(1)

Kultura, umjetnost, kulturna baština i kulturna raznolikost od velike su vrijednosti za europsko društvo s kulturnog, obrazovnog, demokratskog, okolišnog, društvenog i gospodarskog gledišta i iz perspektive ljudskih prava te bi ih trebalo promicati i podupirati. Prema Rimskoj deklaraciji od 25. ožujka 2017. i zaključcima Europskog vijeća od 14. i 15. prosinca 2017. obrazovanje i kultura ključni su za izgradnju uključivih i povezanih društava za sve te za održavanje europske konkurentnosti.

(2)

U skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca. Te su vrijednosti dodatno potvrđene i izražene u pravima, slobodama i načelima utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), koja ima istu pravnu snagu kao i Ugovori, u skladu s člankom 6. UEU-a. Posebno se u članku 11. i članku 13. Povelje utvrđuju sloboda izražavanja i informiranja odnosno sloboda umjetnosti i znanosti.

(3)

Isto tako, u članku 3. UEU-a navodi se da je cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda te da ona, među ostalim, poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe.

(4)

U Komunikaciji Komisije od 22. svibnja 2018. pod nazivom „Nova europska agenda za kulturu” utvrđuju se ciljevi Unije za kulturne i kreativne sektore. Njezin je cilj iskoristiti snagu kulture i kulturne raznolikosti u svrhe socijalne kohezije i društvene dobrobiti, i to poticanjem prekogranične dimenzije kulturnih i kreativnih sektora te poticanjem njihove sposobnosti rasta, poticati kreativnost u obrazovanju i inovacijama koja se temelji na kulturi te onu u pogledu radnih mjesta i rasta te jačati međunarodne kulturne odnose. Program Kreativna Europa („Program”) i drugi programi Unije pružit će potporu Novoj europskoj agendi za kulturu. Trebalo bi očuvati i promicati intrinsičnu vrijednost kulture i umjetničkog izražavanja, a umjetničko stvaralaštvo trebalo bi biti u središtu Programa. To je u skladu i s Konvencijom UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005., koja je stupila na snagu 18. ožujka 2007. i čije su stranke Unija i njezine države članice.

(5)

Kako bi se potaknulo zajedničko područje kulturne raznolikosti za narode Europe, važno je promicati transnacionalan optjecaj umjetničkih i kulturnih djela, zbirki i proizvoda, čime se potiču dijalog i kulturna razmjena, te transnacionalnu mobilnost umjetnika te kulturnih i kreativnih djelatnika.

(6)

Očuvanje i jačanje kulturne baštine olakšava slobodno sudjelovanje u kulturnom životu, u skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima i Međunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih naroda (UN). Stoga, kulturna baština ima važnu ulogu u izgradnji miroljubivog i demokratskog društva, u procesima održivog razvoja i u promicanju kulturne raznolikosti.

(7)

Promicanje europske kulturne raznolikosti temelji se na slobodi umjetničkog izražavanja, sposobnosti i stručnosti umjetnika i djelatnika u kulturnom sektoru, postojanju uspješnih i otpornih kulturnih i kreativnih sektora te sposobnosti umjetnika i djelatnika u kulturnom sektoru da stvaraju, inoviraju i produciraju svoje radove te ih distribuiraju većoj i raznolikijoj europskoj publici. Time se širi poslovni potencijal kulturnih i kreativnih sektora, povećava pristup kreativnom sadržaju, umjetničkom istraživanju i kreativnosti i njihovo promicanje te doprinosi održivom rastu i otvaranju radnih mjesta. Osim toga, promicanjem kreativnosti i novih znanja doprinosi se jačanju konkurentnosti i pokretanju inovacija u industrijskim lancima vrijednosti. Bogata kulturna i jezična raznolikost Unije ključna je vrijednost za europski projekt. Istodobno je europsko kulturno i kreativno tržište obilježeno zemljopisnim i/ili jezičnim posebnostima koje mogu prouzročiti fragmentaciju tržišta. Stoga su potrebni stalni napori kako bi se osiguralo da kulturni i kreativni sektori u potpunosti iskoriste jedinstveno tržište Unije, a posebno jedinstveno digitalno tržište.

(8)

Digitalizacija predstavlja promjenu paradigme za kulturne i kreativne sektore. Promijenila je navike, odnose te modele proizvodnje i korištenja. To predstavlja niz izazova. Digitalizacija istodobno nudi nove mogućnosti za kulturne i kreativne sektore u smislu stvaranja i distribucije europskih djela te pristupa tim djelima, od čega korist ima europsko društvo u cjelini. Programom bi se kulturni i kreativni sektori trebali poticati da iskoriste te mogućnosti.

(9)

U Programu bi trebalo uzeti u obzir dvojnu prirodu kulturnih i kreativnih sektora, prepoznajući s jedne strane intrinsičnu i umjetničku vrijednost kulture i, s druge strane, gospodarsku vrijednost tih sektora, uključujući širi doprinos tih sektora rastu, konkurentnosti, kreativnosti i inovacijama. U Programu bi također trebalo uzeti u obzir pozitivan učinak kulture na međukulturni dijalog, socijalnu koheziju i širenje znanja. Za to su potrebni snažni europski kulturni i kreativni sektori, a osobito dinamična europska audiovizualna industrija, s obzirom na njezinu sposobnost dopiranja do raznolike publike i gospodarsku važnost, uključujući njezinu gospodarsku važnost za druge kreativne sektore. Međutim, tržišno natjecanje na svjetskim audiovizualnim tržištima dodatno je pojačano uslijed sve snažnije digitalizacije, primjerice uslijed promjena u medijskoj produkciji i korištenju te sve jačeg položaja globalnih platformi u pogledu distribucije sadržaja. Stoga je potrebno pojačati potporu europskoj industriji.

(10)

Kao što je vidljivo iz inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture, uspostavljene Odlukom br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) („Europske prijestolnice kulture”), kulturni i kreativni sektori imaju važnu ulogu u jačanju i revitalizaciji područjâ Unije. U tom su smislu kulturni i kreativni sektori ključni pokretači jačanja turizma utemeljenog na kvaliteti te regionalnog, lokalnog i urbanog razvoja diljem Unije.

(11)

Kako bi Program bio djelotvoran, u njemu bi se trebalo voditi računa o posebnoj prirodi i izazovima različitih kulturnih i kreativnih sektora, njihovim različitim ciljnim skupinama i posebnim potrebama s pomoću prilagođenih pristupa u okviru potprograma posvećenog audiovizualnom sektoru („potprogram MEDIA”), potprograma posvećenog drugim kulturnim i kreativnim sektorima („potprogram Kultura”) te međusektorskog potprograma („Međusektorski potprogram”).

(12)

Programom bi se trebala pružati potpora djelovanjima i aktivnostima s europskom dodanom vrijednošću koji nadopunjuju regionalne, nacionalne, međunarodne i druge programe i politike Unije i pozitivno utječu na europske građane te bi se trebala pružati potpora razvoju i promicanju transnacionalne suradnje i razmjena unutar kulturnih i kreativnih sektora. Takvim djelovanjima i aktivnostima u okviru Programa doprinosi se jačanju europskog identiteta i europskih vrijednosti te se istodobno promiče kulturnu i jezičnu raznolikost.

(13)

Glazba u svim svojim oblicima i izričajima, a posebno suvremena i živa glazba, važan je dio kulturnog, umjetničkog i gospodarskog okružja Unije te njezine baštine. Ona je element socijalne kohezije te služi kao ključni instrument za jačanje gospodarskog i kulturnog razvoja. Stoga bi se u potprogramu Kultura trebala obratiti pozornost na glazbeni sektor.

(14)

Potprogramom Kultura trebalo bi promicati umrežavanje kreativnih zajednica i poticati prekograničnu i multidisciplinarnu suradnju upotrebom različitih skupova vještina kao što su umjetničke, kreativne, digitalne i tehnološke vještine.

(15)

Cilj je Međusektorskog potprograma iskoristiti potencijal suradnje među različitim kulturnim i kreativnim sektorima te odgovoriti na zajedničke izazove s kojima se oni suočavaju. Zajednički transverzalni pristup može donijeti koristi u smislu prijenosa znanja i administrativne učinkovitosti. U tom kontekstu deskovi Programa doprinose ostvarenju ciljeva Programa i njegovoj provedbi.

(16)

Kako bi se popratile Unijine politike jedinstvenog digitalnog tržišta, intervencija Unije potrebna je u audiovizualnom sektoru. To se osobito odnosi na modernizaciju okvira za autorsko pravo putem direktiva (EU) 2019/789 (5) i (EU) 2019/790 (6) i Europskog parlamenta i Vijeća te Direktive 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7) kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/1808 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Direktivama (EU) 2019/789 i (EU) 2019/790 nastoji se ojačati kapacitet europskih audiovizualnih subjekata za stvaranje, financiranje, produkciju i širenje djela koja su vidljivo istaknuta na različitim medijima, primjerice TV, kino ili video na zahtjev, te koja su dostupna i privlačna publici na otvorenijem i konkurentnijem tržištu u Europi i izvan nje. Cilj je tih direktiva i stvaranje tržišta koje dobro funkcionira za stvaratelje i nositelje prava, posebno za informativne publikacije i internetske platforme, te osiguravanje pravične naknade za autore i izvođače, što su dimenzije koje bi trebalo uzeti u obzir u cijelom Programu. Nadalje, potpora bi se trebala pojačati kako bi se odgovorilo na nedavna kretanja na tržištu te osobito na jači položaj svjetskih distribucijskih platformi u usporedbi s nacionalnim radiotelevizijskim kućama koje tradicionalno ulažu u produkciju europskih djela. Budući da se tržišni uvjeti i audiovizualni subjekti nastavljaju razvijati, u kontekstu provedbe Programa trebalo bi predvidjeti posebne kriterije za definiranje toga što čini nezavisno producentsko poduzeće.

(17)

Programom bi se trebalo omogućiti najšire moguće sudjelovanje organizacija u kulturnim i kreativnim sektorima u njemu, a tim organizacijama pristup Programu na najširi mogući način, bez obzira na njihovo zemljopisno podrijetlo. Programom bi se trebala pružati potpora tim organizacijama i najvećim talentima, neovisno o tome gdje se nalaze, da djeluju preko granica i na međunarodnoj razini. Potprogramom MEDIA trebalo bi uzeti u obzir razlike među zemljama u pogledu proizvodnje i distribucije audiovizualnog sadržaja te pristupa audiovizualnom sadržaju, kao i u pogledu trendova koji se odnose na korištenje audiovizualnog sadržaja, a posebno njihove jezične i zemljopisne posebnosti, čime bi se osigurali ravnopravniji uvjeti, proširilo sudjelovanje i povećala suradnja među državama članicama s različitim audiovizualnim kapacitetima te pružila potpora europskim talentima, gdje god se nalazili, da djeluju preko granica i na međunarodnoj razini. Trebalo bi uzeti u obzir i posebnosti najudaljenijih regija iz članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(18)

Posebna djelovanja u okviru Programa kao što su djelovanje Unije za oznaku europske baštine, uspostavljeno Odlukom br. 1194/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9) („oznaka europske baštine”), Dani europske baštine, europske nagrade u području suvremene, rock i pop glazbe, književnosti, baštine i arhitekture te Europske prijestolnice kulture izravno su doprla do milijuna europskih građana i dokazala društvene i gospodarske koristi europskih kulturnih politika te bi se stoga trebala nastaviti i, kad god je to moguće, proširiti. Potprogramom Kultura trebalo bi pružati potporu aktivnostima umrežavanja lokacija koja nose oznaku europske baštine. Također bi trebalo razmotriti mogućnost dodjeljivanja europskih nagrada za nova područja i sektore, posebno za kazalište.

(19)

Kultura je ključna za jačanje uključivih i povezanih zajednica. U kontekstu migracijskih pitanja i izazova u pogledu integracije, kultura ima temeljnu ulogu u pružanju prilika za međukulturni dijalog i integraciji migranata i izbjeglica, pomažući im da se osjećaju dijelom društava domaćina, te u razvoju dobrih odnosa između migranata i novih zajednica.

(20)

Kako bi se doprinijelo stvaranju uključivog društva, Programom bi se trebalo promicati i jačati sudjelovanje u kulturi diljem Unije, osobito u pogledu osoba s invaliditetom i osoba iz sredina u nepovoljnom položaju.

(21)

U skladu s Deklaracijom iz Davosa od 22. siječnja 2018. pod nazivom „Ususret visokokvalitetnoj građevinskoj kulturi (Baukultur) za Europu” trebalo bi poduzeti korake za promicanje novog integriranog pristupa oblikovanju izgrađenog okoliša visoke kvalitete s uporištem u kulturi kojim se jača socijalna kohezija, jamči održiv okoliš te doprinosi zdravlju i dobrobiti stanovništva u cjelini. Tim se pristupom ne bi trebao staviti naglasak samo na urbana područja, već i na međupovezanost perifernih i ruralnih područja. Pojam Baukultur obuhvaća sve čimbenike koji izravno utječu na kvalitetu života građana i zajednica, čime se na vrlo konkretan način potiču uključivost, kohezija i održivost.

(22)

Sloboda izražavanja i umjetnička sloboda u središtu su dinamičnih kulturnih i kreativnih sektora. Osobito je sektoru informativnih medija potrebno slobodno, raznoliko i pluralističko medijsko okružje. Programom bi se stoga, u vezi s Direktivom 2010/13/EU, trebalo promicati slobodno, raznoliko i pluralističko medijsko okružje, potičući preplitanja i međusektorske aktivnosti kojima se pruža potpora sektoru informativnih medija. Programom bi se trebala pružati potpora novim medijskim stručnjacima i unaprijediti razvoj kritičkog razmišljanja među građanima promicanjem medijske pismenosti.

(23)

Programom bi se također trebalo poticati interes za europska audiovizualna djela i poboljšati pristup tim djelima, osobito mjerama za razvoj publike, uključujući filmsku pismenost.

(24)

Prekogranična mobilnost umjetnika i djelatnika u kulturnom sektoru u okviru potprograma Kultura može doprinijeti bolje povezanim, snažnijim i održivijim kulturnim i kreativnim sektorima u Uniji jer je to način da se ubrzaju razvoj vještina i krivulja učenja unutar kulturnih i kreativnih sektora, da se poboljša međukulturna osviještenost i potiče transnacionalno zajedničko stvaranje, koprodukcija, optjecaj i širenje djela.

(25)

Projekti suradnje, osobito manji projekti, s obzirom na posebnosti kulturnih i kreativnih sektora, trebali bi biti u središtu potprograma Kultura. Stoga bi Komisija trebala olakšati sudjelovanje u Programu znatnim pojednostavnjenjem administrativnih postupaka, većinom u fazi podnošenja zahtjeva, i, za male projekte, omogućavanjem viših stopa sufinanciranja.

(26)

U skladu s člancima 8. i 10. UFEU-a u okviru svih aktivnosti Programa trebalo bi pružati potporu rodno osviještenoj politici i integriranju ciljeva nediskriminacije te bi trebalo, ako je primjenjivo, definirati primjerene kriterije za rodnu ravnotežu. Žene aktivno sudjeluju u kulturnim i kreativnim sektorima kao autorice, stručnjakinje, učiteljice i nastavnice, umjetnice i članice publike. Međutim, manje je vjerojatno da će žene biti na položajima na kojima se donose odluke u kulturnim, umjetničkim i kreativnim institucijama. Stoga bi se Programom trebalo promicati talentirane žene kako bi se pružila potpora umjetničkim i profesionalnim karijerama žena.

(27)

Uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju od 8. lipnja 2016. pod nazivom „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose”, koju je Europski parlament podržao rezolucijom od 5. srpnja 2017. o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2018. (10), i zaključke Vijeća od 24. svibnja 2017. o strateškom pristupu EU-a međunarodnim kulturnim odnosima, europskim instrumentima financiranja, a posebice Programom, trebalo bi prepoznati važnost kulture u međunarodnim odnosima te njezinu ulogu u promicanju europskih vrijednosti posebnim i ciljanim djelovanjima osmišljenima za ostvarivanje jasnog utjecaja Unije na globalnoj razini.

(28)

U skladu s Komunikacijom Komisije od 22. srpnja 2014. pod nazivom „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi” relevantnim politikama i instrumentima trebalo bi osigurati nasljeđe Europske godine kulturne baštine 2018., u okviru koje je kultura uspješno i učinkovito integrirana u druga područja politike, posebno putem pristupa participativnog upravljanja, pri iskorištavanju dugoročne i održive vrijednosti europske kulturne baštine, razvoju integriranijeg pristupa njezinu očuvanju i vrednovanju te pružanju potpore održivoj zaštiti, obnovi, prilagodljivoj ponovnoj upotrebi i promicanju njezinih vrijednosti putem aktivnosti podizanja osviještenosti i umrežavanja. U kulturnom sektoru trebalo bi razmotriti pružanje potpore umjetnicima, stvarateljima i umjetničkim obrtnicima koji se bave tradicionalnim zanatima povezanima s obnovom kulturne baštine. Osobito u audiovizualnom sektoru djela povezana s baštinom ključan su izvor sjećanja i kulturne raznolikosti te predstavljaju potencijalne tržišne mogućnosti. U tom kontekstu audiovizualni arhivi i knjižnice doprinose očuvanju i ponovnoj upotrebi djela povezanih s baštinom te s njima povezanim novim kretanjima na tržištu.

(29)

U skladu s Komunikacijom Komisije od 10. ožujka 2020. pod nazivom „Nova industrijska strategija za Europu” Unija bi se trebala oslanjati na svoje prednosti, osobito na svoju raznolikost, talente, vrijednosti, način života te inovatore i stvaratelje.

(30)

Uspjeh Programa temelji se na razvoju inovativnih i uspješnih projekata koji stvaraju dobre prakse u pogledu transnacionalne europske suradnje u kulturnim i kreativnim sektorima. Kad god je moguće, trebalo bi promicati takve uspješne projekte, poticati potporu novim poslovnim modelima i vještinama, pružati potporu tradicionalnim znanjima i iskustvima te kreativna i interdisciplinarna rješenja pretvarati u gospodarsku i društvenu vrijednost.

(31)

Program bi trebao, podložno određenim uvjetima, biti otvoren za sudjelovanje članica Europskog udruženja slobodne trgovine, zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja koje ostvaruju korist od pretpristupne strategije te zemalja obuhvaćenih europskom politikom susjedstva i strateških partnera Unije.

(32)

Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (11), kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene na temelju tog sporazuma. Treće zemlje također mogu sudjelovati na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi Uredbu trebalo unijeti posebnu odredbu kojom se od trećih zemalja zahtijeva da dodijele odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Revizorskom sudu potrebna prava i potreban pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(33)

Treće zemlje trebale bi nastojati u potpunosti sudjelovati u Programu. Međutim, treće zemlje koje ne ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u potprogramu MEDIA i Međusektorskom potprogramu, ali sudjeluju u potprogramu Kultura, trebale bi moći uspostaviti i podupirati deskove Programa za promicanje Programa u svojoj zemlji i poticanje prekogranične suradnje u kulturnim i kreativnim sektorima.

(34)

Odstupanja od obveze ispunjenja uvjeta utvrđenih u Direktivi 2010/13/EU trebala bi podlijegati kontroli i odobravati se zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva u propisno opravdanim slučajevima, uzimajući u obzir posebnu situaciju audiovizualnog tržišta u dotičnoj zemlji i razinu integracije u okvir europske audiovizualne politike. Napredak u ostvarenju ciljeva utvrđenih u Direktivi 2010/13/EU trebalo bi redovito pratiti. Nadalje, sudjelovanje u djelovanjima financiranima iz potprograma MEDIA trebalo bi utvrditi na pojedinačnoj osnovi u relevantnim programima rada.

(35)

Programom bi se trebala poticati suradnja Unije i međunarodnih organizacija kao što su UNESCO, Vijeće Europe, uključujući Eurimages i Europski audiovizualni opservatorij („Opservatorij”), Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj te Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo. Programom bi trebalo podupirati i obvezu Uniju povezanu s ciljevima održivog razvoja UN-a, posebice njihovom kulturnom dimenzijom. Kad je riječ o audiovizualnom sektoru, Programom bi se trebao osigurati doprinos Unije radu Opservatorija.

(36)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i u pogledu ostvarenja ciljeva održivog razvoja UN-a, Programom se namjerava doprinijeti uključivanju djelovanjâ u području klime i ostvarivanju općeg cilja da se 30 % proračunskih rashoda Unije namijeni podupiranju klimatskih ciljeva. U skladu s europskim zelenim planom kao nacrtom za održivi rast, djelovanjima u okviru ove Uredbe trebalo bi poštovati načelo „nenanošenja štete”. Tijekom provedbe Programa trebalo bi utvrditi i uspostaviti relevantna djelovanja, a da se pritom ne izmijeni temeljna priroda Programa, te bi ih trebalo ponovno procijeniti u kontekstu relevantnog postupka evaluacija i preispitivanja.

(37)

Radi pojednostavnjenja i učinkovitosti Komisija bi trebala moći podijeliti proračunske obveze na godišnje obroke. U tom slučaju Komisija bi tijekom provedbe Programa trebala dodijeliti godišnje obroke uzimajući u obzir napredak djelovanja koja primaju financijsku potporu, njihove procijenjene potrebe i proračun koji je na raspolaganju. Komisija bi trebala obavijestiti korisnike bespovratnih sredstava o okvirnom rasporedu za dodjelu pojedinačnih godišnjih obroka.

(38)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (12) („Financijska uredba”) i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(39)

LUX – europska filmska nagrada publike koju dodjeljuju Europski parlament i Europska filmska akademija, postala je prepoznatljiva europska nagrada kojom se promiču i šire europski filmovi koji odražavaju europski identitet i vrijednosti izvan nacionalnih granica te nadograđuje suradnja sa zajednicom uglednih filmskih stvaratelja i europskih filmskih organizacija i mreža.

(40)

Od svojeg osnivanja Orkestar mladih Europske unije razvio je jedinstvenu stručnost u promicanju pristupa glazbi, kao i međukulturnog dijaloga, uzajamnog poštovanja i razumijevanja kroz kulturu, istodobno dajući prednost razvoju međunarodne karijere i osposobljavanju mladih glazbenika. Posebnost Orkestra mladih Europske unije jest u tome što je to europski orkestar osnovan rezolucijom Europskog parlamenta, koji nadilazi kulturne granice i sastavljen je od mladih glazbenika iz cijele Europe odabranih u skladu sa zahtjevnim umjetničkim kriterijima rigoroznog i transparentnog postupka godišnjih audicija u svim državama članicama. Taj poseban doprinos kulturnoj raznolikosti i identitetu Europe trebalo bi priznati, primjerice, predviđanjem djelovanja za koja Orkestar mladih Europske unije i slični europski kulturni subjekti mogu podnijeti zahtjev za sudjelovanje. Trebalo bi predvidjeti mogućnost višegodišnjeg financiranja za takve subjekte kako bi se osigurala stabilnost njihova funkcioniranja.

(41)

Organizacije u kulturnim i kreativnim sektorima koje imaju veliku europsku zemljopisnu pokrivenost i obavljaju djelatnosti koje uključuju izravno pružanje kulturnih usluga europskim građanima, te stoga mogu imati izravan utjecaj na europski identitet, trebale bi biti prihvatljive za potporu Unije.

(42)

Kako bi se osigurala učinkovita dodjela sredstava iz općeg proračuna Unije, potrebno je da se svim djelovanjima i aktivnostima koje se provode u okviru Programa pruža europska dodana vrijednost. Također je potrebno osigurati njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica. Trebalo bi težiti dosljednosti, komplementarnosti i sinergijama s programima financiranja kojima se pruža potpora međusobno usko povezanim područjima politika, osiguravajući da su potencijalni korisnici svjesni različitih mogućnosti financiranja, te s horizontalnim politikama kao što je politika tržišnog natjecanja Unije.

(43)

Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za odgovor na tržišne nedostatke ili neoptimalne ulagačke situacije na proporcionalan način, a djelovanjima se ne bi smjelo udvostručiti niti istisnuti privatna sredstva niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(44)

Važno je da se Programom odgovara na strukturne izazove s kojima se suočavaju europski kulturni i kreativni sektori, a koji su pogoršani pandemijom bolesti COVID-19. Program obuhvaća temeljnu ulogu europske kulture i medija u dobrobiti građana te njihovom osnaživanju u donošenju informiranih odluka. Programom, zajedno s drugim relevantnim programima financiranja Unije, i instrumentom Next Generation EU trebalo bi pružiti potporu kratkoročnom oporavku kulturnih i kreativnih sektora te poboljšati njihovu dugoročnu otpornost i konkurentnost kako bi se na najbolji mogući način odgovorilo na potencijalne velike krize u budućnosti i popratilo njihovu digitalnu i ekološku tranziciju.

(45)

Ciljeve politike Programa nastoji se ostvariti i s pomoću financijskih instrumenata i proračunskih jamstava u okviru sastavnica politika programa InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (13) za razdoblje 2021.–2027., kojima se, među ostalim, malim i srednjim poduzećima i organizacijama u kulturnim i kreativnim sektorima i dalje olakšava pristup financiranju.

(46)

Ključni kriteriji ocjenjivanja za odabir dotičnih projekata trebali bi biti učinak, kvaliteta i učinkovitost provedbe projekata u okviru Programa. Uzimajući u obzir tehničko znanje potrebno za procjenu prijedlogâ u okviru posebnih djelovanja Programa, članovi odbora za evaluaciju takvih prijedloga („evaluacijski odbori”) mogu biti vanjski stručnjaci. Pri odabiru vanjskih stručnjaka trebalo bi uzeti u obzir njihovo profesionalno iskustvo i rodnu ravnotežu dotičnog odbora.

(47)

Program bi trebao obuhvaćati realističan i praktičan sustav kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja uspješnosti kojim će se popratiti njegova djelovanja i stalno pratiti njegova uspješnost. Takvo praćenje te informacijska i komunikacijska djelovanja povezana s Programom i njegovim djelovanjima trebali bi se temeljiti na trima potprogramima Programa.

(48)

S obzirom na važnost i složenost prikupljanja i analize podataka te mjerenja učinka kulturnih politika, Komisija bi trebala pomoći u prikupljanju dokaza i statističkih podataka o trendovima i kretanjima u kulturnim i kreativnim sektorima koristeći se svojim stručnim znanjem i stručnim znanjem drugih relevantnih istraživačkih institucija te bi trebala redovito izvješćivati Europski parlament i Vijeće o prikupljenim podacima.

(49)

Program bi trebalo uspostaviti na razdoblje od sedam godina kako bi se njegovo trajanje uskladilo s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (14) („VFO za razdoblje 2021.–2027.”).

(50)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Program, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucionalnog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (15), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(51)

Financijska uredba primjenjuje se na ovaj Program. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim pravila o bespovratnim sredstvima, uključujući ona koja se dodjeljuju trećim stranama, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(52)

Oblike financiranja i načine izvršenja u okviru ove Uredbe trebalo bi odabrati na temelju njihove sposobnosti da ostvare specifične ciljeve djelovanja i postignu rezultate, uzimajući u obzir osobito troškove kontrola, administrativno opterećenje i potrebu za administrativnim pojednostavnjenjem, osobito u pogledu postupka prijave, u korist svih uključenih strana, te očekivani rizik od neusklađenosti. Pri tom odabiru trebalo bi razmotriti upotrebu jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnih stopa te financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(53)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (16) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (17), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (18) i (EU) 2017/1939 (19) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 OLAF je ovlašten provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (20). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(54)

Trebalo bi biti moguće dodijeliti oznaku „pečata izvrsnosti” kvalitetnim prijedlozima djelovanja koja su prihvatljiva u okviru Programa, ali se zbog proračunskih ograničenja ne mogu financirati u njegovu okviru, na temelju posebnog skupa kriterija. Oznakom „pečat izvrsnosti” prepoznaje se kvaliteta prijedloga i pojednostavnjuje traženje alternativnih izvora financiranja u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj ili Europskog socijalnog fonda plus. Za djelovanja za koja bi se mogla dodijeliti oznaka „pečat izvrsnosti” u relevantnim pozivima na podnošenje prijedlogâ trebalo bi navesti dodatne informacije.

(55)

S obzirom na članak 349. UFEU-a i uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 24. listopada 2017. pod nazivom „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”, trebalo bi cijeniti poseban doprinos regija navedenih u tom članku kulturnoj raznolikosti Unije, kao i njihovu ulogu u promicanju razmjena, među ostalim putem mobilnosti, te suradnje s osobama i organizacijama iz trećih zemalja, posebno iz njihovih susjednih zemalja. Na temelju Odluke Vijeća 2013/755/EU (21) i uzimajući u obzir doprinos prekomorskih zemalja i područja međunarodnom kulturnom utjecaju Unije, osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima prihvatljivi su za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani. Stoga bi građani trebali moći imati jednake koristi od konkurentske prednosti koju kulturna i kreativna industrija mogu ponuditi, posebno u pogledu gospodarskog rasta i zapošljavanja.

(56)

Kako bi se osigurala djelotvorna ocjena napretka Programa prema ostvarenju njegovih ciljeva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu razvoja okvira za praćenje i evaluaciju te u pogledu preispitivanja pokazateljâ Programa. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (22) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(57)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Financijske uredbe bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je s djelovanjem bilo potrebno započeti prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi koji su nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva ne smatraju se prihvatljivima za financiranje sredstvima Unije, osim u propisno opravdanim iznimnim slučajevima. U skladu s člankom 193. stavkom 4. Financijske uredbe troškovi nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva također nisu prihvatljivi za financiranje sredstvima Unije u slučaju bespovratnih sredstava za poslovanje, a sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava potpisuje se u roku od četiri mjeseca od početka financijske godine korisnika. Kako bi se izbjegli bilo kakvi poremećaji u potpori Unije koji bi mogli nanijeti štetu interesima Unije, u odluci o financiranju trebalo bi biti moguće predvidjeti, tijekom ograničenog razdoblja na početku VFO-a za razdoblje 2021.–2027. i samo u propisno opravdanim slučajevima, da su aktivnosti i troškovi prihvatljivi od 1. siječnja 2021., čak i ako su te aktivnosti provedene i ti troškovi nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva.

(58)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. trebalo bi provesti evaluaciju Programa na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Programa u praksi.

(59)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji radi donošenja programâ rada. Te bi provedbene ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (23). Osobito, kako je predviđeno ovom Uredbom, rokovi bi trebali biti razmjerni i članovi odbora trebali bi imati dovoljno vremena za rano i učinkovito razmatranje nacrta provedbenog akta i izražavanje stajališta.

(60)

Potrebno je osigurati ispravno zaključenje programa Kreativna Europa za razdoblje 2014.–2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (24) („Program za razdoblje 2014.–2020.”), osobito kad je riječ o nastavku višegodišnjih mehanizama za upravljanje tim programom, poput financiranja tehničke i administrativne pomoći. Od 1. siječnja 2021. tehničkom i administrativnom pomoći trebalo bi se osigurati, prema potrebi, upravljanje djelovanjima koja do 31. prosinca 2020. još nisu zaključena u okviru Programa za razdoblje 2014.–2020.

(61)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata osobito Poveljom. Ovom se Uredbom osobito nastoji osigurati potpuno poštovanje prava na ravnopravnost muškaraca i žena te prava na nediskriminaciju na temelju spola, rase, etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije, kako je utvrđeno u člancima 21. i 23. Povelje. Ova je Uredba u skladu i s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

(62)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova transnacionalnog karaktera, velikog obujma i širokog zemljopisnog opsega financiranih aktivnosti mobilnosti i suradnje, njihovih učinaka na pristup mobilnosti u svrhu učenja i općenitije na integraciju Unije, te zbog njihove ojačane međunarodne dimenzije, oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(63)

Uredbu (EU) br. 1295/2013 trebalo bi stoga staviti izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

(64)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućila provedba od početka VFO-a za razdoblje 2021.–2027., ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu te bi se trebala primjenjivati s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.,