, koju je u malim nekomercijalnim pošiljkama, oslobođenima troškova iz treće zemlje, jedna privatna osoba poslala drugoj privatnoj osobi unutar carinskoga područja Zajednice, uvozi oslobođena od uvoznih carina i poreza.

Uz ograničenja na alkohol, alkoholna pića i duhanske proizvode, zakonodavstvom Zajednice utvrđena su sljedeća ograničenja u iznosu određenih proizvoda koji mogu biti primljeni oslobođeni od uvoznih carina i poreza:

Porezne olakšice:

(a) kava -	500 grama
ili
ekstrakti i esencije kave -	200 grama
(b) čaj -	100 grama
ili
ekstrakti i esencije čaja -	40 grama

Olakšice u vidu oslobođenja od carine i poreza:

(c) parfemi -	50 grama
ili
toaletne vode -	0,25 litara

5.   Norma 26

Zakonodavstvom je Zajednice predviđa da roba bude ustupljena u korist proračuna, ako je to dopušteno u okviru zakonodavstva države članice.

Međutim, time je predviđeno da, na temelju pravila o privremenom uvozu u propisno argumentiranim, iznimnim slučajevima, roba može uvijek biti ustupljena u korist proračuna, uz pristanak carinskih tijela.

Postupci za povrat ili otpust trošarina odgovornost su država članica Europske zajednice.

---