2009R0217 — HR — 10.01.2014 — 002.002

---

►B	UREDBA (EZ) br. 217/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o ulovu i aktivnostima država članica koje obavljaju ribolov u sjeverozapadnom Atlantiku (preinačena) (Tekst značajan za EGP) ( L 087, 31.3.2009, p.42)

		No	page	date
►M1	Uredba Vijeća (EU) br. 517/2013 od 13. svibnja 2013.	L 158	1	10.6.2013
►M2	Uredba (EU) br. 1350/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013.	L 351	1	21.12.2013

---

▼B

UREDBA (EZ) br. 217/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. ožujka 2009.

o podnošenju statističkih podataka o ulovu i aktivnostima država članica koje obavljaju ribolov u sjeverozapadnom Atlantiku (preinačena)

(Tekst značajan za EGP)

Članak 1.

Svaka država članica Komisiji dostavlja podatke o ulovima s plovilima koja su registrirana u državi članici ili plove pod zastavom te države članice a obavljaju ribolov u sjeverozapadnom Atlantiku, uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (Euratom, EEZ) br. 1588/90 od 11. lipnja 1990. o prijenosu povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica ( 6 ).

Podaci o nominalnom ulovu uključuju sve proizvode ribarstva iskrcane ili prekrcane na moru bez obzira u kojem obliku, ali isključuju količine koje odmah po ulovu završe u moru, koje se konzumiraju na plovilu ili se na plovilu koriste kao mamci. Proizvodnja akvakulture je isključena. Podaci se evidentiraju u iznosu najbliže tone žive vage koji se dobije na temelju podataka pri iskrcaju ili prekrcaju.

Članak 2.

1.  Postoje dvije vrste podataka koji se dostavljaju:

2.  Podaci iz točke (a) stavka 1. dostavljaju se do 31. svibnja godine koja slijedi nakon referentne godine i to mogu biti preliminarni podaci. Podaci iz točke (b) stavka 1. podnose se do 31. kolovoza godine koja slijedi nakon referentne godine i to su konačni podaci.

Podaci iz točke (a) stavka 1. koji su podneseni kao preliminarni podaci trebaju biti jasno određeni kao takvi.

Nije potrebno dostaviti podatke za kombinacije vrsta/ribolovnih područja u kojima nije bio zabilježen ulov u referentnom razdoblju dostavljanja podataka.

Ako odnosna država članica nije obavljala ribolov u sjeverozapadnom Atlantiku u prethodnoj kalendarskoj godini, ona o tome mora obavijestiti Komisiju do 31. svibnja sljedeće godine.

3.  Definicije i oznake koje treba koristiti prilikom dostavljanja podataka o ribolovnoj aktivnosti, ribolovnom alatu, načinu ribolova i veličini plovila navedeni su u Prilogu IV.

▼M2

4.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 6. radi izmjene priloga I., II., III. i IV. u pogledu popisa vrsta i statističkih ribolovnih područja te opisa tih područja, kao i mjera, oznaka i definicija koje se primjenjuju na ribolovnu aktivnost, ribolovni alat, veličinu plovila i načine ribolova.

Ti delegirani akti donose se samo kada je to potrebno kako bi se uzeo u obzir gospodarski i tehnički razvoj; oni ne mijenjaju dobrovoljnu prirodu traženih informacija te ne nameću značajno dodatno opterećenje za države članice ili davatelje podataka.

Komisija valjano opravdava statističke mjere predviđene u tim delegiranim aktima, koristeći, prema potrebi, doprinose relevantnih stručnjaka temeljene na analizi isplativosti, uključujući ocjenu opterećenja za davatelje podataka i troškova proizvodnje, kako je navedeno u članku 14. stavku 3. točki (c) Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ).

▼B

Članak 3.

Osim ako je to odredbama donesenim na temelju zajedničke ribarstvene politike drukčije uvjetovano, dopušta se državi članici uporaba tehnika uzorkovanja za dobivanje podataka o ulovu za one dijelove ribarske flote za koje bi potpuna pokrivenost podatka uključivala prekomjernu primjenu upravnih postupaka. U izvješće koje se dostavlja u skladu s člankom 7. stavkom 1., država članica mora uključiti detalje o postupcima uzorkovanja zajedno s detaljima o udjelu ukupnih podataka koji su dobiveni pomoću takvih tehnika.

Članak 4.

Države članice ispunjavaju svoje obveze prema Komisiji u skladu s člancima 1. i 2. dostavljanjem podataka u formatu koji je prikazan u Prilogu V.

Države članice mogu dostaviti podatke u formatu koji je podrobno opisan u Prilogu VI.

Uz prethodnu suglasnost Komisije, države članice mogu dostaviti podatke u drugačijem obliku ili na drugačijem mediju.

Članak 5.

U roku od 24 sata od primitka izvješća, kada je to moguće, Komisija prosljeđuje izvršnom tajniku NAFO-a informacije koje su sadržane u njima.

▼M2

Članak 6.

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 10. siječnja 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća.

▼B

Članak 7.

1.  Države članice trebaju dostaviti Komisiji do 28. srpnja 1994. godine detaljno izviješće u kome opisuju kako su došle do podataka o ulovu i navode stupanj reprezentativnosti i pouzdanosti tih podataka. Komisija, u suradnji s državama članicama, sastavlja sažetak tih izvješća.

2.  Države članice obavješćuju Komisiju o svim preinakama podataka iz stavka 1. u roku od tri mjeseca od njihovog uvođenja.

▼M2

3.  Komisija s državama članicama jednom godišnje pregledava metodološka izvješća, raspoloživost podataka i pouzdanost podataka te druga relevantna pitanja povezana s primjenom ove Uredbe.

▼B

Članak 8.

1.  Ovime se stavlja se izvan snage Uredba (EEZ-a) br. 2018/93.

2.  Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VIII.

Članak 9.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

---

PRILOG I.

POPIS VRSTA KOJE SU PRIJAVLJENE U STATISTICI O GOSPODARSKOM ULOVU ZA SJEVEROZAPADNI ATLANTIK

Države članice moraju izvijestiti o nominalnom ulovu navedenih vrsta označenih zvjezdicom (*). Izvještavanje o nominalnom ulovu ostalih vrsta neobavezno je što se tiče identifikacije pojedinačnih vrsta. Međutim, ako podaci za pojedinačne vrste nisu predani, podaci se uključuju u skupne kategorije. Države članice mogu dostaviti podatke za vrste koje nisu na popisu pod uvjetom da su one jasno označene.

Napomena

:

„o.v.” je kratica za „nije drugdje naznačeno”.

---

PRILOG II.

STATISTIČKA RIBOLOVNA PODRUČJA SJEVEROZAPADNOG ATLANTIKA ZA KOJA JE POTREBNO DOSTAVITI PODATKE

Potpodručje 0.

Potpodručje 1.

Potpodručje 2.

Potpodručje 3.

Potpodručje 4.

Potpodručje 5.

Potpodručje 6.

Statistička ribolovna područja sjeverozapadnog Atlantika

---

PRILOG III.

OPIS POTPODRUČJA I ZONA NAFO-a ZA POTREBE STATISTIKE RIBARSTVA I PROPISA U SJEVEROZAPADNOM ATLANTIKU

Znanstvena i statistička potpodručja, zone i podzone predviđene člankom XX. Konvencije o Organizaciji za ribarstvo na sjeverozapadnom Atlantiku jesu sljedeća:

Potpodručje 0

Dio konvencijskog područja koji je na jugu omeđen crtom koja se proteže ravno prema istoku od točke 61°00′ sjeverne geografske širine i 65°00′ zapadne geografske dužine do točke 61°00′ sjeverne geografske širine i 59°00′ zapadne geografske dužine, potom u jugoistočnom smjeru uzduž loksodrome do točke na 60°12′ sjeverne geografske širine i 57°13′ zapadne geografske dužine; potom je na istoku omeđen nizom geodetskih crta koje povezuju sljedeće točke:

i potom ravno prema sjeveru do paralele 78°10′ sjeverne geografske širine; a potom je na zapadu omeđen crtom koja počinje na 61°00′ sjeverne geografske širine i 65°00′ zapadne geografske dužine i proteže se u sjeverozapadnom smjeru uzduž loksodrome do East Bluffa na obali Baffinovog otoka (61°55′ sjeverne geografske širine i 66°20′ zapadne geografske dužine), a potom u sjevernom smjeru uzduž obale Baffinovog otoka, otoka Bylot, Devon i Ellesmere i naprijed po meridijanu 80o zapadne geografske dužine u vodama između tih otoka do 78°10′ sjeverne geografske širine; te je na sjeveru omeđen paralelom 78°10′ sjeverne geografske širine.

Potpodručje 0 sastoji se od dvije zone

Zona 0.A

Dio potpodručja koje leži sjeverno od paralele 66°15′ sjeverne geografske širine.

Zona 0.B

Dio potpodručja koje leži južno od paralele od 66°15′ sjeverne geografske širine.

Potpodručje 1.

Dio konvencijskog područja koje leži istočno od potpodručja 0 te sjeverno i istočno od loksodrome koja spaja točku na 60°12′ sjeverne geografske širine i 57°13′ zapadne geografske dužine s točkom na 52°15′ sjeverne geografske širine i 42°00′ zapadne geografske dužine.

Potpodručje 1. sastoji se od šest zona

Zona 1.A

Dio potpodručja koje leži sjeverno od paralele 68°50′ sjeverne geografske širine (Christianshaab).

Zona 1.B

Dio potpodručja koje leži između paralele 66°15′ sjeverne geografske širine (5 nautičkih milja sjeverno od Umanarsugssuaka) i paralele 68°50′ sjeverne geografske širine (Christianshaab).

Zona 1.C

Dio potpodručja koje leži između paralele 64°15′ sjeverne geografske širine (4 nautičke milje sjeverno od Godthaaba) i paralele 66°15′ sjeverne geografske širine (5 nautičkih milja sjeverno od Umanarsugssuak).

Zona 1.D

Dio potpodručja koje leži između paralele 62°30′ sjeverne geografske širine (ledenjak Frederikshaab) i paralele 64°15′ sjeverne geografske širine (4 nautičke milje sjeverno od Godthaaba).

Zona 1.E

Dio potpodručja koje leži između paralele 60°45′ sjeverne geografske širine (Cape Desolation) i paralele 62°30′ sjeverne geografske širine (ledenjak Frederikshaab).

Zona 1.F

Dio potpodručja koje leži južno od paralele 60°45′ sjeverne geografske širine (Cape Desolation).

Potpodručje 2.

Dio konvencijskog područja koje leži istočno od meridijana 64°30′ zapadne geografske dužine u području tjesnaca Hudson, južno od potpodručja 0, južno i zapadno od potpodručja 1. i sjeverno od paralele 52°15′ sjeverne geografske širine.

Potpodručje 2. sastoji se od tri zone.

Zona 2.G

Dio potpodručja koje leži sjeverno od paralele 57°40′ sjeverne geografske širine (Cape Mugford).

Zona 2.H

Dio potpodručja koje leži između paralele 55°20′ sjeverne geografske širine (Hopedale) i paralele 57°40′ sjeverne geografske širine (Cape Mugford).

Zona 2.J

Dio potpodručja koje leži južno od paralele 55°20′ sjeverne geografske širine (Hopedale).

Potpodručje 3.

Dio konvencijskog područja koje leži južno od paralele 52°15′ sjeverne geografske širine i prema istoku od crte koja se proteže ravno prema sjeveru od Cape Baulda na sjevernoj obali otoka Newfoundland do 52°15′ sjeverne geografske širine; sjeverno od paralele 39°00′ sjeverne geografske širine; te istočno i sjeverno od loksodrome koja započinje na 39°00′ sjeverne geografske širine, 50°00′ zapadne geografske dužine i proteže se u sjeverozapadnom smjeru da bi prošla kroz točku na 43°30′ sjeverne geografske širine, 55°00′ zapadne geografske dužine u smjeru točke 47°50′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine dok ne presiječe ravnu crtu koja spaja Cape Ray, 47°37,0′ sjeverne geografske širine; 59°18,0′ zapadne geografske dužine na obali otoka Newfoundland, s Cape Northom, 47°02,0′ sjeverne geografske širine; 60°25,0′ zapadne geografske dužine na otok Cape Breton; potom u sjeveroistočnom smjeru uzduž navedene crte do Cape Raya, 47°37,0′ sjeverne geografske širine, 59°18,0′ zapadne geografske dužine.

Potpodručje 3. sastoji se od šest zona

Zona 3.K

Dio potpodručja koje leži sjeverno od paralele 49°15′ sjeverne geografske širine (Cape Freels, Newfoundland).

Zona 3.L

Dio potpodručja koje leži između obale Newfoundlanda od Cape Freelsa do Cape St Mary i crte opisane kako slijedi: započinje na Cape Freelsu, potom ravno prema istoku do meridijana 46°30′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do paralele 46°00′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema zapadu na meridijan 54°30′ zapadne geografske dužine, potom uzduž loksodrome do Cape St Mary, Newfoundland.

Zona 3.M

Dio potpodručja koje leži južno od paralele 49°15′ sjeverne geografske širine i istočno od meridijana 46°30′ zapadne geografske dužine.

Zona 3.N

Dio potpodručja koje leži južno od paralele 46°00′ sjeverne geografske širine i između meridijana 46°30′ zapadne geografske dužine i meridijana 51°00′ zapadne geografske dužine.

Zona 3.O

Dio potpodručja koje leži južno od paralele 46°00′ sjeverne geografske širine i između meridijana 51°00′ zapadne geografske dužine i meridijana 54°30′ zapadne geografske dužine.

Zona 3.P

Dio potpodručja koje leži južno od obale Newfoundlanda i zapadno od crte Cape St Mary, Newfoundland, do točke 46°00′ sjeverne geografske širine, 54°30′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do granice potpodručja.

Zona 3.P podijeljen je na dvije podzone:

3.Pn — sjeverozapadna podzona — dio zone 3.P koji leži sjeverozapadno od crte koja se proteže od 47°30,7′ sjeverne geografske širine; 57°43,2′ zapadne geografske dužine, i približno jugozapadno do točke 46°50,7′ sjeverne geografske širine i 58°49,0′ zapadne geografske dužine;

3.Ps — jugoistočna podzona — dio zone 3.P koji leži jugoistočno od crte utvrđene za podzonu 3.Pn.

Potpodručje 4.

Dio konvencijskog područja koje leži sjeverno od paralele 39°00′ sjeverne geografske širine, zapadno od potpodručja 3. i istočno od crte opisane kako slijedi:

započinje na krajnjem završetku međunarodne granice između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade u kanalu Grand Manan, na točki 44°46′35,346″ sjeverne geografske širine; 66°54′11,253″ zapadne geografske dužine; potom ravno prema jugu do paralele 43°50′ sjeverne geografske širine; potom ravno prema zapadu na meridijan 67°24′27,24″ zapadne geografske dužine; potom uzduž geodetske crte u jugozapadnom smjeru do točke na 42°53′14″ sjeverne geografske širine i 67°44′35″ zapadne geografske dužine; potom uzduž geodetske crte u jugoistočnom smjeru do točke 42°31′08″ sjeverne geografske širine i 67°28′05″ zapadne geografske dužine; potom uzduž geodetske crte do točke 42°20′ sjeverne geografske širine i 67°18′13,15″ zapadne geografske dužine;

potom ravno prema istoku na točku 66°00′ zapadne geografske dužine; potom uzduž loksodrome u jugoistočnom smjeru do točke 42°00′ sjeverne geografske širine i 65°40′ zapadne geografske dužine i potom ravno prema jugu do paralele 39°00′ sjeverne geografske širine.

Potpodručje 4. sastoji se od šest zona

Zona 4.R

Dio potpodručja koje leži između obale Newfoundlanda od Cape Baulda do Cape Raya i crte opisane kako slijedi: započinje na Cape Bauldu, potom ravno prema sjeveru na paralelu 52°15′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema zapadu do obale Labradora, potom uzduž obale Labradora do krajnjeg završetka granice Labrador-Quebec, potom uzduž loksodrome u jugozapadnom smjeru do točke 49°25′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do točke 47°50′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, potom uzduž loksodrome u jugoistočnom smjeru do točke na kojoj granica potpodručja 3. presijeca ravnu crtu koja spaja Cape North, Nova Škotska, s Cape Rayom, Newfoundland, potom do Cape Raya, Newfoundland.

Zona 4.S

Dio potpodručja koje leži između južne obale Quebeca od krajnjeg završetka granice Labrador-Quebec do Pointe-des-Montsa i crte opisane kako slijedi: započinje na Pointe-des-Montsu, potom ravno prema istoku do točke na 49°25′ sjeverne geografske širine, 64°40′ zapadne geografske dužine, potom uzduž loksodrome u smjeru jug-jugoistok do točke na 47°50′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema sjeveru do točke at 49°25′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, potom uzduž loksodrome u sjeveroistočnom smjeru do krajnjeg završetka granice Labrador-Quebeca.

Zona 4.T

Dio potpodručja koje leži između obala Nove Škotske, Novog Brunswicka i Quebeca od Cape Northa do Pointe -des-Monts i crte opisane kako slijedi: započinje na Pointe-des-Montsu, potom ravno prema istoku do točke na 49°25′ sjeverne geografske širine, 64°40′ zapadne geografske dužine, potom uzduž loksodrome u jugoistočnom smjeru do točke na 47°50′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, potom uzduž loksodrome u južnom smjeru do Cape Northa, Nova Škotska.

Zona 4.V

Dio potpodručja koje leži između obale Nove Škotske između Cape Northa i Fourchua i crte opisane kako slijedi: započinje na Fourchu, potom uzduž loksodrome u istočnom smjeru do točke 45°40′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu uzduž meridijana 60°00′ zapadne geografske dužine do paralele 44°10′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema istoku do meridijana 59°00′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do paralele 39°00′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema istoku do točke na kojoj se granica između potpodručja 3. i 4. spaja s 39. paralelom sjeverne geografske širine, potom uzduž granice između potpodručja 3. i 4. i crte koja se nastavlja u sjeverozapadnom smjeru do točke na 47°50′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, a potom uzduž loksodrome u južnom smjeru do Cape Northa, Nova Škotska.

Zona 4.V podijeljen je na dvije podzone:

4.Vn — sjeverna podzona — dio zone 4.V koji leži sjeverno od paralele 45°40′ sjeverne geografske širine;

4.Vs — južna podzona — dio zone 4.V koji leži južno od paralele 45°40′ sjeverne geografske širine.

Zona 4.W

Dio potpodručja koje leži između obale Nove Škotske od Halifaxa do Fourchua i crte opisane kako slijedi: započinje u Fourchuu, potom uzduž loksodrome u istočnom smjeru do točke na 45°40′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu uzduž 60°00′ meridijana zapadne geografske dužine do paralele 44°10′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema istoku do 59. meridijana zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do 39. paralele sjeverne geografske širine, potom ravno prema zapadu do meridijana 63°20′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema sjeveru do točke na tom meridijanu na 44°20′ sjeverne geografske širine, potom uzduž loksodrome u sjeverozapadnom smjeru do Halifaxa, Nova Škotska.

Zona 4.X

Dio potpodručja koje leži između zapadne granice potpodručja 4. i obala Novog Brunswicka i Nove Škotske od krajnjeg završetka granice između Novog Brunswicka i Mainea do Halifaxa, i crte opisane kako slijedi: započinje u Halifaxu, potom uzduž loksodrome u jugoistočnom smjeru do točke na 44°20′ sjeverne geografske širine, 63°20′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do 39.paralele sjeverne geografske širine, a potom ravno prema zapadu do meridijana 65°40′ zapadne geografske dužine.

Potpodručje 5.

Dio konvencijskog područja koje leži zapadno od zapadne granice potpodručja 4., sjeverno od 39. paralele sjeverne geografske širine, te istočno od meridijana 71°40′ zapadne geografske dužine.

Potpodručje 5. sastoji se od dvije zone

Zona 5.Y

Dio potpodručja koje leži između obala Mainea, New Hampshirea i Massachusettsa od granice između Mainea i Novog Brunswicka do 70°00′ zapadne geografske dužine na Cape Codu (na približno 42o sjeverne geografske širine) i crte opisane kako slijedi: započinje na točki Cape Cod na 70o zapadne geografske dužine (na približno 42o sjeverne geografske širine), potom ravno prema sjeveru do 42°20′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema istoku to 67°18′13,15″ zapadne geografske dužine na granici potpodručja 4. i 5., te potom uzduž navedene granice do granice između Kanade i Sjedinjenih država.

Zona 5.Z

Dio potpodručja koje leži južno i istočno od zone 5.Y.

Zona 5.Z dijeli se na dvije podzone: istočna podzona i zapadna podzona koje su određene kako slijedi:

5.Ze — istočna podzona — dio zone 5.Z koji leži istočno od meridijana 70°00′ zapadne geografske dužine;

Podzona 5.Ze potpodijeljena je na dvije podjedinice ( 8 ):

5.Zu (vode Sjedinjenih država) je dio podzone 5.Ze zapadno od geodetskih crta koje povezuju točke sa sljedećim koordinatama:

5.Zc (kanadske vode) je dio podzone 5.Ze istočno od naprijed navedenih geodetskih crta;

5.Zw — zapadna podzona — dio zone 5.Z koji leži zapadno od meridijana 70°00′ zapadne geografske dužine.

Potpodručje 6.

Dio konvencijskog područja ograničen crtom koja započinje na obali Rhode Islanda na točki 71°40′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do 39°00′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema istoku do 42°00′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do 35°00′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema zapadu do obale Sjeverne Amerike, potom sjeverno uzduž obale Sjeverne Amerike do točke na Rhode Islandu pri 71°40′ zapadne geografske dužine.

Potpodručje 6. sastoji se od osam zona

Zona 6.A

Dio potpodručja koje leži sjeverno od paralele 39°00′ sjeverne geografske širine i zapadno od potpodručja 5.

Zona 6.B

Dio potpodručja koje leži zapadno od 70°00′ zapadne geografske dužine, južno od paralele 39°00′ sjeverne geografske širine, te sjeverno i zapadno od crte koja teče zapadno uzduž paralele 37°00′ sjeverne geografske širine do 76°00′ zapadne geografske dužine i potom ravno prema jugu do Cape Henrya, Virginija.

Zona 6.C

Dio potpodručja koje leži zapadno od 70°00′ zapadne geografske dužine i južno od zone 6B.

Zona 6.D

Dio potpodručja koje leži istočno od zone 6.B i 6.C i zapadno od 65°00′ zapadne geografske dužine.

Zona 6.E

Dio potpodručja koje leži istočno od zone 6.D i zapadno od 60°00′ zapadne geografske dužine.

Zona 6.F

Dio potpodručja koje leži istočno od zone 6.E i zapadno od 55°00′ zapadne geografske dužine.

Zona 6.G

Dio potpodručja koje leži istočno od zone 6.F i zapadno od 50°00′ zapadne geografske dužine.

Zona 6.H

Dio potpodručja koje leži istočno od zone 6.G i zapadno od 42°00′ zapadne geografske dužine.

---

PRILOG IV.

POJMOVNA ODREĐENJA I OZNAKE KOJE SE KORISTE ZA PODNOŠENJE PODATAKA O ULOVU

(A)   POPIS KATEGORIJA RIBOLOVNOG ALATA/RIBARSKIH PLOVILA

(iz Međunarodne standardne statističke klasifikacije ribolovnog alata (ISSCFG))

(B)   POJMOVNA ODREĐENJA MJERA RIBOLOVNOG NAPORA ZA RAZLIČITE KATEGORIJE ALATA

Ako je moguće, potrebno je predvidjeti Tri razine preciznosti ribolovnog napora.

Kategorija A

Kategorija B

Broj ribolovnih dana: broj dana u kojima se ribolov obavljao. Za dio ribarstva u kojemu je potraga za ribom značajan dio ribolova, dane u kojima se samo vršila potraga za ribom, ali nije bilo ulova potrebno je uključiti u podatke „ribolovni dani”.

Kategorija C

Za broj dana na ribolovnom području potrebno je osim ribolovnih dana i dana potrage za ribom također navesti i sve druge dane kada je plovilo boravilo na ribolovnom području.

Postotak procijenjenog napora (proporcionalni napor)

Budući da odgovarajuće mjere napora možda nisu dostupne za ukupan ulov, potrebno je navesti postotak napora koji je procijenjen. To se računa na sljedeći način:

(((Ukupan ulov) - (Ulov za koji je bio evidentiran napor)) × 100)/(Ukupan ulov)

(C)   KATEGORIJE VELIČINE PLOVILA

(iz Međunarodne standardne statističke klasifikacije ribolovnih plovila (ISSCFV))

Razredi tonaže

(D)   GLAVNA CILJNA VRSTA

To je vrsta na koju je ribolov ponajprije bio usmjeren. Međutim, nije nužno da ta vrsta odgovara vrsti koja čini veći dio ulova. Vrstu treba navesti pomoću troslovne oznake (vidjeti Prilog I.).

---

PRILOG V.

FORMAT ZA DOSTAVLJANJE PODATAKA NA MAGNETNOME MEDIJU

(A)   MAGNETNI MEDIJ

(B)   FORMAT KODIRANJA

Za dostavljanje podataka u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a)

Za dostavljanje podataka u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (b)

Napomene

---

PRILOG VI.

FORMAT ZA DOSTAVLJANJE PODATAKA NA MAGNETNOME MEDIJU

A.   FORMAT KODIRANJA

Za dostavljanje podataka u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a)

Podatke treba dostaviti kao zapise različitih duljina s dvotočjem (:) između polja zapisa. Sljedeća polja potrebno je uključiti u svaki zapis:

Za dostavljanje podataka u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (b)

Podatke treba dostaviti kao zapise različitih duljina s dvotočjem (:) između polja zapisa. Sljedeća polja potrebno je uključiti u svaki zapis:

B.   METODA PRIJENOSA PODATAKA EUROPSKOJ KOMISIJI

U onoj mjeri u kojoj je to moguće, podatke treba slati u elektroničkom obliku (na primjer, kao privitak u e-pošti).

U nedostatku navedenoga, prihvaća se dostavljanje datoteke na 3,5-inčnoj disketi HD.

---

PRILOG VII.

Uredba stavljena izvan snage s popisom njezinih naknadnih izmjena

---

PRILOG VIII.

Korelacijska tablica

---

( 1 ) Mišljenje Europskog parlamenta od 17. lipnja 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 26. veljače 2009.

( 2 ) SL L 186, 28.7.1993., str. 1.

( 3 ) Vidjeti Prilog VI.

( 4 ) SL L 378, 30.12.1978., str. 1.

( 5 ) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

( 6 ) SL L 151, 15.6.1990., str. 1.

( 7 ) Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).

( 8 ) Te dvije podjedinice nisu evidentirane u šestoj objavi Konvencije NAFO-a (svibanj 2000.). Međutim, prema prijedlogu Znanstvenog vijeća NAFO-a, odobrilo ih je Generalno vijeće NAFO-a u skladu s člankom XX. stavkom 2. Konvencije NAFO-a.