(1)

Komisija je 22. studenoga 2017. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2018. Posebna je pozornost posvećena europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 22. ožujka 2018. Komisija je 22. studenoga 2017. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu se navodi da je Irska jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za Preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 22. ožujka 2018. Vijeće je 14. svibnja 2018. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja (3) („Preporuka za europodručje”).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Irska bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuka za europodručje, kako se navodi u preporukama u nastavku, a posebno u preporukama 1. i 2.

(3)

Izvješće za Irsku za 2018. objavljeno je 7. ožujka 2018. U izvješću je ocijenjen napredak Irske u smislu preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 11. srpnja 2017. (4), mjere poduzete kao odgovor na preporuke za pojedinu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Irske u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće sadržava i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 7. ožujka 2018. Komisija u svojoj analizi zaključuje da u Irskoj postoje makroekonomske neravnoteže. Konkretno, slabe su točke visoke razine javnog i privatnog duga i neto vanjskih obveza. Ipak, ostvarena su znatna poboljšanja. Snažan rast produktivnosti zadnjih godina doveo je do poboljšane konkurentnosti i pozitivnog salda tekućeg računa, zbog čega se brzo smanjuju visoke razine neto vanjskih obveza. Snažan gospodarski rast i dalje doprinosi privatnom razduživanju. Međutim razina privatnog duga još je visoka, iako pri ocjeni korporativnog duga treba uzeti u obzir snažan utjecaj aktivnosti multinacionalnih poduzeća, dok se čini da je dug kućanstava uglavnom u skladu s temeljnim pokazateljima. Predviđa se nastavak smanjenja državnog duga i deficit se približava ravnoteži. Cijene stambenih nekretnina ubrzano rastu, premda s vjerojatno podcijenjene početne razine, što također doprinosi jačanju bilanci kućanstava. Banke su dobro dokapitalizirane i njihova se profitabilnost postupno poboljšava. Nastavlja se smanjenje razine loših kredita, iako je ona i dalje visoka. Poduzete su mjere politika za uklanjanje navedenih ranjivosti, no za neke od mjera trebat će vremena da se ostvare očekivani učinci.

(4)

Irska je 18. travnja 2018. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2018., a 30. travnja 2018. svoj Program stabilnosti za 2018. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondovi”) za razdoblje 2014. – 2020., u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Irska je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu te podliježe prijelaznom pravilu o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2018. očekuje da će se ukupni deficit neznatno smanjiti na 0,2 % BDP-a u 2018. te se nakon toga nastaviti postupno smanjivati i u 2021. prijeći u suficit od 0,4 % BDP-a. Očekuje se da će se nakon 2019. ostvariti srednjoročni proračunski cilj, odnosno strukturni deficit od 0,5 % BDP-a. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će udio duga opće države u BDP-u 2018. pasti na 66 % BDP-a te će se nastaviti smanjivati i u 2021. iznositi 58,7 % BDP-a. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerodostojan je. Istodobno nisu dovoljno precizirane mjere potrebne za ostvarenje planiranog ciljnog deficita od 2019. nadalje.

(7)

Vijeće je 11. srpnja 2017. preporučilo Irskoj da osigura da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda u 2018. ne premašuje 2,4 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,6 % BDP-a. Istovremeno je Vijeće navelo da je potrebno uzeti u obzir da je cilj postići smjer fiskalne politike kojim se doprinosi jačanju postojećeg oporavka te osiguravanju održivosti javnih financija Irske. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2018. postoji rizik određenog odstupanja od preporučene fiskalne prilagodbe u 2018. te u 2017. i 2018. kad se zajedno uzmu u obzir.

(8)

Irska bi u 2019. trebala ostvariti svoj srednjoročni proračunski cilj. To je u skladu sa stopom nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (6) koja ne premašuje 5,3 % (7), što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,1 % BDP-a. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2018. predviđa se da će strukturni saldo zabilježiti deficit od 0,4 % BDP-a u 2019., što je iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Predviđa se da će Irska u 2018. poštovati prijelazno pravilo o dugu te u 2019. pravilo o dugu. Općenito, Vijeće smatra da Irska treba biti spremna poduzeti dodatne mjere za osiguranje usklađenosti u 2018. i da se predviđa da će u 2019. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. S obzirom na razliku između izmjerenog BDP-a i domaće proizvodnje i povezani utjecaj na udio duga u BDP-u te postojeće cikličke uvjete u Irskoj i povećane vanjske rizike bilo bi razborito sve neočekivane prihode iskoristiti za daljnje smanjenje udjela duga opće države.

(9)

Javne financije dodatno su se poboljšale zahvaljujući snažnom rastu proizvodnje, no rizici od nestabilnosti prihoda i dalje su prisutni te još ima prostora za povećanje otpornosti prihoda na gospodarske fluktuacije i negativne šokove. Smanjenjem opsega i broja poreznih rashoda i proširenjem porezne osnovice povećala bi se stabilnost prihoda u slučaju gospodarske nestabilnosti. Međutim, neke nedavne porezne mjere bile su usmjerene na smanjenja i olakšice i čini se da je time dodatno povećana ovisnost o izrazito procikličkim izvorima prihoda. Osim toga, u Irskoj još ima prostora za poboljšanje načina na koji se sredstvima prikupljenima oporezivanjem može doprinijeti ostvarenju ciljeva zaštite okoliša.

(10)

Kako je navedeno u Preporuci za europodručje za 2018., borba protiv strategija agresivnog poreznog planiranja ključna je za sprečavanje narušavanja tržišnog natjecanja među poduzećima, pravedan tretman poreznih obveznika i zaštitu javnih financija. Budući da strategije agresivnog planiranja poreznih obveznika mogu imati učinak prelijevanja među državama članicama, potrebno je usklađeno djelovanje nacionalnih politika kao dopuna zakonodavstvu Unije. Visoka razina plaćanja naknada za licenciju i dividendi kao postotak BDP-a upućuje na to da se poduzeća koriste poreznim pravilima Irske kako bi provodila agresivno porezno planiranje. Zbog ograničene primjene poreza po odbitku na izlazna plaćanja (tj. plaćanja od rezidenata Unije rezidentima trećih zemalja) naknade za licencije i dividendi koja izvršavaju poduzeća sa sjedištem u Irskoj može se dogoditi da ta plaćanja uopće ne budu oporezovana ako ne podliježu porezu u državi primatelja plaćanja. Osim toga, poduzeća mogu iskoristiti određene odredbe iz bilateralnih poreznih sporazuma između Irske i drugih zemalja kako bi nadjačala novo pravilo o poreznoj rezidentnosti, koje je u Irskoj uvedeno 2015.; opravdana je daljnja analiza tog pitanja. Rezultati savjetovanja koje je Irska pokrenula nakon neovisne revizije Zakona o porezu na dobit uzet će se u obzir pri osmišljavanju najavljenih poreznih reformi. Komisija uzima u obzir nedavne najavljene ili donesene pozitivne mjere (primjerice, mjere za rješavanje problema agresivnog poreznog planiranja na nacionalnoj razini, moguće obrambene mjere protiv država s popisa nekooperativnih jurisdikcija). Na temelju nedavnih razmjena informacija Komisija će nastaviti konstruktivan dijalog u svrhu borbe protiv strategija agresivnog planiranja poreznih obveznika.

(11)

Rizici za dugoročnu fiskalnu održivost povezani s troškovima starenja i dalje su prisutni. Irska je uvela neke važne mjere za povećanje učinkovitosti, primjerice sporazum o smanjenju troškova s farmaceutskom industrijom, sustav financijskog upravljanja i financiranje utemeljeno na aktivnosti. Poduzete su određene mjere i za poboljšanje dostupnosti usluga primarne zdravstvene skrbi. Međutim, irski sustav zdravstvene skrbi skup je i suočava se s brojnim izazovima, a situaciju dodatno otežava brzo starenje stanovništva. Osim toga, uslugama primarne skrbi i skrbi unutar zajednice još se ne može ublažiti sve veći pritisak na kapacitet i troškove bolničke skrbi. Za planirani prijelaz na univerzalnu zdravstvenu skrb potrebno je višegodišnje planiranje proračuna i bolja kontrola rashoda. Osim toga, on se mora temeljiti na rezultatima sveobuhvatne revizije rashoda u pogledu djelotvornosti i učinkovitosti sektora zdravstvene skrbi. Nadalje, potrebno je uzeti u obzir jačanje uloge primarne skrbi u rasterećivanju irskih preopterećenih bolnica. Unatoč brojnim reformama za smanjenje javnih rashoda za mirovine, očekuje se velik dugoročni rast ukupnog deficita mirovinskog sustava. Pravodobna provedba predstavljenog plana mirovinske reforme ključna je za jačanje fiskalne održivosti mirovinskog sustava u Irskoj.

(12)

Godine slabih ulaganja nakon recesije odražavaju se na dostupnost odgovarajuće infrastrukture u sektoru prometa, čiste energije, vodnih usluga, stanovanja i telekomunikacija. Cijene nekretnina neprestano se povećavaju zbog kroničnog manjka ponude i povećanja potražnje. Iako se 2016. nije činilo da su stambene nekretnine precijenjene, njihova cjenovna pristupačnost izaziva zabrinutost. Ako ih se ne ukloni, čimbenici koji ograničavaju stambenu ponudu mogli bi doprinijeti jačanju neravnoteže. Prostorno planiranje i bolja infrastruktura ključni su za odgovarajuće povećanje stambene ponude, jačanje privatnog ulaganja, rast produktivnosti i uravnotežen regionalni gospodarski razvoj. Osim toga, infrastrukturna ulaganja u čistu energiju, čist javni prijevoz i vodu te dodatni napori u području energije iz obnovljivih izvora i kružnoga gospodarstva bit će od ključne važnosti za uspješan prelazak Irske na niskougljično i ekološki otporno gospodarstvo. Nakon što ih se provede u bliskoj suradnji s dionicima, nacionalni razvojni plan za razdoblje 2018.–2027. i nacionalni okvir za planiranje, koji su dio „Strategije Irska 2040.”, bit će važni koraci u pravom smjeru.

(13)

Postojeći napori u ublažavanju klimatskih promjena neće Irskoj omogućiti ostvarenje klimatskih ciljeva utvrđenih u strategiji Europa 2020. Ostvaren je tek ograničen napredak u dekarbonizaciji ključnih dijelova gospodarstva, uglavnom u poljoprivredi, cestovnom prometu i stambenom sektoru. Irska će zbog toga, da bi poštovala odredbe Odluke o zajedničkom naporu, morati iskoristiti dostupne fleksibilne mogućnosti, kao što je kupnja emisijskih jedinica od drugih država članica. Iz nacionalnih projekcija objavljenih 2017. vidljiv je razmjer potrebnih dodatnih napora: na temelju postojećih politika očekuje se da će se emisije iz Odluke o zajedničkom naporu (u kojoj su utvrđeni obvezujući godišnji ciljevi za emisije stakleničkih plinova za države članice za razdoblje 2013.–2020.) povećavati do 2025., a zatim se stabilizirati na razini nešto nižoj od razine emisija iz 2005. Irska je nedavno donijela nacionalni plan ublažavanja, kojim se utvrđuje plan prelaska na niskougljično gospodarstvo i dosljedan okvir za rješavanje postojećih izazova u energetskom sektoru. U planu je, međutim, zasad utvrđeno tek nekoliko posebnih novih mjera ublažavanja. Nacionalni okvir za planiranje ima i klimatsku sastavnicu, koja je uvedena u znak potvrde činjenice da će odgovarajuće prostorno planiranje biti ključno za ublažavanje klimatskih promjena jer je stanovništvo u Irskoj vrlo raspršeno i postoji samo mali broj velikih gradskih područja, koja se suočavaju s ozbiljnim problemima povezanima sa zagušenjem i javnim prijevozom. Konačno, nacionalni razvojni plan 2018.–2027. i njegova učinkovita provedba imat će ključnu ulogu u dekarbonizaciji gospodarstva. U planu će se utvrditi iznos dodatnih sredstava koja će se mobilizirati za dekarbonizaciju sektora električne energije, upotrebu energije iz obnovljivih izvora i poboljšanje javnog prijevoza i energetske učinkovitosti.

(14)

Osiguranje uključivog rasta i dalje je problem u Irskoj. Stopa nezaposlenosti pala je na 6,7 % u 2017., ali su određene skupine još vrlo udaljene od tržišta rada i socijalno isključene. Sustav socijalne zaštite i sustav oporezivanja pokazali su se vrlo uspješnima u suzbijanju siromaštva i nejednakosti te je Irska poduzela mjere za poticanje zaposlenosti postupnim ukidanjem socijalnih naknada i doplataka. Trajno visoka stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u Irskoj povezana je s visokim udjelom osoba koje žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada (gotovo dvaput viša od prosjeka Unije i najviša u Uniji – 18,2 % u odnosu na 10,5 % u 2016.). To je posebno često u kućanstvima samohranih roditelja. Gotovo tri četvrtine nezaposlenih u Irskoj neaktivno je. Ukupna stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti i ona koja se odnosi na djecu neznatno su se smanjile u 2016., ali i dalje su veće od prosjeka Unije. Zbog toga Irska mora dovršiti provedbu svojeg akcijskog plana za kućanstva bez zaposlenih, a to će postići, među ostalim, poboljšanjem integrirane potpore za osobe koje su najudaljenije od tržišta rada. Kako bi se ispunili ambiciozni ciljevi i zadovoljila visoka potražnja, potrebno je posvetiti trajnu pozornost ponudi objekata za socijalno stanovanje.

(15)

Pristup cjenovno pristupačnoj, cjelodnevnoj kvalitetnoj skrbi za djecu i dalje je problem. Prema Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj troškovi skrbi za djecu u Irskoj u odnosu na plaće bili su u 2015. najveći u Uniji za samohrane roditelje i drugi po veličini u Uniji za parove. Visoki troškovi skrbi za djecu mogu otežati pristup plaćenom zaposlenju, osobito u kućanstvima s niskim prihodima, uključujući kućanstva samohranih roditelja. Ta činjenica ima negativan učinak na stopu zaposlenosti žena, koja je 2016. iznosila 65,4 %, što je blizu prosjeka Unije. U parlamentu će uskoro biti dovršen Zakon o jedinstvenom cjenovno pristupačnom sustavu skrbi za djecu. Već su uočena kašnjenja u provedbi. Promiče se i kvaliteta ponude skrbi za djecu, posebice u okviru inicijativa za veću stručnost osoblja.

(16)

Razlike među stopama zaposlenosti nisko, srednje i visokokvalificiranih radnika u 2016. bile su među najvišima u Uniji, a stopa zaposlenosti niskokvalificiranih radnika 10 je postotnih bodova niža nego prije gospodarske krize. Zbog toga, a i zbog promjena u gospodarskoj aktivnosti, neusklađenost i nedostatak vještina sve su izraženiji u nekoliko područja. Zato je veoma važno ubrzati donošenje politika i mjera za usavršavanje i prekvalifikaciju. Irska ima posebno nisku razinu sudjelovanja u cjeloživotnom učenju za zaposlene niskokvalificirane osobe, što ih čini osjetljivima na promjene u potražnji radne snage. Ukupno gledajući, Irska ima jednu od najnižih razina digitalnih vještina u Uniji, što je u oštroj suprotnosti s visokim udjelom osoba s diplomom u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike koja je stečena u irskom sustavu visokog obrazovanja. Irska ima i jednu od najnižih stopa zaposlenosti osoba s invaliditetom u Uniji.

(17)

Produktivnost u Irskoj raste uglavnom zahvaljujući multinacionalnim poduzećima. Razlika u produktivnost između tih društava i irskih domaćih poduzeća (uglavnom mala i srednja poduzeća) sve je veći. Visoka međunarodna mobilnost nekih multinacionalnih poduzeća i sadašnja neizvjesnost mogu dugoročno ugroziti održivost i otpornost irskoga gospodarstva. U nedavnom je istraživanju otkriveno da, kada je riječ o rastu produktivnosti, inovacijama i izvozu, poduzeća u irskom vlasništvu imaju tek ograničenu korist od poslovanja multinacionalnih poduzeća u Irskoj. Međutim, irska poduzeća koja se bave istraživanjem i razvojem imaju koristi od prelijevanja iz multinacionalnih poduzeća. Poticajima iz javnog sektora za istraživanje i razvoj i većom dostupnošću kvalificiranih radnika za irska mala i srednja poduzeća potaknulo bi se širenje novih tehnologija u tim poduzećima. Osim toga, kao što je već više puta navelo irsko Nacionalno vijeće za konkurentnost, kako bi se povećala konkurentnost irskih poduzeća, potrebno je ograničiti rast određenih ulaznih i pravnih troškova. Prepreke na tržištu pravnih usluga i dalje su problem jer ometaju konkurentnost i povećavaju troškove primatelja usluga. Te prepreke najviše utječu na mala poduzeća jer se povećavaju troškovi sudskih postupaka. Provedbeni propisi za novi Zakon o uređenju pravnih usluga još nisu doneseni. Javna savjetovanja, koja su preduvjet za provedbu zakonodavstva, uvelike kasne.

(18)

Financijski sektor Irske na putu je održivog oporavka, ali naslijeđeni problemi još stvaraju ograničenja. Iako je Irska nastavila ostvarivati napredak u smanjenju loših kredita, njihov udio u ukupnim bruto kreditima (11,2 % u rujnu 2017.) još je među najvišima u Uniji. Prezaduženost, tržišna koncentracija i pojačana nesigurnost u nekim izvoznim sektorima negativno utječu na potražnju za kreditima malih i srednjih poduzeća, koja i dalje slaba. Iznimno je važno smanjiti dugoročna zakašnjela plaćanja, a ona s kojima se kasni već više od dvije godine činila su približno 60 % ukupnih zakašnjelih plaćanja hipoteka u 2017. Smanjenjem dugoročnih zakašnjelih plaćanja moglo bi se doprinijeti i rješavanju problema prezaduženosti, što poduzeća (posebno mala i srednja poduzeća) koči u upotrebi kredita u produktivnije svrhe. Iako u svom izvješću za četvrti kvartal 2017. o zaostacima u otplati hipoteka na stambenim nekretninama i oduzimanjima imovine Središnja banka Irske navodi da otprilike 87 % restrukturiranih hipoteka ispunjava uvjete, naglasila je da je rizik od ponovnog neispunjenja obveza posebno velik u slučaju restrukturiranja koja podrazumijevaju privremeno smanjenje plaćanja. Održivost oduzimanja imovine i otpisa kao krajnjih mjera mogla bi se povećati i dopuniti snažnim okvirom za zaštitu potrošača kojim bi se očuvala pozitivna kretanja u prodaji na sekundarnim tržištima kredita i trajnost rješenja za restrukturiranje kredita.

(19)

Komisija je u okviru europskog semestra 2018. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Irske i objavila je u Izvješću za Irsku za 2018. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2018. i Nacionalni program reformi za 2018. i mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Irskoj prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Irskoj, nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja u Uniji na način da se na razini Unije doprinosi budućim nacionalnim odlukama.

(20)

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2018. i njegovo je mišljenje (8) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(21)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2018. i Program stabilnosti za 2018. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama od 1. do 3. u nastavku,

1.

2.

3.