31.1.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 26/1

(1)

Kyotski protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime („Kyotski protokol”) stupio je na snagu 16. veljače 2005. i sadržava pravno obvezujuće obveze smanjenja emisija u prvom obvezujućem razdoblju, od 2008. do 2012., za stranke navedene u Dodatku B. Unija je odobrila Kyotski protokol Odlukom Vijeća 2002/358/EZ (1). Unija i njezine države članice ratificirale su Kyotski protokol te su se sporazumjele da će zajednički ispuniti svoje obveze u prvom obvezujućem razdoblju. Island je ratificirao Kyotski protokol 23. svibnja 2002.

(2)

Vijeće je na sastanku 15. prosinca 2009. pozdravilo zahtjev Islanda da svoje obveze iz drugog obvezujućeg razdoblja ispunjava zajednički s Unijom i njezinim državama članicama te je pozvalo Komisiju da dostavi preporuku za otvaranje potrebnih pregovora o sporazumu s Islandom u skladu s načelima i kriterijima utvrđenima u klimatskom i energetskom paketu Unije.

(3)

Na Konferenciji o klimi u Dohi u prosincu 2012. sve stranke Kyotskog protokola dogovorile su Izmjenu iz Dohe kojom se utvrđuje drugo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola koje počinje 1. siječnja 2013. i završava 31. prosinca 2020. Izmjenom iz Dohe mijenja se Dodatak B Kyotskom protokolu, utvrđuju se daljnje pravno obvezujuće obveze ublažavanja za stranke navedene u tom dodatku u drugom obvezujućem razdoblju te se mijenjaju i dodatno utvrđuju odredbe o provedbi obveza stranaka tijekom drugog obvezujućeg razdoblja.

(4)

Ciljevi za Uniju, njezine države članice i Island navedeni su u Izmjeni iz Dohe uz bilješku u kojoj je pojašnjeno da se ti ciljevi temelje na shvaćanju da će biti ispunjeni zajednički, u skladu s člankom 4. Kyotskog protokola. Unija, njezine države članice i Island objavili su poslije usvajanja Izmjene iz Dohe 8. prosinca 2012. i zajedničku izjavu u kojoj izražavaju svoju namjeru da zajednički ispune svoje obveze u drugom obvezujućem razdoblju. Izjava je dogovorena na ad hoc sastanku ministara EU-a u Dohi, a Vijeće ju je potvrdilo 17. prosinca 2012.

(5)

U toj su izjavi Unija, njezine države članice i Island izjavili, u skladu s člankom 4. stavkom 1. Kyotskog protokola kojim se dopušta strankama da zajednički ispunjavaju svoje obveze iz članka 3. Kyotskog protokola, da će se članak 3. stavak 7.b Kyotskog protokola primjenjivati na zajedničku dodijeljenu kvotu na temelju sporazuma o zajedničkom ispunjavanju obveza Unije, njezinih država članica, Hrvatske i Islanda te da se neće primjenjivati pojedinačno na države članice, Hrvatsku ili Island.

(6)

Člankom 4. stavkom 1. Kyotskog protokola od stranaka koje se sporazume da će zajednički ispunjavati svoje obveze iz članka 3. Kyotskog protokola zahtijeva se da u tom sporazumu utvrde odgovarajuću razinu emisija dodijeljenu svakoj od stranaka tog sporazuma. Člankom 4. stavkom 2. Kyotskog protokola od stranaka sporazuma o zajedničkom ispunjavanju obveza zahtijeva se da obavijeste tajništvo Kyotskog protokola o uvjetima tog sporazuma na dan polaganja svojih isprava o ratifikaciji ili odobrenju.

(7)

Vijeće je 17. prosinca 2013. ovlastilo Komisiju da otvori pregovore o sporazumu o zajedničkom ispunjavanju obveza između Unije, njezinih država članica i Islanda.

(8)

Komisija je u ime Unije u pregovorima dogovorila Sporazum između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islanda, s druge strane, o sudjelovanju Islanda u zajedničkom ispunjavanju obveza Europske unije, njezinih država članica i Islanda u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime („Sporazum”).

(9)

Kako bi se osiguralo da obveze Islanda u okviru zajedničkog ispunjavanja obveza budu utvrđene i primijenjene na nediskriminirajući način te istovjetno za Island i države članice, razina emisija za Island utvrđena je na način koji je u skladu s količinskom obvezom smanjenja emisija iz trećeg stupca Dodatka B Kyotskom protokolu, kako je izmijenjen Izmjenom iz Dohe, i sa zakonodavstvom Unije, uključujući klimatski i energetski paket iz 2009., te s načelima i kriterijima na kojima se temelje ciljevi iz tog zakonodavstva.

(10)

Sporazum bi trebalo potpisati u ime Unije, podložno njegovu kasnijem sklapanju,