(a) „Međunarodne konvencije” znači Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru, 1974. (Konvencija SOLAS, 1974.), s izmjenama, te Međunarodna konvencija o teretnim linijama, 1966., zajedno s protokolima te izmjenama;

(b) „Kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju” znači „Kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju za sve vrste brodova obuhvaćene instrumentima IMO-a”, koji je dio rezolucije Skupštine IMO-a A.749(18) od 4. studenoga 1993., s izmjenama;

(c) „Međunarodni pravilnik o brzim plovilima” znači „Međunarodni pravilnik o sigurnosti brzih plovila” sadržan u rezoluciji IMO-a MSC 36 (63) od 20. svibnja 1994. ili Međunarodni pravilnik o sigurnosti brzih plovila iz 2000. (HSC Pravilnik 2000.) sadržan u rezoluciji IMO-a MSC.97(73) iz prosinca 2000., u ažuriranim verzijama;

(d) „GMDSS” znači Svjetski pomorski sustav za pogibelj i sigurnost, kao što je propisano u poglavlju IV. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama;

(e) „putnički brod” znači brod koji prevozi više od 12 putnika;

(f) „ro-ro putnički brod” znači brod koji prevozi više od 12 putnika, a koji ima ro-ro prostore za teret ili prostore posebne kategorije, kako je određeno u Prilogu I. pravilu II-2/A/2;

(g) „brzo putničko plovilo” znači brzo plovilo, kako je određeno pravilom X/1 Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, koje prevozi više od 12 putnika, osim putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi u morskim područjima klase B, C ili D, ako:

▼M1

▼B

(h) „novi brod” znači brod čija je kobilica položena ili koji je bio u sličnoj fazi gradnje 1. srpnja 1998. ili nakon tog datuma; „slična faza gradnje” znači faza:

(i) „postojeći brod” znači brod koji nije novi;

(j) „starost” znači starost broda, koja se izražava brojem godina od datuma njegove isporuke;

(k) „putnik” znači svaka osoba osim:

(l) „duljina broda”, osim ako nije izričito drukčije određeno, znači 96 % ukupne duljine vodne linije na 85 % najmanje teoretske visine mjereno od gornjeg ruba kobilice, ili duljina od prednjeg brida pramčane statve do osi osovine kormila na toj vodnoj liniji ako je ta duljina veća. Kod brodova projektiranih s kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri ta duljina mora biti paralelna s projektnom vodnom linijom;

(m) „visina pramca” znači visina pramca definirana pravilom 39. Međunarodne konvencije o teretnim linijama, 1966., kao vertikalna udaljenost na pramčanoj okomici između vodne linije koja odgovara dodijeljenoj liniji ljetnog nadvođa i projektnom trimu i vrha izložene palube na boku;

(n) „brod s punom palubom” znači brod koji ima neprekinutu palubu, izloženu utjecaju vremenskih uvjeta i mora, koja ima trajna sredstva za zatvaranje svih otvora u njezinom dijelu izloženom utjecaju vremenskih uvjeta i ispod koje su svi otvori na bokovima broda opremljeni trajnim sredstvima za zatvaranje otpornim barem na vremenske prilike;

neprekinuta paluba može biti vodonepropusna paluba ili jednakovrijedna konstrukcija koja se sastoji od palube koja nije vodonepropusna, potpuno prekrivene strukturom otpornom na vremenske prilike odgovarajuće čvrstoće za održavanje otpornosti na vremenske uvjete i opremljene sredstvima za zatvaranje otpornim na vremenske uvjete;

(o) „međunarodna plovidba” znači plovidba morem iz luke države članice do luke izvan te države članice, ili obrnuto;

(p) „nacionalna plovidba” znači plovidba morskim područjima iz luke države članice do iste ili druge luke u toj državi članici;

(q) „morsko područje” znači područje utvrđeno u skladu s odredbama članka 4. stavka 2.;

međutim, za primjenu odredaba o radiokomunikaciji, definicije morskih područja utvrđene su poglavljem IV pravilom 2. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama;

(r) „područje luke” znači područje koje nije morsko područje, kako ga definiraju države članice, koje se proteže do najdaljih stalnih lučkih objekata koji čine sastavni dio lučkog sustava ili do granica određenih prirodnim geografskim oblicima koji štite ušće ili slično zaklonjeno područje;

(s) „mjesto zakloništa” znači svako prirodno ili umjetno zaklonjeno područje koje brod ili plovilo mogu koristiti kao sklonište u uvjetima koji bi mogli ugroziti njegovu sigurnost;

(t) „administracija države zastave” znači nadležna tijela države pod čijom je zastavom brod ili plovilo ovlašteno ploviti;

(u) „država domaćin” znači država članica prema čijoj luci (lukama) ili iz čije luke (luka) brod ili plovilo, koje plovi pod nekom drugom zastavom osim zastave te države članice, obavlja nacionalnu plovidbu;

(v) „priznata organizacija” znači organizacija priznata u skladu s člankom 4. Direktive Vijeća 94/57/EZ od 22. studenoga 1994. o zajedničkim pravilima i normama organizacije za pregled i nadzor brodova te odgovarajuće djelatnosti pomorskih uprava ( 1 );

(w) „milja” iznosi 1 852 metra;

(x) „značajna visina vala” znači prosječna visina najviše trećine valnih visina promatranih u određenom razdoblju;

(y) „osoba smanjene pokretljivosti” znači svaka osoba koja ima određene teškoće pri korištenju javnog prijevoza, uključujući starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s oštećenjem osjetila, te osobe u invalidskim kolicima, trudnice i osobe s malom djecom.

(a) nove putničke brodove;

(b) postojeće putničke brodove duljine 24 metra i više;

(c) brza putnička plovila.

(a) putničke brodove koji su:

▼M1

▼B

(b) brza putnička plovila koja su:

(a) uspostavlja i ako je potrebno ažurira popis morskih područja pod svojom nadležnošću, razgraničenjem zona za klase brodova koji plove cijelu godinu i prema potrebi za one koji plove u ograničenom periodičnom razdoblju, korištenjem kriterija za klase brodova iz stavka 1.;

(b) objavljuje popis u javnoj bazi podataka dostupnoj na internetskoj stranici nadležnog tijela za pomorstvo;

(c) obavješćuje Komisiju o mjestu objave tih podataka i o vremenu unošenja izmjena u popis.

(a) gradnja i održavanje trupa, glavnih i pomoćnih strojeva, električnih i automatskih postrojenja, mora biti u skladu s normama za klasifikaciju prema pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koja primjenjuje administracija u skladu s člankom 14. stavkom 2. Direktive 94/57/EZ;

(b) primjenjuju se odredbe poglavlja IV., uključujući izmjene o GMDSS-u iz 1988., poglavlja V. i VI. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama;

(c) primjenjuju se odredbe za ugrađenu brodsku navigacijsku opremu iz pravila 17., 18., 19., 20. i 21. u poglavlju V. Konvencije SOLAS, 1974., u ažuriranoj verziji. Ugrađena brodska navigacijska oprema, kako se navodi u Prilogu A(1) Direktivi 96/98/EZ i u skladu s njezinim odredbama, smatra se usklađenom sa zahtjevima za tipno odobrenje iz pravila 18.1 u poglavlju V. Konvencije SOLAS, 1974.

(a) opći zahtjevi:

(b) zahtjevi u vezi s teretnim linijama:

(a) postojeći putnički brodovi klase A moraju zadovoljavati pravila za postojeće putničke brodove utvrđena Konvencijom SOLAS, 1974., s izmjenama, te posebne odgovarajuće zahtjeve ove Direktive; za pravila čije tumačenje Konvencija SOLAS, 1974., s izmjenama, prepušta administraciji države zastave, administracija države zastave primjenjuje tumačenja navedena u Prilogu I. ovoj Direktivi;

(b) postojeći putnički brodovi klase B moraju ispunjavati posebne odgovarajuće zahtjeve ove Direktive;

(c) postojeći putnički brodovi klase C i D moraju zadovoljavati posebne odgovarajuće zahtjeve ove Direktive, a u pogledu pitanja koja nisu obuhvaćena tim zahtjevima, propise administracije države zastave; ti propisi moraju osigurati jednakovrijednu razinu sigurnosti kao što je ona iz Priloga I. poglavlja II-1 i II-2, uzimajući pri tom u obzir posebne lokalne uvjete plovidbe u vezi s morskim područjima u kojima brodovi tih klasa mogu ploviti;

prije uključivanja postojećih putničkih brodova klase C i D u obavljanje redovite nacionalne plovidbe u državi domaćinu, administracija države zastave mora pribaviti suglasnost države domaćina o tim propisima;

(d) ako država članica smatra da su propisi koje zahtijevaju administracija države domaćina prema točki (c) neopravdani, ona o tome odmah obavještava Komisiju; Komisija započinje postupke kako bi donijela odluku u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2.;

(e) značajni popravci, preinake i izmjene te pripadajuća oprema moraju biti u skladu sa zahtjevima za nove brodove, kao što je propisano u stavku 2. točki (a); preinake na postojećim brodovima isključivo radi postizanja veće sposobnosti prevladavanja oštećenja, ne smatraju se značajnim izmjenama;

(f) odredbe točke (a), ako se u Konvenciji SOLAS, 1974., s izmjenama, ne navode raniji datumi, te odredbe točaka (b) i (c), ako se u Prilogu I. ovoj Direktivi ne navode raniji datumi, ne primjenjuju se za brod čija je kobilica položena ili koji je bio u sličnoj fazi gradnje:

(a) brza putnička plovila izgrađena ili podvrgnuta značajnim popravcima, preinakama ili izmjenama na dan 1. siječnja 1996. ili poslije, moraju zadovoljavati zahtjeve iz pravila X/2 i X/3. Konvencije SOLAS, 1974., osim:

(b) brza putnička plovila izgrađena prije 1. siječnja 1996., koja ispunjavaju zahtjeve Kodeksa o brzim plovilima, nastavljaju s obavljanjem plovidbe za koju imaju odobrenje prema ovom Kodeksu;

brza putnička plovila izgrađena prije 1. siječnja 1996., koja ne ispunjavaju zahtjeve Kodeksa o brzim plovilima, ne mogu obavljati nacionalnu plovidbu, osim ako su 4. lipnja 1998. već bila uključena u nacionalnu plovidbu u državi članici, te im se u tom slučaju može dopustiti da i dalje obavljaju nacionalnu plovidbu u toj državi članici; takvo plovilo mora zadovoljavati zahtjeve Kodeksa DSC;

(c) gradnja i održavanje brzih putničkih plovila i njihove opreme mora biti u skladu s propisima za klasifikaciju brzih plovila priznate organizacije ili jednakovrijednim propisima koje primjenjuje administracija države zastave, u skladu s člankom 14. stavkom 2. Direktive 94/57/EZ.

(a) država članica o svojoj odluci odmah obavještava Komisiju i druge države članice, uz utemeljeno obrazloženje takve odluke;

(b) Komisija ispituje je li opravdano obustaviti plovidbu ili uvesti dodatne mjere zbog ozbiljne opasnosti za sigurnost i okoliš;

(c) u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2., odlučuje se o tome je li opravdana odluka države članice da obustavi plovidbu tog broda ili plovila ili da uvede dodatne mjere zbog ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti života ili imovine ili okoliša, te ako takva obustava ili dodatne mjere nisu opravdani, dotična država članica mora povući takvu obustavu ili navedene mjere.

(a) definicije iz članka 2. točaka (a), (b), (c), (d) i (v);

(b) odredbe koje se odnose na postupke i smjernice za preglede navedene u članku 12;

(c) odredbe koje se odnose na Konvenciju SOLAS, 1974., s izmjenama, i Kodeks o brzim plovilima, s naknadnim izmjenama, navedene u članku 4. stavku 3., članku 6. stavku 4., članku 12. stavku 3. i članku 13. stavku 3.;

(d) posebne upute na „Međunarodne konvencije” i rezolucije IMO-a u članku 2. točkama (g), (m) i (q), članku 3. stavku 2. točki (a), članku 6. stavku 1. točkama (b) i (c), članku 6. stavku 2. točki (b) te članku 13. stavku 3.

(a) za potrebe ove Direktive primijenile izmjene međunarodnih konvencija;

(b) poboljšale njihove tehničke specifikacije, u svjetlu stečenog iskustva.

(a) pregled prije početka korištenja broda;

(b) redoviti pregled svakih 12 mjeseci; i

(c) dodatni pregledi, prema potrebi.

(a) osnovni pregled, prije početka korištenja broda u nacionalnoj plovidbi u državi domaćinu, za postojeće brodove koji obavljaju nacionalnu plovidbu u državi članici pod čijom su zastavom ovlašteni ploviti;

(b) redoviti pregled svakih 12 mjeseci; i

(c) dodatni pregledi, prema potrebi.

(a) da se u okviru IMO-a ubrza rad na revidiranju odredbi poglavlja II-1., II-2. i III. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, koja sadrže pitanja prepuštena odluci administracije države zastave, kako bi se utvrdila usklađena tumačenja tih odredbi i prema tome donijele njihove izmjene; i

(b) da se donesu mjere za obveznu primjenu načela na kojima se temelje odredbe okružnice MSC 606 o suglasnosti države luke s izuzećima od SOLAS-a.

1. Ako je izricito navedeno, pravila iz ovog Priloga primjenjuju se na nove i postojece putnicke brodove klase A, B, C i D koji obavljaju nacionalna putovanja, pri cemu se uzima u obzir podrucje primjene ove Direktive u skladu s clankom 3.

2. Novi brodovi klase B, C i D duljine manje od 24 metra moraju ispunjavati zahtjeve pravila II-1/B/2 do II-1/B/8 i II-1/B/10 iz ovog Priloga, ako pomorska uprava države zastave pod cijom su zastavom ti brodovi ovlašteni ploviti, ne zajamci da su u skladu s nacionalnim propisima države zastave i da ti propisi osiguravaju jednaku razinu sigurnosti.

3. Ako se pravila iz ovog Priloga ne primjenjuju na nove brodove duljine manje od 24 metra, pomorska uprava države zastave mora osigurati da se za te brodove osigura jednaka razina sigurnosti poštovanjem nacionalnih propisa.

4. Postojeci brodovi klase C i D ne moraju ispunjavati zahtjeve pravila iz poglavlja II-1. i II-2. ovog Priloga, pod uvjetom da pomorska uprava države zastave pod cijom su zastavom ti brodovi ovlašteni ploviti, zajamci da su u skladu s nacionalnim propisima države zastave i da ti propisi osiguravaju jednaku razinu sigurnosti.

5. Osim toga, ako se utvrdi da je neizvedivo i/ili neopravdano, brodovi klase B, C i D cija je duljina manja od 24 metra ne moraju ispunjavati sljedeca pravila iz poglavlja II-1: u dijelu B pravilo 10, u dijelu C pravila 4., 9. i 10. te u dijelu E pravila 1. do 9. pomorska uprava države zastave mora osigurati da se za te brodove osigura jednaka razina sigurnosti poštovanjem nacionalnih propisa.

6. Bez obzira na odredbe clanka 6.1(b), brodovi klase D cije se putovanje ne proteže izvan morskog podrucja A 1, u skladu s definicijom iz pravila IV/2.12 Konvencije SOLAS 1974., ne moraju ispunjavati zahtjeve o obveznoj pomorskoj opremi iz poglavlja IV. Konvencije SOLAS 1974., ali moraju ispunjavati barem odredbe iz poglavlja IV. ovog Priloga.

7. Odredbe o vidljivosti sa zapovjednickog mosta iz pravila V/22 Konvencije SOLAS 1974. primjenjuju se, koliko je to izvedivo i opravdano, i na brodove cija je duljina manja od 55 metara, pri cemu je „duljina” u skladu s definicijom iz pravila V/2 Konvencije SOLAS 1974.

8. Uvijek kada se u ovom Prilogu za postojece brodove zahtijeva primjena neke od rezolucija IMO-a, brodovi izgradeni u razdoblju od najviše dvije godine nakon donošenja te rezolucije IMO-a ne moraju primjenjivati tu rezoluciju, pod uvjetom da primjenjuju odgovarajucu(-e) prethodnu(-e) rezoluciju(-e), ako postoji(-e).

9. Pod znacajnim popravcima, izmjenama i preinakama podrazumijeva se, na primjer:

10. Navod „(pravilo…)” iza nekih naslova pravila u ovom Prilogu odnosi se na pravila Konvencije SOLAS 1974., na kojima se temelje pravila iz ovog Priloga, to jest:

11. Odredbe koje se primjenjuju na BRODOVE KLASE A nalaze se u:

12. Odredbe koje se primjenjuju na RO-RO PUTNICKE BRODOVE KLASE A:

poglavlje II-1/B, pravila 17-2. i 20.

.1

.2  Duljina broda je duljina mjerena izmedu okomica povucenih kroz krajnje tocke najviše pregradne teretne linije.

.3  Širina broda je najveca širina izmedu vanjskih rubova rebara, na najvišoj pregradnoj teretnoj liniji ili ispod nje.

.4  Gaz je vertikalna udaljenost od teoretske osnovice na polovini duljine broda do odnosne pregradne teretne linije.

.5  Nosivost je razlika u tonama izmedu istisnine broda u vodi gustoce 1,025, na teretnoj vodnoj liniji koja odgovara dodijeljenom ljetnom nadvodu i težini praznog broda.

.6  Težina praznog broda je istisnina broda u tonama bez tereta, goriva, ulja za podmazivanje, balastne vode, slatke i pitke vode u tankovima, potrošnih zaliha te putnika i posade i njihove imovine.

.7  Pregradna paluba je najviša paluba do koje sežu poprecne vodonepropusne pregrade.

.8  Granicna linija urona je crta oznacena najmanje 76 mm ispod gornjeg ruba pregradne palube na boku broda.

.9  Naplavljivost prostora je postotak volumena tog prostora koji se može ispuniti vodom. Volumen prostora koji seže iznad granicne linije urona mjeri se samo do visine te linije.

.10  Prostor strojarnice seže od teoretske osnovice do granicne linije urona i izmedu krajnjih glavnih poprecnih vodonepropusnih pregrada koje omeduju prostorije u kojima se nalaze glavni i pomocni pogonski strojevi te kotlovi koji služe za pogon broda.

.11  Prostorije za putnike su prostorije koje su predvidene za smještaj i potrebe putnika osim prostorija za prtljagu, spremišta, prostorija za zalihe i poštu.

.12  Vodonepropusnost strukture znaci sposobnost sprecavanja prolaska vode kroz strukturu u bilo kojem smjeru pod djelovanjem stupca vode koji bi mogao nastati u neoštecenom ili oštecenom stanju.

.13  Vremenska nepropusnost znaci da pri bilo kojem stanju mora voda nece prodrijeti u brod.

.14  Ro-ro putnicki brod je putnicki brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije kao što je definirano u pravilu II-2/A/2.

.1

.2  Pogonska jedinica kormilarskog uredaja je:

.3  Pomocni kormilarski uredaj je uredaj koji nije dio glavnog kormilarskog uredaja, koji se koristi za kormilarenje brodom u slucaju kvara glavnog kormilarskog uredaja, ali ne obuhvaca rudo kormila, kvadrant ili dijelove koji služe u istu svrhu.

.4  Redoviti radni i boravišni uvjeti su uvjeti u kojima brod u cjelini, strojevi, službe, uredaji i pomocna sredstva za pogon, sposobnost kormilarenja i sigurnu plovidbu, sigurnost od požara i naplavljivanja, unutarnje i vanjske veze i signalizacija, sredstva za napuštanje prostorija i vitla brodica za spašavanje u nuždi, te predvideni uvjeti boravka na brodu, ispravno rade i normalno funkcioniraju.

.5  Uvjeti nužde su uvjeti u kojima ne rade ispravno sve službe potrebne za ostvarivanje redovitih radnih i boravišnih uvjeta zbog prestanka rada osnovnog izvora elektricne energije.

.6  Osnovni izvor elektricne energije je izvor namijenjen napajanju glavne sklopne ploce preko koje se napajaju sve službe potrebne za održavanje broda u redovitim radnim i boravišnim uvjetima.

.7  Stanje broda bez pogona („mrtvi brod”) je stanje u kojem glavni porivni sustav, kotlovi i pomocni uredaji ne rade zbog nestanka energije.

.8  Glavna generatorska stanica je prostorija u kojoj se nalazi osnovni izvor elektricne energije.

.9  Glavna sklopna ploca je razvodna ploca koja se napaja izravno iz osnovnog izvora elektricne energije, a namijenjena je za razdiobu elektricne energije brodskim službama.

.10  Sklopna ploca u slucaju nužde je razvodna ploca koja se u slucaju kvara sustava osnovnog izvora elektricne energije izravno napaja iz izvora elektricne energije za slucaj nužde ili kratkotrajnog izvora elektricne energije za slucaj nužde, a namijenjena je za razdiobu elektricne energije službama za rad u slucaju nužde.

.11  Izvor elektricne energije u nuždi je izvor elektricne energije namijenjen za napajanje sklopne ploce za nuždu u slucaju kvara osnovnog izvora elektricne energije.

.12  Maksimalna brzina u vožnji naprijed je najveca brzina koju, prema projektu, brod može održavati za vrijeme plovidbe pri najvecem gazu.

.13  Maksimalna brzina u vožnji nazad je procijenjena brzina koju brod može postici primjenom maksimalne projektirane snage u vožnji nazad pri najvecem gazu.

.14(a)  Prostorije strojeva su sve prostorije strojeva A kategorije i sve ostale prostorije u kojima se nalaze porivni strojevi, kotlovi, uredaji tekuceg goriva, parni strojevi i motori s unutarnjim izgaranjem, generatori i glavni elektricni uredaji, pumpne stanice za gorivo, rashladni uredaji, uredaji za održavanje stabilnosti, uredaji za ventilaciju i klimatizaciju te slicne prostorije i rovovi do tih prostorija.

.14(b)  Prostorije strojeva A kategorije su prostorije i kanali do tih prostorija u kojima se nalaze:

.15  Strojni sustav za pokretanje je hidraulicna oprema namijenjena za pokretanje struka kormila, a sastoji se od pogonske jedinice ili jedinica kormilarskog uredaja, zajedno s pripadajucim cijevima i cijevnim elementima te uredaja za pokretanje kormila. Strojni sustavi za pokretanje mogu imati zajednicke mehanicke dijelove, tj. rudo, kvadrant i struk kormila ili dijelove koji služe za istu svrhu.

.16  Mjesta upravljanja su prostorije u kojima se nalaze brodski radiouredaji ili glavni navigacijski uredaji ili izvor energije u nuždi ili u kojima je glavni uredaj za registriranje požara ili za upravljanje protupožarnom opremom.

.1 Ovo se pravilo primjenjuje na materijale koji se upotrebljavaju za strukturu, strojeve, elektricne instalacije i opremu koji su obuhvaceni pravilima u ovom Prilogu.

.2 Za sve brodove, zabranjena je nova ugradnja materijala koji sadrže azbest.

.1 Komplet izvedbenih („as built”) konstrukcijskih i drugih nacrta na kojima su prikazane sve naknadne strukturne izmjene mora se nalaziti na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2012. ili poslije.

.2 Dodatni komplet tih nacrta mora se nalaziti u kompaniji na kopnu, kao što je utvrdeno u pravilu IX/1.2 Konvencije SOLAS 1974.

.3 Odnosi se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1135 o „Izvedbenim (‚as built’) konstrukcijskim nacrtima koji se drže na brodu i na kopnu”.

.1 Brodovi moraju imati uredaje, opremu i elemente opreme s dostatnim dozvoljenim opterecenjem kako bi se omogucilo sigurno obavljanje svih postupaka tegljenja i veza, koji su povezani s redovitim radom broda.

.2 Uredaji, oprema i elementi opreme predvideni u skladu sa stavkom 1. moraju zadovoljavati norme za klasifikaciju utvrdene pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koje primjenjuje pomorska uprava države zastave u skladu s clankom 14. stavkom 2. Direktive 94/57/EZ.

.3 Odnosi se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1175 o „Preporukama o brodskoj opremi za tegljenje i vez”.

.4 Na svakom elementu ili dijelu opreme predvidenom u skladu s ovim pravilom, moraju biti jasno oznacena ogranicenja u vezi s njegovom sigurnom uporabom, pri cemu treba uzeti u obzir cvrstocu kojom je pricvršcen za strukturu broda.

.1 Brodovi bruto tonaže 1 600 ili veće moraju se izgraditi na način kojim će se smanjiti razina buke na brodu i zaštititi osoblje od buke u skladu s Kodeksom IMO-a o razini buke na brodovima, koji je rezolucijom MSC.337(91) donio Odbor za pomorsku sigurnost i u skladu s izmjenama koje donese IMO.

(a) Površina ispod krivulje poluga staticke stabilnosti (GZ krivulje) ne smije biti manja od:

(b) Poluga staticke stabilnosti GZ mora iznositi najmanje 0,20 metra pri kutu nagiba od 30 ° ili vecem.

(c) Poželjno je da maksimum poluge staticke stabilnosti GZ bude pri kutu nagiba vecem od 30 ° ali ne manjem od 25 °.

(d) Pocetna poprecna metacentarska visina ne smije biti manja od 0,15 metra.

.1 Duljina naplavljivanja za odredenu tocku je najveci dio duljine broda, sa središtem u doticnoj tocki, koji može biti naplavljen uz pretpostavku naplavljivosti navedenu dalje u tekstu, a da brod pri tom ne uroni preko granicne linije urona.

.2 Na brodu koji nema neprekinutu pregradnu palubu, duljina naplavljivanja za svaku tocku može se odrediti uz pretpostavku jedne neprekinute granicne linije urona, koja ni u jednoj tocki nije manje od 76 mm ispod gornjeg ruba palube na boku broda do koje su te pregrade i vanjska oplata vodonepropusno izvedene.

.3 Ako je jedan dio pretpostavljene granicne linije urona znatno ispod palube do koje sežu pregrade, pomorska uprava države zastave može odobriti ogranicena odstupanja u pogledu vodonepropusnosti onih dijelova pregrada koji su iznad granicne linije urona i neposredno ispod više palube.

1,0 za brodove koji su ovlašteni prevoziti manje od 400 osoba, i

1,0 za brodove koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba, duljine L< 55, i

0,5 za brodove koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba.

.1 Ako u jednom ili nekoliko dijelova broda vodonepropusne pregrade sežu do više palube nego u preostalom dijelu broda, a želi se iskoristiti to povecanje visine pregrade za izracunavanje duljine naplavljivanja, mogu se za svaki takav dio broda koristiti zasebne granicne linije urona, pod uvjetom:

.2 Duljina odjeljka može biti veca od dopuštene duljine odredene pravilom 4, pod uvjetom da ukupna duljina svakog para susjednih odjeljaka u kojima je obuhvacen i taj odjeljak, nije veca od duljine naplavljivanja ili od dvostruke dopuštene duljine, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja.

.3 Glavna poprecna pregrada može biti izvedena s udubinom, pod uvjetom da se svi dijelovi te udubine nalaze izmedu dviju okomitih ravnina položenih na bokovima broda na udaljenosti od oplate broda koja je jednaka jednoj petini širine broda, ako se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu broda u visini najviše pregradne teretne linije. Svaki dio udubine koji se nalazi izvan navedenih granica smatrat ce se stepenicom u skladu sa stavkom 6.

.4 Ako je jedna od glavnih poprecnih pregrada izvedena s udubinom ili stepenasto, za odredivanje pregradivanja upotrebljava se druga jednakovrijedna ravna pregrada.

.5 Ako je glavni poprecni vodonepropusni odjeljak i sam pregraden te ako pomorska uprava države zastave utvrdi da pod pretpostavkom bocnog oštecenja koje bi se protezalo u duljini od 3,0 metra uvecanoj za 3 % duljine broda ili 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, cijeli prostor glavnog odjeljka nece biti naplavljen, može se dopustiti razmjerno povecanje dopuštene duljine koja se inace zahtijeva za takav odjeljak. U tom slucaju, velicina efektivnog uzgona pretpostavljenog na neoštecenoj strani ne smije biti veca od onog pretpostavljenog na oštecenoj strani.

Povecanje iz ovog stavka dopustit ce se samo ako takvo povecanje nece sprijeciti uskladenost s pravilom 8.

.6 Glavna poprecna pregrada može biti izvedena stepenasto ako je ispunjen jedan od sljedecih uvjeta:

.7 Na brodovima duljine 100 metara i više, jedna od glavnih poprecnih pregrada iza pramcanog pika mora biti postavljena tako da njezina udaljenost od pramcane okomice ne iznosi više od dopuštene duljine.

.8 Ako je udaljenost izmedu dviju susjednih glavnih poprecnih pregrada ili njima jednakovrijednih ravnih pregrada, ili udaljenost izmedu poprecnih ravnina koje prolaze kroz najbliže stepenaste dijelove pregrada, manja od 3,0 metra uvecana za 3 % duljine broda ili od 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, smatrat ce se da je samo jedna od tih pregrada dio pregradivanja broda.

.9 Ako je potrebni faktor pregradivanja 0,50, ukupna duljina bilo koja dva susjedna odjeljka ne smije biti veca od duljine naplavljivanja.

.1.1 U svim uvjetima plovidbe mora se osigurati takav stabilitet u neoštecenom stanju koji ce omoguciti da brod izdrži konacnu fazu naplavljivanja bilo kojeg glavnog odjeljka za koji je propisano da se nalazi unutar duljine naplavljivanja.

.1.2 Ako su dva susjedna glavna odjeljka odvojena stepenastom pregradom prema uvjetima iz pravila 7.6.1, stabilitet u neoštecenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje ta dva susjedna odjeljka.

.1.3 Ako je potrebni faktor pregradivanja 0,50, stabilitet u neoštecenom stanju mora biti takva da brod izdrži naplavljivanje bilo koja dva susjedna odjeljka.

.2.1 Zahtjevi podstavka.1 odreduju se proracunima u skladu sa stavcima.3,.4 i.6 koji uzimaju u obzir omjere i projektne karakteristike broda te smještaj i konfiguraciju oštecenih odjeljaka. Prilikom izrade tih proracuna mora se pretpostaviti da je brod, u pogledu stabiliteta, u najnepovoljnijim uvjetima plovidbe.

.2.2 Ako je predloženo postavljanje paluba, unutarnjih oplata ili uzdužnih pregrada dovoljne nepropusnosti cime se stvarno ogranicava prodor vode, ta ogranicenja treba u odgovarajucoj mjeri uzeti u obzir u proracunima.

.2.3 Stabilnost koja se zahtijeva u konacnom stanju nakon oštecenja i nakon izravnanja, ako je predvideno, odreduje se na sljedeci nacin:

.2.4 Kad nastupi znacajno progresivno naplavljivanje, odnosno kad ono uzrokuje brzo smanjivanje poluge stabiliteta od 0,04 metra ili više, smatrat ce se da je krivulja poluge stabiliteta prekinuta pod kutom pod kojim nastupa progresivno naplavljivanje te se opseg i površina navedeni u.2.3.1. i.2.3.2. mjere do tog kuta.

.2.5. Ako je progresivno naplavljivanje ograniceno i ne nastavlja se nesmanjenim intenzitetom te uzrokuje prihvatljivo sporo smanjivanje poluge stabiliteta manje od 0,04 metra, ostatak krivulje djelomicno se skracuje pod pretpostavkom da je progresivno naplavljeni prostor tako naplavljen od pocetka.

.2.6. U medufazama naplavljivanja, maksimalna poluga stabiliteta mora biti najmanje 0,05 metra, a opseg pozitivnih poluga stabiliteta mora biti najmanje 7. U svakom slucaju, treba pretpostaviti samo jedno oštecenje trupa i samo jednu slobodnu površinu.

.3. U proracunima stabiliteta broda u oštecenom stanju, primjenjuju se ove vrijednosti prostorne i površinske naplavljivosti:

Vecu površinsku naplavljivost treba pretpostaviti za prostore koji, u blizini oštecene vodne linije, ne sadrže znacajnije kolicine nastambi ili strojeva te prostore koji uglavnom nisu zauzeti znacajnijom kolicinom tereta ili zaliha.

.4 Pretpostavljeni opseg oštecenja jest:

.5 Nesimetricno naplavljivanje treba odgovarajucim uredajima svesti na najmanju mjeru. Ako je potrebno ispraviti velike kutove poprecnog nagiba, upotrebljavaju se, ako je moguce, sredstva s automatskim djelovanjem, ali uvijek kada je predvideno upravljanje uredajima za poprecno naplavljivanje, njima se mora upravljati s mjesta iznad pregradne palube. Za nove brodove klase B, C i D maksimalni kut poprecnog nagiba nakon naplavljivanja, ali prije izravnavanja nagiba ne smije biti veci od 15 °. Ako se zahtijevaju uredaji za poprecno naplavljivanje, vrijeme za izravnavanje nagiba ne smije biti duže od 15 minuta. Zapovjedniku broda moraju se dostaviti upute za uporabu uredaja za poprecno naplavljivanje.

.6 Konacno stanje broda nakon oštecenja i, u slucaju nesimetricnog naplavljivanja, nakon što su poduzete mjere za izravnavanje, mora odgovarati ovim uvjetima:

.7 Zapovjednik broda mora imati podatke potrebne za održavanje dovoljnog stabiliteta broda u neoštecenom stanju u uvjetima službe, kako bi brod mogao podnijeti kriticno oštecenje. Na brodovima s uredajima za poprecno naplavljivanje, zapovjednik broda mora biti upoznat s uvjetima stabiliteta na temelju kojih su izradeni proracuni poprecnog nagiba te mora biti upozoren da bi brod u nepovoljnijim uvjetima stabiliteta od predvidenih mogao u oštecenom stanju poprimiti preveliki nagib.

.8 Podaci navedeni u stavku.7, kojima se omogucava zapovjedniku broda da održi zadovoljavajuci stabilitet u neoštecenom stanju, moraju sadržavati podatak o maksimalnoj dopuštenoj visini težišta broda iznad kobilice (KG) ili o minimalnoj dopuštenoj metacentarskoj visini (GM), za opseg gazova ili istisnina dovoljan da obuhvati sve uvjete službe. Podatak mora pokazivati utjecaj razlicitih trimova uzimajuci u obzir operativna ogranicenja.

.9 Svaki brod mora imati jasno oznacene zagaznice na pramcu i krmi. Ako zagaznice nisu postavljene tako da se mogu lako ocitati ili ako se zbog operativnih ogranicenja u prometu teško ocitavaju, brod mora imati pouzdan sustav za utvrdivanje gaza, kojim se može odrediti gaz na pramcu i krmi.

.10 Nakon završenog ukrcaja a prije isplovljenja, zapovjednik mora odrediti trim i stabilitet broda te provjeriti i zabilježiti da brod ispunjava kriterije stabiliteta prema odgovarajucim pravilima. Stabilitet broda uvijek se odreduje na temelju proracuna. U tu svrhu može se upotrijebiti elektronicko racunalo za ukrcaj i stabilitet broda ili drugo jednakovrijedno sredstvo.

.11 Pomorska uprava države zastave ne smije dopustiti nikakva odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštecenom stanju, osim ako se utvrdi da je u svim uvjetima službe metacentarska visina broda u neoštecenom stanju, koja bi zadovoljila te zahtjeve, prevelika za predvidenu službu broda.

.12 Odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštecenom stanju mogu se dopustiti samo iznimno i ako se pomorska uprava države zastave uvjeri da su dimenzije, prostorni razmještaj i druge karakteristike broda najpovoljnije za stabilitet broda nakon oštecenja, koje se realno i objektivno mogu prihvatiti u odredenim okolnostima.

.1 Postojeci ro-ro putnicki brodovi klase B moraju se uskladiti s pravilom 8 najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma uskladivanja navedenog u tablici, prema vrijednosti A/Amax, utvrdenoj u Prilogu okružnici MSC/Circ.574 „Postupak proracuna za procjenu znacajki sposobnosti za prevladavanje oštecenja postojecih ro-ro putnickih brodova, uporabom pojednostavljene metode na temelju rezolucije A.265(VIII)”.

.1 novi ro-ro putnicki brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju udovoljavati odredbama stavka.2.3 pravila II-1/B/8, pod pretpostavkom da je oštecenje nastalo bilo gdje unutar duljine broda L; i

.2 postojeci ro-ro putnicki brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju ispuniti zahtjeve iz stavka.1 najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma uskladivanja navedenog u podstavku.2.1,.2.2 ili 2.3, ovisno o tome koji nastupa najkasnije:

.1 Brod mora imati pregradu pramcanog pika ili sudarnu pregradu, koja mora biti vodonepropusna do pregradne palube. Ta se pregrada postavlja na udaljenosti od pramcane okomice koja iznosi najmanje 5 % duljine broda i najviše 3 metra uvecana za 5 % duljine broda.

.2 Ako se bilo koji dio broda ispod vodne linije proteže ispred pramcane okomice, npr. pramcani bulb, udaljenosti propisane u stavku.1 mjere se od tocke:

.3 Ako brod ima dugo pramcano nadgrade, pregrada pramcanog pika ili sudarna pregrada moraju biti vremenski nepropusne do sljedece pune palube iznad pregradne palube. Taj produžetak izvodi se tako da se sprijeci mogucnost njegova oštecenja pramcanim vratima u slucaju oštecenja ili odvajanja pramcanih vrata.

.4 Produžetak iz stavka.3 ne mora biti postavljen neposredno iznad pregrade koja je ispod njega, ako se ni jedan njegov dio ne nalazi ispred prednjih granica navedenih u stavku.1 ili stavku.2.

Medutim, na postojecim brodovima klase B:

.5 Rampe koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima ne smatraju se produžetkom sudarne pregrade.

.6 Nadalje, mora postojati pregrada krmenog pika te pregrade koje odvajaju prostor strojarnice od prostora za teret i prostorija za putnike ispred i iza prostora strojarnice, koje moraju biti vodonepropusne sve do pregradne palube. Pregrada krmenog pika može, medutim, biti stepenasta ispod pregradne palube, pod uvjetom da to ne umanjuje stupanj sigurnosti broda u pogledu pregradivanja.

.7 Statvene cijevi uvijek moraju biti zatvorene u vodonepropusnim prostorima. Brtvenica statvene cijevi mora biti smještena u vodonepropusnom tunelu osovine ili u nekom drugom vodonepropusnom prostoru odvojenom od odjeljka statvene cijevi te mora imati takav volumen da u slucaju naplavljivanja zbog propuštanja brtvenice statvene cijevi, granicna linija urona ne bude uronjena.

.1 Na brodovima duljine manje od 50 metara, dvodno se proteže od pregrade pramcanog pika do pregrade krmenog pika, ako je to izvedivo i u skladu s projektom i redovitim radom broda.

.2 Na brodovima duljine 50 metara i više ali manje od 61 metra, dvodno se postavlja barem od prostora strojarnice do pregrade pramcanog pika ili što bliže toj pregradi.

.3 Na brodovima duljine 61 metar i više ali manje od 76 metara, dvodno se postavlja barem izvan prostora strojarnice i proteže se do pregrada pramcanog i krmenog pika ili što bliže tim pregradama.

.4 Na brodovima duljine 76 metara i više, dvodno se postavlja u sredini broda i proteže se do pregrada pramcanog i krmenog pika ili što bliže tim pregradama.

.5 Ako se zahtijeva postavljanje dvodna, njegova visina mora biti u skladu s normama priznate organizacije, a unutarnje dno mora se protezati prema bokovima broda tako da zašticuje dno broda i uzvoje dna. Ta ce se zaštita smatrati zadovoljavajucom ako linija presjeka vanjskog brida rubne ploce dvodna s vanjskom oplatom uzvoja broda nije ni u jednom dijelu ispod horizontalne ravnine koja prolazi kroz sjecište vanjskog ruba linije rebara u sredini broda s poprecnim dijagonalnim pravcem položenim pod kutom od 25 ° na temeljcu, a koji sijece osnovicu u tocki na polovini teoretske širine broda od simetrale broda.

.6 Kaljužni zdenci u dvodnu koji su povezani sa sustavom drenaže skladišta itd., ne smiju biti dublji nego što je potrebno. Dubina zdenca ne smije ni u kom slucaju biti veca od visine dvodna u simetrali umanjene za 460 mm, niti se zdenac smije protezati ispod horizontalne ravnine navedene u stavku.2. Medutim, može se dopustiti da zdenac na stražnjem kraju tunela osovine seže do vanjske oplate. Pomorska uprava države zastave može odobriti druge zdence (npr. za mazivo ulje ispod porivnih strojeva) ako se uvjeri da takav uredaj pruža jednakovrijednu zaštitu kao dvodno izvedeno u skladu s ovim pravilom.

.7 Dvodno nije potrebno u podrucju vodonepropusnih odjeljaka srednje velicine koji se upotrebljavaju iskljucivo za prijevoz tekucina, pod uvjetom da, prema mišljenju pomorske uprave države zastave, sigurnost broda u slucaju oštecenja dna ili boka nije time narušena.

.8 Bez obzira na stavak.1 ovog pravila 10, pomorska uprava države zastave može odobriti izostavljanje dvodna u bilo kojem dijelu broda ciji faktor pregradivanja nije veci od 0,5, ako smatra da postavljanje dvodna u tom dijelu ne bi bilo u skladu s projektom i redovitim radom broda.

.1 Radi održavanja propisanog stupnja pregradivanja, mora se odrediti teretna linija koja odgovara odobrenom pregradnom gazu i oznaciti na bokovima u sredini broda. Ako brod ima prostore posebno prilagodene za smještaj putnika i alternativno za prijevoz tereta, mogu mu se, ako to vlasnik broda želi, odrediti i oznaciti jedna ili više dodatnih teretnih linija koje odgovaraju pregradnim gazovima koje može odobriti pomorska uprava države zastave za izmjenicno korištenje.

.2 Odredene i oznacene pregradne teretne linije upisuju se u svjedodžbu o sigurnosti putnickog broda, a oznacene su oznakom C.1 ako postoji samo jedna pregradna teretna linija.

Ako postoji nekoliko pregradnih teretnih linija, izmjenicni uvjeti korištenja oznacavaju se oznakama C.2, C.3, C.4 itd. ( 2 ).

.3 Nadvode koje se odnosi na svaku od ovih teretnih linija mjeri se na istom mjestu i od iste linije palube kao i nadvoda odredena u skladu s važecom Medunarodnom konvencijom o teretnim linijama.

.4 Nadvode koje se odnosi na svaku od odobrenih pregradnih teretnih linija te uvjeti službe za koje je odobreno jasno se navode na svjedodžbi o sigurnosti putnickog broda.

.5 Nijedna se oznaka pregradne teretne linije ni u kom slucaju ne smije postaviti iznad najviše teretne linije za morsku vodu, odredene prema cvrstoci broda ili prema važecoj Medunarodnoj konvenciji o teretnim linijama.

.6 Bez obzira na položaj oznake pregradne teretne linije, brod se ne smije nikada nakrcati tako da oznaka teretne linije za odgovarajuce godišnje doba i geografski položaj prema važecoj Medunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, bude uronjena.

.7 Brod se nikada ne smije nakrcati tako da oznaka pregradne teretne linije koja odgovara za odredeno putovanje i uvjete službe, bude uronjena.

.1 Svaka vodonepropusna pregrada, poprecna ili uzdužna, mora imati takvu konstrukciju da, uz odgovarajucu granicu izdržljivosti, može izdržati tlak maksimalnog stupca vode kojem bi se morala oduprijeti u slucaju oštecenja broda, ali najmanje tlak stupca vode do granicne linije urona. Konstrukcija tih pregrada mora biti u skladu s normama priznate organizacije.

.2.1 Stepenice i udubine u pregradama moraju biti vodonepropusne i iste cvrstoce kao i pregrade na tim mjestima.

.2.2 Ako rebra ili sponje prolaze kroz vodonepropusnu palubu ili pregradu, ta paluba ili pregrada mora biti vodonepropusna bez uporabe drva ili cementa.

.3 Ispitivanje glavnih odjeljaka punjenjem vodom nije obavezno. Ako se ne provodi ispitivanje punjenjem vodom, obavezno je ispitivanje vodenim mlazom ako je to moguce. To se ispitivanje obavlja u što kasnijoj fazi opremanja broda. Ako ispitivanje vodenim mlazom nije izvedivo zbog moguceg oštecenja strojeva, izolacije elektricnih uredaja ili elemenata opreme, može se zamijeniti pažljivim vizualnim ispitivanjem zavarenih spojeva, te prema potrebi ispitivanjem otvora pomocu boje ili ultrazvucnim ispitivanjem propuštanja ili nekim drugim jednakovrijednim ispitivanjem. U svakom slucaju, mora se obaviti temeljito ispitivanje vodonepropusnih pregrada.

.4 Pramcani pik, dvodna (ukljucujuci tunelske kobilice) i unutarnja oplata ispituju se na stupac vode koji odgovara zahtjevima iz stavka.1.

.5 Tankovi namijenjeni za skladištenje tekucine, koji su sastavni dio pregradivanja broda, ispituju se na nepropusnost stupcem vode koji odgovara visini do najviše pregradne teretne linije ili visini koja iznosi dvije trecine visine od gornjeg ruba kobilice do granicne linije urona u podrucju tankova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veca, pod uvjetom da stupac vode za ispitivanje ne smije biti manji od 0,9 metra iznad pokrova tanka; ako ispitivanje vodom nije izvedivo, može se prihvatiti ispitivanje na propuštanje zraka tako da se tankovi podvrgnu tlaku zraka od najviše 0,14 bara.

.6 Ispitivanja navedena u stavcima.4 i 5 namijenjena su za provjeravanje vodonepropusnosti strukturnih dijelova pregradivanja te se ne smatraju ispitivanjima pomocu kojih se provjerava prikladnost nekog odjeljka za smještaj tekuceg goriva ili za druge posebne namjene, za što se može zahtijevati strože ispitivanje ovisno o visini do koje može doprijeti tekucina u tom tanku ili njegovim prikljuccima.

.1 Ovo se pravilo primjenjuje na putnicke brodove projektirane ili prilagodene za prijevoz teretnih vozila i prateceg osoblja.

.2 Ako na takvom brodu ukupni broj putnika, ukljucujuci pratece osoblje vozila, ne prelazi N = 12 + A/25, pri cemu je A = ukupna površina (u kvadratnim metrima) palubnih prostora za smještaj teretnih vozila, i ako slobodna visina na mjestu smještaja i na ulazu u takve prostore iznosi najmanje 4 metra, primjenjuju se odredbe pravila 13 stavka .10. o vodonepropusnim vratima, osim što se vrata mogu postaviti na bilo kojoj razini u vodonepropusnim pregradama koje odjeljuju teretni prostor. Pored toga, moraju postojati indikatori na zapovjednickom mostu koji automatski pokazuju jesu li vrata zatvorena i svi zasuni pricvršceni.

.3 Kada se odredbe ovog poglavlja primjenjuju na takav brod, N je maksimalan broj putnika koji je brod ovlašten prevoziti u skladu s ovim pravilom.

.1 Poduzimaju se sve opravdane i izvedive mjere da bi se ogranicilo prodiranje i širenje vode iznad pregradne palube. Te mjere mogu biti postavljanje djelomicnih pregrada ili okvira. Ako se djelomicne vodonepropusne pregrade i okviri postavljaju na pregradnoj palubi, iznad ili u neposrednoj blizini glavnih pregrada, njihovi spojevi s vanjskom oplatom i pregradnom palubom moraju biti vodonepropusni kako bi se sprijecilo otjecanje vode duž palube ako je brod u oštecenom stanju nagnut. Ako djelomicna vodonepropusna pregrada nije u ravnini s pregradom ispod nje, dio pregradne palube izmedu njih mora biti vodonepropusan.

.2 Pregradna paluba ili paluba iznad nje moraju biti otporne na vremenske uvjete. Svi otvori na izloženoj otvorenoj palubi moraju imati pražnice dovoljne visine i cvrstoce te ucinkovita sredstva za brzo nepropusno zatvaranje otporno na vremenske uvjete. Otvori za otjecanje vode, otvorene ograde i izljevi postavljaju se prema potrebi za brzo otjecanje vode s otvorene palube u svim vremenskim uvjetima.

.3 Na postojecim brodovima klase B, otvoreni krajevi odušnika koji završavaju unutar nadgrada moraju biti najmanje 1 metar iznad vodne linije kada je brod nagnut pod kutom od 15 °C ili pod maksimalnim kutom nagiba u medufazama naplavljivanja, kako je odredeno izravnim proracunom, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veca. Odušnici tankova osim tankova tekuceg goriva mogu imati ispust i preko bocnih stijena nadgrada. Odredbe ovog stavka ne dovode u pitanje odredbe važece Medunarodne konvencije o teretnim linijama.

.4 Bocna okna, prolazi, teretni otvori i druga sredstva za zatvaranje otvora u vanjskoj oplati iznad granicne linije urona, moraju biti ucinkovito projektirani i izvedeni te odgovarajuce cvrstoce, uzimajuci u obzir prostore u kojima su postavljeni i njihov položaj u odnosu na najvišu pregradnu teretnu liniju.

.5 Na sva okna u prostorima ispod prve palube nad pregradnom palubom moraju se postaviti ucinkoviti unutarnji poklopci, izvedeni tako da se mogu jednostavno i ucinkovito zatvoriti i uciniti vodonepropusnima.

.1 Sljedeca vrata, smještena iznad granicne linije urona, moraju se zatvoriti i ucvrstiti prije isplovljenja broda te ostati zatvorena i ucvršcena sve dok brod ne uplovi na sljedece pristanište:

.2 Bez obzira na zahtjeve iz stavaka.1.1 i.1.4, pomorska uprava države zastave može dopustiti da se pojedina vrata mogu otvarati prema odluci zapovjednika broda, ako je to potrebno za rad broda ili za ukrcaj i iskrcaj putnika dok je brod sigurno usidren i pod uvjetom da nije ugrožena sigurnost broda.

.3 Zapovjednik broda mora osigurati provodenje ucinkovitog sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju vrata navedenih u stavku.1.

.4 Prije pocetka putovanja, zapovjednik mora osigurati da se u brodski dnevnik, u skladu sa zahtjevima iz pravila 22, unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja vrata navedenih u stavku.1 te o vremenu svakog otvaranja pojedinih vrata u skladu sa stavkom 2.

.1.1 U skladu s odredbama iz stavaka.1.2 i.1.3, najniža tocka svih prolaza koji vode do prostora ispod pregradne palube mora biti najmanje 2,5 metra iznad pregradne palube;

.1.2 ako su postavljene rampe za vozila kojima se prilazi do prostora ispod pregradne palube, njihovi se otvori moraju nepropusno zatvoriti kako bi se sprijecio prodor vode u prostore ispod njih te mora postojati sustav alarma i indikatora na zapovjednickom mostu;

.1.3 pomorska uprava države zastave može dopustiti postavljanje posebnih prilaza do prostora ispod pregradne palube ako je to neophodno za rad na brodu, npr. za pristup strojevima i skladištima, pod uvjetom da ti prilazi budu vodonepropusni te da postoji sustav alarma i indikatora na zapovjednickom mostu;

.1.4 prilazi navedeni u stavcima.1.2 i. 1.3 moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne stigne na sljedeci vez;

.1.5 zapovjednik broda mora osigurati provodenje ucinkovitog sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju prilaza navedenih u stavcima.1.2 i.1.3; i

.1.6 prije svakog isplovljenja, zapovjednik broda mora osigurati da se, u skladu sa zahtjevima pravila II-1/B/22, u brodski dnevnik unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja prilaza navedenih u stavcima.1.2 i.1.3;

.1.7 novi ro-ro putnicki brodovi klase C cija je duljina manja od 40 metara i novi ro-ro putnicki brodovi klase D, umjesto zahtjeva iz stavaka.1.1 do.1.6, mogu ispunjavati zahtjeve iz stavaka.2.1 do.2.3, ako im je visina pražnica na otvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 600 mm, a na zatvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 380 mm.

.2.1 Svi prilazi sa ro-ro palube koji vode u prostore ispod pregradne palube moraju biti vremenski nepropusni i moraju imati uredaje na zapovjednickom mostu koji pokazuju je li prilaz otvoren ili zatvoren;

.2.2 svi takvi prilazi moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne pristane na sljedeci vez;

.2.3 bez obzira na zahtjeve iz stavka.2.2, pomorska uprava države zastave može dopustiti da neki prilazi budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, ako je potrebno, neophodan rad na brodu.

.1 Sve poprecne i uzdužne pregrade koje se smatraju ucinkovitima u zadržavanju morske vode nakupljene na ro-ro palubi, moraju biti na mjestu i ucvršcene prije isplovljenja broda i moraju ostati ucvršcene na mjestu sve dok brod ne pristane na sljedeci vez.

.2 Bez obzira na zahtjeve iz stavka.1, pomorska uprava države zastave može dopustiti da neki prilazi u tim pregradama budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, prema potrebi, za neophodan rad na brodu.

.1 Za svaki putnicki brod, po završetku gradnje mora se provesti pokus nagiba da bi se odredili elementi stabiliteta. Zapovjedniku broda treba dostaviti te podatke, koje odobrava pomorska uprava države zastave, kako bi brzo i jednostavno dobio tocne smjernice o stabilitetu broda u razlicitim uvjetima službe.

.2 Ako su na brodu obavljene preinake koje mogu znacajnije utjecati na podatke o stabilitetu koji su dostavljeni zapovjedniku broda, moraju mu se dostaviti novi podaci o stabilitetu. Ako je potrebno, obavit ce se novi pokus nagiba.

.3 U redovitim vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina, obavlja se provjera težine praznog broda kako bi se utvrdile sve promjene istisnine praznog broda i položaja uzdužnog težišta. Na brodu treba obaviti ponovno pokus nagiba broda ako se, u usporedbi s odobrenim podacima o stabilitetu, utvrdi ili pretpostavlja da promjena istisnine praznog broda prelazi 2 % ili da promjena uzdužnog težišta prelazi 1 % duljine broda.

.4 Pomorska uprava države zastave može pojedini brod osloboditi od provodenja pokusa nagiba ako se osnovni podaci o stabilitetu mogu dobiti iz pokusa nagiba drugog broda iz iste serije te ako se u skladu sa zahtjevima pomorske uprave države zastave utvrdi da se pouzdani podaci o stabilitetu broda oslobodenog od pokusa nagiba mogu dobiti iz tih osnovnih podataka. Odnosi se na okružnicu MSC/Circ.1158.

.5 Kada se pokus nagiba ne može provesti da se dobiju pouzdani podaci, istisnina praznog broda i njegovo težište odreduju se pregledom praznog broda i tocnim izracunom. Odnosi se na podatke iz pravila 2.7 Medunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 2000.

.1 Na zapovjednickom mostu treba predvidjeti indikatore za sva vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i druga sredstva za zatvaranje koja, ako ostanu otvorena ili nisu ispravno ucvršcena, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret. Sustav indikatora mora imati automatsko osiguranje te mora svjetlosnim alarmima pokazivati ako vrata nisu potpuno zatvorena ili ako neki od uredaja za ucvršcenje nisu na mjestu i potpuno osigurani te pomocu zvucnih alarma ako se takva vrata ili uredaji za zatvaranje otvore ili ako uredaji za zatvaranje nisu ucvršceni. Indikatorska ploca na zapovjednickom mostu mora imati funkciju za odabir nacina rada „luka/plovidba” postavljenu tako da se na zapovjednickom mostu oglasi zvucni alarm ako prilikom isplovljenja broda nisu zatvorena pramcana vrata, unutarnja vrata, krmena rampa ili bilo koja druga vrata na vanjskoj oplati ili ako bilo koji uredaj za zatvaranje nije u ispravnom položaju. Napajanje sustava indikatora elektricnom energijom nezavisno je od napajanja za upravljanje i ucvršcenje vrata. Sustavi indikatora koje je odobrila pomorska uprava države zastave a koji su postavljeni na postojecim brodovima, ne moraju se mijenjati.

.2 Televizijski nadzor i sustav za otkrivanje propuštanja vode izvode se tako da na zapovjednickom mostu i kontrolnoj prostoriji strojarnice postoji indikacija o svakom propuštanju kroz unutarnja i vanjska pramcana vrata, krmena vrata ili svaka druga vrata u vanjskoj oplati, koje bi moglo uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret.

.3 Prostori posebne kategorije i ro-ro prostori za teret moraju se neprekidno obilaziti ili nadzirati ucinkovitim sredstvima, kao što je televizijski nadzor, kako bi se otkrilo svako pomicanje vozila u nepovoljnim vremenskim uvjetima i neovlašteni pristup putnika za vrijeme plovidbe.

.4 Upute o radnim postupcima za zatvaranje i ucvršcenje svih vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i drugih uredaja za zatvaranje koji, ako ostanu otvoreni ili nisu ispravno ucvršceni, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret, moraju se nalaziti na brodu i izložiti na odgovarajucem mjestu.

.1 Vježbe rukovanja vodonepropusnim vratima, bocnim oknima, ventilima i uredajima za zatvaranje izljeva održavaju se jedanput tjedno.

.2 Sva vodonepropusna vrata u glavnim poprecnim pregradama, koja se upotrebljavaju za vrijeme plovidbe, moraju se pokretati svaki dan.

.3 Vodonepropusna vrata i svi njihovi uredaji i indikatori, svi ventili koje treba zatvoriti kako bi odjeljak bio vodonepropustan te svi ventili koji su potrebni za rad uredaja za izravnavanje nagiba broda u slucaju oštecenja, pregledavaju se redovito u plovidbi najmanje jedanput tjedno.

.4 Ti ventili, vrata i uredaji moraju se na odgovarajuci nacin oznaciti kako bi se omogucila njihova pravilna uporaba kojom se pruža maksimalna sigurnost.

.1 Vrata sa šarkama, skidljive ploce, bocna okna, prolazi, otvori za teret i drugi otvori, za koje se prema ovim pravilima zahtijeva da budu zatvoreni tijekom plovidbe, moraju se zatvoriti prije isplovljenja broda. Vrijeme zatvaranja i vrijeme otvaranja (ako je to dopušteno prema ovim pravilima) upisuje se u brodski dnevnik.

.2 U brodski se dnevnik moraju upisati sve vježbe i pregledi koji se zahtijevaju prema pravilu 21 s jasnim opisom svih otkrivenih nedostataka.

1. Na vanjskim palubama na koje je dopušten pristup putnicima, a na kojima nema pune brodske ograde odgovarajuce visine, predvidene su rešetkaste ograde cija je visina najmanje 1 100 mm iznad palube te koje su izvedene tako da se putnici ne mogu popeti na ogradu i slucajno pasti s palube.

2. Stepenice i odmorišta na tim vanjskim palubama opremljeni su ogradama odgovarajuce izvedbe.

.1 Strojevi, kotlovi i druge posude pod tlakom te pripadajuci sustavi cjevovoda s armaturom moraju se postaviti i zaštititi tako da se svaka opasnost za osobe na brodu svede na najmanju mjeru, vodeci racuna o pomicnim dijelovima, vrucim površinama i drugim opasnostima.

.2 Predvidaju se sredstva kojima se može održati redoviti rad ili ponovno uspostaviti rad porivnih strojeva cak i u slucaju kvara jednog od bitnih pomocnih uredaja.

.3 Predvidaju se sredstva kojima ce se bez vanjske pomoci osigurati ponovno pokretanje strojeva nakon što je brod bio bez ikakvog pogona.

.4 Glavni porivni strojevi i svi pomocni strojevi bitni za poriv i sigurnost broda moraju nakon ugradnje raditi i kada je brod u uspravnom položaju i ako je u nagnut pod bilo kojim kutom nagiba do 15 ° na bilo koju stranu u statickim uvjetima te 22,5 ° u dinamickim uvjetima (ljuljanje) na bilo koju stranu, uz istodobni dinamicki nagib (posrtanje) od 7,5 ° pramcem ili krmom.

.5 Predvidaju se sredstva za zaustavljanje porivnih strojeva i brodskog vijka u slucaju nužde, s odgovarajucih mjesta izvan strojarnice/kontrolne prostorije strojarnice, npr. s otvorene palube ili iz kormilarnice.

.6 Smještaj i izvedba odušnika dnevnih i taložnih tankova goriva i tankova mazivog ulja moraju biti takvi da prsnuce odušnika ne smije prouzrociti prodiranje morske vode zapljuskivanjem ili kišnice. Na svakom brodu predvidaju se dva dnevna tanka goriva za svaku vrstu goriva koje se koristi na brodu za poriv te bitni brodski sustavi ili jednakovrijedni uredaji kapaciteta od najmanje 8 sati za brodove klase B ili najmanje 4 sata za brodove klase C i D, pri najvecoj trajnoj snazi porivnog stroja i redovitom radnom opterecenju generatorskog postrojenja na moru.

.1 Motori s unutarnjim izgaranjem koji imaju promjer cilindra 200 mm ili obujam kucišta koljenastog vratila 0,6 m3 i više, moraju na kucištu imati odgovarajuce odušne ventile za zaštitu od eksplozije s odgovarajucom površinom odušnog otvora. Odušni ventili moraju biti opremljeni uredajem koji osigurava da se ispuštanje kroz ventil usmjeri tako da se mogucnost ozljede osoblja svede na najmanju mjeru.

.1.1 Brodovi moraju biti opremljeni ucinkovitim kaljužnim sustavom koji omogucuje ispumpavanje i isušivanje svakog vodonepropusnog odjeljka, osim prostora trajno namijenjenih za prijevoz pitke vode, vodenog balasta, tekuceg goriva ili tereta u tekucem stanju, za koje su predvidena druga ucinkovita sredstva za ispumpavanje u svim mogucim uvjetima. Predvidaju se ucinkovita sredstva za isušivanje vode iz izoliranih skladišta.

.1.2 Sanitarne i balastne pumpe te pumpe za opcu namjenu mogu se smatrati neovisnim kaljužnim pumpama ako imaju potrebne prikljucke na cjevovod kaljužnog sustava.

.1.3 Sve kaljužne cijevi koje se koriste u skladišnim tankovima goriva ili ispod njih ili u prostorima kotlova ili strojeva, ukljucujuci prostore u kojima su smješteni taložni tankovi goriva ili pumpe goriva, moraju biti od celika ili drugog prikladnog materijala.

.1.4 Izvedba kaljužnog i balastnog cjevovoda mora biti takva da se sprijeci mogucnost prolaska mora i balasta u prostore za teret i prostore strojeva, ili iz jednog odjeljka u drugi. Poduzimaju se mjere kako bi se sprijecilo nehoticno naplavljivanje iz mora bilo kojeg dubokog tanka koji ima prikljucak na kaljužni i balastni cjevovod kada sadrži teret, ili pražnjenje balasta preko kaljužne pumpe.

.1.5 Sve razdjelne kutije i rucni ventili koji su povezani s kaljužnim sustavom moraju biti na mjestima koja su u redovitim okolnostima lako dostupna.

.1.6 Poduzimaju se mjere za isušivanje zatvorenih prostora za teret smještenih na pregradnoj palubi.

.1.6.1 Ako je nadvode do pregradne palube takve izvedbe da je rub palube uronjen pri nagibu broda vecem od 5 °, isušivanje se izvodi pomocu odgovarajuceg broja izljeva odgovarajuce velicine izravno u more, ugradenih u skladu sa zahtjevima iz pravila 15.

.1.6.2 Ako je nadvode takve izvedbe da je rub pregradne palube uronjen pri nagibu broda od 5 ° ili manje, isušivanje zatvorenih prostora za teret na pregradnoj palubi mora se izvesti u odgovarajuci prostor ili prostore odgovarajuceg kapaciteta, koji imaju alarm za visoku razinu vode i odgovarajuce uredaje za ispuštanje u more. Pored toga potrebno je osigurati:

.1.6.3 Sustav odljeva za ro-ro palube i palube s automobilima mora imati dovoljan kapacitet tako da izljevi, otvori za otjecanje vode itd. na desnom i lijevom boku mogu podnijeti kolicinu vode iz pumpi sustava za orošavanje i protupožarnih pumpi, uzimajuci u obzir nagib i trim broda.

.1.6.4 Ako su saloni za putnike i posadu opremljeni protupožarnim uredajima za prskanje i hidrantima, moraju imati odgovarajuci broj izljeva dovoljan za odvodnju vode nakon gašenja požara rasprskacima te dvama protupožarnim crijevima s mlaznicama. Izljevi moraju biti postavljeni na najucinkovitijim mjestima, npr. u svakom uglu.

.2.1 Sustav kaljužnih pumpi propisan u stavku.1.1 mora biti sposoban za rad u svim mogucim uvjetima nakon havarije, bez obzira je li brod uspravan ili nagnut. U tu se svrhu u pravilu postavljaju bocni usisi osim u uskim odjeljcima na krajevima broda u kojima može biti dovoljan jedan usis. U odjeljcima neuobicajenog oblika mogu se zahtijevati dodatni usisi. Treba predvidjeti sve što je potrebno kako bi voda iz odjeljka mogla otjecati prema usisnim cijevima.

.2.2 Ako je moguce, kaljužne pumpe s mehanickim pogonom postavljaju se u posebne vodonepropusne odjeljke i razmještaju se tako da ti odjeljci ne budu naplavljeni zbog istog oštecenja. Ako su glavni porivni strojevi, pomocni strojevi i kotlovi postavljeni u dva ili više vodonepropusnih odjeljaka, kaljužne se pumpe, koliko je moguce, moraju rasporediti po tim odjeljcima.

.2.3 Svaka zahtijevana kaljužna pumpa, osim dodatnih pumpi koje se mogu postaviti samo u prostorima pikova, postavljena je tako da može crpiti vodu iz svakog odjeljka za koji se to zahtijeva prema stavku.1.1.

.2.4 Svaka kaljužna pumpa s mehanickim pogonom mora biti izvedena tako da može crpiti vodu kroz glavnu cijev kaljuže brzinom od najmanje 2 m/s. Neovisne kaljužne pumpe s mehanickim pogonom smještene u prostorima strojeva moraju imati izravne usise iz tih prostora, s time da se u svakom takvom prostoru zahtijevaju najviše dva takva usisa. Ako su predvidena dva ili više takvih usisa, najmanje po jedan treba biti na svakom boku broda. Izravni usisi moraju biti prikladno rasporedeni, a promjer usisa u prostorijama strojeva ne smije biti manji od promjera koji se propisuje za glavnu kaljužnu cijev.

.2.5 Osim izravnog usisa ili izravnih usisa propisanih stavkom.2.4, u prostorijama strojeva je predviden izravni usisni vod u slucaju nužde, s nepovratnim ventilom, od najvece raspoložive neovisne pumpe s mehanickim pogonom do razine pražnjenja prostorija strojeva; usis mora imati isti promjer kao i otvor glavnog usisa korištenih pumpi.

.2.6 Vretena ventila za usis morske vode i ventila izravnog usisa moraju biti na zadovoljavajucoj visini iznad podnica u strojarnici.

.2.7 Sve cijevi kaljuže do prikljucaka na pumpe moraju biti nezavisne od ostalih cijevi.

.2.8 Promjer „d” glavnih cijevi usisa kaljuže i ogranaka izracunava se prema sljedecim formulama. Medutim, stvarni unutarnji promjer može se zaokružiti na najbližu standardnu velicinu koja je prihvatljiva pomorskoj upravi države zastave: glavna usisna cijev kaljuže:

ogranci usisnog cjevovoda kaljuže izmedu sabirnih kutija i usisa:

pri cemu je:

.2.9 Poduzimaju se mjere kako bi se sprijecilo da jedan odjeljak za koji postoji usisna cijev kaljuže, bude naplavljen ako se ta cijev zbog sudara ili nasukavanja razbije ili ošteti u bilo kojem drugom odjeljku. U tu svrhu, ako je udaljenost te cijevi od vanjske oplate u bilo kojem dijelu manja od jedne petine širine broda (ako se mjeri okomito na simetralu na visini najviše pregradne teretne linije), ili ako je u tunelskoj kobilici, ta cijev mora imati nepovratni ventil u onom odjeljku u kojem se nalazi njezin usis.

.2.10 Razdjelne kutije, pipci i ventili koji su dio kaljužnog cjevovoda izvode se tako da, u slucaju naplavljivanja, jedna od kaljužnih pumpi može raditi u bilo kojem odjeljku; osim toga, oštecenje pumpe ili njezine prikljucne cijevi na glavni kaljužni vod izvan crte povucene na jednoj petini širine broda, ne smije prekinuti rad kaljužnog sustava. Ako postoji samo jedan sustav cijevi zajednicki za sve pumpe, mora postojati mogucnost da se ventilima za reguliranje kaljužnih usisa, upravlja s mjesta iznad pregradne palube. Ako uz glavni kaljužni sustav postoji i kaljužni sustav za slucaj nužde, on mora biti neovisan o glavnom sustavu i izveden tako da, u slucaju naplavljivanja, pumpa može izbacivati vodu iz svakog odjeljka, kako je navedeno u stavku 2.1.; u tom slucaju mora postojati mogucnost da se s mjesta iznad pregradne palube upravlja samo ventilima koji su potrebni za rad sustava za slucaj nužde.

.2.11 Svi pipci i ventili navedeni u stavku.2.10 kojima se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube, moraju na mjestu upravljanja imati jasno oznacene upravljacke uredaje i indikatore koji pokazuju jesu li otvoreni ili zatvoreni.

.1 Mora se predvidjeti dovoljna snaga za plovidbu nazad kako bi se osiguralo ispravno upravljanje brodom u svim redovitim okolnostima.

.2 Mora se provjeriti i zabilježiti sposobnost strojeva da se, u odgovarajucem vremenu pri najvecoj brzini u plovidbi naprijed, preokrene smjer poriva brodskog vijka te na odgovarajucoj udaljenosti zaustavi brod.

.3 Podaci o vremenu zaustavljanja, smjeru gibanja broda i udaljenostima zabilježeni na pokusnoj plovidbi, moraju biti na raspolaganju zapovjedniku broda ili ovlaštenom osoblju, zajedno s rezultatima pokusne plovidbe za brodove s više brodskih vijaka, kojima se utvrduje sposobnost broda za plovidbu i manevriranje u slucaju kvara na jednom ili više brodskih vijaka.

.1 Svaki brod mora imati ucinkoviti glavni i pomocni kormilarski uredaj. Glavni i pomocni kormilarski uredaj izvode se tako da kvar na jednom uredaju ne onemoguci rad drugog uredaja.

.2 Glavni kormilarski uredaj i struk kormila moraju:

▼M2

▼M1

.3 Pomocni kormilarski uredaj, ako je postavljen, mora:

▼M2

▼M1

.4 Pogonske jedinice kormilarskog uredaja moraju:

.5 Ako glavni kormilarski uredaj ima dvije ili više jednakih pogonskih jedinica, pomocni kormilarski uredaj nije potreban, pod uvjetom:

.6 Mora se predvidjeti upravljanje kormilarskim uredajem:

.7 Svaki sustav upravljanja glavnim ili pomocnim kormilarskim uredajem sa zapovjednickog mosta, mora zadovoljavati sljedece zahtjeve:

.8 Strujni krugovi elektricne energije i sustavi upravljanja kormilarskim uredajem zajedno s pripadajucim dijelovima, kabelima i cijevima, koji se zahtijevaju prema ovom pravilu i pravilu 7, moraju biti što dalje jedan od drugog po citavoj duljini.

.9 Predvidaju se sredstva za vezu izmedu zapovjednickog mosta i prostorije kormilarskog uredaja ili drugog pomocnog mjesta za kormilarenje.

.10 Kutni položaj kormila mora:

.11 Hidraulicki kormilarski uredaj mora imati:

12 Prostorije kormilarskog uredaja moraju:

.1 Na zapovjednickom mostu i na prikladnom mjestu za upravljanje glavnim postrojenjem treba postaviti indikatore rada motora elektricnog i elektrohidraulicnog kormilarskog uredaja.

.2 Svaki elektricni ili elektrohidraulicni kormilarski sustav koji sadrži jednu ili više pogonskih jedinica, mora se napajati iz najmanje dva posebna kruga izravno s glavne sklopne ploce; medutim, jedan od strujnih krugova može se napajati preko sklopne ploce za slucaj nužde. Pomocni elektricni ili elektrohidraulicni kormilarski sustav povezan s glavnim elektricnim ili elektrohidraulicnim kormilarskim sustavom može se prikljuciti na jedan od strujnih krugova kojima se napaja glavni kormilarski sustav. Strujni krugovi koji napajaju elektricni ili elektrohidraulicni kormilarski sustav moraju imati kapacitet dovoljan za napajanje svih motora koji se mogu istodobno na njih prikljuciti te moraju istodobno raditi.

.1 Glavni i pomocni strojevi koji su bitni za poriv i sigurnost broda moraju imati ucinkovita sredstva za upravljanje.

.2 Ako je predvideno daljinsko upravljanje porivnim strojevima sa zapovjednickog mosta, a prostorije strojeva su pod nadzorom posade, primjenjuju se sljedeci uvjeti:

.3 Ako su glavni porivni strojevi i pripadajuci strojevi, ukljucujuci glavne izvore napajanja elektricnom energijom, opremljeni razlicitim stupnjevima automatskog i daljinskog upravljanja i ako su stalno pod nadzorom osoblja iz upravljacke prostorije, naprave i uredaji za upravljanje moraju biti projektirani, opremljeni i postavljeni tako da rad strojeva bude jednako siguran i ucinkovit kao da je pod izravnim nadzorom; u tom smislu primjenjuju se prema potrebi pravila II-1/E/1 do II-1/E/5. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti takvih prostora od požara i naplavljivanja.

.4 Opcenito, sustavi automatskog upucivanja, rada i upravljanja moraju imati uredaje za rucno iskljucivanje automatskih upravljackih uredaja. Kvar bilo kojeg dijela tih sustava ne smije onemoguciti uporabu rucnog upravljanja.

.5 Glavni i pomocni strojevi koji su bitni za poriv, upravljanje i sigurnost broda moraju imati ucinkovita sredstva za rad i upravljanje. Svi sustavi upravljanja bitni za poriv, upravljanje i sigurnost broda moraju biti neovisni ili izvedeni tako da kvar jednog sustava ne utjece nepovoljno na rad drugog sustava.

.6 Ako je predvideno daljinsko upravljanje porivnim strojevima sa zapovjednickog mosta, primjenjuju se sljedeci uvjeti:

.7 Ako su glavni porivni strojevi i pripadajuci strojevi, ukljucujuci glavne izvore napajanja elektricnom energijom, opremljeni razlicitim stupnjevima automatskog i daljinskog upravljanja i ako su stalno pod nadzorom osoblja iz upravljacke prostorije, naprave i uredaji za upravljanje moraju biti projektirani, opremljeni i postavljeni tako da rad strojeva bude jednako siguran i ucinkovit kao da je pod izravnim nadzorom; u tom smislu primjenjuju se prema potrebi pravila II-1/E/1 do II-1/E/5. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti takvih prostora od požara i naplavljivanja.

.8 Opcenito, sustavi automatskog upucivanja, rada i upravljanja moraju imati uredaje za rucno iskljucivanje automatskih upravljackih uredaja. Kvar bilo kojeg dijela tih sustava ne smije onemoguciti uporabu rucnog upravljanja.

.9 Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2012. ili poslije, sustavi za automatizaciju moraju biti projektirani tako da se osigura da casnik na straži pravovremeno dobije pocetno upozorenje o predstojecem ili neizbježnom usporavanju ili zaustavljanju porivnog sustava kako bi procijenio navigacijske okolnosti u slucaju nužde. Sustavi moraju posebno nadzirati, pratiti, izvještavati, upozoravati i poduzimati sigurnosne mjere radi usporavanja ili zaustavljanja poriva, cime ce se casniku na straži omoguciti da djeluje rucno, osim u onim slucajevima u kojima bi rucno djelovanje u kratkom vremenskom roku prouzrocilo potpuni kvar stroja i/ili porivne opreme, na primjer u slucaju prekoracenja brzine.

.1 Svaka cijev za paru i svaki njezin prikljucak kroz koji prolazi para moraju biti projektirani, izvedeni i postavljeni tako da izdrže maksimalna radna opterecenja kojima mogu biti izloženi.

.2 Predvidaju se sredstva za odvod kondenzata iz svih cijevi za paru u kojima bi u protivnom mogao nastati opasni hidraulicki udar.

.3 Ako postoji mogucnost da u cijev za paru ili prikljucak ude para iz bilo kojeg izvora koji ima veci tlak od predvidenog, potrebno je postaviti odgovarajuci redukcijski ventil, ispusni ventil i manometar.

.1 Predvidaju se uredaji za sprecavanje pretlaka u bilo kojem dijelu sustava stlacenog zraka i u svim prostorima rashladne vode ili u kucištima kompresora i rashladnicima koji mogu biti izloženi opasnom pretlaku zbog propuštanja iz prostora u kojima se nalazi stlaceni zrak. Svi sustavi moraju imati odgovarajuce uredaje za rasterecenje tlaka.

.2 Glavni sustavi zraka za upucivanje glavnih porivnih motora s unutarnjim izgaranjem moraju biti na odgovarajuci nacin zašticeni od ucinka povratnog plamena i unutarnje eksplozije u cijevima zraka za upucivanje.

.3 Sve tlacne cijevi iz kompresora zraka za upucivanje moraju voditi izravno do spremnika zraka za upucivanje, a sve cijevi za upucivanje od spremnika zraka do glavnih i pomocnih strojeva moraju biti potpuno odvojene od tlacnog sustava cjevovoda kompresora.

.4 Potrebno je postaviti uredaje za odstranjivanje ulja i vode u sustavima stlacenog zraka.

.1 Dizala za putnike i teret moraju u pogledu dimenzija, razmještaja, broja putnika i/ili kolicine robe, biti u skladu s odredbama koje odredi pomorska uprava države zastave u svakom pojedinom slucaju ili za svaku vrstu postrojenja.

.2 Nacrte za montažu i upute za održavanje, ukljucujuci i odredbe o redovitim pregledima, odobrava pomorska uprava države zastave, koja pregledava i odobrava postrojenje prije pocetka uporabe.

.3 Po odobrenju, pomorska uprava države zastave izdaje svjedodžbu koja se mora cuvati na brodu.

.4 Pomorska uprava države zastave može dopustiti da redovite preglede obavlja strucnjak kojeg ovlasti ona sama ili priznata organizacija.

.1 Elektricne instalacije moraju biti takve:

.2 Pomorska uprava države zastave mora poduzeti odgovarajuce mjere kako bi se osigurala jednoznacna provedba i primjena odredaba ovog dijela u vezi s elektricnim instalacijama ( 4 ).

.1 Novi brodovi klase C i D na kojima je elektricna energija jedina energija za održavanje rada pomocnih službi bitnih za sigurnost broda te novi i postojeci brodovi klase B na kojima je elektricna energija jedina energija za održavanje rada pomocnih službi bitnih za sigurnost i pogon broda, moraju imati dva ili više glavnih generatora takve snage da se omoguci rad navedenih službi ako jedan od generatora ne radi.

Na novim brodovima klase C i D cija je duljina manja od 24 metra, jedan od glavnih generatora može biti glavni pogonski stroj, pod uvjetom da ima takvu snagu da omoguci rad navedenih službi ako drugi generator ne radi.

.2.1 Osnovni sustav elektricne rasvjete koji osigurava rasvjetu u dijelovima broda u koje redovito imaju pristup i koriste ih putnici ili posada, mora imati napajanje iz osnovnog izvora elektricne energije.

.2.2 Osnovni sustav elektricne rasvjete izvodi se tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi osnovni izvor elektricne energije, pripadajuca transformatorska oprema, ako postoji, glavna sklopna ploca i glavna sklopna ploca rasvjete, ne onemoguce rad sustava rasvjete u nuždi koji se zahtijeva prema pravilu 3.

.2.3 Sustav elektricne rasvjete u nuždi izvodi se tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi izvor elektricne energije u nuždi, pripadajuca transformatorska oprema, ako postoji, glavna sklopna ploca i glavna sklopna ploca rasvjete, ne onemoguce rad glavnog sustava rasvjete koji se zahtijeva prema ovom pravilu.

.3 Glavna sklopna ploca postavlja se, u odnosu na glavnu generatorsku stanicu, tako da, koliko je to moguce, samo požar ili druga nezgoda u prostoru u kojem se nalaze generator i sklopna ploca mogu utjecati na redovito napajanje elektricnom energijom.

.4 Na brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2012. ili poslije, osigurava se dodatna rasvjeta u svim kabinama, kojom se jasno oznacava izlaz, tako da svi putnici mogu pronaci put do vrata. Ta rasvjeta, koja može biti prikljucena na izvor elektricne energije u nuždi ili može imati samostalni izvor elektricne energije u svakoj kabini, automatski se pali kada uobicajena rasvjeta kabine izgubi napajanje te mora ostati ukljucena najmanje 30 minuta.

.1 svi javni prostori za putnike i hodnici moraju imati dodatnu elektricnu rasvjetu koja može raditi najmanje tri sata kad su svi drugi izvori elektricne energije u kvaru i pod bilo kojim uvjetima nagiba. Predvidena rasvjeta mora biti takva da se pristup sredstvima za napuštanje broda može brzo uociti. Izvor energije za dodatnu rasvjetu sastoji se od akumulatorskih baterija smještenih unutar rasvjetnih jedinica, koje se trajno pune, ako je moguce, sa sklopne ploce za slucaj nužde. Pomorska uprava države zastave može prihvatiti neka druga sredstva rasvjete ako su ta sredstva barem jednako ucinkovita. Dodatna rasvjeta mora biti takva da se svaki kvar svjetiljke može odmah uociti. Svaka se akumulatorska baterija mora redovito zamijeniti, vodeci racuna o specificnom vijeku trajanja u okolini u kojoj se upotrebljava; i

.2 u svakom prostoru posade, hodniku, prostoru za rekreaciju i svakom radnom prostoru koji obicno koristi posada, mora postojati prijenosna svjetiljka s baterijom na punjenje, osim ako je predvidena dodatna rasvjeta za slucaj nužde, u skladu sa stavkom.1.

.1 Izloženi metalni dijelovi elektricnih strojeva ili opreme, za koje nije predvideno da budu pod naponom, ali bi zbog kvara mogli biti pod naponom, moraju se uzemljiti osim ako se strojevi ili oprema:

.2 Svi elektricni uredaji moraju biti tako izvedeni i postavljeni tako da ne mogu prouzrociti ozljede pri uobicajenom rukovanju ili dodiru.

.3 Bocne strane i poledina a prema potrebi i prednja strana sklopnih ploca moraju biti prikladno zašticene. Izloženi dijelovi ciji je napon uzemljenja veci od napona navedenog u stavku.1.1 ne smiju se postaviti na prednjoj strani takvih sklopnih ploca. Prema potrebi, treba postaviti nevodljive obloge ili rešetke na prednjoj strani i na poledini sklopne ploce.

.4 U razdjelnim sustavima bez uzemljenja, treba postaviti uredaj za nadzor razine uzemljenja sa zvucnim ili svjetlosnim indikatorom u slucaju izrazito niskih vrijednosti uzemljenja.

.5.1 Sve metalne ploce i kabelska zaštita moraju biti elektricno povezani i uzemljeni.

.5.2 Svi elektricni kabeli i vanjski vodovi elektricne opreme moraju biti teško gorivi i ugradeni tako da se ne umanje njihova osnovna teško goriva svojstva. Ako je potrebno, pomorska uprava države zastave može za posebne svrhe odobriti korištenje posebnih vrsta kabela, kao što su radiofrekventni kabeli, koji nisu u skladu s prethodno navedenim zahtjevima.

.5.3 Kabeli i vodovi koji napajaju bitne službe ili izvor energije u nuždi, rasvjetu, unutarnju komunikaciju ili signale, moraju se po mogucnosti postaviti izvan kuhinja, praonica, prostorija strojeva A kategorije i njihovih kucišta i ostalih prostora u kojima postoji velika opasnost od požara. Na novim i postojecim ro-ro putnickim brodovima, kabele alarma za slucaj nužde i sustave razglasa postavljene 1. srpnja 1998. ili poslije, mora odobriti pomorska uprava države zastave uzimajuci u obzir preporuke IMO-a. Kabeli koji povezuju protupožarne pumpe sa sklopnom plocom u nuždi, moraju biti izradeni od vatrootpornog materijala ako prolaze kroz prostore u kojima postoji velika opasnost od požara. Ako je moguce, takve kabele treba provuci tako da se sprijeci da, u slucaju zagrijavanja pregrada zbog požara u susjednom prostoru, postanu neupotrebljivi.

.6 Kabeli i vodovi postavljaju se i ucvršcuju tako da se sprijeci habanje ili druga oštecenja. Završeci i spojevi svih vodica izvode se tako da se zadrže osnovna elektricna, mehanicka, teško goriva i, prema potrebi, vatrootporna svojstva.

.7.1 Svaki zasebni strujni krug mora se zaštititi od kratkog spoja i preopterecenja, osim u slucajevima primjene pravila II-1/C/6 i II-1/C/7.

.7.2 Oprema za rasvjetu mora biti izvedena tako da se sprijeci porast temperature koji bi mogao oštetiti kabele i elektricne vodove te da se sprijeci prekomjerno zagrijavanje okolnog materijala.

.8.1 Akumulatorske baterije moraju imati odgovarajuce kucište, a prostorije koje se koriste za njihov smještaj moraju biti propisno izvedene i ucinkovito ventilirane.

.8.2 Elektricna ili druga oprema koja može biti izvor zapaljenja zapaljivih para nije dopuštena u tim prostorima.

.9 Distribucijski sustavi izvode se tako da se u slucaju požara u bilo kojoj glavnoj vertikalnoj zoni, utvrdenoj u pravilu II-2/A/2.9, ne ometa rad službi bitnih za sigurnost u bilo kojoj drugoj takvoj zoni. Taj ce zahtjev biti ispunjen ako glavni napojni vodovi i napojni vodovi za slucaj nužde koji prolaze kroz bilo koju od tih zona, budu vertikalno i horizontalno što dalje jedan od drugoga.

.10 Elektricna oprema ne smije biti postavljena u prostorima u kojima bi se mogle sakupljati zapaljive smjese, npr. u odjeljcima namijenjenima prije svega za akumulatorske baterije, u spremištima za boju, skladištima acetilena ili slicnim prostorima, osim ako pomorska uprava države zastave smatra da je ta oprema:

.1 Predvidene mjere moraju osigurati da sigurnost broda u svim uvjetima plovidbe, ukljucujuci manevriranje, bude jednaka kao i na brodu kojem su prostorije strojeva pod nadzorom posade.

.2 Poduzimaju se mjere kojima ce se osigurati pouzdani rad opreme te obavljanje redovitih pregleda i rutinskih ispitivanja radi osiguravanja trajne ucinkovitosti rada.

.3 Svaki brod mora imati ispravu kojom se potvrduje da je sposoban za plovidbu s prostorijama strojeva koje su povremeno bez nadzora posade.

.1 Predvidaju se uredaji za rano otkrivanje i alarmiranje u slucaju požara:

.2 Motori s unutarnjim izgaranjem snage 2 250 kW i više, ili s cilindrom ciji je promjer veci od 300 mm, moraju imati detektor uljnih para u kucištu koljenaste osovine ili osjetnike temperature u ležajevima motora ili druge odgovarajuce uredaje.

.1 Kaljužni zdenci u prostorijama strojeva povremeno bez nadzora posade, moraju biti postavljeni te se moraju nadzirati tako da se nakupljanje tekucina može otkriti pri uobicajenim kutovima trima i nagiba te moraju imati kapacitet dovoljan za prihvat uobicajene kolicine drenažne tekucine dok je prostorija bez nadzora posade.

.2 Ako se kaljužne pumpe ukljucuju automatski, predvidaju se indikatori koji pokazuju je li dotok tekucine veci od kapaciteta pumpe ili radi li pumpa cešce nego što je predvideno. U takvim slucajevima može se dopustiti postavljanje manjih kaljužnih zdenaca za odgovarajuce vremensko razdoblje. Ako su postavljene kaljužne pumpe s automatskim upravljanjem, posebnu pažnju treba posvetiti zahtjevima za sprecavanje onecišcenja uljem.

.3 Upravljacki uredaji svih ventila za usis mora, ispust ispod vodne linije ili sustav ubrizgaca kaljuže, moraju biti smješteni tako da, u slucaju dotoka vode u taj prostor, ostane dovoljno vremena za pristup tim uredajima i za upravljanje. Ako razina do koje se prostor može naplaviti u uvjetima potpuno nakrcanog broda to zahtijeva, treba predvidjeti mogucnost upravljanja s mjesta iznad te razine.

.1 U svim uvjetima plovidbe, ukljucujuci i manevriranje, mora biti moguce upravljati brzinom, smjerom poriva i ako je potrebno usponom brodskog vijka, sa zapovjednickog mosta.

.2 Nalozi porivnim strojevima sa zapovjednickog mosta prikazuju se u upravljackoj prostoriji glavnih strojeva ili, prema potrebi, na mjestu upravljanja porivnim strojevima.

.3 Daljinsko upravljanje porivnim strojevima mora biti moguce samo s jednog mjesta u isto vrijeme; na takvim mjestima dopuštena su medusobno povezana upravljacka mjesta. Na svakom mjestu mora biti indikator koji pokazuje s kojeg se mjesta upravlja porivnim strojevima. Prebacivanje upravljanja sa zapovjednickog mosta na prostorije strojeva moguce je samo u prostoriji glavnih strojeva ili u upravljackoj prostoriji glavnih strojeva. Sustav mora imati uredaje za sprecavanje znacajne promjene vijcanog poriva pri prebacivanju upravljanja s jednog mjesta na drugo.

.4 Mora postojati mogucnost lokalnog upravljanja svim strojevima koji su bitni za sigurnu plovidbu broda, cak i u slucaju kvara bilo kojeg dijela automatskih sustava ili sustava daljinskog upravljanja.

.5 Sustav daljinskog automatskog upravljanja mora biti projektiran tako da se u slucaju kvara ukljuci alarm. Ako se to ne smatra neizvedivim, prethodno podešena brzina i smjer poriva vijka moraju se održati sve dok se ne aktivira lokalno upravljanje.

.6 Na zapovjednickom mostu moraju biti postavljeni indikatori:

.7 Broj neuspješnih uzastopnih pokušaja automatskog upucivanja treba ograniciti kako bi se sacuvao dovoljan tlak zraka za upucivanje. Mora se ugraditi alarm niskog tlaka zraka za upucivanje, podešen na razinu koja omogucava upucivanje porivnih strojeva.

.1 Predviden je sustav alarma koji se ukljucuje u slucaju svakog kvara na koji treba obratiti pozornost i koji mora:

.2.1 Sustav alarma mora imati trajno napajanje i mogucnost automatskog prebacivanja na rezervni izvor elektricne energije, u slucaju prekida redovitog napajanja.

.2.2 U slucaju prekida u redovitom napajanju sustava alarma, ukljucuje se alarm.

.3.1 Sustav alarma mora imati sposobnost dojave nekoliko kvarova istodobno, a prijem jednog alarma ne smije ometati drugi alarm.

.3.2 Prijem svakog alarma na mjestu navedenom u stavku.1 mora se prikazati na mjestima gdje se alarm ukljucio. Alarm mora trajati dok se ne prihvati, a svjetlosna indikacija pojedinog alarma traje dok se kvar ne otkloni, nakon cega se sustav alarma automatski vraca na redovite uvjete rada.

.1 Osnovni izvor elektricne energije mora zadovoljavati sljedece zahtjeve:

.2 Ako su za druge pomocne strojeve bitne za pogon potrebni strojevi u pripremi, treba predvidjeti uredaje za automatsko prebacivanje.

.1 Sustav upravljanja mora biti takav da se službe potrebne za rad glavnih porivnih strojeva i pomocnih strojeva osiguravaju automatskim uredajima.

.2 Pri prebacivanju na automatsko upravljanje mora se ukljuciti alarm.

.3 Predviden je alarmni sustav u skladu s pravilom 6 za sve znacajne tlakove, temperature i razine tekucina te druge bitne parametre.

.4 Treba predvidjeti središnje upravljacko mjesto s potrebnim alarmnim plocama i instrumentima koji pokazuju aktiviranje svakog alarma.

.5 Ako se za pogon koriste motori s unutarnjim izgaranjem, treba omoguciti da se tlak zraka za upucivanje održi na potrebnoj razini.

.1 Svrha je protupožarne sigurnosti u ovom poglavlju:

.2 Kako bi se postigli ciljevi protupožarne sigurnosti navedeni u stavku.1., u pravila ovog poglavlja ugradena su sljedeca temeljna nacela, ovisno o vrsti broda i potencijalnoj opasnosti od požara:

.3 Ciljevi protupožarne sigurnosti navedeni u stavku.1 ostvaruju se poštovanjem propisanih zahtjeva navedenih u ovom poglavlju ili drukcijim projektom i izvedbom u skladu s dijelom F izmijenjenog poglavlja II-2 Konvencije SOLAS 1974., koji se primjenjuje na brodove izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije. Smatra se da brod udovoljava funkcionalnim zahtjevima navedenim u stavku.2 te da ostvaruje ciljeve protupožarne sigurnosti navedene u stavku.1:

.4 Svi brodovi na kojima se obavljaju popravci, preinake, izmjene te s tim povezana oprema, moraju i dalje ispunjavati najmanje one zahtjeve koji su se prethodno primjenjivali na te brodove.

Popravci, preinake i izmjene kojima se bitno mijenjaju dimenzije broda ili prostora za smještaj putnika ili kojima se znatno produžuje vijek korištenja broda te s tim povezana oprema, moraju ispunjavati najnovije zahtjeve za nove brodove ako pomorska uprava države zastave to smatra opravdanim i mogucim.

.5 Bez obzira na odredbe iz stavka.4, postojeci brodovi klase B koji prevoze više od 36 putnika, a na kojima se obavljaju popravci, preinake, izmjene te s tim povezana oprema, moraju zadovoljavati sljedece zahtjeve:

.1.1 Svaki brod mora imati protupožarne pumpe, glavne protupožarne cjevovode, hidrante, crijeva i mlaznice u skladu s odgovarajucim zahtjevima ovog pravila.

.1.2 Ako se zahtijeva više od jedne neovisne protupožarne pumpe, moraju se postaviti odjelni ventili za odvajanje dijela glavnog protupožarnog cjevovoda u prostoriji strojeva u kojoj se nalazi glavna protupožarna pumpa ili pumpe, od ostalog dijela glavnog protupožarnog cjevovoda, na lako dostupnom i pogodnom mjestu izvan prostorije strojeva. Glavni protupožarni cjevovod izveden je tako da, kad su odjelni ventili zatvoreni, svi hidranti na brodu osim onih u navedenoj prostoriji strojeva, mogu dobivati vodu preko protupožarne pumpe koja se ne nalazi u toj prostoriji strojeva, cijevima koje ne ulaze u tu prostoriju. Iznimno, kraci dijelovi usisnih i ispusnih cijevi protupožarne pumpe za slucaj nužde mogu prolaziti kroz prostoriju strojeva ako je nemoguce provesti ih izvan nje, pod uvjetom da se održi cjelovitost glavnog protupožarnog cjevovoda zatvaranjem cijevi u cvrsto celicno kucište.

.1.3 Odjelni ventili za odvajanje dijela glavnog protupožarnog cjevovoda u prostoriji strojeva u kojoj se nalaze glavna protupožarna pumpa ili pumpe, od ostalog dijela glavnog protupožarnog cjevovoda, moraju se postaviti na lako dostupnom i pogodnom mjestu izvan prostorije strojeva. Glavni protupožarni cjevovod izveden je tako da, kad su odjelni ventili zatvoreni, svi hidranti na brodu osim onih u navedenoj prostoriji strojeva, mogu dobivati vodu preko druge protupožarne pumpe ili protupožarne pumpe za slucaj nužde. Protupožarna pumpa za slucaj nužde, ulaz morske vode, usisne i dovodne cijevi i odjelni ventili moraju se nalaziti izvan prostorije strojeva. Ako to nije moguce, može se postaviti kutija usisa mora u prostoriju strojeva ako se ventilom može daljinski upravljati s mjesta u istom odjeljku u kojem je pumpa za slucaj nužde, a usisna cijev je što kraca. Kraci dijelovi usisnih i ispusnih cijevi mogu prolaziti kroz prostor strojeva ako su zatvoreni u cvrsto celicno kucište ili izolirani prema normi A-60. Cijevi moraju imati cvrste stijenke debljine najmanje 11 mm i moraju biti zavarene osim na prirubnom spoju s ventilom ulaza mora.

.1 Propisane protupožarne pumpe moraju radi gašenja požara osiguravati dovod vode pod tlakom navedenim u stavku.4.2, u kolicini koja nije manja od dvije trecine kolicine koja je propisana za kaljužne pumpe kada se upotrebljavaju za ispumpavanje kaljuže.

.2 Na svakom brodu koji prema ovom pravilu mora imati više od jedne protupožarne mehanicke pumpe, svaka propisana pumpa mora imati kapacitet od najmanje 80 % ukupnog propisanog kapaciteta podijeljenog s najmanjim brojem propisanih protupožarnih pumpi, ali u svakom slucaju najmanje 25 m3/h i svaka takva pumpa mora osiguravati najmanje dva propisana mlaza vode. Te protupožarne pumpe moraju osiguravati dovod vode glavnom protupožarnom sustavu u propisanim uvjetima.

.3 Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, na kojima je ugradeno više pumpi od najmanjeg propisanog broja te dodatne pumpe moraju imati kapacitet najmanje 25 m3/h i moraju osiguravati najmanje dva mlaza vode u skladu sa stavkom.5 ovog pravila.

.1 Brodovi moraju imati sljedece protupožarne pumpe s mehanickim pogonom:

.2 Sanitarne, balastne i kaljužne pumpe ili pumpe opce namjene mogu se prihvatiti kao protupožarne pumpe ako se njima ne obavlja redovito pumpanje goriva, a ako se povremeno upotrebljavaju za pretakanje ili pumpanje tekuceg goriva, moraju imati odgovarajuce preklopne uredaje.

.3 Raspored prikljucaka morske vode, protupožarnih pumpi i njihovih izvora energije mora osigurati da, na brodovima ovlaštenim za prijevoz više od 250 putnika, izbijanje požara u bilo kojem odjeljku ne prekine rad svih protupožarnih pumpi.

Ako na novim brodovima klase B ovlaštenim za prijevoz 250 putnika ili manje, požar u bilo kojem odjeljku može onesposobiti sve pumpe, kao dodatni uredaj za dovod vode radi gašenja požara postavlja se neovisna protupožarna pumpa za slucaj nužde na mehanicki pogon, kojoj su izvor energije i prikljucci za morsku vodu smješteni izvan prostorije strojeva. Ta neovisna protupožarna pumpa za slucaj nužde na mehanicki pogon, mora biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara za brodove izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije.

.4 Na novim brodovima klase B ovlaštenim za prijevoz više od 250 putnika, brza opskrba vodom mora biti takva da se iz svakog hidranta u unutarnjem prostoru može odmah dobiti najmanje jedan snažan mlaz vode te da se automatskim pokretanjem odredene protupožarne pumpe osigura stalan dovod vode.

.5 Na brodovima na kojima su prostorije strojeva povremeno bez nadzora posade ili je potrebna samo jedna osoba u straži, mora se osigurati brzi dovod vode iz glavnog protupožarnog cjevovoda pod odgovarajucim tlakom, daljinskim pokretanjem jedne od glavnih protupožarnih pumpi sa zapovjednickog mosta i iz protupožarne upravljacke postaje, ako postoji, ili stalnim tlacenjem glavnog protupožarnog cjevovoda pomocu jedne od glavnih protupožarnih pumpi.

.6 Dovodni ventil svake protupožarne pumpe mora imati nepovratni ventil.

.1 Promjer glavnog protupožarnog cjevovoda i cijevi za vodu mora biti toliki da omogucava ucinkovitu raspodjelu najvece propisane kolicine vode iz dvije protupožarne pumpe koje rade istodobno.

.2 Pomocu dvije pumpe koje istodobno dovode vodu kroz mlaznice navedene u stavku.8 i dovoljno hidranata da se osigura kolicina vode navedena u stavku.4.1, u svim hidrantima treba održavati sljedece minimalne tlakove:

.3 Maksimalan tlak u bilo kojem hidrantu ne smije biti veci od onog pri kojem se može ucinkovito upravljati protupožarnim crijevom.

.1 Broj i položaj hidranata mora biti takav da najmanje dva mlaza vode koji ne dolaze iz istog hidranta, od kojih jedan mora biti iz crijeva u jednom komadu, mogu dosegnuti bilo koji dio broda u koji putnici ili posada redovito imaju pristup za vrijeme plovidbe te bilo koji dio prostora za teret kada je prazan, bilo koji ro-ro prostor za teret ili bilo koji prostor posebne kategorije, a u tom slucaju dva mlaza moraju dosegnuti bilo koji dio tog prostora, svaki iz crijeva u jednom komadu. Osim toga, takvi hidranti moraju biti smješteni blizu ulaza u šticene prostore.

.2 U prostorijama nastambi, službenim prostorijama i prostorijama strojeva, broj i smještaj hidranata mora biti takav da udovoljava zahtjevima iz stavka.5.1 kada su sva vodonepropusna vrata i sva vrata u pregradama glavnih vertikalnih zona zatvorena.

.3 Ako je pristup u prostoriju strojeva na nižoj razini predviden iz susjednog osovinskog tunela, postavljaju se dva hidranta s vanjske strane, ali u blizini ulaza u prostoriju strojeva. Ako je pristup predviden iz drugih prostorija, u jednoj od tih prostorija postavljaju se dva hidranta u blizini ulaza u prostor strojeva. To nije potrebno ako tunel ili susjedni prostori nisu dio puta za napuštanje prostorija.

.1 Za glavne protupožarne cjevovode i hidrante ne smiju se koristiti materijali cija se svojstva brzo gube pod utjecajem topline, ako nisu na odgovarajuci nacin zašticeni. Cijevi i hidranti moraju se postaviti tako da se na njih lako mogu prikljuciti protupožarna crijeva. Cijevi i hidranti moraju biti smješteni tako da se sprijeci zamrzavanje. Na brodovima koji mogu prevoziti teret na palubi, položaj hidranata mora biti takav da su uvijek lako dostupni, a cijevi moraju, što je moguce više, biti postavljene tako da se ne mogu oštetiti tim teretom.

.2 Svako protupožarno crijevo mora imati ventil tako da se može odvojiti dok protupožarne pumpe rade.

.3 Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, odjelni se ventili postavljaju za sve ogranke glavnog protupožarnog cjevovoda koji prolaze otvorenom palubom a upotrebljavaju se u druge svrhe osim gašenja požara.

.1 Protupožarna crijeva moraju biti od nehabajuceg materijala koji odobrava pomorska uprava države zastave i dovoljne duge da se mlaz vode može usmjeriti u bilo koji prostor u kojem bi se mogle upotrijebiti. Svako protupožarno crijevo mora imati mlaznicu i potrebne spojke. Spojke i mlaznice protupožarnog crijeva moraju biti potpuno zamjenjive. Crijeva navedena u ovom poglavlju kao „protupožarna crijeva” zajedno s potrebnom opremom i alatima moraju biti spremna za uporabu na vidljivim mjestima blizu vodenih hidranata ili prikljucaka. Osim toga, u unutarnjim prostorima na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, protupožarna crijeva moraju biti stalno prikljucena na hidrante.

.2 Za svaki hidrant koji se zahtijeva prema stavku.5 mora postojati najmanje jedno protupožarno crijevo. Duljina protupožarnog crijeva mora se ograniciti na najviše 20 metara na palubi i u nadgradu te na 15 metara u prostorijama strojeva, a na manjim brodovima na 15 odnosno 10 metara.

.1.1 U smislu ovog poglavlja, standardne velicine mlaznica su 12 mm, 16 mm i 19 mm ili velicine što bliže tim vrijednostima. Ako se upotrebljavaju drugi sustavi – kao na primjer sustavi vodene magle – mogu se dopustiti drugaciji promjeri mlaznica.

.1.2 Sve mlaznice moraju biti odobrenog dvonamjenskog tipa (tj. raspršivanje/mlaz) i moraju imati napravu za zatvaranje.

.2 Za prostorije nastambi i službene prostorije nisu potrebne mlaznice vece od 12 mm.

.3 Za prostorije strojeva i vanjske prostore velicina mlaznica mora biti takva da se iz najmanje pumpe može postici najveca moguca kolicina vode iz dva mlaza pod tlakom navedenim u stavku.4, s tim da se ne koriste mlaznice vece od 19 mm.

.1 Zahtijeva se jedna neovisna protupožarna pumpa, kojom se radi gašenja požara mora osigurati dovod najmanje jednog mlaza vode iz bilo kojeg protupožarnog hidranta pod tlakom navedenim dalje u tekstu. Ta kolicina vode ne smije biti manja od dvije trecine kolicine koja se zahtijeva za kaljužne pumpe kada se upotrebljavaju za pumpanje kaljuže. Takva protupožarna pumpa mora pri izbacivanju najvece navedene kolicine vode kroz protupožarne hidrante cije su mlaznice promjera 12 ili 16 ili 19 mm, na svakom hidrantu održavati minimalni tlak koji je propisan za brodove klase B.

.2 Svaki brod koji prevozi više od 250 putnika, mora imati dodatnu protupožarnu pumpu stalno prikljucenu na glavni protupožarni cjevovod. Ta pumpa mora imati mehanicki pogon. Ta pumpa i njezin izvor energije ne smiju biti smješteni u istom odjeljku kao pumpa koja je propisana stavkom.9.1 i mora imati stalni prikljucak za dovod morske vode smješten izvan prostorije strojeva. Ta pumpa mora biti takva da može osigurati najmanje jedan mlaz vode iz bilo kojeg hidranta na brodu, održavajuci tlak od najmanje 0,3 N/mm2.

.3 Sanitarne, balastne i kaljužne pumpe ili pumpe opce namjene mogu se prihvatiti kao protupožarne pumpe.

.4 Svaki brod mora imati glavni protupožarni cjevovod odgovarajuceg promjera za ucinkovitu raspodjelu navedene najvece kolicine vode. Broj i položaj hidranata mora biti takav da najmanje jedan mlaz vode može dosegnuti bilo koji dio broda iz protupožarnog crijeva u jednom komadu, kao što je odredeno za brodove klase B u stavku.7.2.

.5 Svaki brod mora imati najmanje jedno protupožarno crijevo za svaki hidrant.

.6 Na brodovima na kojima su prostorije strojeva povremeno bez nadzora posade ili je potrebna samo jedna osoba u straži, mora se osigurati brzi dovod vode iz glavnog protupožarnog cjevovoda pod odgovarajucim tlakom, daljinskim pokretanjem jedne od glavnih protupožarnih pumpi sa zapovjednickog mosta i iz protupožarne upravljacke postaje, ako postoji, ili stalnim tlacenjem glavnog protupožarnog cjevovoda pomocu jedne od glavnih protupožarnih pumpi.

.7 Dovodni ventil svake protupožarne pumpe mora imati nepovratni ventil.

.1 Cijevi potrebne za dovodenje sredstva za gašenje požara u šticene prostore moraju imati upravljacke ventile oznacene tako da jasno pokazuju prostore do kojih vode cijevi. Moraju se poduzeti odgovarajuce mjere da se sprijeci nehoticno ispuštanje sredstva u bilo koju prostoriju.

.2 Cjevovod za raspodjelu sredstva za gašenje požara i mlaznice moraju biti postavljeni tako da se postigne ravnomjerna raspodjela sredstva za gašenje.

.3 Predvidaju se sredstva kako bi se osiguralo da se s vanjske strane zašticenih prostora mogu zatvoriti svi otvori kroz koje u te prostore može uci zrak ili iz njih izlaziti plin.

.4 Predvidaju se sredstva kako bi se osiguralo automatsko davanje zvucnog upozorenja o ispuštanju sredstva za gašenje požara u bilo koji prostor u kojem osoblje redovito radi ili u koji ima pristup. Alarm mora biti ukljucen dovoljno vremena prije ispuštanja sredstva za gašenje.

.5 Sredstva za upravljanje ugradenim sustavima za gašenje požara plinom moraju biti lako dostupna, jednostavna za rukovanje i grupirana na što manje mjesta koja nece biti odsjecena u slucaju požara u šticenom prostoru. Na svakom takvom mjestu moraju se nalaziti jasne upute za rukovanje sustavom uzimajuci u obzir sigurnost osoblja.

.6 Automatsko ispuštanje sredstva za gašenje požara nije dopušteno, osim ako je to predvideno za lokalne uredaje s automatskim upravljanjem, postavljene neovisno o propisanim ugradenim sustavima za gašenje požara, u prostorijama strojeva iznad opreme za koju postoji velika opasnost od požara ili u zatvorenim dijelovima unutar prostorija strojeva u kojima postoji velika opasnost od požara.

.7 Ako je kolicina sredstva za gašenje požara potrebna za zaštitu nekoliko prostora, raspoloživa kolicina sredstva ne mora biti veca od najvece kolicine potrebne za bilo koji od prostora koje treba zaštititi.

.8 Ako nije drukcije odredeno, tlacni spremnici za skladištenje sredstva za gašenje požara postavljaju se izvan šticenih prostorija u skladu sa stavkom .1.11.

.9 Predvidaju se mjere kako bi se osiguralo da posada ili osoblje na kopnu mogu sigurno provjeriti kolicinu sredstva u spremnicima.

.10 Spremnici za skladištenje sredstva za gašenje požara i pripadajuci tlacni dijelovi moraju biti projektirani prema odgovarajucim normama, uzimajuci u obzir položaj i maksimalne temperature okoline koje se mogu ocekivati u radu.

.11 Ako se sredstvo za gašenje požara skladišti izvan šticenog prostora, to mora biti u prostoriji koja je na sigurnom i lako dostupnom mjestu i ima ucinkovito prozracivanje. Poželjno je da svi ulazi u te skladišne prostorije budu s otvorene palube neovisno o šticenom prostoru.

Ulazna vrata moraju se otvarati prema vani, a pregrade i palube, ukljucujuci vrata i druga sredstva za zatvaranje svakog takvog otvora, koje odjeljuju te prostorije od susjednih zatvorenih prostorija, moraju biti plinonepropusne. U smislu primjene tablica protupožarnosti pregrada i paluba iz pravila II-2/B/4 ili II-2/B/5, takve se skladišne prostorije smatraju upravljackim postajama.

.12 U sustavima za gašenje požara na novim brodovima te u novougradenim protupožarnim sustavima na postojecim brodovima, nije dopuštena uporaba sredstva za gašenje požara koje samo po sebi ili u ocekivanim uvjetima uporabe ispušta otrovne plinove u kolicinama opasnim za ljude ili ispušta plinove štetne za okoliš.

.13 Ugradeni sustavi za gašenje požara plinom moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.14 Predvidaju se sredstva kako bi se osiguralo da se s vanjske strane šticenih prostora mogu zatvoriti svi otvori kroz koje u te prostore može uci zrak ili iz njih izlaziti plin.

.15 Ako se sredstvo za gašenje požara skladišti izvan šticenog prostora, to mora biti u prostoriji koja se nalazi iza prednje sudarne pregrade i ne upotrebljava se u druge svrhe. Poželjno je da svi ulazi u tu skladišnu prostoriju budu s otvorene palube, neovisno o šticenom prostoru. Ako je skladišni prostor ispod palube, ne smije biti više od jedne palube ispod otvorene palube i mora imati izravan pristup stubištem ili ljestvama s otvorene palube.

Prostori smješteni ispod palube ili prostori do kojih nije predviden pristup s otvorene palube, moraju imati sustav mehanicke ventilacije koji odvodi zrak s dna prostora i omogucuje najmanje 6 izmjena zraka na sat. Ulazna vrata moraju se otvarati prema vani, a pregrade i palube, ukljucujuci vrata i druga sredstva za zatvaranje svakog takvog otvora, koje odjeljuju te prostore od susjednih zatvorenih prostora, moraju biti plinonepropusne. U smislu primjene tablica 4.1, 4.2, 5.1 i 5.2 iz dijela B ovog poglavlja, takvi se skladišni prostori smatraju upravljackim postajama.

.16 Ako je kolicina slobodnog zraka u spremnicima zraka u bilo kojoj prostoriji takva da bi, u slucaju požara, ispuštanje zraka unutar takve prostorije moglo ozbiljno ugroziti ucinkovitost ugradenog sustava za gašenje požara, treba osigurati dodatnu kolicinu sredstva za gašenje požara.

.17 Dobavljaci ugradenih uredaja za gašenje požara moraju osigurati opis uredaja, ukljucujuci kontrolni popis za održavanje, na engleskom jeziku i na službenom jeziku(-cima) države zastave.

.18 Kolicinu sredstva za gašenje požara najmanje jednom godišnje provjerava strucnjak kojeg ovlasti pomorska uprava države zastave, dobavljac uredaja ili priznata organizacija.

.19 Redovite provjere koje provodi upravitelj stroja na brodu ili ih organizira rukovodstvo broda unose se u brodski dnevnik, pri cemu se navodi opseg i vrijeme te provjere.

.20 Oprema za gašenje požara koja nije propisana a postavljena je, npr. u skladišnim prostorima, mora svojom konstrukcijom i dimenzijama biti u skladu s odredbama ovog pravila za taj tip uredaja.

.21 Sva vrata u prostorije zašticene uredajima na bazi CO2 moraju imati natpis „Ova je prostorija zašticena sustavom na bazi CO2 i mora se napustiti kad se ukljuci alarmni uredaj”.

.1.1 U prostorijama za teret, kolicina raspoloživog CO2 mora, ako nije drukcije propisano, biti dovoljna da se dobije obujam slobodnog plina od najmanje 30 % bruto obujma najvece prostorije za teret koja se štiti na taj nacin.

Ako su dvije ili više prostorija za teret povezani preko ventilacijskih kanala, smatraju se jednom prostorijom. Na brodovima koji se upotrebljavaju za prijevoz vozila, potrebna kolicina CO2 iznosi 45 % bruto kubicne kolicine najvece prostorije za teret.

.1.2 U prostorijama strojeva, kolicina ugljikovog dioksida mora biti dovoljna da se dobije minimalna kolicina slobodnog plina koja je jednaka vecoj od ovih kolicina:

.2 Za svrhe ovog stavka, racuna se da obujam slobodnog ugljikovog dioksida iznosi 0,56 m3/kg.

.3 Ugradeni sustav cjevovoda mora biti takav da se 85 % plina može ispustiti u tu prostoriju u roku od 2 minute.

.4 Mehanizam za ispuštanje ugljikovog dioksida:

.5 Pomorska uprava države zastave mora osigurati da prostorije u kojima se nalaze boce CO2 budu pravilno izvedene u pogledu pristupa, ventilacije i uredaja za vezu. Moraju poduzeti potrebne sigurnosne mjere u vezi s izradom, postavljanjem, oznacivanjem, punjenjem i ispitivanjem boca CO2 te pripadajucih cijevi i opreme, kao i opreme za upravljanje tim postrojenjem i alarmiranje.

.6 Sustavi ugljikovog dioksida moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.7 Pomorska uprava države zastave mora osigurati da prostorije u kojima se nalaze boce CO2 budu pravilno izvedene u pogledu pristupa, ventilacije i uredaja za vezu. Moraju poduzeti potrebne sigurnosne mjere u vezi s izradom, postavljanjem, oznacivanjem, punjenjem i ispitivanjem boca CO2 te pripadajucih cijevi i opreme, kao i opreme za upravljanje tim postrojenjem i alarmiranje.

.1 Ako je u nekoj prostoriji strojeva, pored zahtjeva iz pravila 6, ugraden sustav za gašenje požara pjenom niske ekspanzije, taj sustav mora omogucavati da za najviše pet minuta kroz ugradene otvore za pražnjenje ispusti kolicinu pjene dostatnu da ispuni do visine od 150 mm najvecu pojedinacnu površinu po kojoj bi se moglo razliti tekuce gorivo. Sustav mora imati sposobnost stvaranja pjene prikladne za gašenje požara uzrokovanih uljem. Predvidaju se sredstva za ucinkovitu raspodjelu pjene kroz stalni sustav cjevovoda i upravljacke ventile ili pipce do prikladnih otvora za pražnjenje i za ucinkovito usmjeravanje pjene pomocu ugradenih raspršivaca prema drugim glavnim izvorima požara u zašticenom prostoru. Omjer ekspanzije pjene ne smije biti veci od 12 prema 1.

.2 Sredstva za upravljanje svakim takvim sustavom moraju biti lako dostupna i jednostavna za rukovanje te grupirana na što manje mjesta koja nece biti odsjecena zbog požara u šticenoj prostoriji.

.3 Ugradeni sustavi za gašenje požara pjenom niske ekspanzije u prostorijama strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.1 Svaki propisani ugradeni sustav za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u prostorijama strojeva mora omogucavati brzo ispuštanje pjene kroz ugradene otvore za pražnjenje u kolicini koja je dovoljna da ispuni do visine od najmanje 1 metra u minuti najveci prostor koji se štiti. Kolicina raspoložive tekucine za stvaranje pjene mora biti dovoljna da proizvede kolicinu pjene jednaku peterostrukom obujmu najveceg prostora koji treba zaštititi. Omjer ekspanzije pjene ne smije biti veci od 1 000 prema 1.

.2 Dobavni kanali za pjenu, ulazi zraka do generatora pjene i broj jedinica za proizvodnju pjene moraju biti takvi da osiguraju ucinkovitu proizvodnju i raspodjelu pjene.

.3 Dobavni kanali generatora pjene moraju biti postavljeni tako da požar u šticenoj prostoriji ne može oštetiti opremu za proizvodnju pjene.

.4 Generator pjene, njegovi izvori napajanja energijom, tekucina za proizvodnju pjene i sredstva za upravljanje sustavom moraju biti lako dostupni i jednostavni za rukovanje te grupirani na što manje mjesta koja nece biti odsjecena zbog požara u šticenoj prostoriji.

.5 Ugradeni sustavi za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u prostorijama strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.1 Svi propisani ugradeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u prostorijama strojeva moraju imati mlaznice za raspršivanje odobrenog tipa.

.2 Broj i razmještaj mlaznica mora biti takav da osigura ucinkovitu prosjecnu raspodjelu vode od najmanje 5 litara/m2 u minuti u prostorijama koje treba zaštititi. Mogu se uvažiti vece kolicine vode ako je to potrebno za odredena opasna podrucja. Mlaznice se postavljaju iznad kaljuža, pokrova tankova i drugih površina po kojima se može razliti gorivo te iznad drugih mjesta u prostorijama strojeva gdje postoji posebna opasnost od požara.

.3 Sustav može biti podijeljen na sekcije, cijim se razdjelnim ventilima upravlja s lako dostupnih mjesta izvan prostorije koju treba zaštititi i koji nece biti odsjeceni u slucaju izbijanja požara u šticenom prostoru.

.4 Sustav mora stalno biti pod potrebnim tlakom, a pumpa koja dobavlja vodu za sustav mora se automatski ukljuciti kada padne tlak u sustavu.

.5 Pumpa mora moci istodobno dobavljati vodu pod potrebnim tlakom u sve sekcije sustava, u bilo kojem odjeljku koji se štiti. Pumpa i njezini upravljacki uredaji postavljaju se izvan prostorije ili prostorija koje treba zaštititi. Ne smije postojati mogucnost da požar u prostoriji ili prostorijama koje se štite sustavom za gašenje požara raspršenom vodom, onemoguci rad tog sustava.

.6 Poduzimaju se mjere opreza kako bi se sprijecilo zacepljenje mlaznica zbog necistoce u vodi ili korozije cjevovoda, mlaznica, ventila i pumpe.

.7 Pumpa se može pokretati nezavisnim motorom s unutarnjim izgaranjem, ali ako ovisi o energiji koja se dobavlja iz generatora za slucaj nužde ugradenog u skladu s odredbama iz dijela D poglavlja II-1., generator mora biti tako izveden da se automatski ukljuci u slucaju kvara glavnog izvora energije, tako da se odmah osigura energija za pumpu propisana stavkom.5. Nezavisni motor s unutarnjim izgaranjem mora biti smješten tako da požar u šticenoj prostoriji ne utjece na dovod zraka motoru.

.8 Ugradeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u prostorijama strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.1 Svi aparati za gašenje požara moraju biti odobrenog tipa i dizajna.

.2 Kapacitet propisanih prenosivih aparata za gašenje tekucinom ne smije biti veci od 13,5 litara ni manji od 9 litara. Ostali aparati za gašenje moraju biti prenosivi najmanje kao aparat za gašenje tekucinom od 13,5 litara, a moraju imati sposobnost gašenja požara najmanje kao aparat za gašenje tekucinom od 9 litara.

.3 Na brodu se moraju nalaziti rezervna punjenja za 50 % svih aparata za gašenje odredenog tipa. Rezervno punjenje za aparat koji se ne može odmah ponovno napuniti na brodu je drugi aparat istog tipa.

.4 U pravilu, prenosivi aparati za gašenje požara s CO2 ne postavljaju se u prostorije nastambi. Ako su takvi aparati za gašenje predvideni u prostorijama s radiouredajima, kod sklopnih ploca i na drugim slicnim mjestima, obujam svakog prostora u kojem se nalazi jedan ili više aparata za gašenje mora biti takav da se ogranici koncentracija para zbog ispuštanja do najviše 5 % neto obujma prostora, u smislu ovog pravila. Racuna se da obujam CO2 iznosi 0,56 m3/kg.

.5 Prenosivi aparati za gašenje požara moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.6 Aparati za gašenje požara ugljikovim dioksidom ne postavljaju se u prostorije nastambi. U upravljackim postajama i drugim prostorijama s elektricnom ili elektronickom opremom ili uredajima potrebnim za sigurnost broda, treba predvidjeti aparate za gašenje požara sa sredstvom za gašenje koje ne provodi elektricnu struju i nije štetno za opremu i uredaje.

.7 Aparati za gašenje požara moraju biti spremni za uporabu na vidljivim mjestima do kojih se u slucaju požara može u svakom trenutku brzo i lako doci, postavljeni tako da na njihovo djelovanje ne utjecu vremenski uvjeti, vibracije i druge vanjske okolnosti. Prenosivi aparati za gašenje moraju imati uredaje koji pokazuju jesu li upotrijebljeni.

.8 Rezervno punjenje predvideno je za 100 % prvih 10 aparata za gašenje i za 50 % ostalih aparata za gašenje koji se mogu ponovno napuniti na brodu.

.9 Za aparate koji se ne mogu ponovno napuniti na brodu, umjesto rezervnog punjenja predvideni su dodatni prenosivi aparati za gašenje požara, kojima su kolicina, tip, kapacitet i broj odredeni u stavku.13 dalje u tekstu.

.10 Nisu dopušteni aparati za gašenje požara sa sredstvom za gašenje koje samo po sebi ili u ocekivanim uvjetima uporabe ispušta otrovne plinove u kolicinama opasnim za ljude ili ispušta plinove štetne za okoliš.

.11 Aparati za gašenje požara moraju biti prikladni za gašenje požara koji mogu izbiti u blizini mjesta na kojem su postavljeni ti aparati.

.12 Jedan od prenosivih aparata za gašenje požara namijenjen za uporabu u nekom prostoru mora biti postavljen blizu ulaza u taj prostor.

.13 Minimalni broj aparata za gašenje je sljedeci:

.14 Prenosivi aparati za gašenje požara predvideni za uporabu u prostorijama nastambi ili službenim prostorijama moraju imati što slicniji nacin rukovanja.

.15 Redoviti pregledi aparata za gašenje požara:

pomorska uprava države zastave mora osigurati da se prenosivi aparati za gašenje požara redovito pregledavaju te da se ispituje njihovo djelovanje i tlak.

.1 bilo koji od sljedecih ugradenih sustava za gašenje požara:

.2 najmanje jedan komplet prenosive opreme sa zracnom pjenom koji se sastoji od mlaznice zracne pjene induktorskog tipa i može se prikljuciti na glavni protupožarni cjevovod pomocu protupožarnog crijeva, zajedno s prenosivim spremnikom koji sadrži najmanje 20 litara tekucine za proizvodnju pjene i jedan rezervni spremnik. Mlaznica mora imati sposobnost proizvodnje ucinkovite pjene prikladne za gašenje požara uzrokovanih uljem, brzinom od najmanje 1,5 m3 u minuti.

.3 u svakoj takvoj prostoriji, odobreni aparati za gašenje požara pjenom, svaki kapaciteta najmanje 45 litara, ili jednakovrijedni aparati, u dovoljnom broju da se omoguci usmjeravanje pjene ili jednakovrijednog sredstva za gašenje prema bilo kojem dijelu sustava goriva ili sustava ulja za podmazivanje pod tlakom, prijenosnika i drugih izvora požara. Pored toga, mora postojati dovoljan broj prenosivih aparata za gašenje pjenom ili jednakovrijednih aparata koji moraju biti tako razmješteni da nijedna tocka u prostoriji ne bude udaljena više od 10 metara pješice od aparata za gašenje i da postoje najmanje dva takva aparata za gašenje u svakoj takvoj prostoriji.

.4 mora se predvidjeti jedan od ugradenih sustava za gašenje požara navedenih u stavku.1, i pored toga u svakoj prostoriji u kojoj su motori s unutarnjim izgaranjem ili taložni tankovi za tekuce gorivo ili uredaji za tekuce gorivo, jedan aparat za gašenje pjenom kapaciteta najmanje 45 litara ili jednakovrijedni aparati u dovoljnom broju da se omoguci usmjeravanje pjene ili jednakovrijednog sredstva za gašenje prema bilo kojem dijelu sustava goriva ili sustava ulja za podmazivanje pod tlakom, prijenosnika i drugih izvora požara, i

.5 jedan prenosivi aparat za gašenje požara prikladan za gašenje požara uzrokovanih uljem za svakih 746 kW snage takvih strojeva ili za dio te snage; pod uvjetom da se u svakoj takvoj prostoriji zahtijeva najmanje dva a najviše šest takvih aparata za gašenje.

Dopuštena je uporaba ugradenog sustava za gašenje pjenom niske ekspanzije umjesto nekih od šest prenosivih aparata za gašenje požara koji su propisani ovim pravilom.

.6 Svaka prostorija strojeva mora imati dvije prikladne naprave za stvaranje vodene magle, koje se sastoje od metalne cijevi u obliku slova L, s tim da je dulji krak dug oko dva metra i može se spojiti s protupožarnim crijevom, a kraci krak, dug oko 250 mm, s ugradenom mlaznicom za vodenu maglu ili da se na njega može ucvrstiti mlaznica za raspršivanje vode.

.7 Kada se kao sredstvo za grijanje upotrebljava termalno ulje, može se dodatno zahtijevati da kotlovnice budu opremljene stalno ugradenom ili prenosivom opremom za lokalne sustave za brizganje mlaza vode pod tlakom ili pjene iznad i ispod poda radi gašenja požara.

.8

.1 Broj vidnika, vrata, ventilatora, otvora u dimnjacima koji omogucavaju prozracivanje ispuha i drugi otvori prema prostorijama strojeva moraju se svesti na najmanju mjeru, dovoljnu za potrebe prozracivanja te za ispravan i siguran rad broda.

.2 Vidnici moraju biti izradeni od celika i ne smiju imati staklene panele. Treba predvidjeti da se u slucaju požara omoguci izlazak dima iz prostora koji se zašticuje.

.3 Vrata, osim vodonepropusnih vrata na mehanicki pogon, izvode se tako da se osigura ispravno zatvaranje u slucaju požara u prostoriji, pomocu mehanizma zatvaranja na mehanicki pogon ili pomocu samozatvarajucih vrata koja se mogu zatvoriti pri nagibu od 3,5° suprotnom od smjera zatvaranja i imaju zadržac s automatskim osiguranjem te uredaj za otpuštanje s daljinskim upravljanjem.

.4 Prozori se ne smiju postavljati na omedenjima prostorija strojeva. To ne iskljucuje uporabu stakla u upravljackim prostorijama unutar prostorija strojeva.

.5 Treba predvidjeti mogucnost upravljanja za:

.6 Upravljacki uredaji propisani u stavku.5 i pravilu II-2/A/10.2.5 moraju se postaviti izvan navedene prostorije, kako ne bi bili nedostupni u slucaju požara u prostoriji za koju su namijenjeni. Ti upravljacki uredaji i upravljacki uredaji svakog propisanog sustava za gašenje požara moraju se postaviti na jednom upravljackom mjestu ili grupirati na što manje mjesta. Ta mjesta moraju imati siguran pristup s otvorene palube.

.7 Ako do bilo koje prostorije strojeva kategorije A na nižoj razini postoji pristup iz susjednog osovinskog tunela, u osovinskom tunelu u blizini vodonepropusnih vrata postavljaju se lagana celicna protupožarna vrata kojima se može rukovati s obje strane.

.1 Svaki propisani sustav automatskog rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma mora biti takav da se u svakom trenutku može odmah aktivirati, bez djelovanja posade. Mora biti izveden od mokre izvedbe cijevi, a mali izloženi dijelovi mogu biti od suhe izvedbe cijevi ako su potrebne mjere opreza. Svi dijelovi sustava koji tijekom rada mogu biti izloženi temperaturama smrzavanja moraju se na odgovarajuci nacin zaštititi od smrzavanja. Sustav se mora održavati pod potrebnim tlakom i mora imati uredaj za stalni dovod vode, kao što je propisano ovim pravilom.

.2 Svaka sekcija raspršivaca mora imati uredaje za automatsko davanje svjetlosnih i zvucnih signala upozorenja na jednom ili na nekoliko indikatora, svaki put kad se neki raspršivac ukljuci u rad. Ti indikatori pokazuju u kojoj je sekciji koju poslužuje sustav nastao požar i smješteni su na zapovjednickom mostu, a pored toga se svjetlosni i zvucni signali upozorenja moraju davati i na drugom mjestu koje nije na zapovjednickom mostu kako bi se osiguralo da posada odmah primi upozorenje o požaru. Alarmni sustav mora biti takav da upozori na svaki kvar u sustavu.

.3 Raspršivaci su rasporedeni po pojedinim sekcijama, od kojih svaka sadrži najviše 200 raspršivaca. Jedna sekcija raspršivaca ne smije se koristiti za više od dvije palube i ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone, osim ako se utvrdi da izvedba sa sekcijom raspršivaca koja služi za više od dvije palube ili je smještena u više od jedne glavne vertikalne zone, nece smanjiti protupožarnu zaštitu broda.

.4 Mora postojati mogucnost da se svaka sekcija raspršivaca iskljuci samo jednim zapornim ventilom. Zaporni ventil u svakoj sekciji mora biti lako dostupan i njegov položaj jasno i trajno oznacen. Predvidaju se mjere kako bi se sprijecilo da zapornim ventilima rukuju neovlaštene osobe.

.5 Na zapornom ventilu svake sekcije i na središnjoj stanici mora se postaviti manometar koji pokazuje tlak u sustavu.

.6 Raspršivaci moraju biti otporni na koroziju zbog utjecaja morske okoline. U prostorijama nastambi i službenim prostorijama raspršivaci se aktiviraju pri temperaturi od 68 °C do 79 °C, osim na mjestima kao što su sušionice gdje se mogu ocekivati visoke temperature okoline, u kojima se radna temperatura raspršivaca može povecati za najviše 30 °C iznad maksimalne temperature u blizini stropa.

.7 Na svakom indikatoru mora se istaknuti popis ili nacrt obuhvacenih prostorija te smještaj zone koju ta sekcija štiti. Moraju postojati odgovarajuce upute za ispitivanje i održavanje.

.8 Raspršivaci se postavljaju u gornjem dijelu prostorije, pravilno rasporedeni kako bi se osigurala prosjecna brzina raspršivanja od najmanje 5 litara/m2 u minuti po nominalnoj površini koju obuhvacaju raspršivaci.

Raspršivaci se rasporeduju što dalje od nosaca ili drugih objekata koji bi mogli ometati usmjeravanje vode i na takvom mjestu da se zapaljivi materijal u prostoriji može dobro poprskati.

.9 Mora se predvidjeti tank pod tlakom ciji je obujam jednak najmanje dvostrukoj kolicini vode navedene u ovom stavku. Tank mora sadržavati stalnu kolicinu slatke vode jednaku kolicini vode koju u jednoj minuti može izbaciti pumpa navedena u stavku.12, a radi održavanja tlaka zraka u tanku predvidaju se uredaji kojima ce se osigurati da tlak pri stalnoj kolicini slatke vode u tanku ne bude manji od radnog tlaka raspršivaca uvecanog za tlak stupca vode koji se mjeri od dna tanka do najvišeg raspršivaca u sustavu. Predvidaju se prikladna sredstva za nadopunjavanje zraka pod tlakom i za nadopunjavanje kolicine slatke vode u tanku. Mora se postaviti stakleni mjerac koji pokazuje ispravnu razinu vode u tanku.

.10 Predvidaju se sredstva kojima bi se sprijecilo prodiranje morske vode u tank. Tlacni tank mora imati ucinkoviti prekotlacni ventil i manometar. Na svakom prikljucku manometra treba osigurati zaporne ventile ili pipke.

.11 Mora se predvidjeti neovisna pumpa na mehanicki pogon iskljucivo za neprekidno automatsko ispuštanje vode iz raspršivaca. Pumpa se mora aktivirati automatski cim padne tlak u sustavu prije nego što se stalna kolicina slatke vode u tlacnom tanku potpuno potroši.

.12 Pumpa i sustav cjevovoda moraju održavati potreban tlak na razini najvišeg raspršivaca kako bi se osigurao neprekidni dovod vode dovoljan da se istodobno obuhvati površina od najmanje 280 m2 pri brzini raspršivanja navedenoj u stavku.8. Za nove brodove klase C i D duljine manje od 40 metara, cija je ukupna šticena površina manja od 280 m2, pomorska uprava države zastave može utvrditi odgovarajucu površinu za odredivanje velicine pumpi i drugih dijelova za dovod vode.

.13 Na tlacnoj strani pumpe mora se ugraditi pokusni ventil s kratkom odvodnom cijevi s otvorenim krajem. Ucinkovita površina presjeka ventila i cijevi mora biti dovoljna za propuštanje vode u kolicini koja odgovara kapacitetu pumpe uz održavanje tlaka u sustavu koji se navodi u stavku.9.

.14 Usis morske vode pumpe po mogucnosti mora biti u prostoriji u kojoj se nalazi pumpa i mora biti postavljen tako da za vrijeme plovidbe nije potrebno zatvoriti dovod morske vode do pumpe za bilo koju svrhu, osim u slucaju pregleda ili popravka pumpe.

.15 Pumpa i tank raspršivaca moraju se postaviti na mjestu dovoljno udaljenom od prostorije strojeva, a ne smiju se smjestiti u prostoriju koja se mora štititi sustavom za raspršivanje.

.16 Predvidaju se najmanje dva izvora energije za pumpe morske vode i automatski sustav alarma i otkrivanja požara. Ako su izvori energije za pumpu elektricni, to su glavni generator i izvor energije za slucaj nužde. Jedno napajanje pumpe mora biti sa glavne sklopne ploce, a drugo sa sklopne ploce za slucaj nužde preko posebnih vodova namijenjenih samo za tu svrhu. Napojni vodovi moraju biti razmješteni tako da se izbjegnu kuhinje, prostorije strojeva i druge zatvorene prostorije u kojima postoji velika opasnost od požara, osim ako je to potrebno za prikljucivanje na odgovarajuce sklopne ploce te moraju voditi do automatske preklopke smještene blizu pumpe raspršivaca. Ta preklopka osigurava napajanje energijom iz glavne sklopne ploce toliko dugo koliko je napajanje iz nje moguce, a projektirana je tako da u slucaju prekida napajanja automatski prebaci napajanje na sklopnu plocu za slucaj nužde. Sklopke na glavnoj sklopnoj ploci i sklopnoj ploci za slucaj nužde moraju biti jasno oznacene i u pravilu zatvorene. U tim napojnim vodovima ne smije se upotrijebiti nijedna druga sklopka. Jedan od izvora napajanja energijom za sustav alarma i otkrivanja požara mora biti izvor za slucaj nužde. Ako je jedan od izvora energije za pumpu motor s unutarnjim izgaranjem, taj izvor, osim zadovoljavanja odredaba iz stavka.15, mora biti smješten tako da požar u šticenom prostoru ne utjece na dovod zraka strojevima.

.17 Sustav rasprskivanja mora biti spojen na glavni brodski protupožarni cjevovod pomocu nepovratnog zapornog ventila s mogucnošcu zakljucavanja na spoju koji ce sprijeciti povratni protok vode iz sustava raspršivanja u glavni protupožarni cjevovod.

.18 Za svaku sekciju raspršivaca mora se predvidjeti ispitni ventil za provjeru automatskog alarma, s ispuštanjem vode u kolicini koja odgovara radu jednog raspršivaca. Ispitni ventil za svaku sekciju mora biti smješten blizu zapornog ventila za tu sekciju.

.19 Predvidaju se uredaji za ispitivanje automatskog rada pumpe pri smanjenom tlaku u sustavu.

.20 Na jednom od mjesta indikatora iz stavka.2 predvidaju se sklopke koje ce omoguciti ispitivanje alarma i indikatora za svaku sekciju raspršivaca.

.21 Za svaku sekciju treba predvidjeti najmanje šest rezervnih glava raspršivaca.

.22 Sustavi automatskog rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma moraju biti odobreni u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.23 Za nove brodove klase C i D duljine manje od 40 metara, cija je ukupna zašticena površina manja od 280 m2, pomorska uprava države zastave može utvrditi odgovarajucu površinu za odredivanje velicine pumpi i drugih dijelova.

.1 Svaki propisani ugradeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm s rucnim javljacima požara mora biti takav da se u svakom trenutku može odmah aktivirati.

.2 Napajanje energijom i elektricni strujni krugovi potrebni za rad sustava moraju se stalno nadgledati radi otkrivanja gubitka energije ili kvara. U slucaju kvara mora se aktivirati svjetlosni i zvucni signal kvara na upravljackoj ploci koji se mora razlikovati od požarnog signala.

.3 Za elektricnu opremu koja se upotrebljava u sustavu za otkrivanje požara i protupožarni alarm, moraju se osigurati najmanje dva izvora napajanja energijom, od kojih jedan mora biti izvor u slucaju nužde. Napajanje mora biti iz posebnih napojnih vodova namijenjenih samo za tu svrhu. Ti vodovi vode do automatske preklopke smještene na upravljackoj ploci sustava za otkrivanje požara ili blizu nje.

.4 Detektori i rucni javljaci moraju se grupirati u sekcije. Aktiviranje bilo kojeg detektora ili rucnog javljaca mora biti popraceno svjetlosnim i zvucnim požarnim signalom na upravljackoj ploci i indikatorima. Ako u roku od dvije minute na signale nitko ne odgovori, alarm se automatski oglašava u prostorijama nastambi posade i službenim prostorijama, upravljackim postajama i prostorijama strojeva. Ovaj sustav zvucnog alarma ne mora biti sastavni dio sustava za otkrivanje.

.5 Upravljacka ploca nalazi se na zapovjednickom mostu ili u glavnoj protupožarnoj upravljackoj postaji.

.6 Indikatori moraju pokazivati barem sekciju kojoj pripada aktivirani detektor ili rucni javljac. Najmanje jedan indikator mora biti postavljen tako da je lako dostupan odgovornim clanovima posade u svakom trenutku, za vrijeme plovidbe ili u luci, osim kada brod nije u službi. Jedan indikator mora biti postavljen na zapovjednickom mostu ako se upravljacka ploca nalazi u glavnoj protupožarnoj upravljackoj postaji.

.7 Na svakom indikatoru ili u njegovoj blizini moraju biti jasno prikazani podaci o obuhvacenim prostorijama i o položaju sekcija.

.8 Ako sustav za otkrivanje požara nema mogucnost daljinskog prepoznavanja svakog pojedinog detektora, u pravilu jedna sekcija ne smije obuhvacati više od jedne palube unutar nastambi, službenih prostorija i upravljackih postaja, osim sekcije koja obuhvaca zatvoreno stubište. Radi pravovremenog otkrivanja izvora požara, broj zatvorenih prostorija ukljucenih u svaku sekciju je ogranicen, kako to odredi pomorska uprava države zastave. Ni u kom slucaju ne smije se dopustiti više od 50 zatvorenih prostorija u sekciji. Ako je sustav za otkrivanje opremljen detektorima požara koji se identificiraju daljinski i pojedinacno, sekcije mogu obuhvacati nekoliko paluba i posluživati bilo koji broj zatvorenih prostorija.

.9 Ako ne postoji sustav za otkrivanje požara koji može daljinski i pojedinacno identificirati svaki detektor, ista sekcija detektora ne smije posluživati prostorije na obje strane broda ni na više od jedne palube i ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone, osim u slucaju da pomorska uprava države zastave, ako smatra da time nece biti smanjena protupožarna zaštita broda, dopusti da ista sekcija detektora poslužuje obje strane broda i više od jedne palube. Na brodovima koji su opremljeni detektorima požara s pojedinacnom identifikacijom, sekcija može posluživati prostorije na obje strane broda i na nekoliko paluba, ali ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone.

.10 Sekcija detektora požara koja obuhvaca upravljacku stanicu, službenu prostoriju ili prostoriju nastambi ne smije ukljucivati prostor strojarnice.

.11 Detektori moraju reagirati na toplinu, dim ili druge proizvode izgaranja, plamen ili bilo koju kombinaciju tih cimbenika. Pomorska uprava države zastave može razmotriti uporabu detektora koji reagiraju na druge cimbenike koji upozoravaju na pocetak požara, ako nisu manje osjetljivi. Detektori plamena mogu se upotrebljavati samo uz detektore dima ili topline.

.12 Predvidaju se odgovarajuce upute i rezervni dijelovi za ispitivanje i održavanje.

.13 Djelovanje sustava za otkrivanje požara mora se povremeno ispitati prema zahtjevu pomorske uprave države zastave, pomocu opreme koja proizvodi topli zrak odgovarajuce temperature, ili dim ili aerosolne cestice odgovarajuce gustoce ili velicine, ili druge pojave povezane sa zacetkom požara na koji detektor mora reagirati.

Svi detektori moraju biti takvi da se može ispitati ispravnost njihova rada te uspostaviti redoviti nadzor bez obnavljanja bilo kojeg od sastavnih dijelova.

.14 Sustav za otkrivanje požara ne smije se upotrebljavati ni za jednu drugu svrhu, osim što se na upravljackoj ploci može dopustiti zatvaranje protupožarnih vrata i slicne funkcije.

.15 Sustavi za otkrivanje požara koji imaju mogucnost identifikacije položaja zone moraju zadovoljavati sljedece zahtjeve:

.1 Rucni javljaci moraju se postaviti u svim prostorijama nastambi, službenim prostorijama i upravljackim postajama. Na svakom izlazu mora biti postavljen jedan rucni javljac. Rucni javljaci moraju biti lako dostupni u hodnicima na svakoj palubi tako da ni jedan dio hodnika nije udaljen više od 20 metara od rucnog javljaca.

.2 Detektori dima moraju se postaviti na svim stubištima, hodnicima i izlazima u nuždi unutar prostorija nastambi.

.3 Ako se ugradeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm zahtijeva za zaštitu prostorija koje nisu one navedene u stavku.2.2, u svakoj takvoj prostoriji mora biti postavljen najmanje jedan detektor u skladu sa stavkom.1.11.

.4 Detektori moraju biti postavljeni tako da mogu najbolje djelovati. Treba izbjegavati mjesta u blizini nosaca i ventilacijskih kanala ili druga mjesta gdje bi strujanje zraka moglo štetno utjecati na njihovo djelovanje, kao i položaje izložene udarima ili fizickim oštecenjima. Opcenito, detektori postavljeni na stropu moraju biti najmanje 0,5 metra udaljeni od pregrada.

.5 Maksimalni razmak detektora mora biti u skladu s ovom tablicom:

Pomorska uprava države zastave može zahtijevati ili dopustiti druge razmake na temelju podataka o znacajkama detektora dobivenih ispitivanjem.

.6 Elektricni vodovi koji su dio sustava moraju se provesti tako da se izbjegnu kuhinje, prostorije strojeva i druge zatvorene prostorije s velikom opasnošcu od požara, osim ako je to potrebno radi otkrivanja požara ili protupožarnog alarma u tim prostorijama ili radi prikljucivanja na odgovarajuci izvor energije.

.1 Sustav i oprema moraju biti prikladno projektirani da mogu podnijeti promjene elektricnog napona i kratkotrajne prekide, promjene temperature okoline, vibracije, vlažnost, sraz, udar i koroziju koji se obicno javljaju na brodu.

.2 Detektori dima koji se postavljaju na stubištima, hodnicima i putovima bijega unutar prostorija nastambi, u skladu sa stavkom.2.2, moraju biti certificirani da se aktiviraju prije nego što gustoca dima prijede 12,5 % smanjenja vidljivosti na metar, ali ne prije nego što gustoca dima prijede 2 % smanjenja vidljivosti na metar.

Detektori dima koji se postavljaju u drugim prostorijama moraju se aktivirati unutar granica osjetljivosti koje odredi pomorska uprava države zastave, pri cemu treba izbjegavati premalu ili preveliku osjetljivost detektora.

.3 Detektori topline moraju biti certificirani da se aktiviraju pri temperaturi izmedu 54 °C i 78 °C ako je brzina porasta temperature manja od 1 °C u minuti. Pri vecoj brzini porasta temperature, detektori topline moraju se aktivirati unutar granica temperature koje odredi pomorska uprava države zastave, pri cemu treba izbjegavati premalu ili preveliku osjetljivost detektora.

.4 Dopuštena radna temperatura detektora topline može se povecati do 30 °C iznad maksimalne temperature u stropnom dijelu sušionica i slicnih prostorija s uobicajeno visokim temperaturama okoline.

.4.1 Ugradeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm moraju biti odobreni u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.4.2 Rucni javljaci požara u skladu s Kodeksom o sustavima za zaštitu od požara moraju se postaviti u svim prostorijama nastambi, službenim prostorijama i upravljackim postajama. Na svakom izlazu mora biti postavljen jedan rucni javljac. Rucni javljaci moraju biti lako dostupni u hodnicima na svakoj palubi, tako da ni jedan dio hodnika nije udaljen više od 20 metara od rucnog javljaca.

.5 Pored navedenih odredaba, pomorska uprava države zastave mora osigurati poštovanje odredaba o sigurnosti uredaja s obzirom na njihovu neovisnost o drugim uredajima ili sustavima, otpornost njihovih dijelova na koroziju, napajanje elektricnom energijom njihovog sustava upravljanja te dostupnost uputa za rad i održavanje.

.1 Ako ovim stavkom nije drukcije odredeno, ne smije se upotrebljavati tekuce gorivo s plamištem manjim od 60 °C.

.2 U generatorima za slucaj nužde dopuštena je uporaba tekuceg goriva s plamištem od najmanje 43 °C.

.3 Pomorska uprava države zastave može opcenito dopustiti uporabu tekuceg goriva s plamištem manjim od 60 °C ali ne manjim od 43 °C, uz poštovanje dodatnih mjera predostrožnosti koje smatraju potrebnima i pod uvjetom da temperatura okoline u prostoru u kojem se to gorivo skladišti ili upotrebljava uvijek bude niža od plamišta tekuceg goriva za najmanje 10 °C.

Za brodove izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije, može se dopustiti uporaba tekuceg goriva s plamištem manjim od 60 °C ali ne manjim od 43 °C, uz sljedece uvjete:

Plamište goriva odreduje se pomocu odobrene metode zatvorene posude.

.1.1 Koliko je to moguce, dijelovi sustava tekuceg goriva koji sadrže zagrijano ulje pod tlakom vecim od 0,18 N/mm2 ne smiju biti smješteni na zaklonjenom mjestu na kojem se ne mogu odmah uociti oštecenja i propuštanja. Prostorije strojeva u podrucju takvih dijelova sustava tekuceg goriva moraju biti na odgovarajuci nacin osvijetljene.

.1.2 Zagrijanim uljem smatra se ulje cija je temperatura nakon zagrijavanja veca od 60 °C ili je veca od postojeceg plamišta ulja ako je ono niže od 60 °C.

.2 Ventilacija prostorija strojeva mora u svim uobicajenim uvjetima biti dovoljna da se sprijeci nakupljanje uljnih para.

.3 U mjeri u kojoj je to prakticno izvedivo, tankovi tekuceg goriva moraju biti strukturni i moraju biti smješteni izvan prostorija strojeva. Ako tankovi tekuceg goriva, osim tankova dvodna, moraju biti smješteni uz prostorije strojeva ili unutar prostorija strojeva, najmanje jedna od njihovih vertikalnih strana mora graniciti s omedenjem prostorije strojeva, i mora po mogucnosti graniciti s tankovima dvodna, a površina zajednickog omedenja tanka i prostorije strojeva mora biti minimalna. Ako su takvi tankovi smješteni unutar omedenja prostorija strojeva, ne smiju sadržavati tekuce gorivo s plamištem manjim od 60 °C. Mora se izbjegavati uporaba tankova tekuceg goriva koji nisu dio brodske strukture, a u prostorijama strojeva takvi su tankovi zabranjeni.

.4 Tank tekuceg goriva ne smije se postaviti na mjestu gdje izlijevanje ili propuštanje iz tanka može predstavljati opasnost ako dode u dodir sa zagrijanom površinom. Poduzimaju se mjere kako bi se sprijecilo da ulje koje izbije pod tlakom iz pumpe, filtra ili grijaca dode u dodir sa zagrijanim površinama.

.5 Svaka cijev tekuceg goriva kroz koju bi, ako je oštecena, moglo istjecati ulje iz skladišnog, taložnog ili dnevnog tanka obujma 500 litara ili više, smještenog iznad dvodna, mora imati pipac ili ventil neposredno na tanku, koji se može zatvoriti sa sigurnog mjesta izvan tog prostora u slucaju požara u prostoriji u kojoj se ti tankovi nalaze. U posebnom slucaju, kad su duboki tankovi smješteni u nekom od osovinskih tunela, tunela cijevi ili u slicnom prostoru, ventili se postavljaju na tankove, ali je upravljanje u slucaju požara moguce pomocu dodatnog ventila na cijevi ili cijevima izvan tunela ili slicnog prostora. Ako se takav dodatni ventil postavi u prostoriji strojarnice, njime se mora upravljati izvan te prostorije.

.6 Predvidaju se sigurna i ucinkovita sredstva za utvrdivanje kolicine tekuceg goriva u bilo kojem tanku za gorivo.

.7 Predvidaju se mjere za sprecavanje pretlaka u bilo kojem tanku goriva ili bilo kojem dijelu sustava tekucega goriva, ukljucujuci i cijevi za punjenje iz brodskih pumpi. Svi sigurnosni ventili i odušne i preljevne cijevi moraju imati ispust na mjestu gdje ne postoji opasnost od požara ili eksplozije zbog ispuštanja goriva i para te ne smiju voditi u prostorije za posadu, prostorije za putnike ili prostorije posebne kategorije, zatvorene ro-ro prostorije, prostorije strojeva i slicne prostore na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije.

.8 Cijevi za tekuce gorivo i pripadajuci ventili i oprema moraju biti od celika ili drugog odobrenog materijala, ali se može dopustiti ogranicena uporaba savitljivih cijevi. Takve savitljive cijevi i prikljucci na krajevima moraju biti od odobrenih vatrootpornih materijala odgovarajuce cvrstoce.

Za ventile ugradene na tankovima goriva koji su pod statickim tlakom, može se dopustiti celik ili nodularno lijevano željezo. Medutim, ventili od obicnog lijevanog željeza mogu se koristiti u cijevnim sustavima kada je projektni tlak manji 7 bara i projektna temperatura manja od 60 °C.

.9 Sve vanjske visokotlacne cijevi za dovod goriva izmedu visokotlacnih pumpi goriva i ubrizgaca goriva moraju se zaštititi obloženim sustavom cjevovoda koji može zadržati gorivo iz visokotlacne cijevi u kvaru. Obložena cijev ukljucuje vanjsku cijev u kojoj je smještena visokotlacna cijev za gorivo s kojom tvori trajnu cjelinu. Obloženi sustav cjevovoda ukljucuje sredstva za sakupljanje izljeva i mora imati alarm za slucaj kvara na cijevi za gorivo.

.10 Sve površine s temperaturama vecim od 220 °C, koje se mogu oštetiti zbog kvara sustava goriva, moraju se propisno izolirati.

.11 Cijevi za tekuce gorivo moraju biti zaklonjene ili na drugi odgovarajuci nacin zašticene kako bi se, koliko je moguce, izbjeglo prskanje ili curenje goriva na vruce površine, u ulaze zraka za strojeve, ili druge izvore zapaljenja. Broj spojeva na takvim cjevovodima mora biti minimalan.

.12 Cijevi za tekuce gorivo ne smiju se postavljati neposredno iznad ili blizu jedinica visoke temperature, ukljucujuci kotlove, cijevi za paru, ispušne razvodne cijevi, prigušivace ili drugu opremu koja se mora izolirati. Koliko je to prakticno izvedivo, cijevi za tekuce gorivo moraju biti postavljene što dalje od vrucih površina, elektricnih uredaja ili drugih izvora zapaljenja te moraju biti zaklonjene ili na odgovarajuci nacin zašticene da bi se izbjeglo prskanje ili curenje goriva na izvore zapaljenja. Broj spojeva na takvim cjevovodima mora biti minimalan.

.13 Dijelovi sustava goriva dizelskih motora izvode se tako da se uzme u obzir maksimalni vršni tlak koji ce se pojaviti u službi ukljucujuci udare visokog tlaka koji se stvaraju i djeluju povratno u cijevima za dovod goriva i preljevnim cijevima radom pumpi za ubrizgavanje goriva. Spojevi cijevi za dovod goriva i preljevnih cijevi moraju biti izradeni tako da se onemoguci propuštanje goriva pod tlakom u radu i nakon održavanja.

.14 Kod uredaja s više strojeva koji se opskrbljuju iz istog izvora goriva, mora se predvidjeti izolacija cijevi za dovod goriva i preljevnih cijevi do pojedinih strojeva. Sredstva za izolaciju ne smiju ometati rad drugih strojeva i njima se mora upravljati s mjesta koje nece biti nedostupno u slucaju požara na nekom od strojeva.

.15 Ako pomorska uprava države zastave dopusti dovod ulja i zapaljivih tekucina kroz prostorije nastambi i službene prostorije, cijevi kroz koje se dovodi ulje ili zapaljive tekucine moraju biti od materijala koji odobri pomorska uprava države zastave uzimajuci u obzir opasnost od požara.

.16 Postojeci brodovi klase B moraju ispunjavati zahtjeve iz stavaka.2.9 do.2.11, osim što se, umjesto obloženog sustava cjevovoda iz stavka.2.9, može upotrijebiti odgovarajuca zaštita za strojeve izlazne snage 375 kW ili manje koji imaju pumpe za ubrizgavanje goriva za više ubrizgaca goriva.

.1 to ne iskljucuje uporabu okanaca za nadzor protoka u sustavima za podmazivanje, pod uvjetom da se ispitivanjem dokaže da imaju odgovarajuci stupanj vatrootpornosti. Ako se upotrebljavaju okanca za nadzor protoka, cijev mora imati ventile na oba kraja. Na donjem kraju cijevi mora biti samozatvarajuci ventil;

.2 cijevi za sondiranje mogu se odobriti u prostorijama strojeva; zahtjevi iz stavaka.2.6.1.1 i .2.6.1.3 ne moraju se primijeniti ako cijevi za sondiranje imaju odgovarajuca sredstva za zatvaranje.

Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, odredbe iz stavka.10.2.5 primjenjuju se i na tankove ulja za podmazivanje osim na one s kapacitetom manjim od 500 litara, skladišne tankove na kojima su ventili zatvoreni za vrijeme redovitog rada broda ili ako je utvrdeno da bi nehoticno brzo zatvaranje ventila na tanku ulja za podmazivanje moglo ugroziti siguran rad glavnog pogona i važnih pomocnih strojeva.

.1 ako se dnevni tankovi za tekuce gorivo pune automatski ili daljinskim upravljanjem, predvidaju se sredstva za sprecavanje prelijevanja. Ostala oprema koja automatski obraduje zapaljive tekucine, npr. procistaci tekuceg goriva, koji se po mogucnosti postavljaju u posebnu prostoriju namijenjenu za procistace i njihove grijace, mora imati uredaje za sprecavanje prelijevanja;

.2 ako dnevni tankovi za tekuce gorivo ili taložni tankovi imaju uredaje za zagrijavanje, mora se predvidjeti alarm visoke temperature ako bi temperatura goriva mogla prijeci tocku plamišta.

.1 Na brodovima izgrađenima prije 1. srpnja 2019. komplet opreme za vatrogasce mora sadržavati:

▼M2

.1.a Za brodove izgrađene 1. srpnja 2019. ili nakon tog datuma, komplet opreme za vatrogasce mora ispunjavati odredbe Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.2 Za svaki aparat za disanje treba osigurati vatrootporno sigurnosno uže za spašavanje odgovarajuce duljine i cvrstoce, koji se može pricvrstiti sigurnosnom kukom na remen aparata za disanje ili na odvojeni pojas da bi se sprijecilo odvajanje aparata za disanje prilikom uporabe sigurnosnog užeta.

.3 Na novim i postojecim brodovima klase B duljine 24 metra i više te na novim brodovima klase C i D duljine 40 metara i više, moraju se nalaziti najmanje dva kompleta opreme za vatrogasce.

.4 Na novim i postojecim brodovima klase B duljine manje od 24 metra te na novim brodovima klase C i D duljine manje od 40 metara, nije potrebna oprema za vatrogasce.

.4.a Komunikacijski uređaj za vatrogasce:

Na brodovima koji moraju biti opremljeni najmanje jednim kompletom opreme za vatrogasce i izgrađeni su 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma, svaka skupina vatrogasaca mora biti opremljena najmanje dvama prijenosnim radiotelefonskim primoodašiljačima. Na brodovima s pogonom na UNP ili na ro-ro putničkim brodovima sa zatvorenim ro-ro prostorijama ili prostorijama posebne kategorije, ti prijenosni radiotelefonski primoodašiljači moraju biti u potpunosti sigurni ili opremljeni zaštitom od eksplozije. Brodovi izgrađeni prije 1. siječnja 2018. moraju ispunjavati zahtjeve iz ovog pravila najkasnije do prvog pregleda nakon 1. srpnja 2019.

.5 Kompleti opreme za vatrogasce ili kompleti osobne opreme moraju se cuvati na lako dostupnim mjestima, spremni za uporabu, a ako postoji više od jednog kompleta opreme za vatrogasce ili više od jednog kompleta osobne opreme, moraju se cuvati na odvojenim mjestima. Najmanje jedan komplet opreme za vatrogasce i jedan komplet osobne opreme mora se nalaziti na svakom takvom mjestu.

.6 Ako pomorska uprava države zastave smatra da su odredbe o obaveznoj opremi u ovom pravilu neopravdane i/ili tehnicki neprikladne na brodu, takav brod može, u skladu s odredbama iz clanka 9. tocke 3. ove Direktive, biti izuzet iz jednog ili nekoliko zahtjeva iz ovog pravila.

.1 Ako su na konstrukcijama klase „A” prolazi za elektricne kabele, cijevi, rovove, kanale itd., ili za nosace, sponje ili druge strukturne elemente, poduzimaju se mjere da se ne umanji vatrootpornost, u mjeri u kojoj je to opravdano i izvedivo.

Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, koji imaju takve prolaze u konstrukcijama klase „A”, ti ce se prolazi ispitati u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti kako bi se osiguralo da vatrootpornost konstrukcija ne bude umanjena.

Za ventilacijske kanale primjenjuju se pravila II-2/B/9.2.2b i II-2/B/9.3.

Medutim, ako je prolaz za cijevi izraden od celika ili jednakovrijednog materijala debljine 3 mm ili vece, duljine najmanje 900 mm (po mogucnosti 450 mm sa svake strane konstrukcije) i bez otvora, nije potrebno ispitivanje.

Ti se prolazi moraju na odgovarajuci nacin izolirati produženjem izolacije na istoj razini konstrukcije.

.2 Ako su na konstrukcijama klase „B” prolazi za elektricne kabele, cijevi, rovove, kanale itd., ili za postavljanje ventilacijskih jedinica, rasvjetnih tijela i slicne opreme, poduzimaju se mjere da se ne umanji vatrootpornost, u mjeri u kojoj je to opravdano i izvedivo. Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, za takve se prolaze poduzimaju se mjere kako bi se osiguralo da vatrootpornost konstrukcija ne bude umanjena.

Cijevi, osim celicnih i bakrenih, koje prolaze kroz konstrukcije klase „B” moraju se zaštititi:

.3 Cijevi koje prolaze kroz konstrukcije klase „A” i „B” moraju biti od odobrenih materijala uzimajuci u obzir temperaturu koju takve konstrukcije moraju izdržati.

Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, neizolirane metalne cijevi koje prolaze kroz konstrukcije klase „A” ili „B” moraju biti od materijala s temperaturom taljenja vecom od 950 °C za konstrukcije klase „A-0” i vecom od 850 °C za konstrukcije klase „B-0”.

.4 U nastambama, službenim prostorijama ili upravljackim postajama, cijevi za ulje ili druge zapaljive tekucine moraju biti od odgovarajuceg materijala i konstrukcije uzimajuci u obzir opasnost od požara.

.5 Materijali koje bi toplina mogla oštetiti ne smiju se koristiti za izljeve, sanitarne ispuste i druge izlaze u blizini vodne linije i na mjestima gdje bi oštecenje materijala u slucaju požara moglo prouzrociti opasnost od naplavljivanja.

.6 Ako se upotrebljavaju elektricni radijatori, moraju biti pricvršceni i izradeni tako da se opasnost od požara svede na minimum. Ni jedan element radijatora ne smije biti izložen tako da se odjeca, zavjese ili drugi slicni materijali mogu zapaliti ili izgorjeti zbog topline tog elementa.

.7 Sve posude za otpad moraju biti izradene od negorivih materijala bez otvora na stranicama ili dnu.

.8 U prostorijama gdje je moguc prodor uljnih proizvoda, površina izolacije mora biti nepropusna za ulje ili uljne pare.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D: U prostorijama u kojima postoji opasnost od polijevanja uljem ili od uljnih para, npr. u prostorijama strojeva kategorije A, površina materijala za izolaciju mora biti nepropusna za ulje i uljne pare. Ako postoji obloga od neperforiranog celicnog lima ili drugih negorivih materijala (ne od aluminija) kao krajnja fizicka površina, ta se obloga može spajati zavarivanjem, zakovicama itd.

.9 Spremišta za boju i zapaljive tekucine moraju se zaštititi odobrenim uredajem za gašenje požara, koji omogucava posadi gašenje požara bez ulaska u prostoriju.

Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije:

.1 automatskim ili rucnim sustavom za gašenje požara ispitanim prema medunarodnoj normi u skladu s Publikacijom ISO 15371:2000 o sustavima za gašenje požara na kuhinjskim uredajima za pripremu hrane prženjem;

.2 glavnim i pricuvnim termostatom s alarmom koji se ukljucuje kad je bilo koji termostat u kvaru;

.3 uredajima za automatsko iskljucivanje elektricne energije u slucaju aktiviranja sustava za gašenje požara;

.4 alarmom koji pokazuje da je aktiviran sustav za gašenje požara u kuhinji u kojoj se uredaj nalazi; i

.5 upravljackim uredajima za rucno aktiviranje sustava za gašenje požara s jasnim uputama za brzo rukovanje.

.1 Na svakom brodu mora biti stalno izložen opci plan protupožarne zaštite namijenjen brodskim casnicima, koji za svaku palubu jasno pokazuje upravljacke postaje, razlicite požarne sekcije zatvorene konstrukcijama klase „A”, sekcije zatvorene konstrukcijama klase „B” s podacima o sustavu za otkrivanje požara i protupožarnom alarmu, o sustavu za rasprskivanje, uredajima za gašenje požara, sredstvima za pristup u razne odjeljke, na palube itd. te o ventilacijskom sustavu ukljucujuci podatke o upravljanju ventilatorima, položajima zaklopki i identifikacijskim brojevima ventilatora za svaku sekciju. Ti podaci mogu se navesti i u knjižici uputa, ciji primjerak mora imati svaki casnik, a jedan primjerak mora biti stalno dostupan na brodu. Planovi i knjižice s uputama moraju se stalno ažurirati, a sve izmjene moraju se unijeti što prije. Planovi i upute moraju biti na službenom jeziku države zastave. Ako taj jezik nije ni engleski ni francuski, mora postojati prijevod na jedan od ta dva jezika. Za brod koji obavlja nacionalnu plovidbu u drugoj državi clanici, mora postojati prijevod na službeni jezik te države clanice ako taj jezik nije ni engleski ni francuski.

Za nove brodove klase B, C i D izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije, podaci u propisanim planovima protupožarne zaštite i uputama te graficki simboli koji se upotrebljavaju u planovima protupožarne zaštite, moraju biti u skladu s rezolucijama IMO-a A.756(18) i A.952(23).

.2 Na svakom brodu duljine 24 metra i više, moraju biti stalno dostupna dva kompleta plana protupožarne zaštite ili knjižica s tim nacrtima, na jasno oznacenom zatvorenom mjestu izvan palubne kucice otpornom na vremenske uvjete, za pomoc vanjskom vatrogasnom osoblju.

.1 ako je u remontu ili raspremi (na sidru ili u luci) ili u suhom doku;

.2 ako to proglasi vlasnik ili predstavnik vlasnika; i

.3 ako na brodu nema putnika.

.1 strukturna zaštita od požara ukljucujuci vatrootporne konstrukcije te zaštita otvora i prolaza u tim konstrukcijama;

.2 sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm; i

.3 sustavi i sredstva za bijeg.

.1 glavni protupožarni cjevovod, protupožarne pumpe i hidrante, ukljucujuci vatrogasna crijeva i mlaznice;

.2 ugradene sustave za otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.3 ugradene sustave za gašenje požara i druge uredaje za gašenje požara;

.4 sustave za automatsko rasprskivanje, otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.5 sustav ventilacije, ukljucujuci protupožarne i protudimne zaklopke, ventilatore i njihove upravljacke uredaje;

.6 uredaj za zatvaranje dovoda goriva u slucaju nužde;

.7 protupožarna vrata, ukljucujuci upravljacke uredaje;

.8 sustave za opcu uzbunu u slucaju nužde;

.9 aparate za disanje za bijeg u nuždi;

.10 prenosive aparate za gašenje požara, ukljucujuci rezervna punjenja; i

.11 opremu za vatrogasce.

.1 Clanovi posade moraju dobiti upute o zaštiti od požara na brodu.

.2 Clanovi posade moraju dobiti upute o dužnostima koje su im povjerene.

.3 Na brodu treba organizirati grupe za gašenje požara. Te grupe moraju biti sposobne za obavljanje svoje dužnosti cijelo vrijeme dok je brod u službi.

.1 Clanovi posade moraju proci obuku kako bi se upoznali s uredenjem broda te s položajem i radom svih sustava i uredaja za gašenje požara koje bi mogli upotrijebiti.

.2 Obuka o uporabi aparata za disanje za napuštanje prostorija u nuždi mora se smatrati dijelom obuke na brodu.

.3 Clanovi posade redovito se provjeravaju u obavljanju dodijeljenih dužnosti u gašenju požara, obukom i vježbama na brodu kako bi se ustanovilo što treba poboljšati da bi se održala osposobljenost u vještinama gašenja požara i osigurala radna pripravnost organizacije gašenja požara.

.4 Obuka na brodu o uporabi brodskih sustava i uredaja za gašenje požara planira se i provodi u skladu s odredbama pravila III/19.4.1 Konvencije SOLAS 1974., kako je izmijenjena.

.5 Protupožarne vježbe moraju se provoditi i zabilježiti u skladu s odredbama pravila III/19.3.4, III/19.5 i III/30 Konvencije SOLAS 1974., kako je izmijenjena.

.6 Na brodovima koji podliježu pravilu II-2/A/11, cilindri uređaja za disanje koji se upotrebljavaju tijekom vježbi moraju se napuniti ili zamijeniti prije isplovljenja.

.1 opce postupke zaštite od požara i mjere zaštite koje se odnose na opasnosti od pušenja, opasnosti od elektricne struje, zapaljivih tekucina i slicne opce opasnosti na brodu;

.2 opce upute o aktivnostima gašenja požara i postupcima gašenja požara, ukljucujuci postupke obavješcivanja o požaru i uporabu rucnih javljaca požara;

.3 znacenje brodskih alarma;

.4 rad i uporabu sustava i uredaja za gašenje požara;

.5 rad i uporabu protupožarnih vrata;

.6 rad i uporabu protupožarnih i protudimnih zaklopki; i

.7 sustave i uredaje za napuštanje prostorija.

.1 Brod mora imati prirucnik o radnim postupcima koji sadrži obavijesti i upute o pravilnom radu na brodu i rukovanju teretom radi zaštite od požara.

.2 Propisani prirucnik o radnim postupcima mora sadržavati obavijesti i upute za siguran rad na brodu i rukovanje teretom radi zaštite od požara. Prirucnik mora sadržavati podatke o odgovornosti posade za opcu zaštitu od požara na brodu pri ukrcavanju i iskrcavanju tereta i u plovidbi. Na brodovima koji prevoze opasne tvari, prirucnik mora upucivati na odgovarajuce upute o gašenju požara i rukovanju teretom u nuždi sadržane u Medunarodnom pomorskom kodeksu o prijevozu opasnih tvari.

.3 Prirucnik o radnim postupcima za zaštitu od požara mora biti napisan na radnom jeziku broda.

.4 Prirucnik o radnim postupcima za zaštitu od požara može se koristiti zajedno s prirucnicima o obuci propisanima u pravilu II-2/A/15.3.

.1 Trup, nadgrada, strukturne pregrade, palube i palubne kucice moraju biti izradeni od celika ili drugog jednakovrijednog materijala. U smislu primjene definicije celika ili drugog jednakovrijednog materijala, navedene u pravilu II-2/A/2.7, „primjenjiva izloženost vatri” mora biti u skladu s protupožarnom cjelovitosti i standardima izolacije navedenima u tablicama u pravilima II-2/B/4 i 5. Na primjer, ako je za pregradivanje palube ili bocnih stijena i krajeva palubnih kucica dopuštena protupožarna klasa „B-0”, „primjenjiva izloženost vatri” je pola sata.

.2 Medutim, ako je bilo koji dio strukture od aluminijske legure, primjenjuje se sljedece:

.1.1 Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, trup, nadgrade i palubne kucice moraju se podijeliti na glavne vertikalne zone konstrukcijama klase A-60.

Stepenaste izvedbe i upuštenja moraju se svesti na najmanju mjeru, a tamo gdje su potrebni moraju takoder biti izvedeni od konstrukcija klase A-60.

Ako je na jednoj strani konstrukcije prostor otvorene palube, sanitarni ili slican prostor ili tank koji ukljucuje tank tekuceg goriva, prazan prostor ili prostorija pomocnih strojeva s malom opasnosti od požara ili bez opasnosti od požara, ili ako su s obje strane konstrukcije tankovi tekuceg goriva, standard pregradivanja može se smanjiti na A-0.

.1.2 Za nove brodove klase B, C i D koji prevoze najviše 36 putnika i za postojece brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika, trup, nadgrade i palubne kucice u podrucju nastambi i službenih prostorija moraju se podijeliti na glavne vertikalne zone konstrukcijama klase „A”. Te konstrukcije moraju imati izolacijske vrijednost u skladu s tablicama u pravilu 5.

.2 U mjeri u kojoj je to prakticno izvedivo, pregrade koje omeduju glavne vertikalne zone iznad pregradne palube moraju se protezati u ravnini s vodonepropusnim pregradama smještenima neposredno ispod pregradne palube. Duljina i širina glavnih vertikalnih zona može iznositi najviše 48 metara da krajevi glavnih vertikalnih zona budu u ravnini s vodonepropusnim pregradama ili da bi se osigurao prostor za veliku društvenu prostoriju koja se proteže citavom duljinom glavne vertikalne zone, pod uvjetom da ukupna površina glavne vertikalne zone ni na jednoj palubi nije veca od 1 600 m2. Duljina ili širina glavne vertikalne zone je najveci razmak izmedu najudaljenijih tocaka pregrada koje je omeduju.

.3 Takve pregrade moraju se protezati od palube do palube te do vanjske oplate ili drugih granica.

.4 Ako je glavna vertikalna zona podijeljena horizontalnim konstrukcijama klase „A” u horizontalne zone da se osigura odgovarajuce razdvajanje podrucja zašticenog sustavom rasprskivanja od nezašticenog podrucja, konstrukcije se moraju protezati izmedu susjednih pregrada glavne vertikalne zone do vanjske oplate ili vanjskih omedenja broda te moraju biti izolirane u skladu s vrijednostima za protupožarnu izolaciju i klasu navedenima u tablici 4.2 za nove brodove koji prevoze više od 36 putnika i za postojece brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika.

.5

.1.1 Za nove brodove koji prevoze više od 36 putnika, sve pregrade za koje se ne zahtijeva pregradivanje klase „A” moraju biti najmanje klase „B” ili „C”, kao što je propisano u tablicama u pravilu 4. Sve takve konstrukcije mogu biti obložene gorivim materijalima u skladu s odredbama pravila II-2/B/11.

.1.2 Za nove brodove koji prevoze najviše 36 putnika i za postojece brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika, sve pregrade unutar prostorija nastambi i službenih prostorija za koje se ne zahtijeva pregradivanje klase „A”, moraju biti najmanje klase „B” ili „C”, kao što je propisano u tablicama u pravilu II-2/B/5.

Sve takve konstrukcije mogu biti obložene gorivim materijalima u skladu s odredbama pravila 11.

.2 Na novim brodovima klase B, C i D koji prevoze najviše 36 putnika i na postojecim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika, sve pregrade hodnika za koje se ne zahtijeva pregradivanje klase „A” moraju biti konstrukcije klase „B” i moraju se protezati od palube do palube osim:

.3 Sve pregrade za koje se zahtijeva pregradivanje klase „B”, osim pregrada hodnika propisanih u stavku.2, moraju se protezati od palube do palube i do vanjske oplate ili drugih omedenja, osim u slucaju neprekinutih stropova ili obloga klase „B” ugradenih s obje strane pregrade, najmanje iste vatrootpornosti kao i pregrada, kada pregrada može završavati na neprekinutom stropu ili oblozi.

.1 Osim ispunjavanja posebnih odredaba za protupožarnost pregrada i paluba navedenih u drugim pravilima ovog dijela, najmanja protupožarna klasa svih pregrada i paluba mora biti u skladu s tablicama 4.1 i 4.2.

.2 Pri primjeni tablica uzimaju se u obzir ovi zahtjevi:

.3 Neprekinuti stropovi ili obloge klase „B”, zajedno s odgovarajucim palubama ili pregradama, mogu se prihvatiti da potpuno ili djelomicno pridonose propisanoj izolaciji i klasi pregradivanja.

.4 Prilikom odobravanja strukturnih podataka o protupožarnoj zaštiti, pomorska uprava države zastave mora voditi racuna o opasnosti od prijenosa topline na mjestima križanja i na krajnjim tockama propisanih toplinskih pregrada.