EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02013R0099-20180101
Regulation (EU) No 99/2013 of the European Parliament and of the Council of 15 January 2013 on the European statistical programme 2013-17 (Text with relevance for the EEA and for Switzerland)
Consolidated text: Uredba (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. (Tekst značajan za EGP i Švicarsku)
Uredba (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. (Tekst značajan za EGP i Švicarsku)
No longer in force
02013R0099 — HR — 01.01.2018 — 002.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
UREDBA (EU) br. 99/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. siječnja 2013. o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. (Tekst značajan za EGP i Švicarsku) ( L 039 9.2.2013, 12) |
Promijenio:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
UREDBA (EU) br. 1383/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. prosinca 2013. |
L 354 |
84 |
28.12.2013 |
|
|
UREDBA (EU) 2017/1951 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 25. listopada 2017. |
L 284 |
1 |
31.10.2017 |
|
UREDBA (EU) br. 99/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 15. siječnja 2013.
o europskome statističkom programu od 2013. do 2017.
(Tekst značajan za EGP i Švicarsku)
Članak 1.
Utvrđivanje Europskog statističkog programa
Utvrđuje se Europski statistički program za razdoblje od 2013. do 2017. („program”).
Program se produljuje na razdoblje od 2018. do 2020.
Članak 2.
Dodana vrijednost
Ovaj program predstavlja dodanu vrijednost kojom se osigurava usredotočenost europske statistike na informacije koje su potrebne za izradu, provedbu, praćenje i ocjenu politika Unije. Pored toga, on doprinosi učinkovitom korištenju sredstava poticanjem aktivnosti koje pružaju ključni doprinos razvoju, izradi i diseminaciji harmoniziranih, usporedivih, pouzdanih, pristupačnih i dostupnih statističkih informacija na temelju jedinstvenih standarda i zajedničkih načela određenih u Kodeksu prakse europske statistike („Kodeks prakse”), kako ga je donio Odbor Europskog statističkog sustava (ESSC), a posebno kriterija kvalitete relevantnosti, ispravnosti i pouzdanosti, pravodobnosti, točnosti, pristupačnosti i jasnoće te usklađenosti i usporedivosti.
Članak 3.
Područje primjene
Ovom se Uredbom pruža programski okvir za razvoj, izradu i diseminaciju europske statistike, glavna područja i ciljeve predviđenih aktivnosti u razdoblju od 2013. do 2020., u skladu s člankom 13. i člankom 14. Uredbe (EZ) br. 223/2009.
Članak 4.
Ciljevi
1. Opći cilj programa je da Europski statistički sustav (ESS) i dalje bude vodeći pružatelj visokokvalitetne statistike o Europi.
2. Vodeći računa o dostupnim sredstvima na nacionalnoj razini i na razini Unije kao i o dužnosti izvještavanja, sljedeći specifični ciljevi ostvaruju se statističkim aktivnostima koje se poduzimaju za provedbu programa:
|
— |
Cilj 1. : pravodobno pružanje statističkih informacija radi pružanja podrške razvoju, praćenju i ocjeni politika Unije jasno odražavajući prioritete, istodobno održavajući ravnotežu između gospodarskih i socijalnih područja i područja zaštite okoliša te zadovoljavajući potrebe širokog kruga korisnika europske statistike, uključujući ostale donositelje odluka, istraživače, poduzetnike i europske građane općenito, na troškovno učinkovit način bez nepotrebnog udvostručavanja napora, |
|
— |
Cilj 2. : provođenje novih načina izrade europske statistike čiji je cilj povećanje učinkovitosti i unaprjeđenje kvalitete, |
|
— |
Cilj 3. : jačanje partnerstva u okviru i izvan ESS-a radi daljnjeg jačanja njegove produktivnosti i njegove vodeće uloge u službenoj statistici diljem svijeta, i |
|
— |
Cilj 4. : osigurati dosljednu isporuku takve statistike tijekom cijelog trajanja programa, pod uvjetom da to ne utječe na mehanizme ESS-a za određivanje prioriteta. |
3. Opći i specifični ciljevi iz stavaka 1. i 2. detaljnije su razrađeni u Prilogu, zajedno s pokazateljima koji se koriste za praćenje provedbe programa. U skladu s člancima 13. i 14. Uredbe (EZ) br. 223/2009, program podliježe detaljnom godišnjem planiranju koje će uključivati mehanizam za određivanje prioriteta kao sastavni dio postupka. Ciljevi programa postižu se bliskom i koordiniranom suradnjom u ESS-u. Program uključuje razvoj primjerenih instrumenata koji dovode do unapređenja kvalitete, veće fleksibilnosti ESS– i povećane sposobnost pravodobnog ispunjavanja korisničkih potreba. Njime se također predvodi razvoj pouzdanih pokazatelja koji se mogu nositi s izazovima 21. stoljeća, poput mjerenja održivosti okoliša, kvalitete života i socijalne kohezije te bilježenja gospodarske aktivnosti u tercijarnom sektoru i u socijalnom gospodarstvu.
Članak 5.
Statističko upravljanje, neovisnost, transparentnost i kvaliteta
1. Europski statistički podaci izrađuju se na profesionalno neovisan i transparentan način.
2. Program se provodi u skladu s načelima Kodeksa prakse radi izrade i diseminacije visokokvalitetne, harmonizirane i usporedive europske statistike u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 223/2009, i osiguranja pravilnog funkcioniranja ESS–a kao cjeline. Nacionalni zavodi za statistiku i statističko tijelo Unije (Komisija (Eurostat)) osiguravaju svojom profesionalnom neovisnošću usklađenost europske statistike s Kodeksom prakse.
3. Nacionalni zavodi za statistiku i ostala nacionalna tijela kako ih odrede države članice (zajedno „nacionalna statistička tijela”) i Komisija (Eurostat), koji su odgovorni za razvoj, izradu i diseminaciju europskih statističkih podataka, dužni su:
— težiti jačanju institucionalnog i organizacijskog okruženja koje promiče koordinaciju, djelotvornost i vjerodostojnost nacionalnih statističkih tijela i Komisije (Eurostat) koji izrađuju i distribuiraju europsku statistiku,
— staviti naglasak na statistička načela određena u članku 2. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009 i potrebe korisnika,
— služiti potrebama institucionalnih korisnika u Uniji u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009, i težiti razvoju statistike koja služi potrebama širokog kruga korisnika europske statistike, uključujući donositelje odluka, istraživače, poduzetnike i europske građane općenito, i
— surađivati sa statističkim tijelima na međunarodnoj razini radi promicanja upotrebe međunarodnih pojmova, klasifikacija, metoda i ostalih standarda, posebno radi osiguranja veće usklađenosti i usporedivosti na globalnoj razini.
4. Svaka država članica nastoji osigurati da su njezini postupci za izradu statistike uspostavljeni na standardizirani način i da su unaprijeđeni, u mjeri u kojoj je to moguće, mehanizmima za reviziju.
5. U interesu transparentnosti, Komisija (Eurostat), kada je to primjereno, javno objavljuje svoju ocjenu kvalitete nacionalnih doprinosa europskoj statistici u okviru izvješća o kakvoći i praćenja usklađenosti.
6. Komisija (Eurostat) razmatra na koji način može svoje publikacije, posebno one koje su dostupne putem njezine internetske stranice, učiniti jednostavnijima za korištenje neprofesionalnim korisnicima te omogućava jednostavan pristup kompletnim serijama podataka i navodi intuitivne usporedne grafove kako bi se građanima pružila dodana vrijednost. Periodičnim ažuriranjima Komisije (Eurostata) pružaju se, kada je to moguće, informacije o svakoj državi članici te se pružaju godišnje, mjesečne i dugoročne serije podataka, kada je to primjereno, i kada su koristi veće od troškova prikupljanja.
Članak 6.
Određivanje statističkih prioriteta
1. Program osigurava statističke inicijative na kojima se temelji razvoj, provedba i praćenje važećih politika Unije i pruža statističku podršku važnim zahtjevima koji proizlaze iz novih inicijativa politika Unije.
2. Prilikom pripreme godišnjih programa rada iz članka 9., Komisija osigurava učinkovito određivanje prioriteta te godišnji pregled i izvještavanje o statističkim prioritetima. Na taj će način godišnji programi rada imati za cilj osigurati da se europske statistike izrađuju s raspoloživim sredstvima na nacionalnoj razini i na razini Unije. Određivanje prioriteta doprinosi smanjenju troškova i opterećenja novih statističkih zahtjeva smanjivanjem statističkih zahtjeva u postojećim područjima europske statistike te se ostvaruje u uskoj suradnji s državama članicama.
3. Komisija osigurava razvoj i primjenu instrumenata za godišnje preispitivanje prioriteta statističkih aktivnosti radi doprinosa smanjenju troškova i opterećenja za pružatelje podataka i izrađivače statistike.
4. Prilikom predlaganja novih aktivnosti ili uvođenja većih revizija postojeće statistike, Komisija ne odgovarajući način obrazlaže te aktivnosti ili revizije i pruža informacije s podacima primljenim od država članica o dužnosti izvještavanja i troškovima izrade u skladu s člankom 14. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 223/2009.
Članak 7.
Financiranje
1. Financijska omotnica Unije za provedbu programa za 2013. iznosi od 57,3 milijuna EUR i obuhvaćena je programskim razdobljem od 2007. do 2013. Financijska omotnica Unije za provedbu programa za razdoblje od 2014. do 2017. iznosi 234,8 milijuna EUR i obuhvaćena je programskim razdobljem od 2014. do 2020. godine.
Financijska omotnica za provedbu programa za razdoblje od 2018. do 2020. iznosi 218,1 milijun EUR i obuhvaćena je programskim razdobljem od 2014. do 2020. godine.
2. Komisija provodi financijsku potporu Unije u skladu s Financijskom uredbom.
3. Komisija donosi svoju odluku o godišnjim odobrenim sredstvima u skladu s nadležnostima Europskog parlamenta i Vijeća.
Članak 8.
Administrativna i tehnička pomoć
Financijska alokacija za program može obuhvaćati rashode koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i ocjene koje su potrebne za upravljanje programom i za postizanje njegovih ciljeva; posebno za studije, sastanke stručnjaka, izdatke vezane uz naknade statističkim stručnjacima, aktivnosti vezane uz informiranje i komunikacije, izdatke vezane uz mreže informacijske tehnologije usmjerene na obradu i razmjenu podataka, kao i sve ostale izdatke Komisije za tehničku i administrativnu pomoć vezanu za upravljanje programom. Alokacija može pokrivati i tehničku i stručnu pomoć koja je pružena državama članicama koje ne mogu izraditi određenu europsku statistiku ili statistiku potrebne kvalitete zbog posebnih okolnosti.
Članak 9.
Godišnji programi rada
Radi provedbe programa, Komisija donosi godišnje programe rada kojima se ispunjavaju zahtjevi iz članka 17. Uredbe (EZ) br. 223/2009 i u kojima se određuju ciljevi koje treba provesti i očekivani rezultati, u skladu s općim i posebnim ciljevima iz članka 4. stavaka 1. i 2. ove Uredbe. Komisija jamči da se odgovarajući naglasak stavlja na aktivnosti kojima će se poticati usklađenost s Kodeksom prakse. Svaki godišnji program rada dostavlja se Europskom parlamentu u informativne svrhe.
Članak 10.
Vrste intervencija
Financijski doprinosi Unije mogu biti u obliku bespovratnih sredstava, ugovora o javnoj nabavi ili bilo kojih drugih intervencija potrebnih za postizanje općih i posebnih ciljeva iz članka 4. stavaka 1. i 2.
Članak 11.
Prihvatljive aktivnosti
1. Financijski doprinos Unije podržava aktivnosti razvoja, izrade i diseminacije europske statistike potrebne za postizanje općih i posebnih ciljeva iz članka 4. stavaka 1. i 2. Prioritet se daje aktivnostima koje donose veliku dodanu vrijednost Uniji u skladu s člankom 2.
2. Financijski doprinos za podršku mrežama suradnje iz članka 15. Uredbe (EZ) br. 223/2009 može biti u obliku bespovratnih sredstava za određenu aktivnost i može pokrivati do 95 % prihvatljivih troškova.
3. Prema potrebi, mogu se dodijeliti bespovratna sredstva za poslovanje, ne veće od 50 % prihvatljivih troškova, za djelovanje organizacija iz članka 12. stavka 3.
4. Kao doprinos troškovima koje su države članice imale prilikom obavljanja aktivnosti koje se temelje na prikupljanju podataka, za svaku skupinu podataka čiji se ukupni rezultati dostavljaju Komisiji može se platiti paušalni iznos do maksimalnog iznosa definiranog za prikupljanje podataka. Paušalni iznos određuje Komisija uzimajući u obzir složenost prikupljanja podataka.
Članak 12.
Korisnici koji ispunjavaju uvjete za bespovratna sredstva
1. U skladu s drugim podstavkom članka 128. stavka 1. Financijske uredbe, bespovratna sredstva se mogu dodijeliti nacionalnim statističkim tijelima iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 bez poziva na podnošenje prijedloga.
2. Mreže suradnje mogu uključivati korisnike iz stavka 1. i ostala tijela bez poziva na podnošenje prijedloga u skladu s člankom 128. stavkom 1. Financijske uredbe.
3. Bespovratna sredstva za poslovanje iz članka 11. stavka 3. mogu se dodijeliti organizacijama koje ispunjavaju oba sljedeća kriterija:
(a) neprofitne su organizacije koje su neovisne o sektorskim, komercijalnim i poslovnim ili drugim sukobima interesa i čiji su primarni ciljevi i aktivnosti promicanje i podrška provedbi Kodeksa prakse i provedba novih načina izrade europske statistike čiji je cilj poboljšanje učinkovitosti i kvalitete na razini Unije; i
(b) dostavile su Komisiji zadovoljavajući izvještaj o svojem članstvu, internim pravilima i izvorima financiranja.
Članak 13.
Zaštita financijskih interesa Unije
1. Komisija poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala da se tijekom provedbe aktivnosti financiranih na temelju ove Uredbe štite financijski interesi Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i ostalih nezakonitih djelovanja učinkovitim provjerama i, ako se uoče nepravilnosti, povratom pogrešno plaćenih iznosa te, ako je potrebno, djelotvornim, razmjernim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.
2. Komisija ili njezini predstavnici i Revizorski sud ovlašteni su za provedbu revizije na temelju dokumenata te provedbu provjera na terenu svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su primili sredstva Unije u okviru programa.
3. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EZ, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 ( 2 ) kako bi se utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji se financira u okviru programa.
4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i s međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava proizašli iz provedbe ove Uredbe sadrže odredbe kojima se Komisija, Revizorski sud i OLAF izričito ovlašćuju za provođenje tih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.
5. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., ako se provedba djelovanja izdvaja ili dalje delegira, u cijelosti ili djelomično, ili ako to zahtijeva sklapanje ugovora o javnoj nabavi ili dodjelu financijske potpore trećoj strani, u ugovoru, sporazumu ili odluci o dodjeli bespovratnih sredstava navodi se obveza ugovaratelja ili korisnika da od bilo koje uključene treće strane zahtijeva izričito prihvaćanje tih ovlasti Komisije, Revizorskog suda i OLAF-a.
Članak 14.
Sudjelovanje trećih zemalja u programu
Sudjelovanje u programu omogućuje se:
(a) zemljama EGP-a/EFTA-e, u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru;
(b) Švicarskoj, u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu od 26. listopada 2004. između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o suradnji u području statistike ( 3 ); i
(c) zemljama na koje se primjenjuje Europska politika susjedstva, zemljama koje su podnijele zahtjev za članstvo u Uniji, zemljama kandidatkinjama i zemljama pristupnicama i zemljama zapadnog Balkana uključenima u proces stabilizacije i pridruživanja, u skladu s uvjetima utvrđenima u odgovarajućim bilateralnim ili multilateralnim sporazumima s tim zemljama kojima se utvrđuju opća načela njihovog sudjelovanja u programima Unije.
Članak 15.
Ocjena i preispitivanje programa
1. Komisija nakon savjetovanja s ESSC-om podnosi privremeno izvješće o napretku u provedbi programa Europskom parlamentu i Vijeću do 30. lipnja 2015.
2. Najkasnije do 31. prosinca 2016., Komisija može na temelju privremenog izvještaja o napretku iz stavka 1. i nakon savjetovanja s ESSC-om podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću prijedlog za produljenje programa za razdoblje od 2018. do 2020., uz poštovanje uvjeta VFO–a 2014. do 2020.
2.a Komisija (Eurostat) do 31. prosinca 2019. godine Odboru Europskog statističkog sustava podnosi izvješće o napretku u provedbi programa. U tom izvješću detaljno se opisuje stajalište Komisije (Eurostata) o budućnosti programa u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira koji započinje 2021. To izvješće podnosi se i Europskom parlamentu i Vijeću.
3. Komisija do 31. prosinca 2021., nakon savjetovanja s Odborom Europskog statističkog sustava i Europskim statističkim savjetodavnim odborom, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću konačno izvješće o ocjeni provedbe programa. U izvješću se posebno ocjenjuju:
(a) ishod ponovnog određivanja prioriteta i procjena troškova statističkih proizvoda;
(b) aktivnosti poduzete u okviru ESS-a za smanjenje troškova provedbe i izrade za države članice i za ograničenje sveukupnog opterećenja koje proizlazi iz statističkih projekata i područja obuhvaćenih programom;
(c) napredak u vezi s olakšanjem pristupa službenim statističkim podacima i njihovim poboljšanjem u pogledu prilagođenosti korisniku, uključujući pružanje podataka na internetskoj stranici Eurostata; i
(d) napredak u poboljšanju dostupnosti podataka, uključujući one o aktivnostima socijalne ekonomije i pokazateljima strategije Europa 2020.
Članak 16.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2013.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG
Statistička infrastruktura i ciljevi Europskog statističkog programa za razdoblje 2013.–2020
Uvod
Za provedbu politika Unije potrebne su visokokvalitetne, usporedive i pouzdane statističke informacije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj situaciji te situaciji u pogledu okoliša u Uniji i njihovim sastavnicama na nacionalnoj i regionalnoj razini. Europska statistika također je neophodna za Uniju jer omogućava široj javnosti i europskim građanima razumijevanje i sudjelovanje u demokratskom procesu i raspravi o sadašnjosti i budućnosti Unije.
Programom se pruža zakonodavni okvir za razvoj, izradu i diseminaciju europske statistike u razdoblju od 2013. do 2020.
Razvoj, izrada i diseminacija europske statistike odvija se u okviru tog zakonodavnog okvira bliskom i koordiniranom suradnjom unutar Europskog statističkog sustava (ESS).
Statistika razvijena, izrađena i diseminirana u okviru programa pridonosi provedbi politika Unije u skladu s UFEU-om i strategijom Europa 2020. i njezinim glavnim inicijativama kao i ostalim politikama određenima u strateškim prioritetima Komisije.
S obzirom na činjenicu da se radi o višegodišnjem programu koji obuhvaća razdoblje od pet godina i da je ESS usmjeren na očuvanje svoje uloge ključnog aktera u području statistike, taj je program ambiciozan s obzirom na njegovo područje primjene i njegove ciljeve, no njegova provedba bit će postepena. Cilj programa bit će uspostava djelotvornog utvrđivanja prioriteta i mehanizma pojednostavljenja.
Statistička infrastruktura
Program će težiti uspostavljanju infrastrukture statističkih informacija. Ta infrastruktura treba biti prikladna za široku i intenzivnu primjenu različitih aplikacija.
Utvrđivanje politike potiče odluke za izradu europske statistike. Međutim, ta statistika treba također stajati na raspolaganju i biti lako dostupna ostalim donositeljima odluka, istraživačima, poduzećima i europskim građanima općenito, budući da ona predstavlja javno dobro i da ju plaćaju europski građani i poduzeća koji isto tako moraju imati koristi od pruženih usluga. Kako bi infrastruktura ispunila ovu ulogu, ona treba biti osmišljena u skladu s pouzdanim konceptualnim okvirom koji, s jedne strane, osigurava njezinu prikladnost za širok opseg namjena i, s druge strane, omogućava fleksibilnu prilagodbu rastućim potrebama korisnika u narednim godinama.
Infrastruktura statističkih informacija prikazana je niže:
INFRASTRUKTURA STATISTIČKIH INFORMACIJA
Legenda
Podaci :
Informacije koje su prikupila nacionalna statistička tijela na temelju tradicionalnih statističkih aktivnosti (anketiranjem uzoraka, popisima itd.) i podaci iz ostalih izvora koji se ponovno koriste za potrebe statistike. Ove informacije oblikovane su za potrebe posebnih područja politika, npr. tržišta rada, migracije ili poljoprivrede.
Taj pojam također uključuje podatke prikupljene za administrativne potrebe, ali kojima se koriste nacionalna statistička tijela za potrebe statistike (ti se podaci obično nazivaju podaci iz administrativnih izvora).
Računovodstveni sustavi : usklađeni i integrirani računi, bilance i tablice koji se temelje na skupu međunarodno dogovorenih pravila. Računovodstveni okvir osigurava visoku razinu dosljednosti i usporedivosti; statistički podaci mogu se prikupljati i prikazivati u formatu koji je oblikovan za potrebe analize i utvrđivanja politika.
Pokazatelji : pokazatelj je zbirna mjera povezana s ključnim pitanjem ili pojavom koji se dobiva iz serije uočenih činjenica. Pokazatelji se mogu upotrebljavati za otkrivanje relativnih pozicija ili prikazivanje pozitivnih ili negativnih promjena. Pokazatelji su obično izravan doprinos politici Unije i globalnoj politici. U područjima strateške politike oni su važni za određivanje ciljeva i praćenje njihovog postizanja.
U okviru ovog glavnog sustava, program će dalje razlikovati tri stupa statističkih informacija: poslovni sektor; Europa naroda; i geoprostorna, okolišna, poljoprivredna i ostala sektorska statistika.
Politike Unije i relevantne globalne politike su instrumenti kojima se određuju statistički zahtjevi na koje će program odgovoriti redizajniranom strukturom i odgovarajućim postupcima izrade. Stoga se svaka pojedinačna politika Unije i globalna politika odražava u različitim sastavnicama statističke infrastrukture te je obuhvaćena posebnim aktivnostima u okviru programa. Nove politike određene u narednim godinama bit će obuhvaćene uspostavljanjem novih načina izvođenja pokazatelja/računa na temelju statističkih podataka dobivenih u okviru tri stupa.
STATISTIČKE INFORMACIJE – STRUKTURA I DINAMIKA
Ciljevi
Opći cilj programa je da ESS i nadalje bude vodeći pružatelj visokokvalitetne statistike o Europi.
Vodeći računa o dostupnim sredstvima na nacionalnoj razini i na razini Unije kao i o dužnosti izvještavanja, sljedeći specifični ciljevi ostvaruju se statističkim aktivnostima koje se poduzimaju za provedbu programa:
— Cilj 1.: pravodobno pružanje statističkih informacija na isplativ način, bez nepotrebnog udvostručavanja napora, radi podupiranja razvoja, praćenja i ocjenjivanja politika Unije uz jasno odražavanje prioriteta i zadržavanje ravnoteže između gospodarskog, socijalnog i teritorijalnog područja te područja zaštite okoliša, kao i zadovoljavanje potreba širokog kruga korisnika europske statistike, uključujući ostale donositelje odluka, istraživače, poduzetnike i europske građane općenito,
— Cilj 2.: provođenje novih načina izrade europske statistike čiji je cilj povećanje učinkovitosti i unapređenje kvalitete,
— Cilj 3.: jačanje partnerstva u okviru i izvan ESS–a radi daljnjeg jačanja njegove produktivnosti i vodeće uloge u službenoj statistici diljem svijeta, i
— Cilj 4.: osigurati dosljednu isporuku takve statistike tijekom cijelog trajanja programa, pod uvjetom da to ne utječe na mehanizme ESS–a za određivanje prioriteta.
Navedeni posebni ciljevi podijeljeni su u dolje opisana različita prioritetna područja. Ciljevi 1. i 4. obuhvaćeni su dijelom „I. Statistički rezultati”, cilj 2. obuhvaćen je dijelom „II. Metode izrade Europske statistike” i cilj 3. obuhvaćen je dijelom „III. Partnerstvo”.
I. STATISTIČKI REZULTATI
1. Pokazatelji
1.1. Strategija Europa 2020.
Potvrđivanje strategije Europa 2020. u velikoj je mjeri odredilo strateški plan i program Unije i nacionalnih politika u narednim godinama. U okviru tog plana i programa za određeni broj područja dogovoreni su brojni ciljevi i inicijative za koje ESS treba isporučiti statističke pokazatelje kao što su unaprjeđenje uvjeta za inovacije; istraživanje i razvoj; promicanje dostojanstvenih radnih mjesta; promicanje rodne ravnopravnosti; ispunjavanje ciljeva Unije u pogledu klimatskih promjena i energetike; učinkovitost korištenja resursa; unaprjeđenje razine obrazovanja, uključujući smanjenje stope ranog prekida školovanja; povećanje stope cjeloživotnog strukovnog osposobljavanja i mobilnosti u učenju; aktivno i zdravo starenje te promicanje socijalne uključenosti i smanjenje siromaštva. Kad je to prikladno, statistički podaci razvrstani prema spolu potrebni su kako bi se razumjelo što obuhvaća diskriminacija na rodnoj osnovi, s naglaskom na rodno uvjetovanom nasilju.
Pružanje visokokvalitetnih statističkih informacija koje će biti pravodobno dostupne za europski semestar, za praćenje provedbe strategije Europa 2020. U mjeri u kojoj je to moguće, novi pokazatelji temelje se na dostupnim statističkim podacima.
Ovaj će se cilj provoditi stavljanjem na raspolaganje:
— ažuriranih glavnih ciljnih pokazatelja za Strategiju Europa 2020. (u području zapošljavanja, istraživanja i razvoja, inovacija, energetike/klimatskih promjena, obrazovanja, okoliša, socijalne zaštite, socijalne uključenosti i siromaštva) na internetskoj stranici Komisije (Eurostata),
— statistike koje pružaju potporu praćenju provedbe glavnih inicijativa Strategije Europa 2020.,
— dodatnih pokazatelja kao ulaznih faktora za ex-ante i ex-post ocjene gospodarske, socijalne i okolišne politike Unije, i
— pokazatelja zaposlenosti pomoću kojih se razlikuju rad s nepunim radnim vremenom i rad s punim radnim vremenom te ugovori o radu na određeno vrijeme i ugovori o radu na neodređeno vrijeme, kao i pokazatelja o nezaposlenosti kojima se uzimaju u obzir osobe koje sudjeluju u aktivacijskim politikama poput osposobljavanja. Ti bi pokazatelji trebali također uključivati podatke o nejednakostima među spolovima.
1.2. Gospodarsko upravljanje
Kriza i tenzije na financijskim tržištima istakle su potrebu jačanja gospodarskog upravljanja Unije. Unija je već poduzela odlučujuće korake u pogledu gospodarskog upravljanja i koordinacije, od kojih će neki imati značajne statističke implikacije, uz statističke aktivnosti koje su u tijeku.
Razvoj novih i unaprjeđenje postojećih statističkih informacija relevantnih za donositelje odluka u Uniji i širu javnost vezano uz snažnije i integrirano gospodarsko upravljanje Unije i nadzorni ciklus koji objedinjuje Pakt o stabilnosti i rastu i gospodarsku politiku.
Ovaj se cilj provodi:
— pružanjem statističkih ulaznih podataka za sustav pokazatelja makroekonomskih neravnoteža i temeljnih analiza,
— pružanjem statističkih podataka za poboljšani Pakt o stabilnosti i rastu koji su posebno usmjereni na izradu i pružanje visokokvalitetne statistike o državnom deficitu i javnom dugu,
— pružanjem statističkih ulaznih podataka za učinkovito praćenje ekonomskih nejednakosti,
— razvojem i izradom skupine pokazatelja za mjerenje konkurentnosti, i
— provedbom čvrstog sustava upravljanja kvalitetom u lancu izrade kojim se obuhvaćaju i uzlazni podaci o javnim financijama i temeljni radni postupci u državama članicama.
Pružanje donositeljima odluka u Uniji pouzdane statistike i pokazatelje za administrativne i regulatorne potrebe i za praćenje posebnih obveza politike Unije.
Ovaj se cilj provodi:
— definiranjem opsega statistike za administrativne i regulatorne potrebe i sporazumom s korisnicima o tom opsegu, i
— definiranjem, prema potrebi, provedbom i obrazloženjem čvrstog okvira upravljanja kvalitetom za te pokazatelje.
1.3. Gospodarska globalizacija
Socijalni, gospodarski i drugi učinci financijske krize, povećanje prekograničnih tokova i fragmentacija proizvodnih procesa ukazali su na potrebu za usklađenijim okvirom i pojačanim mjerenjem globalizirane proizvodnje.
Unaprjeđenje dostupnih pokazatelja i statističkih informacija o gospodarskoj globalizaciji i globalnim vrijednosnim lancima za donositelje odluka u Uniji i za javnost. Tim bi se informacijama trebalo olakšati razumijevanje utjecaja koji globalizacija ima na gospodarstvo, društvo i okoliš.
Ovaj se cilj provodi:
— ažuriranjem postojećih pokazatelja o gospodarskoj globalizaciji dostupnih na internetskoj stranici Komisije (Eurostata),
— razvojem novih pokazatelja o globalnim vrijednosnim lancima, uključujući tokove prirodnih resursa i ovisnost o tim resursima,
— pružanjem podataka kojima se omogućava analiza pozitivnih i negativnih posljedica za tržište Unije, s naglaskom na tržištu rada Unije,
— analizom globalnih vrijednosnih lanaca, po mogućnosti pomoću odgovarajućih input-output tablica, i statistike vanjske trgovine i poslovne statistike, uključujući povezivanje mikropodataka; i koordiniranjem rezultata tih analiza s međunarodnim inicijativama od interesa za Uniju, i
— ispitivanjem potrebe reforme izračuna i raspodjele usluga financijskog posredovanja.
2. Računovodstveni okviri
Priopćenje Komisije od 20. kolovoza 2009. pod nazivom „BDP i šire: Mjerenje napretka u svijetu koji se mijenja” („BDP i šire”) i objavljivanje Stiglitz–Sen–Fitoussijevog izvještaja o mjerenju gospodarskih rezultata i socijalnog napretka dali su novi poticaj ključnom izazovu ESS-a, odnosno pitanju postizanja bolje statistike o međusektorskim pitanjima i snažnije integrirane statistike za opisivanje složenih socijalnih, okolišnih i gospodarskih pojava koje prelaze okvire tradicionalnih mjerila gospodarskih rezultata. Rad na BDP-u i šire u okviru ESS-a usmjeren je na tri prioritetna područja: statistiku sektora kućanstava i statistiku za mjerenje raspodjele dohotka, potrošnje i bogatstva, mjerenje kvalitete života na višedimenzionalan način i mjerenje održivosti okoliša. Novim globalnim ciljevima održivog razvoja koji su doneseni 2015. osigurava se dodatni poticaj. Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa (ESA) pruža se integrirani i dosljedni okvir za svu gospodarsku statistiku koji treba dopuniti ostalim pokazateljima kako bi se osigurale opsežnije informacije za donošenje politika i odlučivanje. Potpuna provedba ESA-e 2010. poduprijet će se redovitim ocjenjivanjima kvalitete i usklađenosti, uzimajući u obzir postupan istek odstupanja do 2020., što će dovesti do dodatnih poboljšanja u pogledu pravodobnosti i dostupnosti pokazatelja.
2.1. Gospodarski rezultati i socijalna učinkovitost
S gospodarskom krizom povećala se potreba za visokokvalitetnim makroekonomskim pokazateljima za bolje razumijevanje i analizu gospodarskih oscilacija, razvoja ekonomskih nejednakosti i njihovih učinaka na društvo, čime se olakšava postupak odlučivanja. Sve globaliziranija proizvodnja zahtijeva izradu dosljednog okvira kojim se olakšavaju tumačenje i povezivanje statistika iz različitih područja.
Dopunjavanje mjerenja gospodarskih rezultata prema različitim dimenzijama globalizacije, kvaliteti života, pristupa robi i uslugama, održivosti okoliša, zdravlju, dobrobiti, socijalnoj koheziji i socijalnoj uključenosti. Razvoj okvira za analizu globalizirane proizvodnje.
Ovaj se cilj provodi:
— provedbom i sastavljanjem godišnjih i tromjesečnih nacionalnih računa kao i godišnjih regionalnih računa u skladu s ESA–om,
— izradom pokazatelja o dohotku, potrošnje i bogatstva po kućanstvima i usklađivanjem agregata nacionalnih računa s podacima iz istraživanja o kućanstvima ili administrativnim podacima,
— sastavljanjem pravovremene i visokokvalitetne statistike o cijenama, posebno harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena,
— jačanjem povezanosti s nacionalnim računima u područjima socijalne zaštite, zdravlja i obrazovanja,
— izradom okvira za mjerenje kvalitete života kojim će se ojačati aspekt kućanstava u nacionalnim računima,
— izradom pokazatelja povezanih s inicijativom „BDP i šire” kojima se mjere održivost okoliša i vanjski učinci iz perspektive nacionalnih računa,
— izradom baze podataka za mjerenje rasta i produktivnosti, uzimajući u obzir promjene u produktivnosti u javnom i privatnom sektoru,
— daljnjim razvojem pravodobnih socijalnih pokazatelja, među ostalim naprednih tehnika za kratkoročno prognoziranje (nowcasting) i brze procjene,
— podupiranjem međunarodne razmjene makroekonomskih podataka s ciljem smanjenja opterećenja izrađivača podataka i poboljšanja dostupnosti usporedivih i usklađenih podataka korisnicima,
— razvojem i usklađivanjem prikupljenih pokazatelja nejednakosti u dohotku i bogatstvu,
— mjerenjem i analizom rodne nejednakosti, uključujući razlike u plaćama,
— razvojem konceptualnog okvira za analizu globalizirane proizvodnje,
— razvojem konceptualnog okvira za mjerenje kvalitete života i dobrobiti, i
— ujednačavanjem odgovarajućih računovodstvenih i statističkih pojmova u mjeri u kojoj je to moguće.
Pružanje ključnih makroekonomskih i socijalnih pokazatelja i Glavnih europskih gospodarskih pokazatelja (GEEP) u obliku usklađenog skupa pokazatelja koji se odnose na zahtjeve za statističkim podacima na razini Unije i globalno i usklađivanje Glavnih europskih gospodarskih pokazatelja s rastućim potrebama korisnika.
Ovaj se cilj provodi:
— usklađenim razvojem prikaza ključnih makroekonomskih i socijalnih pokazatelja i pokazatelja održivog razvoja,
— dostupnošću usklađene metodologije za ključne makroekonomske i socijalne pokazatelje i Glavne europske gospodarske pokazatelje,
— povećanjem međunarodne usporedivosti pokazatelja,
— pružanjem poboljšanih alata kako bi se olakšalo tumačenje i priopćavanje pokazatelja, i
— dostupnošću i proširenjem harmonizirane statistike o cijenama stambenih jedinica za sve države članice.
2.2. Održivost okoliša
Zaštita, očuvanje i poboljšanje okoliša za sadašnje i buduće naraštaje kao i borba protiv utjecaja klimatskih promjena visoko su na listi europskih prioriteta i ciljevi su ugovorâ. Za učinkovite politike u tim područjima potrebne su statističke informacije iz različitih područja.
Pružanje okolišnih računa i statistike povezane s klimatskim promjenama, uzimajući u obzir međunarodna kretanja u tom području.
Ovaj se cilj provodi:
— daljnjim razvojem usklađenog sustava okolišnih računa u obliku „satelitskih računa” u odnosu na glavne nacionalne račune kojim se pružaju informacije o emisijama u zrak, potrošnji energije, tokovima prirodnih resursa, trgovini sirovinama, porezima za zaštitu okoliša i izdatcima za zaštitu okoliša, po mogućnosti uključujući zeleni rast/nabavu,
— daljnjim razvojem eksperimentalnih računa ekosustava, kojima bi se omogućila upotreba postojećih podataka, uključujući podatke koje su prikupile institucije, tijela, uredi i agencije Unije, kao dio dugoročne inicijative za integraciju podataka,
— daljnjim razvojnim aktivnostima s ciljem bolje upotrebe postojećih zbirki podataka za izradu statističkih podataka o klimatskim promjenama, i
— daljnjim razvojem pokazatelja kojima se mjeri okolišni „otisak” na temelju postojećih podataka.
3. Podaci
3.1. Poslovni sektor
Europska poduzeća su u žarištu velikog broja politika Unije. Pored toga, ta su poduzeća odgovorna za pružanje osnovnih podataka. Prema tome, poslovna statistika u širem smislu je od iznimne važnosti za podršku postupku odlučivanja ali i za pružanje pomoći europskim građanima i poslovnom sektoru u razumijevanju utjecaja tih politika, pri čemu se radi razlika između velikih poduzeća, poduzeća sa srednje velikom tržišnom kapitalizacijom i malih i srednjih poduzeća za koje postoji povećana potreba za detaljnom i harmoniziranom statistikom. Istodobno postoji potreba za smanjivanjem administrativnog tereta i obveze izvještavanja.
Povećanje učinkovitosti i uspješnosti postupaka izrade statistika. U skladu s planom za bolje donošenje propisa potrebno je pojednostavniti postojeće zakonodavstvo povezano sa stupom poslovne statistike. U tom kontekstu trebalo bi voditi računa o ograničenjima resursa koji su dostupni izrađivačima i o sveukupnom opterećenju ispitanika u skladu s Programom Komisije za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT). Pružanje visokokvalitetne statistike o ključnim područjima u kojima su poduzeća u središtu interesa, poput poslovne statistike, kratkoročnih pokazatelja, njihovih ulaganja u ljudski kapital i vještine, međunarodnih transakcija, globalizacije, praćenja unutarnjeg tržišta, istraživanja i razvoja i inovacija te turizma. Posebnu pozornost treba posvetiti dostupnosti podataka u industrijskom sektoru i sektoru usluga s velikom dodanom vrijednošću, a posebno u „zelenoj”, digitalnoj, zdravstvenoj, obrazovnoj i socijalnoj ekonomiji i ekonomiji suradnje.
Ovaj se cilj provodi:
— ponovnom upotrebom podataka dostupnih u statističkom sustavu ili u društvu, postavljanjem zajedničke pravne osnove za poslovnu statistiku i izradom zajedničke infrastrukture i zajedničkih alata,
— pružanjem statističkih informacija i pokazatelja o poslovanju na godišnjoj i infra–godišnjoj osnovi,
— pružanjem statističkih informacija kojima se opisuje položaj Europe u svijetu i odnos Unije s ostatkom svijeta,
— pružanjem statističkih informacija za analizu globalnih vrijednosnih lanaca i razvojem Registra Euroskupine kao temelja za prikupljanje informacija o globalizaciji iz različitih područja,
— ponovnim usklađivanjem prikupljene statistike za trgovinu robom i trgovinu uslugama u skladu s poboljšanom dostupnošću podataka o uslugama i aktivnostima radi usklađenja statističkih informacija o uslugama i robi,
— razvojem alata za praćenje unutarnjeg tržišta, poput alata za praćenje cijena hrane i povezanih pokazatelja,
— pružanjem statistike o ključnim područjima vezanim uz rezultate inovacija i istraživanja i razvoja proširenom upotrebom registara patenata i proširenom istraživačkom i statističkom upotrebom pojedinačnih mikro podataka,
— pružanjem statistike o ponudi i potražnji u turizmu putem optimiziranog prikupljanja podataka i boljom integracijom podataka iz turizma s ostalim područjima, i
— pružanjem statistike o upotrebi resursa i učinkovitosti resursa na temelju, u mjeri u kojoj je to moguće, postojećeg prikupljanja podataka.
3.2. Europa naroda
Građani Europe u središtu su politika Unije. Sukladno tomu, socijalna statistika u širem smislu od iznimne je važnosti za podršku postupku odlučivanja i za praćenje rezultata socijalnih politika, ali i za pružanje pomoći europskim građanima kako bi mogli ocijeniti utjecaj tih politika na njihove živote i dobrobit.
Pružanje statistike o glavnim područjima socijalne politike u kojima je građanin u središtu interesa, poput: blagostanja; održivosti; socijalne kohezije; siromaštva; nejednakosti; demografskih izazova, posebno pitanje starenja stanovništva, depopulacije, disperzije stanovništva i migracije; tržišta rada; obrazovanja i osposobljavanja, uključujući obrazovanje djece, učenje odraslih, strukovno osposobljavanje i mobilnost mladih u svrhu učenja; kulture, fizičke aktivnosti; kvalitete života; sigurnosti; zdravlja; invaliditeta; potrošnje; slobodnog kretanja i unutarnjeg tržišta; mobilnosti mladih; tehnoloških inovacija i izbora novih životnih stilova. Prema potrebi, ti se statistički podaci razvrstavaju prema spolu za one skupine koje su od posebnog interesa za kreatore socijalne politike. Prioriteti se utvrđuju u skladu s člankom 6. U skladu s planom za bolje donošenje propisa potrebno je pojednostavniti postojeće zakonodavstvo povezano sa stupom socijalne statistike. U tom kontekstu trebalo bi voditi računa o ograničenim resursima koji su dostupni izrađivačima i o sveukupnom opterećenju ispitanika u skladu s REFIT-om.
Ovaj se cilj provodi:
— uspostavljanjem konsolidirane osnovne infrastrukture za europsku socijalnu statistiku, uključujući prikupljanje podataka koje se temelji na istraživanjima i administrativnim izvorima i zajedničke skupine osnovnih varijabli,
— razvojem temeljnih socijalnih anketa koje pružaju podatke (uključujući mikro podatke) o osobama i kućanstvima koji se pojednostavljuju i dopunjuju dodatnim i rjeđim prikupljanjem mikro podataka,
— razvojem statistike o obrazovanju i osposobljavanju, uključujući racionalizaciju i modernizaciju Istraživanja o obrazovanju odraslih,
— pružanjem statističkih podataka o nejednakosti dohotka, s pokazateljima kao što je Ginijev indeks i razvoj najviših decila raspodjele dohotka, kojima se pruža usporediv vodeći nacionalni pokazatelj, kao i podataka o nejednakosti pristupa osnovnoj robi i uslugama,
— metodološkim radom na dobivanju statistike o fizičkoj aktivnosti i kulturi,
— pružanjem statistike o sigurnosti od kriminaliteta; zdravlju, u skladu s okvirnom Uredbom (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu ( 4 ); i invalidnosti,
— provedbom aktivnosti programa rada o uključivanju statistike o migracijama u glavne tokove uzimajući u obzir nove izazove, posebno međunarodna kretanja,
— pružanjem projekcija stanovništva i njihovih godišnjih ažuriranja,
— razvojem sveobuhvatnih pokazatelja o položaju migranata u Uniji,
— daljnjom suradnjom sa specijaliziranim agencijama i organizacijama u vezi s položajem izbjeglica,
— razvojem metodologije za dobrovoljne ankete o rodno uvjetovanom nasilju, u suradnji s europskim institucijama, tijelima, uredima i agencijama koje djeluju u tom području,
— uspostavom zajedničke pravne osnove za socijalnu statistiku i izradom zajedničke infrastrukture i zajedničkih alata,
— pružanjem pokazatelja o kvaliteti života za mjerenje napretka društava, i
— pokretanjem priprema za sljedeći krug popisa stanovništva (planiran za 2021.).
3.3. Geoprostorna, okolišna, poljoprivredna i ostale sektorske statistike
Kombinacija statistike s prostorno referenciranim podacima i geoprostornom analizom otvorit će nove mogućnosti koje će ESS dalje istražiti. Posebnu pažnju trebat će se posvetiti posebnim pitanjima, poput povjerljivosti i statističke valjanosti procjena manjih područja.
Energetska i prometna statistika radi podrške Strategiji Europa 2020. i politici klimatskih promjena u budućnosti će biti od velikog značaja.
Poljoprivreda će ostati važno područje politika Unije. U Zajedničkoj poljoprivrednoj politici istaknute su potrebe za održivom proizvodnjom hrane, održivim upravljanjem prirodnim resursima i klimatskom politikom te uravnoteženim teritorijalnim razvojem, kao njezinim glavnim ciljevima. Težište će biti na pitanjima okoliša, bioraznolikosti/ekosustava, gospodarskim pitanjima, pitanjima zdravlja i sigurnosti ljudi te socijalnim pitanjima.
Pružanje podrške donošenju politike na temelju dokaza fleksibilnijom i većom upotrebom prostornih informacija u kombinaciji sa statističkim informacijama o socijalnim, teritorijalnim i gospodarskim pitanjima te pitanjima okoliša za regije, regionalne tipologije, gradove i stupanj urbanizacije.
Ovaj se cilj provodi:
— daljnjim razvojem, održavanjem i radom Infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (Inspire), uspostavljene Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 ), a posebno geoportalom Unije,
— stavljanjem na raspolaganje niza geografskih informacija kroz suradnju s programima Unije za istraživanje upotrebe zemljišta i daljinsko istraživanje, i
— integracijom statističkih podataka, kada je to bitno, na taj način stvarajući fleksibilnu infrastrukturu iz više izvora za pružanje ciljanih prostorno–vremenskih analiza,
— provedbom statistike o upotrebi zemljišta i pokrivenosti tla, i
— koordinacijom statističkih podataka za regije, gradove i teritorijalne tipologije.
Pružanje statistike o okolišu radi podrške postupku utvrđivanja politika Unije.
Ovaj se cilj provodi:
— skupinom ključne statistike o okolišu u pogledu resursa, poput podataka o otpadu i recikliranju, vodi, depozitima sirovina, usluga ekosustava i bioraznolikosti na nacionalnoj, gdje je to moguće, na regionalnoj razini te skupinom ključnih statistika o klimatskim promjenama radi podrške aktivnostima ublažavanja posljedica i prilagodbe i politikama na svim relevantnim razinama kako na lokalnoj tako i na razini Unije.
Pružanje energetske i prometne statistike radi podrške politikama Unije.
U skladu s Komisijinim prioritetom europske energetske unije, i u najvećoj mogućoj mjeri na temelju postojećih podataka, posebna će se pozornost posvetiti statistici povezanoj s potrošnjom energije, energetskom učinkovitosti, energijom iz obnovljivih izvora, energetskom ovisnosti, aspektima energetskog siromaštva i sigurnosti opskrbe te kružnim gospodarstvom. Nadalje, energetskom statistikom morat će se poduprijeti okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. kojim se nastoji povećati konkurentnost, sigurnost i održivost gospodarskog i energetskog sustava Unije.
Ovaj cilj provodi se izradom i diseminacijom statistike o:
— obnovljivoj energiji,
— uštedama energije/energetskoj učinkovitosti, i
— sigurnosti prijevoza, mobilnosti putnika, mjerenju cestovnog prometa i intermodalnom prijevozu robe, i
— energetskoj ovisnosti i sigurnosti opskrbe.
Pružanje statistika o poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu za razvoj i praćenje Zajedničke poljoprivredne politike i Zajedničke ribarstvene politike koje odražavaju ključne strateške ciljeve Unije vezane za održivost i ruralni razvoj provođenjem redovitih aktivnosti povezanih s razvojem, izradom i diseminacijom statistike. U skladu s planom za bolje donošenje propisa potrebno je pojednostavniti postojeće zakonodavstvo povezano s poljoprivrednom statistikom. U tom kontekstu treba voditi računa o ograničenim resursima koji su dostupni izrađivačima i o sveukupnom opterećenju ispitanika u skladu s REFIT-om.
Ovaj se cilj provodi:
— preispitivanjem i pojednostavljenjem prikupljanja poljoprivrednih podataka u skladu s preispitivanjem Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2013.,
— preoblikovanjem postupaka prikupljanja poljoprivrednih podataka, posebno radi poboljšanja kvalitete i pravovremenosti pruženih podataka,
— temeljitim preispitivanjem sustava upravljanja podacima o upotrebi zemljišta/pokrivenosti tla te izradom i provedbom novog sustava na temelju toga,
— provedbom sustava za prikupljanje podataka za usklađene agroekološke pokazatelje na temelju postojećih podataka kada je to moguće,
— pružanjem odgovarajućih raščlamba po regijama, i
— provedbom i diseminacijom skupa ključnih podataka iz područja šumarstva iz Integriranog okolišnog i ekonomskog računovodstva za šumarstvo, poput površina šuma, opsega i vrijednosti neposječenog drva i ekonomskih računa za šumarstvo i sječu drva,
— pripremom i provedbom popisa poljoprivrednih gospodarstava koji su zakazani za 2020., i
— uspostavom zajedničke pravne osnove za poljoprivrednu statistiku i izradom zajedničke infrastrukture i zajedničkih alata.
II. METODE IZRADE EUROPSKE STATISTIKE
ESS se trenutačno suočava s određenim brojem izazova. Povećavaju se očekivanja u pogledu opsega, kvalitete i usporedivosti europske statistike. Globalizacija je dovela do složene stvarnosti koja se mora zabilježiti službenom statistikom i zbog koje nastaju metodološki izazovi; sve većom dostupnošću podataka privatnih i javnih pružatelja nude se mogućnosti za poboljšanje pravodobnosti i relevantnosti službenih statistika te za smanjenje opterećenja izvještavanja. S ciljem suočavanja s tim izazovima i istovremenim ograničenjima resursa, ESS-om će se postupno provoditi strateški ciljevi definirani u okviru Vizije ESS-a 2020. na temelju holističkog pristupa s ciljem povećanja kvalitete i učinkovitosti:
— proaktivno sudjelovanje u redovitim razgovorima s korisnicima s ciljem boljeg razumijevanja njihovih potreba, pri čemu treba prepoznati da različite skupine korisnika imaju različite potrebe koje treba ispravno riješiti,
— pružanje visokokvalitetnih proizvoda i usluga i primjenjivanje kvalitetnog pristupa upravljanju ESS-om te njegovom ustrojstvu i vođenju,
— temeljenje statističkih proizvoda i usluga na tradicionalnim istraživanjima i drugim izvorima, među ostalim na administrativnim i geoprostornim podacima te, ako je moguće, velikim podacima,
— s ciljem ostvarivanja pristupa novim izvorima podataka, stvaranje metoda i pronalaženje odgovarajuće tehnologije za uporabu takvih izvora podataka za izradu europske statistike na pouzdan način,
— poboljšanje učinkovitosti izrade statistike dodatnim jačanjem razmjene znanja, iskustava i metodologija, ali i, prema potrebi i kad je to opravdano, dijeljenjem alata, podataka, usluga i resursa. Suradnja će se temeljiti na dogovorenim standardima i zajedničkim elementima tehnološke i statističke infrastrukture,
— provođenje strategije diseminacije i komunikacijske strategije za europsku statistiku koja je dovoljno fleksibilna za prilagodbu novim tehnologijama, daje smjernice u kontekstu revolucije podataka i služi kao pouzdan stup demokracije.
1. Upravljanje kvalitetom ESS–a
Provedba sustava za upravljanje kvalitetom u ESS-u koji se temelji na Kodeksu prakse.
Jačanje razmjene dobrih praksi u provedbi Kodeksa prakse i osigurati da je izvještavanje o kakvoći usmjereno na različite potrebe korisnika.
Ovaj se cilj provodi:
— uvođenjem novog, integriranog, djelotvornog i primjerenog mehanizma za osiguranje kvalitete utemeljenog na Kodeksu prakse i okviru ESS-a za osiguranje kvalitete,
— ocjenjivanjem usklađenosti s Kodeksom prakse,
— usklađivanjem okvira za osiguranje kvalitete ESS-a i Europskog sustava središnjih banaka (ESSB-a),
— ispunjavanjem potreba korisnika za kvalitetnim izvještavanjem, i
— standardizacijom izvješća o kakvoći u različitim statističkim područjima na razini Unije.
2. Utvrđivanje prioriteta i pojednostavljenje
ESS je suočen s velikim izazovom: kako pružiti visokokvalitetnu europsku statistiku za zadovoljavanje rastućih potreba za statistikom u kontekstu značajno smanjenih proračuna država članica i politike nultog rasta ljudskih resursa u Komisiji i u državama članicama koja će u određenim tijelima dovesti do realnog smanjenja ljudskih resursa. S obzirom na ograničenja resursa na europskoj i nacionalnoj razini, važno je jačati utvrđivanje prioriteta i mjere pojednostavljenja, što zahtijeva predanost svih partnera ESS–a. Mehanizam za utvrđivanje prioriteta uveden je kao sastavni dio pripreme godišnjih programa rada i on će se primjenjivati tijekom cjelokupnog trajanja programa. To između ostalog uključuje godišnji pregled postojećih statističkih zahtjeva čije su polazišne točke inicijative koje je predložila Komisija za smanjenje statističkih zahtjeva uzimajući u obzir interese korisnika, izrađivača i davatelja podataka. Ovaj postupak treba provoditi u bliskoj suradnji s korisnicima i izrađivačima europske statistike.
Provedba mehanizma za utvrđivanje prioriteta za ESS radi pojednostavljenja obveze izvješćivanja i prilagodbe novim potrebama za statistikom, istodobno vodeći računa o ograničenjima za izrađivače, dužnosti izvještavanja i potrebama korisnika.
Ovaj se cilj provodi:
— definiranjem prioriteta i raspodjelom sredstava u skladu s tim prioritetima,
— definiranjem prioriteta za ESS kao dijela godišnjeg programa rada iz članka 9.,
— uzimanjem u obzir u godišnjem programu rada rezultate savjetovanja između korisnika i izrađivača statistike, i
— obavješćivanjem korisnika o statističkim područjima koja treba pojednostaviti te o prikupljanju podataka koje treba smanjiti/obustaviti.
3. Višenamjenska statistika i povećanje efikasnosti u izradi
Postupno uspostavljanje, vodeći računa o troškovima njezine provedbe u ESS-u, poslovne arhitekture ESS–a koja omogućava integriraniju izradu europske statistike; harmoniziranje i standardizacija metoda izrade statistike i metapodataka; jačanje horizontalne (između statističkih područja) i vertikalne (između partnera ESS-a) integracije postupaka izrade statistike u ESS-u u pogledu načela supsidijarnosti; upotreba i integracija višestrukih izvora podataka; izrada višenamjenske statistike. Posebna pažnja posvetit će se pitanjima povjerljivosti koja će se javljati s povećanom upotrebom, ponovnom uporabom i razmjenom mikro podataka i administrativnih evidencija.
Ovaj se cilj provodi:
— većom upotrebom odgovarajućih administrativnih podataka u svim statističkim područjima,
— identifikacijom i upotrebom novih izvora podataka za europsku statistiku,
— većim uključenjem Komisije (Eurostata) i nacionalnih statističkih tijela u oblikovanje administrativnih evidencija,
— širom upotrebom tehnika statističkog uparivanja i povezivanja podataka radi povećanja ponude europske statistike,
— upotrebom europskog pristupa statistici radi brzog odgovora politike u posebnim i opravdanim slučajevima,
— većom integracijom postupaka izrade europske statistike putem akcija koje koordinira ESS,
— daljnjim usklađivanjem statističkih pojmova između pojedinih statističkih područja,
— razvojem i provedbom fleksibilne referentne infrastrukture informacijske tehnologije i tehničkih standarda za poboljšanje interoperabilnosti, razmjene podataka i metapodataka i zajedničko modeliranje podataka,
— upotrebom standardnih IT alata u statističkim poslovnim procesima,
— razvojem metodoloških standarda radi povećanja upotrebe i dostupnosti usklađenih metodologija (uključujući kombinirane pristupe prikupljanju podataka) i usklađenih metapodataka,
— jačanjem uloge statističkih poslovnih registara kao mjesta gdje se vode statističke jedinice za svu statistiku vezanu uz poslovni sektor i kao izvora nacionalnih računa, i
— poboljšanjem pružanja metapodataka, odnosno pozadinskih podataka o načinu prikupljanja podataka, kvaliteti podataka i načinu na koji se podaci mogu učiniti razumljivijima korisnicima.
Osiguranje dobrog funkcioniranja i usklađenosti ESS-a uspješnom suradnjom i komunikacijom.
Ovaj se cilj provodi:
— djelotvornom i učinkovitom podrškom partnerstvu u okviru ESS-a,
— utvrđivanjem i provedbom postupaka za podjelu opterećenja i rada unutar ESS-a, i
— daljnjim razvojem i pokretanjem mreži suradnje.
4. Diseminacija i komunikacija
Europski građani trebali bi moći jednostavno i bez prepreka pristupati europskim statističkim podacima i služiti se njima za svrhe obrazovanja i odlučivanja. Taj će se cilj provoditi poboljšanjem prilagođenosti europske statistike korisniku i pojednostavljenjem pristupa podacima. Posebnu pozornost treba posvetiti jednostavnom preuzimanju i mogućnosti prilagodbe statističkih podataka za praktičnu uporabu, uključujući putem grafikona i karata. Više građana trebalo bi imati koristi od europske statistike doprinoseći time efektivno poboljšanju diseminacije statističkih informacija u društvu.
Učiniti ESS prvim izvorom podataka o europskoj statistici za sve korisnike, a posebno za donositelje odluka u javnom i privatnom sektoru, pružanjem visokokvalitetne usluge za pružanje statističkih informacija koja se temelji na načelima slobodnog i jednostavnog pristupa europskoj statistici.
Jačanjem i proširenjem dijaloga između korisnika i izrađivača statistike kako bi se zadovoljile potrebe korisnika za visokokvalitetnom statistikom. Za poboljšanje učinkovitosti i uspješnosti ESS-a važno je uključiti korisnike u nova kretanja u ranoj fazi.
Proširiti i racionalizirati raspon proizvoda za diseminaciju kako bi se zadovoljile potrebe korisnika pomoću novih tehnologija.
Uspostaviti troškovno primjerenu, integriranu i sigurnu infrastrukturu u okviru ESS-a za pristup povjerljivim podacima u znanstvene svrhe.
Ovaj se cilj provodi:
— priznavanjem ESS–a kao prve referentne točke za korisnike europske statistike,
— uspostavljanjem integrirane sigurne infrastrukture za pristup mikro podacima Unije,
— uspostavljanjem sustava kojim se korisnicima na zahtjev omogućava izravan pristup i savjeti vezani uz tumačenje statističkih informacija,
— prilagodbom proizvoda za diseminaciju potrebama korisnika pomoću novih tehnologija,
— povećanim brojem statističkih rezultata o međusektorskim pitanjima,
— povećanom upotrebom novih komunikacijskih i diseminacijskih tehnologija (npr. onih koje se temelje na SDMX–u),
— povećanom ponudom skupova mikro podataka za potrebe statističkog istraživanja u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom o povjerljivosti podataka,
— izradom skupova podataka kako bi se olakšala upotreba statističkih podataka za potrebe obrazovanja i istraživanja,
— utvrđivanjem postojećih i budućih zahtjeva za podacima s ciljem pružanja višenamjenskih i prilagođenih proizvoda i usluga krajnjim korisnicima.
5. Osposobljavanje, inovacija i istraživanje
Zadovoljavanje potreba za učenjem i razvojem u ESS-u na temelju kombinacije tečajeva za osposobljavanje i mogućnosti za učenje i razvoj.
Poboljšanje suradnje između članova ESS-a radi prijenosa znanja i razmjene i primjene najboljih praksi i zajedničkih inovativnih pristupa u izradi statistike.
Organizacija aktivnosti, sudjelovanje i doprinos istraživačkih zajednica unapređenju lanaca izrade statistike i kvalitete službenih statističkih informacija.
Ovaj se cilj provodi:
— uvođenjem poslijediplomskog akademskog stupnja (npr. magistar službene statistike),
— organizacijom programa osposobljavanja koji su usmjereni zadovoljavanju potreba korisnika i drugih građana,
— širom primjenom rezultata istraživačkih projekata u izradi i diseminaciji statistike,
— analizom potreba za novim vještinama povezanima sa znanošću o podacima i njihovom integracijom u programe osposobljavanja,
— priznavanjem ESS–a kao referentne točke statističkih istraživačkih zajednica,
— intenzivnim sudjelovanjem istraživačkih zajednica u istraživačke aktivnosti u službenoj statistici, i
— uspostavljanjem odgovarajućih instrumenata za razmjenu praksi i provedbu zajedničkih rješenja u ESS–u.
III. PARTNERSTVO
1. Partnerstvo unutar i izvan ESS–a
Nacionalna statistička tijela i Komisija (Eurostat) odgovorni su, u duhu partnerstva, za razvoj, izradu i diseminaciju europske statistike.
Provedba jačeg upravljačkog okvira ESS-a.
Ovaj cilj provodi se provedbom revizije Uredbe (EZ) br. 223/2009 i Odluke Komisije 2012/504/EU od 17. rujna 2012. o Eurostatu ( 6 );
Jačanje koordinacijske uloge Komisije (Eurostata) kao Statističkog ureda Europske unije.
Ovaj se cilj provodi:
— uključivanjem Komisije (Eurostata) u ranoj fazi u sve inicijative Komisije vezane uz statistička pitanja; i
— redovitim dijalozima dionika na najvišoj upravljačkoj razini.
Jačanje suradnje s ESSB–om i europskim i međunarodnim organizacijama uključenima u izradu podataka za statističke i administrativne potrebe kroz zajedničke projekte i koordinirani razvoj. Osiguranje dosljednosti između normi Unije i međunarodnih normi.
Ovaj se cilj provodi:
— provedbom zajedničkog okvira kvalitete za ESS i ESSB,
— većim uključivanjem Komisije (Eurostata) u međunarodne savjetodavne skupine,
— definiranjem i provođenjem novih načina suradnje kako bi se osigurala dobra koordinacija statističkih kretanja između međunarodnih organizacija i efikasna raspodjela rada, i
— primjenom novog Sustava nacionalnih računa Ujedinjenih Naroda, ESA-e, Sustava okolišnih i ekonomskih računa Ujedinjenih naroda, Europskih ekonomskih računa okoliša i Priručnika za sastavljanje platne bilance.
Promicanje i provođenje statističke savjetodavne aktivnosti i aktivnosti statističke pomoći u zemljama izvan Unije u skladu s prioritetima vanjske politike Unije, s posebnim naglaskom na proširenje i Europsku politiku susjedstva.
Ovaj se cilj provodi:
— vodećom ulogom ESS-a na međunarodnoj razini,
— dostavljanjem podataka za potrebe vanjske politike Unije,
— pružanjem potpore službama Komisije za provedbu politika razvoja i međunarodne suradnje u njihovim odnosima s međunarodnim organizacijama i u pitanjima od zajedničkog statističkog interesa s regijama trećih zemalja ili trećim zemljama,
— diseminacijom relevantnih statističkih podataka za podršku procesu proširenja i pregovorima vezanima uz proširenje,
— jačanjem svijesti europskih građana o važnosti službene statistike i njezina priopćavanja svim dionicima obilježavanjem Europskog dana statistike 20. listopada svake godine,
— diseminacijom relevantnih statističkih podataka za podupiranje europske politike susjedstva i povezanih sporazuma o pridruživanju,
— promicanjem europskih vrijednosti i inicijativa poput Kodeksa prakse, okvira ESS-a za osiguranje kvalitete i pristupa normizacije te usklađivanja prema trećim zemljama i regijama,
— minimalizacijom zahtjeva za izuzećem novih država članica koji imaju za posljedicu nedostupnost podataka,
— uspostavljanjem sporazuma i memoranduma o razumijevanju s trećim zemljama,
— izradom i provedbom programa tehničke suradnje,
— usmjeravanjem tehničke pomoći na usklađivanje i dostavu podataka, i
— promicanjem aktivnosti suradnje i koordinacije između članova ESS-a.
( 1 ) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
( 2 ) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
( 3 ) SL L 90, 28.3.2006., str. 2.
( 4 ) SL L 354, 31.12.2008., str. 70.
( 5 ) SL L 108, 25.4.2007., str. 1.
( 6 ) SL L 251, 18.9.2012., str. 49.