27.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 249/1

(1)

U planu za vanjska ulaganja Unije (PVU) predviđeno je osnivanje Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR) kao njegova prvoga stupa, uz tehničku pomoć (kao njegova drugog stupa) i poboljšanje investicijskog ozračja i općeg političkog okruženja u partnerskim zemljama (kao njegova trećeg stupa).

(2)

EFOR-om se nastoje podupirati ulaganja ponajprije u Africi i u susjedstvu Unije kao sredstvo kojim se doprinosi postizanju ciljeva održivog razvoja iz Programa Ujedinjenih naroda (UN) za održivi razvoj do 2030. („Program do 2030.”), osobito iskorjenjivanju siromaštva, kao i obveza u okviru nedavno revidirane europske politike susjedstva. EFOR-om se nastoje riješiti konkretni društveno-gospodarski glavni uzroci migracija, uključujući nezakonite migracije, te bi se doprinijelo održivoj reintegraciji migranata koji se vraćaju u svoje zemlje podrijetla, kao i jačanju tranzitnih i domaćinskih zajednica. EFOR-om, kao dijelom PVU-a, trebalo bi se doprinijeti i provedbi Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama (Pariški sporazum).

(3)

Ulaganjima u okviru EFOR-a trebali bi se dopuniti i ojačati napori uloženi u području migracijske politike Unije s trećim zemljama, uključujući, prema potrebi, provedbu novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa.

(4)

EFOR bi se trebao voditi ciljevima vanjskog djelovanja Unije utvrđenima u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i politikom Unije u području razvojne suradnje utvrđenom u članku 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). EFOR-om bi se ulagačima i privatnim poduzećima, osobito mikropoduzećima, malim i srednjim poduzećima, također trebalo omogućiti djelotvornije doprinošenje održivom razvoju u partnerskim zemljama u skladu s razvojnom politikom Unije i europskom politikom susjedstva. EFOR-om bi se trebala u najvećoj mogućoj mjeri povećati dodatnost, ukloniti tržišni nedostatci i ulagačke situacije koje nisu optimalne, pružiti inovativni proizvodi te potaknuti financiranje iz privatnog sektora. Operacije EFOR-a trebale bi se jasno razlikovati od drugih oblika potpore i dopunjivati ih, uključujući operacije u okviru mandata za vanjsko kreditiranje Europske investicijske banke (EIB) i njezinu Inicijativu za izgradnju otpornosti te investicijski instrument osnovan Sporazumom o partnerstvu između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, potpisanim u Cotonouu, 23. lipnja 2000. (2) (Sporazum o partnerstvu AKP-EU) (Investicijski instrument AKP). Operacijama EFOR-a bi se također trebale dopunjivati postojeće aktivnosti ostalih prihvatljivih financijskih institucija.

(5)

EFOR bi trebao doprinijeti provedbi Programa do 2030., kojim se međunarodna migracija prepoznaje kao višedimenzionalna stvarnost od velike važnosti za razvoj zemalja podrijetla, tranzitnih i odredišnih zemalja, koji zahtijeva usklađene i sveobuhvatne odgovore, pri čemu se naglašava potencijal doprinosa migranata uključivom rastu i održivom razvoju. Ulaganjima, koje podupire EFOR, trebalo bi se doprinijeti rješavanju migracijskih pritisaka koji proizlaze iz siromaštva, sukoba, nestabilnosti, nedovoljne razvijenosti, nejednakosti, kršenja ljudskih prava, demografskog rasta i nedostatka prilika za zapošljavanje i gospodarskih prilika te iz klimatskih promjena.

(6)

EFOR bi trebao biti u skladu s obvezama Unije iz Akcijskog plana iz Addis Abebe o financiranju za razvoj i s međunarodno dogovorenim načelima razvojne učinkovitosti, kako je dogovoreno na Četvrtom forumu na visokoj razini o učinkovitosti pomoći održanom u Busanu u 2011. („Partnerstvo iz Busana za učinkovitu razvojnu suradnju”) te potvrđeno na drugom sastanku na visokoj razini Globalnog partnerstva za učinkovitu razvojnu suradnju održanom u Nairobiju u 2016.

(7)

Svrha EFOR-a u skladu je s globalnom strategijom Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku kojom se izazovi poput migracija i otpornosti uključuju u cjelokupni okvir vanjske politike Unije osiguravajući potpunu usklađenost vanjske politike Unije s ciljevima razvojne politike i sinergiju s razvojnom politikom Unije i europskom politikom susjedstva. Njegova je svrha također u skladu s Poveljom o temeljnim pravima Europske unije i međunarodnim pravom u području ljudskih prava, čime se u rješavanju pitanja prisilnog raseljavanja i nezakonitih migracija osigurava pristup utemeljen na ljudskim pravima.

(8)

EFOR bi trebao poticati stvaranje dostojanstvenih radnih mjesta, gospodarskih prilika i poduzetništva te zelenog i uključivog rasta s posebnim naglaskom na ravnopravnosti spolova i jačanju položaja žena i mladih u skladu s Okvirom Unije za jednakosti spolova i jačanje položaja žena: promijeniti život djevojaka i žena uz pomoć vanjskih odnosa EU-a 2016. – 2020., istodobno jačajući vladavinu prava, dobro upravljanje, ljudska prava te jednak pristup prirodnim resursima i njihovo korištenje.

(9)

Uključivanje privatnog sektora u suradnju Unije s partnerskim zemljama putem EFOR-a trebalo bi proizvesti mjerljiv dodatni razvojni učinak bez narušavanja tržišta te bi trebalo biti troškovno učinkovito i temeljiti se na uzajamnoj odgovornosti i podjeli rizika i troškova. Takvo uključivanje trebalo bi se temeljiti na obvezi poštovanja međunarodno dogovorenih smjernica i načela, uključujući načela odgovornog ulaganja i Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i smjernice za multinacionalna poduzeća Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

(10)

Kako bi se ispunile političke obveze Unije u vezi s djelovanjem u području klime, obnovljivom energijom i učinkovitosti resursa, minimalni udio od 28 % financiranja u okviru jamstva EFOR-a trebalo bi posvetiti ulaganjima relevantnim za te sektore.

(11)

Djelovanja iz ove Uredbe trebala bi se oblikovati na način kojim se ispunjavaju kriteriji za službenu razvojnu pomoć (ODA) koje je uspostavio Odbor za razvojnu pomoć OECD-a (OECD-DAC), uzimajući u obzir posebnosti razvoja privatnog sektora, odražavaju potrebe zemalja u kojima je utvrđeno da prolaze kroz razdoblje nestabilnosti ili sukoba, najmanje razvijenih zemalja i prezaduženih siromašnih zemalja te pruža odgovarajuća potpora ulaganjima u južnom i istočnom susjedstvu.

(12)

U kontekstu drugog stupa PVU-a, Komisija bi trebala povećati pomoć koju pruža kako bi se partnerskim zemljama pomoglo da privuku ulaganja boljom pripremom i promicanjem projekata, razvojem većega broja unovčivih projekata i upoznavanjem međunarodne investitorske zajednice s tim projektima. Kako bi se pružile relevantne informacije o svakom projektu trebalo bi uspostaviti internetski portal o projektima u obliku javno dostupne baze podataka koja će biti prilagođena korisniku.

(13)

U kontekstu trećeg stupa PVU-a i postojećih političkih odnosa Unije s partnerskim zemljama, Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (Visoki predstavnik) trebali bi održavati dijaloge o politikama s ciljem razvijanja pravnih okvira, politika i institucija koje promiču gospodarsku stabilnost, održivi razvoj i uključivi rast. Ti dijalozi o politikama trebali bi, među ostalim, obuhvatiti borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala i nezakonitih financijskih tokova, dobro upravljanje, uključivanje lokalnih tržišta, poticanje poduzetništva i lokalnih poslovnih okruženja te poštovanje ljudskih prava i vladavine prava, kao i rodno osjetljive politike.

(14)

EFOR bi se trebao sastojati od regionalnih platformi za ulaganja koje bi trebale biti uspostavljene na temelju radnih metoda, postupaka i struktura postojećih vanjskih mehanizama mješovitog financiranja Unije i kojima bi se trebale kombinirati njihove operacije mješovitog financiranja i jamstvo EFOR-a. Jamstvom EFOR-a trebala bi se pružati potpora operacijama financiranja i ulaganja u partnerskim zemljama u Africi i u europskom susjedstvu.

(15)

S obzirom na zaključke Revizorskog suda o mješovitom financiranju u vanjskom djelovanju Unije, ključno je da se mješovito financiranje primjenjuje u slučajevima kada se njegova dodana vrijednost može jasno dokazati.

(16)

Trebalo bi uspostaviti strateški odbor EFOR-a radi pružanja potpore Komisiji u uspostavljanju strateških smjernica i općih investicijskih ciljeva, i u osiguravanju prikladne i raznolike zemljopisne i tematske pokrivenosti investicijskih područja. Strateški odbor trebao bi podupirati opću koordinaciju, komplementarnost i usklađenost među regionalnim platformama za ulaganja, među trima stupovima PVU-a, između PVU-a i drugih napora Unije u području migracija i provedbe Programa do 2030., kao i s relevantnim instrumentima Unije za vanjsko financiranje i uzajamnim fondovima te s aktivnostima mandata za vanjsko kreditiranje kojima upravlja EIB, među ostalim s inicijativom EIB-a za gospodarsku otpornost i investicijskim instrumentom AKP-a, ne dovodeći u pitanje interna pravila upravljanja EIB-a.

(17)

Strateški odbor trebao bi se sastojati od predstavnikâ Komisije i Visokog predstavnika, svih država članica i EIB-a. Europski parlament trebao bi imati status promatrača. Doprinositelji, prihvatljivi partneri, partnerske zemlje, relevantne regionalne organizacije i drugi dionici mogu prema potrebi dobiti status promatrača. Strateški odbor trebao bi donijeti svoj poslovnik. U poslovniku bi se trebao utvrditi okvir za sudjelovanje promatrača uzimajući u obzir njihove pojedinačne statuse i uloge.

(18)

Komisija i EIB trebali bi sklopiti sporazum u kojem bi se odredili uvjeti njihove suradnje u upravljanju jamstvom EFOR-a te bi taj sporazum trebali predstaviti strateškom odboru.

(19)

Svaka regionalna platforma za ulaganja trebala bi imati operativni odbor koji bi se trebao oslanjati na iskustvo operativnih odbora postojećih mehanizama kombiniranog financiranja. Regionalni operativni odbori trebali bi pružati potporu Komisiji u provedbi ove Uredbe. Oni bi trebali pružati potporu Komisiji pri određivanju i praćenju regionalnih i sektorskih investicijskih ciljeva te regionalnih, sektorskih i tematskih investicijskih područja, sastavljanju mišljenja o operacijama kombiniranog financiranja i raspravljanju o uporabi jamstva EFOR-a u skladu s investicijskim područjima koje je još potrebno utvrditi.

(20)

Trebalo bi osigurati odgovarajuću razinu pružanja informacija Europskom parlamentu i Vijeću u pogledu strateške usmjerenosti uporabe jamstva EFOR-a uspostavljanjem investicijskih područja.

(21)

EFOR bi trebao djelovati kao jedinstveno mjesto koje će primati prijedloge za financiranje od financijskih institucija i javnih ili privatnih ulagača te pružati širok raspon financijske potpore prihvatljivim ulaganjima. Jamstveni fond EFOR-a trebao bi osiguravati jamstvo EFOR-a.

(22)

EFOR bi trebao primjenjivati inovativne instrumente kako bi podupirao ulaganja i uključio privatni sektor, a posebno mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća. Njime bi se europskim ulagateljima i privatnim poduzećima, među ostalim mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima, trebalo omogućiti i djelotvornije sudjelovanje u nastojanjima da se postigne održivi razvoj u partnerskim zemljama. U tom bi pogledu trebalo rješavati uska grla i zapreke za ulaganja.

(23)

Jamstvo EFOR-a trebalo bi davati prednost financiranju projekata koji imaju snažan učinak na otvaranje radnih mjesta i čiji omjer troškova i koristi povećava održivost ulaganja. Pri pružanju potpore operacijama s jamstvom EFOR-a trebalo bi izvršiti temeljitu ex ante procjenu okolišnih, financijskih i socijalnih aspekata. Jamstvo EFOR-a ne bi se smjelo upotrebljavati kao zamjena za odgovornost vlade za pružanje osnovnih javnih usluga.

(24)

Delegacije Europske unije u partnerskim zemljama trebale bi u svoje komunikacijske aktivnosti usmjerene na civilno društvo i opću javnost uvrstiti informacije o mogućnostima financiranja u okviru EFOR-a i doprinijeti usklađenosti između tri stupa PVU-a.

(25)

Jamstvo EFOR-a trebalo bi dodijeliti prihvatljivim partnerima za operacije financiranja i ulaganja ili za jamstvene instrumente za početno razdoblje ulaganja do 31. prosinca 2020.

(26)

Radi veće fleksibilnosti, povećanja privlačnosti za privatni sektor i maksimalnog povećanja učinka ulaganja primjereno je predvidjeti odstupanje od pravila vezanih za metode provedbe proračuna Unije, utvrđenih u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (3) prema kojima bi prihvatljivi partneri koji su tijela uređena privatnim pravom mogli biti i tijela kojima nije povjerena provedba javno-privatnog partnerstva te bi mogli biti tijela uređena privatnim pravom partnerske zemlje.

(27)

Komisija bi trebala sklopiti sporazume o jamstvu EFOR-a s prihvatljivim partnerima kojima će se utvrditi posebne odredbe u okviru kojih će im se dodjeljivati jamstvo EFOR-a. Tim sporazumima o jamstvu trebala bi se predvidjeti pravna osnova za primjerenu podjelu rizika, potičući time prihvatljive partnere na pružanje financiranja, kao i mehanizmi i postupci za moguću aktivaciju jamstva EFOR-a.

(28)

Unija bi trebala staviti na raspolaganje jamstvo u iznosu od 1 500 000 000 EUR za uspostavljanje jamstva EFOR-a. Države članice i druge doprinositelje trebalo bi pozvati da dodatno doprinesu Jamstvenom fondu EFOR-a u gotovini, kada su u pitanju države članice i drugi doprinositelji, ili u obliku jamstava kada su u pitanju države članice kako bi se povećale likvidne rezerve i tako omogućilo povećanje ukupnog opsega jamstva EFOR-a. Države članice, javne financijske institucije i druge doprinositelje trebalo bi pozvati da osiguraju dodatna sredstva za Jamstveni fond EFOR-a pod uvjetima koji bi se trebali utvrditi u sporazumu koji se sklapa između Komisije, u ime Unije, i dotičnih doprinositelja.

(29)

Jamstveni fond EFOR-a trebao bi biti uspostavljen kao likvidna rezerva u slučaju aktivacije jamstva EFOR-a. Kako bi se dosegnula razina koja primjereno odražava financijske obveze Unije u pogledu jamstva EFOR-a Unija bi trebala staviti na raspolaganje iznos od 750 000 000 EUR.

(30)

Kako bi se povećao učinak jamstva EFOR-a u odnosu na potrebe u dotičnim regijama, države članice i zemlje Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) trebale bi imati mogućnost pružanja doprinosa u obliku jamstva ili u gotovini.

(31)

S obzirom na to da se za potrebe Jamstvenog fonda EFOR-a trebaju upotrebljavati sredstva Europskog razvojnog fonda (ERF), trebalo bi dodijeliti jamstveno pokriće EFOR-a u iznosu od najmanje 400 000 000 EUR za ulaganja u partnerskim zemljama prihvatljivima na temelju 11. ERF-a (4) tijekom razdoblja provedbe jamstva EFOR-a. Jamstvo EFOR-a trebalo bi biti na raspolaganju tek kada bude potvrđen doprinos od 400 000 000 EUR iz sredstava 11. ERF-a Jamstvenom fondu EFOR-a.

(32)

S obzirom na to da se za potrebe Jamstvenog fonda EFOR-a trebaju upotrebljavati sredstva iz Europskog instrumenta za susjedstvo, uspostavljenog Uredbom (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (5), trebalo bi dodijeliti jamstveno pokriće EFOR-a u iznosu od najmanje 100 000 000 EUR za ulaganja u partnerske zemlje iz istočnog i južnog susjedstva tijekom razdoblja provedbe jamstva EFOR-a.

(33)

Komisija bi trebala podnositi godišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima jamstvom EFOR-a kako bi se osigurala potpuna odgovornost prema građanima Unije te nadzor i kontrola koje provode Europski parlament i Vijeće. Sadržaj izvješća trebao bi biti objavljen kako bi se relevantnim dionicima, među ostalim civilnom društvu, omogućilo da izraze svoje mišljenje. Usto, Komisija bi trebala podnositi godišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o upravljanju Jamstvenim fondom EFOR-a kako bi se osigurala odgovornost i transparentnost. Komisija bi također trebala obavijestiti Vijeće ministara AKP-a i EU-a i Zajedničku parlamentarnu skupštinu AKP-a i EU-a o uporabi sredstava iz ERF-a.

(34)

Kako bi se osigurali praćenje i odgovornost EFOR-a i PVU-a, Europski parlament ili Vijeće trebali bi moći organizirati saslušanja u okviru dijaloga s Komisijom, Visokim predstavnikom, EIB-om i ostalim prihvatljivim financijskim institucijama, kao i organizacijama iz privatnog sektora te organizacijama civilnog društva.

(35)

Kako bi se u obzir uzele stečena iskustva i omogućio daljnji razvoj EFOR-a, Komisija i vanjski ocjenjivači trebali bi ocijeniti funkcioniranje EFOR-a i korištenje Jamstvenim fondom EFOR-a te ih podvrgnuti godišnjem procesu savjetovanja s relevantnim dionicima, uključujući organizacije civilnog društva. Primjenu ove Uredbe trebalo bi ocjenjivati neovisno kako bi se procijenila razina usklađenosti provedbe s pravnom osnovom i utvrdila primjenjivost i praktičnost ove Uredbe u postizanju njezinih ciljeva.

(36)

Kako bi se zaštitili financijski interesi Unije, s ciljem utvrđivanja moguće prijevare, korupcije, pranja novca ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja ugrožava financijske interese Unije u vezi s operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ima pravo provoditi istrage u skladu s, uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (6) i (Euratom, EZ) br. 2185/96 (7) i Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(37)

Operacije financiranja i ulaganja s potporom EFOR-a trebale bi biti u skladu s politikom Unije o nekooperativnim jurisdikcijama u porezne svrhe, i s njezinim ažuriranjima, kao što je utvrđena u pravnim aktima Unije i zaključcima Vijeća, osobito u zaključcima Vijeća od 8. studenoga 2016. i u njihovu Prilogu,

1.

„regionalne platforme za ulaganja” znači mehanizmi mješovitog financiranja u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i člankom 40. Uredbe Vijeća (EU) br. 2015/323 (10) za doprinos iz 11. ERF-a u kombinaciji s dodjelom jamstva EFOR-a iz članka 7. ove Uredbe;

2.

„investicijsko područje” znači ciljano područje za potporu jamstvom EFOR-a portfeljima ulaganja u određenim regijama, zemljama ili sektorima koja se provode putem regionalnih platformi za ulaganja;

3.

„doprinositelj” znači država članica, međunarodna financijska institucija ili javna ustanova države članice, državna agencija ili drugi subjekti koji pružaju doprinose u gotovini ili u jamstvima Jamstvenom fondu EFOR-a;

4.

„partnerska zemlja” znači zemlja koja je potpisnica Sporazuma o partnerstvu AKP-EU, zemlja koja je navedena u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 232/2014 ili zemlja koja je prihvatljiva za zemljopisnu suradnju u skladu s Uredbom (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (11);

5.

„dodatnost” znači načelo kojim se osigurava da se potporom jamstva EFOR-a doprinosi održivom razvoju putem operacija koje se ne bi mogle izvršiti bez jamstva EFOR-a ili koje postižu pozitivne rezultate koji nadilaze ono što se moglo postići bez potpore. Dodatnost također znači poticanje financiranja iz privatnog sektora i uklanjanje tržišnih nedostataka ili ulagačkih situacija koje nisu optimalne kao i poboljšanje kvalitete, održivosti, učinka ili opsega nekog ulaganja. Tim se načelom osigurava da operacije jamstva EFOR-a ne zamjenjuju potporu države članice, privatno financiranje ili drugu financijsku intervenciju Unije ili međunarodnu financijsku intervenciju te da se izbjegne istiskivanje drugih javnih ili privatnih ulaganja. Projekti koji se podupiru jamstvom EFOR-a u pravilu imaju viši profil rizika od portfelja ulaganja koji podupiru prihvatljivi partneri u skladu s njihovim uobičajenim ulagačkim politikama bez jamstva EFOR-a.

(a)

doprinošenje održivom razvoju u njegovoj gospodarskoj, društvenoj i okolišnoj dimenziji, provedbi Programa do 2030. i, kada je primjereno, europskoj politici susjedstva, s posebnim naglaskom na iskorjenjivanju siromaštva, otvaranju dostojnih radnih mjesta, gospodarskim prilikama, vještinama i poduzetništvu, posebice promicanju ravnopravnosti spolova i jačanju uloge žena i mladih ljudi, uz posebnu pozornost posvećenu jačanju vladavine prava, dobrom upravljanju i ljudskim pravima;

(b)

doprinošenje provedbi migracijske politike Unije, među ostalim, prema potrebi, novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa;

(c)

doprinošenje, promicanjem održivog razvoja, rješavanju konkretnih glavnih uzroka migracija, uključujući nezakonite migracije, kao i jačanje otpornosti domaćinskih i tranzitnih zajednica, i doprinošenje održivoj reintegraciji migranata koji se vraćaju u svoje zemlje podrijetla, uz posebnu pozornost posvećenu jačanju vladavine prava, dobrom upravljanju i ljudskim pravima;

(d)

jačanje društveno-gospodarskog sektora i područjâ te povezane javne i privatne infrastrukture, uključujući obnovljivu i održivu energiju, gospodarenje vodama i otpadom, promet, informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i okoliš, održivu uporabu prirodnih resursa, održivu poljoprivredu i plavi rast, društvenu infrastrukturu, zdravlje te ljudski kapital, radi poboljšanja društveno-gospodarskog okruženja;

(e)

pružanje financijske pomoći i potpore razvoju privatnog sektora i sektora suradnje, s posebnim naglaskom na lokalnim trgovačkim društvima te mikropoduzećima, malim i srednjim poduzećima, rješavajući pritom tržišne nedostatke i svodeći narušavanje tržišta na najmanju moguću razinu, potičući doprinos europskih trgovačkih društava ciljevima EFOR-a;

(f)

rješavanje uskih grla privatnim ulaganjima osiguravanjem financijskih instrumenata koji mogu biti izraženi u lokalnoj valuti dotične partnerske zemlje, uključujući jamstva za prvi gubitak u portfelju jamstava za projekte privatnog sektora poput kreditnih jamstava malim i srednjim poduzećima i jamstava za posebne rizike za infrastrukturne projekte te drugi rizični kapital;

(g)

poticanje financiranja iz privatnog sektora, s posebnim naglaskom na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, uklanjanjem poteškoća i prepreka ulaganjima;

(h)

doprinošenje djelovanju u području klime te zaštiti i upravljanju okolišem, čime nastaju zajedničke koristi za klimu, dodjeljujući najmanje 28 % financiranja ulaganjima kojima se podupire djelovanje u području klime, obnovljivu energiju i učinkovitost resursa.

(a)

kojima se pruža dodatnost;

(b)

kojima se osigurava komplementarnost s drugim inicijativama te da se jamstvene operacije EFOR-a jasno razlikuju osobito od operacija mandata za vanjsko kreditiranje kojima upravlja EIB;

(c)

kojima se osigurava usklađivanje interesa pružanjem primjerene podjele rizika s pripadajućim prihvatljivim partnerima i drugim potencijalnim partnerima;

(d)

koje su gospodarski i financijski održive, vodeći računa o mogućoj potpori privatnih i javnih partnera projektu i njihovom sufinanciranju projekta, uzimajući u obzir posebno radno okruženje i kapacitete zemalja za koje je utvrđeno da prolaze kroz razdoblje nestabilnosti ili sukoba, najmanje razvijenih zemalja i prezaduženih siromašnih zemalja u kojima se mogu pružiti povoljniji uvjeti;

(e)

koje su tehnički održive i održive s okolišnog i društvenog gledišta;

(f)

kojima se, ako je moguće, maksimalno povećava mobilizacija kapitala privatnog sektora;

(g)

kojima se poštuju načela razvojne učinkovitosti kako su utvrđena u okviru Partnerstva iz Busana za učinkovitu razvojnu suradnju i potvrđena u Nairobiju u 2016., koja uključuju vlasništvo, ujednačavanje, usmjerenost na rezultate, transparentnost i uzajamnu odgovornost, kao i cilj nevezane potpore;

(h)

koje su osmišljene da ispunjavaju kriterije za službenu razvojnu pomoć koje je uspostavio OECD-DAC, uzimajući u obzir posebnosti razvoja privatnog sektora; i

(i)

koje se provode uz puno poštovanje smjernica, načela i konvencija dogovorenih na međunarodnoj razini, uključujući Načela odgovornog ulaganja, Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, Načela Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu za odgovorna ulaganja u poljoprivredne i prehrambene sustave te konvencije Međunarodne organizacije rada, kao i međunarodno pravo u području ljudskih prava.

(a)

kredite, uključujući kredite u lokalnim valutama;

(b)

jamstva;

(c)

protujamstva;

(d)

instrumente tržišta kapitala;

(e)

svaki drugi oblik financiranja ili poboljšanja kreditne kvalitete, osiguranja i vlasničkih ili kvazivlasničkih udjela.

(a)

EIB i Europski investicijski fond;

(b)

tijela javnog prava;

(c)

međunarodne organizacije i njihove agencije;

(d)

tijela uređena privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

(e)

tijela uređena privatnim pravom države članice koja pružaju primjerena financijska jamstva, odstupajući od članka 58. stavka 1. točke (c) podtočke vii. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012;

(f)

tijela uređena privatnim pravom partnerske zemlje koja pružaju primjerena financijska jamstva, odstupajući od članka 58. stavka 1. točke (c) podtočke vii. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

(a)

detaljnim pravilima o pružanju jamstva EFOR-a, među ostalim njegovim aranžmanima o pokriću te definiranom pokriću portfeljâ i projekata posebnih vrsta instrumenata te analizom rizika projekata i projektnih portfelja, među ostalim na sektorskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

(b)

ciljevima i svrsi ove Uredbe, procjeni potreba i očekivanih rezultata uzimajući u obzir promicanje društveno odgovornog poslovanja i odgovornog poslovnog ponašanja, osobito poštovanjem međunarodno dogovorenih smjernica, načela i pravnih instrumenata, osobito onih navedenih u članku 9. stavku 2. točki i.;

(c)

naknadi za jamstvo, kojom se uzima u obzir razina rizika i mogućnost djelomično subvencionirane naknade u osobito opravdanim slučajevima kako bi se pružili povoljniji uvjeti, posebno u zemljama iz članka 9. stavka 2. točke (d);

(d)

uvjetima za upotrebu jamstva EFOR-a, uključujući uvjete plaćanja, poput posebnih rokova, kamate koju treba platiti na dospjele iznose, izdataka i troškova operacija povrata te eventualno potrebnih aranžmana u vezi s likvidnošću;

(e)

postupcima u vezi s potraživanjima, što uključuje, ali nije ograničeno na događaje pokretače i razdoblja čekanja te postupcima koji se odnose na naplatu potraživanja;

(f)

obvezama praćenja, izvješćivanja i ocjene u skladu s člancima 16. i 17.;

(g)

jasnim i dostupnim postupcima ulaganja žalbe za treće strane koje bi mogle biti pogođene provedbom projekata s potporom jamstva EFOR-a.

(a)

savjete i smjernice strateških i regionalnih operativnih odbora, u skladu s člancima 5. i 6.;

(b)

ciljeve investicijskog područja;

(c)

iskustvo i operativnu i financijsku sposobnost te sposobnost upravljanja rizikom prihvatljivog partnera;

(d)

iznos vlastitih sredstava, kao i sufinanciranje privatnog sektora, koje je prihvatljivi partner spreman mobilizirati za investicijsko područje.

(a)

za dužničke instrumente, glavnicu i sve kamate i iznose koji se trebaju isplatiti odabranom prihvatljivom partneru, ali ne i one koji su se od njega zaprimili u skladu s uvjetima operacija financiranja nakon što je došlo do neispunjavanja obveza;

(b)

za ulaganja u vlasnički kapital, iznose koji su uloženi i pripadajuće troškove financiranja;

(c)

za ostale operacije financiranja i ulaganja iz članka 9. stavka 2., upotrijebljene iznose i pripadajuće troškove financiranja;

(d)

sve relevantne troškove i troškove operacija povrata povezane s neispunjavanjem obveza, osim ako se odbiju od prihoda od povrata.

(a)

doprinosima iz općeg proračuna Unije i drugih izvora;

(b)

dobrovoljnim doprinosima država članica i drugih doprinositelja;

(c)

povratima na uložena sredstva Jamstvenog fonda EFOR-a;

(d)

iznosima čiji je povrat osiguran od dužnika koji nisu ispunili svoje obveze u skladu s odredbama o povratu iz sporazumâ o jamstvu EFOR-a;

(e)

prihodima i svim drugim plaćanjima koje je Unija primila u skladu sa sporazumima o jamstvu EFOR-a.

(a)

ne dovodeći u pitanje stavak 8. ovoga članka, svaki višak uplaćuje se u opći proračun Unije;

(b)

svako se obnavljanje Jamstvenog fonda EFOR-a uplaćuje u godišnjim tranšama tijekom razdoblja od najviše tri godine počevši od godine n + 1.

(a)

uzroku manjka, s detaljnim obrazloženjem; i

(b)

ako je potrebno, svim izvanrednim mjerama koje bi mogle biti potrebne za obnovu Jamstvenog fonda EFOR-a.

(a)

procjena rezultata koji doprinose svrsi i ciljevima EFOR-a utvrđenima u članku 3. i članku 9. stavcima 1. i 2.;

(b)

procjena operacija financiranja i ulaganja koje su obuhvaćene jamstvom EFOR-a na razini operacije, sektora, zemlje i regije te njihove usklađenosti s ovom Uredbom, među ostalim mjera u vezi s rizikom i njihova utjecaja na financijsku i gospodarsku stabilnost partnera;

(c)

procjena, na temelju pokazatelja koji su u skladu s člankom 9. stavkom 5., dodatnosti i dodane vrijednosti, mobilizacije sredstava privatnog sektora, procijenjenih i stvarnih rezultata, ishoda i utjecaja operacija financiranja i ulaganja pokrivenih jamstvom EFOR-a na zbirnoj osnovi, među ostalim utjecaja na stvaranje dostojnih radnih mjesta, iskorjenjivanje siromaštva i način na koji se rješavaju temeljni uzroci migracija, uključujući nezakonite migracije; ta procjena uključuje rodnu analizu obuhvaćenih operacija na temelju dokaza i podataka razvrstanih prema spolu ako je to moguće;

(d)

procjena usklađenosti sa zahtjevima koji se odnose na upotrebu jamstva EFOR-a i ostvarivanja ključnih pokazatelja uspješnosti za svaki podneseni prijedlog;

(e)

procjena učinka poluge koji je postignut operacijama koje su obuhvaćene jamstvom EFOR-a;

(f)

financijski iznos prenesen korisnicima i procjena operacija financiranja i ulaganja svakog prihvatljivog partnera na zbirnoj osnovi;

(g)

procjena dodatnosti i dodane vrijednosti operacija financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera te ukupnog rizika povezanog s tim operacijama;

(h)

detaljne informacije o aktiviranju jamstva EFOR-a, gubitcima, povratima, naplaćenim iznosima i svim drugim primljenim plaćanjima te o ukupnoj izloženosti riziku;

(i)

financijska izvješća o operacijama financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera obuhvaćenih ovom Uredbom koja je revidirao neovisni vanjski revizor;

(j)

procjena sinergija i komplementarnosti između operacija obuhvaćenih jamstvom EFOR-a i drugog i trećeg stupa PVU-a na temelju relevantnih postojećih izvješća, s posebnim naglaskom na napretku ostvarenom u dobrom upravljanju, uključujući borbu protiv korupcije i nezakonitih financijskih tokova, poštovanje ljudskih prava, vladavinu prava i rodno osjetljive politike, kao i poticanje poduzetništva, lokalnog poslovnog okruženja i lokalnih financijskih tržišta;

(k)

procjena usklađenosti jamstvenih operacija EFOR-a s međunarodno dogovorenim načelima razvojne učinkovitosti;

(l)

procjena naknade za jamstva i provedbe članka 22.

(a)

procjeni rizika operacija financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera obuhvaćenih ovom Uredbom, među ostalim informacije o obvezama Unije mjerenima u skladu s računovodstvenim pravilima Unije koje utvrđuje računovodstveni službenik Komisije na osnovi međunarodno prihvaćenih računovodstvenih normi za javni sektor;

(b)

nepodmirenim financijskim obvezama za Uniju koje proizlaze iz jamstva EFOR-a koja su dana prihvatljivim partnerima i njihovim operacijama financiranja i ulaganja koje su raščlanjene po pojedinačnim operacijama.